zab 2013- 1 dio
Post on 30-Dec-2016
240 Views
Preview:
TRANSCRIPT
ZAČINSKO I
AROMATSKO BILJE (ZAB)
Koordinator modula:
Dr.sc. Verica Dragović-Uzelac, red.prof.
vdragov@pbf.hr
1
ZAČINSKO I
AROMATSKO BILJE (ZAB)
Suradnici:
Dr.sc. Branka Levaj, red.prof.
Dr.sc. Draženka Komes, red.prof.
Dr.sc. Danijela Bursać Kovačević
Ivona Elez Garofulić, dipl.inž.
Sanja Lončarić, mag.ing.
1
Opis modula
• ECTS bodovi: 3
• Vrsta nastave:
- predavanja 20 sati
- vježbe 15 sati
• Uvjet za dobivanje potpisa:
- odslušano 70% predavanja
- odrađene vježbe
• Način polaganja ispita: pismeno
2
Literatura
• Predavanja
• Willfort, R. (2002.): Ljekovito bilje i njegova upotreba, Erudit Zagreb, Zagreb
• Toplak Galle, K. (2001.): Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb
• Grlić, LJ. (1986) Enciklopedija samoniklog i ljekovitog bilja, August Cesarec, Zagreb
• Peter K. V. (2004) Handbook of Herbs and Spices, Vol. 1., 2. i 3, Woodhead, London.
3
Opis modula
1.Klasifikacija začinskog i aromatskog bilja.
2.Rasprostranjenost na području RH i u svijetu.
3.Odabrani začini i aromatsko bilje (crvena
paprika, crni i bijeli papar, bijeli luk, ružmarin,
kadulja, metvica, itd.).
-Taksonomija, geografsko podrijetlo i uzgoj.
- Berba, prerada, pakiranje i skladištenje.
- Uporaba u prehrambenoj industriji i
kulinarstvu.
- Kemijski sastav i fiziološki utjecaj na ljudski
organizam.
5
Opis modula
4. Pregled egzotičnih začina – chilli, cassia, cimet, šafran, kurkuma, limun-trava, kardamom, zvjezdasti anis, muškatni oraščić, piment, klinčić, wasabi, đumbir.
- Taksonomija, geografsko podrijetlo i
uzgoj.
- Berba, prerada, skladištenje i uporaba u
prehrambenoj industriji.
- Kemijski sastav egzotičnih začina i
njihov fiziološki utjecaj na ljudski
organizam.
6
Opis modula
5.Klasifikacija i kemijska struktura biološki
aktivnih spojeva začinskog i aromatskog bilja.
Zastupljenost u odabranim začinima (npr.
klinčić, lavanda, ružmarin, kadulja, bosiljak,
origano, timijan, peršin, itd.).
6.Metode izolacije i postupci
prerade/proizvodnje čvrstih i uljnih ekstrakata.
7
Opis modula
7.Eterična ulja i rezidue.
8.Primjena biljnih ekstrakata u prehrambenim
proizvodima.
9.Funkcionalna svojstva biološki aktivnih
spojeva.Antioksidacijska i antimikrobna
aktivnost začinskog i aromatskog bilja.
8
UVOD
• Koristeći bilje u svakodnevnoj prehrani, čovjek je postupno uočavao njihov ljekoviti učinak.
• Budući da u tom periodu nije imao većih spoznja o uzrocima bolesti niti o tome koja bi se biljka mogla i na koji način upotrijebiti za liječenje, sve se zasnivalo na iskustvu.
• Postupno su otkrivani razlozi specifične upotrebe ljekovitog bilja za određene bolesti, te je primjena lijekova postupno izlazila iz empirijskog okvira i zasnivala se na činjenicama.
10
UVOD- Rasprostranjenost
• Oko 370.000 biljnih vrsta na Zemlji
• U svijetu se koristi približno 20 000 ljekovitih biljaka, od kojih je 1100 dobro istraženo, a iz 250 vrsta dobivaju se osnovni sastojci za proizvodnju suvremenih lijekova s biljnim aktivnim tvarima.
