učenici, studenti, umirovljenici: hrvatski branitelji ... · hrvatski branitelji domovinskog rata,...

Operacijom Oluja defi nitivno je slomljena samoproglašena Republika Srpska Krajina i onemogućena realizacija velikosr-pskoga projekta o stvaranju jedinstvene srpske države sa za-padnim granicama na zamišljenoj liniji Virovitica − Pakrac − Kar-lovac − Karlobag. Oslobođeno je 10 400 četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine Hrvatske. Ponovno su spojeni jug i sjever Hrvatske. Silovitim protunapadom na području Bosan-skog Grahova 13. − 15. kolovoza srpske snage pokušale su ugroziti postignuća Oluje, no branitelji su i to spriječili.

Na oslobođenom području ponovno je uspostavljen ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Ostvarene su pretpostavke za normalizaciju života na cjelokupnome području Republike Hrvatske te povratak prognanika u svoje domove. Krajnji istok zemlje, Hrvatsko Podunavlje, vraćeno je procesom mirne rein-tegracije, bez novih žrtava i stradanja. Bihać, kojem je prijetila sudbina Srebrenice, je deblokiran. Slijedeći beskompromisnu politiku vodstva Republike srpske Krajine većina srpskog sta-novništva s okupiranih područja napustila je Hrvatsku. Kaznena djela, počinjena od strane pojedinaca tijekom i nakon operacije Oluja, osobito prema civilima, čiji su ciljevi osveta ili koristoljublje, nisu povezana s ciljevima i rezultatima Oluje, ničim ne mogu biti opravdana i zavrjeđuju svaku osudu.

Posljednja bitka Njegovanje sjećanja na Oluju, na junaštvo i patnju njezinih sudionika, ali i njegovanje sjećanja na tragične prilike u našoj zemlji u godinama koje su joj prethodile – godinama velikosrpske agresije i terora – nužni su nama i našim susjedima kako se ratovi ne bi ponovno vratili na naše prostore i kako bi bio ostvaren ideal svih nas: da Oluja bude u povijesti zabilježena i zapamćena ne samo kao pobjednička i odlučujuća, već i kao “posljednja hrvatska bitka”.

iz: Deklaracija o Oluji, Hrvatski sabor, Zagreb, 30. lipnja 2006.

Dvadeset godina kasnije s ponosom se sjećamo svih naših branitelja, 5. kolovoza slavimo Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

ORGANIZATORGradski muzej KarlovacZA ORGANIZATORAHrvojka BožićAUTORICA I KUSTOSICA IZLOŽBERužica StjepanovićOBLIKOVANJE IZLOŽBESaša StubičarANIMIRANA KARTADubravko HalovanićNikmon snimanje & produkcijaMONTAŽA VIDEO MATERIJALA LP DESIGN STUDIO KarlovacFOTOGRAFIJEDinko NeskusilGoran VranićDubravko HalovanićAleksandar ResanovićJosip Bistrović Tomislav BrandtGoran PavelićKAfotka

POSUDITELJI GRAĐEHMDCDRHRTSrđan SabljarićTomo MrkonjaDubravko HalovanićAna KasunićNikola Alić Žarko VračarZdenko TurkovićSTRUČNI SURADNICIDavor MarijanDubravko HalovanićTomo MrkonjaSURADNICI U EDUKATIVNOM PROGRAMUMatea Galetić, Diana NazorLEKTURAMarina MarinkovićOBLIKOVANJE PUBLIKACIJASaša StubičarTISAK PUBLIKACIJATiskara Pečarić & RadočajNAKLADA300

Izložba je ostvarena sredstvima Grada Karlovca, Karlovačke županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

izložba povodom 20. obljetnice oslobodilačke operacije Olujau ZP-u Karlovac

3. 8. – 30. 11. 2015. Galerija “Vjekoslav Karas”

84 sata za pobjeduIzložba povodom 20. obljetnice oslobodilačke operacije Oluja u ZP-u KarlovacIzložba je posvećena hrvatskim braniteljima Domovinskog rataGradski muzej KarlovacGalerija “Vjekoslav Karas”3. 8. – 30. 11. 2015.

RADNO VRIJEMERadnim danom: 8 – 16 satiSrijedom i petkom: 17 – 19 satiSubotom i nedjeljom: 10 – 12 satiPonedjeljkom, državnim blagdanima: zatvorenoZadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

CIJENA ULAZNICAOdrasli: 10 knUčenici, studenti, umirovljenici: 5 kunaHrvatski branitelji Domovinskog rata, predškolska djeca i invalidi: ulaz besplatanZgrade nisu prilagođene pristupu invalidimaUlaznica vrijedi za sve izložbene programe Gradskog muzeja Karlovac

Cijena stručnog vodstva: 50 kuna (dogovoriti nekoliko dana ranije na mob. 098/ 957 1425 ili na tel. 047/ 412 380)Srijedom u 12 sati besplatno stručno vodstvo za građanstvo

O edukativnom programu i predavanjima saznajte više na www.gmk.hr

sata za pobjedu

sata sata sata sata za

O IZLOŽBIOslobodilačka operacija Oluja najpoznatija je operacija Hrvatske voj-ske i simbolični je znamen kraja rata i borbe za cjelovitu Republiku Hrvatsku. Ona je kruna hrvatskog Domovinskog rata i potvrda voj-nog umijeća hrvatskih vojnika, njihove hrabrosti i odlučnosti. Naša izložba posvećena je hrvatskim braniteljima Domovinskog rata.

