uvod, učenje i poučavanje
Post on 28-Jan-2017
233 Views
Preview:
TRANSCRIPT
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJAUčenje i obrazovanje
04.05.23 1PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA
Osnovne informacije
prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub (nositelj) tajana.ljubingolub@ufzg.hr Učiteljski fakultet (Savska 77/III), soba 336 konzultacije: ponedjeljak 11-12h i četvrtak 15-16h
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 2
Do povratka prof. Ljubin Golub Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić
Prof. Ljubin Golub možete se javljati na mail
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 3
CILJEVI KOLEGIJA
• Upoznati glavne pojmove i metode istraživanja u području učenja i poučavanja • Upoznati glavne oblike i mehanizme učenja te
njihovu primjenu u poučavanju • Opisati odnos između procesa poučavanja i
ishoda učenja • U radu s učenicima moći primijeniti postupke
za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 4
Organizacija nastave
30 sati predavanja + 15 sati vježbi PREDAVANJA: ponedjeljak, 8- 9.30 h, soba 13* Kozjak Mikić točno od 8 sati VJEŽBE: 4 grupe- naknadno
OBVEZE STUDENATA: redovito pohađanje nastave (i predavanja i vježbi)
i aktivno sudjelovanje 2 kolokvija mogućnost izrade seminara
04.05.23 5PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA
Izostanci...
dozvoljeno max 5 izostanaka: do 3 izostanka bez posljedica 4-5 izostanaka – obavezan nadoknadni seminar!
redovitost na nastavi (bodovi): 0 izostanaka – 3 boda 1 izostanak – 2 boda 2 izostanka – 1 bod 3 ili više izostanaka – bez bodova
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 6
Elementi ocjenjivanja
1. kolokvij = 30 bodova max (T/N, negativni bodovi, bez minimalnih uvjeta za prolaz)
2. kolokvij = 30 bodova max ( isto) pohađanje predavanja = 3 boda max aktivnost na vježbama = 6 bodova max izborni seminarski rad = 7 bodova max
(neobvezno) prezentacija izbornog seminarskog rada = 3
boda max (neobvezno)
04.05.23 7PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA
Potpis i izlazak na ispit
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 8
• sakupljenih minimalno 33 bodova (oba kolokvija, bodovi za redovitost dolazaka na predavanja i bodovi iz vježbi+ izborno seminar).
Ukoliko student ne sakupi navedene bodove gubi pravo na potpis i pravo izlaska na završni ispit.
student koji ima više izostanaka nego što je dozvoljeno ili ne izvrši svoje obaveze kojima nadoknađuje izostanke gubi pravo na potpis i završnu ocjenu iz kolegija
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 9
Za studente koji pristupe završnom ispitu, ocjena iz kolegija se formira temeljem bodova završnog pismenog i usmenog ispita, bodova na temelju pohađanja nastave, bodova iz vježbi, te bodova iz izbornog seminara. Uvjet za prolaz na pismenom završnom ispitu je najmanje 30 bodova (mogući rezultat na testu 0-60).
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 10
Studenti koji udovolje studentskim obvezama i sakupe iz kolokvija/popravaka kolokvija ukupno najmanje 33 boda oslobođeni su pismenog dijela završnog ispita.
Ocjena iz kolegija za studente koji ne pristupe završnom pismenom ispitu formira se temeljem bodova iz prvog kolokvija, bodova iz drugog kolokvija, bodova na temelju pohađanja nastave, bodova iz vježbi, bodova iz izbornog seminara, te znanja iskazanog na usmenom ispitu.
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 11
Izborni seminarski rad
Tema:s popisa tema za izborne seminare (web)izvan popisa, prema interesima studenta, no
mora biti povezana s predmetom kolegija
Bez obzira da li je tema odabrana s popisa ili izvan njega, temu treba odobriti izvoditelj kolegija. Teme koje nisu odobrene, neće se razmatrati.
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 12
Izborni seminarski rad
Seminar se piše prema uputama koje su dostupne na web stranici kolegija. Prezentiranje napisanog seminara nije obavezno, međutim studenti koji žele (također u dogovoru s izvoditeljem kolegija) mogu svoj seminar i izlagati.