Izložbom se prikazuje vojna operacija Oluja u Zbornom području (ZP) Karlovac kroz nekoliko tematskih cjelina. Uvodne cjeline su: Pred Oluju, Hrvatska vojska, Plave kacige, zona sjever, Vodstvo RSK: ne mirnom rješenju, tijek operacije prezentiran je u cjelinama Oluja − ZP Karlovac i Poslije Oluje, a posljednja cjelina posvećena je uspomeni na poginule branitelje u ZP-u Karlovac. Muzejska prezentacija teme obogaćena je predavanjima, prezentacijama te atraktivnim edukativnim sadržajima među kojima se ističe li-kovno-domoljubna radionica za osnovnoškolce Volim Hrvatsku zastavu, zamišljena kao rad u nastanku, kojom će sudionici do završetka izložbe ispunjavati ulazni prostor izložbe.

Oslobodilačku operaciju Oluja ne možemo ograničiti samo na događaje iz kolovoza 1995., ona je posljedica srpske agresije i okupacije dijela Republike Hrvatske 1991., te dugotrajna procesa neuspješnih pregovora hrvatske vlasti i predstavnika međunarod-ne zajednice s vodstvom pobunjenih Srba o mirnoj reintegraciji okupiranih teritorija, kao i nedjelotvornosti međunarodne zajed-nice. U postojećim uvjetima vojna opcija preostala je kao jedina mogućnost da se prekine neodrživo stanje u Republici Hrvatskoj: rascjepkanost države i nemogućnost prometne komunikacije, zaustavljen gospodarski napredak, brojni prognanici i izbjeglice koji su čekali na povratak domovima, prijetnje zaštićenoj zoni UN-a u Bihaću u BiH − sve to odgovor je zašto se Oluja više nije mogla odgađati. Vojnim operacijama HV-a koje su prethodile Oluji, odnosno operacijama Zima 94, Skok 1, Bljesak, Skok 2 i Ljeto 95. stvoreni su preduvjeti za njenu provedbu.

4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro započela je oslobodilačka vojnore-darstvena operacija Oluja. Hrvatska vojska krenula je u prodor iz 30 pravaca ovladavajući golemim prostorom i dovodeći neprijatelja u poluokruženje ili okruženje. U ratu stvorena HV uspjela je osloboditi okupirani teritorij. Uspjesi HV-a rezultat su požrtvovnosti ljudi koji su vojsku stvorili i koji su je doveli do pobjede. U drugoj polovici 1994. HV je dobila ustroj koji je zadržan do kraja rata. Zapovjedno tijelo bio je Glavni stožer HV-a sa šest zbornih područja (ZP) i jednim bojištem, podstožernim postrojbama, Hrvat-skim ratnim zrakoplovstvom i pro-tuzračnom obranom, te Hrvatskom ratnom mornaricom.

Zadaća ZP-a Karlovac u operaciji Oluja, oslobađanje Korduna i sjevernog dijela Like, bila je vrlo zahtjevna. Pred sobom je imalo gotovo kompletan Kordunski korpus, jednu brigadu Ličkog kor-pusa, mješovitu topničku brigadu Glavnog štaba SVK-a i glavninu Korpusa specijalnih jedinica. Zborno područje nije imalo profesi-onalnih snaga pa su cjelokupnu zadaću trebale realizirati domo-branske postrojbe (6. kolovoza priključila se 1. gbr.). Srpski otpor bio je vrlo jak, štoviše, srpske su snage pokušale izvesti i protu-napade kojih na drugim dijelovima bojišta gotovo da i nije bilo, odnosno pokušale su pronaći izlaz za Kordunski korpus koji nije imao izravnu teritorijalnu vezu s bosanskohercegovačkim Srbima. Zbog toga se tijek operacije odvijao drugačije nego li na ostalim bojištima, no to nije bilo zaprekom da se okonča u zadanome vremenskom roku. Zapovjednik Zbornog područja pravovremeno je reagirao na stanje na bojištu pa je zapovijedanje značajno utje-calo na ishod operacije.

Tijekom borbi poginula su 33, a ranjena 262 pripadnika HV-a.

ZP Karlovac obuhvaćalo je prostor od kanala Kupa − Kupa do planine Kapela − Oštri vrh. Crta bojišnice bila je dugačka oko 180 km, oslanjala se na rijeke Kupu, Koranu, Mrežnicu i Tounjčicu i bila je podijeljena na karlovački i ogulinski dio. ZP sastojalo se od Zapo-vjedništva, 14. domobranske pukovnije koju su činili prognanici iz Slunja, 110. domobranske pukovnije iz Karlovca, 137. domobran-ske pukovnije iz Duge Rese i 143. domobranske pukovnije iz Oguli-na. Podstožerne postrojbe bile su: 7. protuoklopni topničko-raketni divizion, 10. topnički divizion, 38. inženjerijsko-pontonirska bojna, 70. satnija Vojne policije, 256. satnija veze, 266. izvidničko-diver-zantska satnija, 304. logistička baza, 506. satnija RBKO-a i Oklop-no-mehanizirana satnija. Za potrebe operacije Oluja ZP ojačano je 104. brigadom iz Varaždina, 99. brigadom iz Zagreba, bojnom 148. brigade iz Zagreba, 13. protuoklopnim topničko-raketnim divizionom iz Koprivnice, divizionom 16. topničko-raketne brigade i satnijom 33. inženjerijske brigade iz Zagreba. Ukupno je u operaciji u sastavu zbornoga područja bilo angažirano 15 067 pripadnika Hrvatske vojske. Zapovjedništvo ZP-a bilo je u Karlovcu, Istaknuto zapovjedno mjesto u Ogulinu. Zapovjednik zbornog područja bio je general-bojnik Miljenko Crnjac.