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 13
Sadržaj predmeta
1. Definiranje područja 2. Pamćenje i zaboravljanje3. Klasično i instrumentalno uvjetovanje4. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju5. Socijalne teorije učenja6. Metode poučavanja i modeli učenja7. Izravno poučavanje i ostale metode
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 14
Sadržaj predmeta
7. Inteligencija i kognitivni stilovi u odnosu na učenje i poučavanje8. Učenje učenja9. Daroviti učenici i učenici s posebnim potrebama10. Psihometrijske osnove ispitivanja znanja12. Psihologijske osnove teorije kurikuluma
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 15
Obvezna literatura Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-
Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP (str. 1-41; 70-84; 102-201; 325-375; 409-442).
Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (razne godine izdanja). Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga (3-88)
Woolfolk, A. (2005). Educational psychology. Boston: Allyn and Bacon.
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 16
Preporučena literatura Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (razne godine izdanja).
Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga (str. 89-225) Andrilović, V. (razne godine izdanja). Metode i tehnike istraživanja u
psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske, Školska knjiga
Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap
Zarevski, P. (razne godine izdanja). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap
Andrilović, V. (2001). Samostalno učenje. Jastrebarsko: Naklada Slap
Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga
Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander, G., Vučković, D. (2002). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap
Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 17
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
1. DEFINIRANJE PODRUČJA *Thorndike: Educational psychology, 1903.*eksperimenti s mačkama
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 18
Psihologija učenja i poučavanja
obično se asocijacije može grupirati u: aktere (profesori, učenici, škola) socijalne kompetencije (organizacija vremena,
radne navike, druženje, zabava, disciplina) stjecanje formalnih znanja i obrazovanje
(računanje...)
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 19
EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA je grana psihologije koja se bavi učenjem i svime što je s time povezano (teorijska i primjenjena grana)
šire shvaćanje: učenje je osnova obrazovanja i odgoja, odnosno edukacije kao osnove socijalizacije
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 20
Što je učenje?
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 21
proces u kojem se znanje stvara kroz transformiranje iskustva (interakcija sadržaja i iskustva)
aktivnost kojom organizam mijenja svoje ponašanje, pod utjecajem vanjskih uvjeta, ali i rezultata vlastite aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje početne neizvjesnosti (J.Linhart, prema Andrilović, Čudina, 1985)
proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih tijekom obnavljanja novih aktivnosti a koje se očituju u njegovu izmijenjenom načinu ponašanja i uspješnijoj prilagodbi (Grgin, 1997)
učenje je aktivnost koja dovodi do promjena u ponašanju (Spence, 1959, prema Grgin, 1997)
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 22
Što je učenje?
učenje je relativno trajna promjena u ponašanju (ili ponašajnom potencijalu) izazvana iskustvom (Tarpy i Mayer, 1978)
relativno trajna (ne uključuje promjene koje su privremene- izazvane npr. drogom)
rezultat iskustva (ne uključuje promjene koje su rezultat fizičkog rasta i maturacije)
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 23
Učenje i informacije
učenje uključuje: Primanje (percepcijski procesi i
mišljenje) Obradu (mišljenje i pamćenje) upotrebu informacija (pamćenje,
mišljenje, percepcija zahtjeva situacije) Regulaciju ponašanja na osnovi
povratnih informacija
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 24
Što se stječe učenjem? Što čovjek uči? čovjek uči različite repertoare ponašanja (verbalne i
motorne) i kriterijske obrasce (Andrilović, 1985)
kriterijski obrasci: =unutarnje reprezentacije zahtjeva situacije(npr. pri učenju za koju ocjenu je učenik savladao
gradivo, koliko mu vremena treba za određenu količinu gradiva i sl.)
=kontrolni mehanizmi, služe za samoregulaciju ponašanja
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 25
Što se stječe učenjem? Što čovjek uči? čovjek neposredno uči vještine (navike), informacije,
a posredno se učenjem mijenjaju stavovi, interesi, vrijednosti, usvaja govor, socijalne norme, razvijaju sposobnosti, razvija društveno prihvatljiva ekspresija emocija, itd. (Grgin, 1997)
uče se i socijalne kompetencije i vještine (radne navike, organizacija vremena, druženje, zabava, disciplina)
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 26
Što čovjek uči?
informacije stavove (interesi, vrijednosti, socijalne
norme, radne navike) vještine
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 27
Oblici učenja
04.05.23 28PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA
Oblici ranog učenja
utiskivanje: reakcija kojom tek rođeni organizam slijedi prvi opaženi objekt koji se kreće primjer u životinjskom svijetu: Lorenz (1965) kod djece: utiskivanje na otkucaje majčina srca (djeca
izložena imitaciji zvuka majčina srca brže dobivaju na težini, brže zaspu)
nehotična imitacija: zasniva se na identificiranju s nekime (zbog privlačnosti ili straha i sl.)
npr. mala djeca ponavljaju riječi koje ne razumiju, slično oblačenje, nasilno ponašanje…
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 29
Oblici ranog učenja
ekspozicijsko učenje: organizam je izložen podražaju i uči bez povoda, npr. štakor živi u kavezu u obliku labirinta i nauči ga bez poticaja
habituacija: organizam uči da ne reagira na podražaj koji se ponavlja, a nije relevantan za njega, navikavanje (npr. nastavnik je sklon vikanju i prijetnjama koje nikad ne realizira, učenici nakon nekog vremena prestaju reagirati)
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 30
Oblici jednostavnijeg učenja
asocijacijsko učenje: pamćenje i učenje po zakonu asocijacija (npr. po zakonu vremenske ili prostorne bliskosti, ili kontrasta) Npr. mehaničko ili asocijacijsko učenje ( dijete uči pjesmicu
na pamet, bez da je razumije, na pokazane dijelove lica govori riječi u nizu i prije no što mu sec pokaže slijedeći dio)
„bubanje”, npr. koji odgovor ide s kojim pitanjem; no ipak može biti površno i uz pomoć mnemotehnika
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 31
Oblici jednostavnijeg učenja
učenje uvjetovanjem: učenje u kojem organizam odgovara određenom reakcijom na neki podražaj na koji prije nije imao tu reakciju
npr. učenje psovki kod kod djece- ovisno o reakciji okline, ponašanje učenika prilikom dolaska nastavnika u razred
postoji klasično i instrumentalno uvjetovanje
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 32
Oblici složenijeg učenja
iskustveno učenje: oblik učenja u kojem se naglašava vlastito iskustvo kao polaznica/refleksna točka za učenje ( „putem vlastite kože”)
učenje uvidom: karakteristično za učenje odraslih, uključuje procese reorganizacije sadržaja i struktura koje se usvajajaju uključuje otkrivanje bitnog u materijalu, utvrđivanje fiksnih
točaka gradiva, grupiranje dijelova gradiva, logičko povezivanje tih dijelova, zaključivanje
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 33
Posebni oblici učenjaUčenje bez namjere
•subperceptivno učenje: postoji promjena u ponašanju i na podražaje koji su ispod granice opažanja i svijesti (npr. zbog tromosti oka)
* Navodne subliminalne reklamne poruke- zabranjeno
latentno učenje: vs. manifestno učenje – čovjek nije svjestan da je nešto naučio, ne postoji namjera učenja, ali će se pokazati u situaciji potrebe04.05.23
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA 34
Posebni oblici učenja(na granici namjernog i nenamjernog učenja)
sugestopedija: učenje u stanju opuštenosti
hipnopedija: učenje u snu
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 35
Učenje i uloga nastavnika 2 dimenzije potreba za pomoć u učenju
usmjeravanje podrška
u kojoj mjeri učenik/ student očekuje od nastavnika usmjeravanja ili podršku ovisi o sljedećim osobinama studenta:
osjećaj kompetentnosti za područje učenja (samoefikasnost) potreba da se pouzdaje u nastavnika posvećenost učenju uvjerenje u vlastite sposobnosti
04.05.23PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA 36
top related