• U RH je poznato oko 600 samoniklih biljnih vrsta, od kojih se oko 170 koristi u narodnoj medicini, kao začini, u prehrani, proizvodnji praškastih proizvoda, sokova, eliksira, tinktura, ulja, vina itd. 13
UVOD- Rasprostranjenost
• Hrvatska je, kao mediteranska zemlja, zbog
specifičnog položaja na granici različitih
klimatskih utjecaja jedna od europskih
zemalja sa najzanimljivijom florom.
• U Hrvatskoj se prikuplja i uzgaja između
160 i 170 autohtonih, ljekovitih, aromatičnih
i medonosnih biljnih vrsta.
15
Rasprostranjenost
• Prirodno geografski uvjeti (klimatski, pedološki i hidrografski) iznimno su povoljni između ostalog i za ekološki uzgoj ljekovitog bilja u svim dijelovima Republike Hrvatske.
• Do 90-ih godina Hrvatska je bila jedan od vodećih svjetskih proizvođača kamilice (Matricaria chamomilae) i lavande (Lavandula angustifolia)
• Proizvodnja i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja je djelatnost koja može konkurirati proizvođačima iz susjednih zemalja
16
Rasprostranjenost
• Najveća šansa u razvoju ekološke proizvodnje.
• 2008. godine ukupno je bilo zasijano oko 5000 ha aromatičnim biljem, a kamilica čini 85% ukupne proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja.
• Vrijednost otkupljenog i prodanog bilja za uporabu u parfumeriji i farmaciji bilježi pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu - vrijednost izvoza oko 6. mil., a uvoza oko 3,5 mil.USD.
17
Površine pod biljem za uporabu u parfumeriji i farmaciji*
(aromatsko i ljekovito) i ostalo bilje** po županijama
18
Rasprostranjenost
• Razvoj uzgoja ZAB u Hrvatskoj treba usmjeriti na povećanje proizvodnje osobito plantažnog ljekovitog bilja u područjima gdje se već tradicionalno proizvodi:
Virovitičko-podravska,
Osječko-baranjska,
Koprivničko-križevačka županija,
priobalje i otoci.
19
Poticanje proizvodnje
• Država bi trebala osigurati sredstva radi održivosti te izvozno orijentirane proizvodnje i to potporama, kapitalnim ulaganjima, ruralnim razvojem itd.
• Potrebno je uskladiti zakonodavstvo osobito u području registracije proizvoda i stavljanja na tržište donošenjem pravilnika o ljekovitom bilju te čaju.
• Potrebno je povećati valorizaciju proizvodnje ljekovitog bilja i ekoloških proizvoda te revitalizirati zapostavljene kulture, kao npr. proizvodnju dalmatinskog buhača.
20
Ekološka proizvodnja ljekovitog i aromatičnoga bilja određena je:
• Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/10.)
• Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/01., NN 10/07.), a dobiveni proizvodi certificiraju se i nose znak "ekoproizvod".
• Pravilnikom o označavanju hrane i hrane za životinje u ekološkoj proizvodnji (NN 25/11.)
•
20
Klasifikacija
• Botaničkoj pripadnosti (porodice)
• Dužini vegetacije
- jednogodišnje, dvogodišnje, višegodišnje
• Habitusu rasta
- zeljaste, grmolike, drvenaste
• Načinu razmnožavanja
- sjemenom, vegetativno, sakupljanje u
prirodi, uzgoj
21
Sistematska botanika
SISTEMATSKA BOTANIKA koja proučava
Taksonomiju (raznolikost biljnoga svijeta),
uzroke raznolikosti, filogeniju (divergenciju
ili razvoj svojti u vremenu i prostoru).
Taksonomija, kao poddisciplina sistematike, znanost je o procesima klasifikacije, identifikacije i nomenklature.
22
• Klasifikacija (kao proces) znanost je određivanju, tj. svrstavanju organizama u skupine na temelju njihove srodnosti.
• Identifikacija je određivanje kojoj svojti (vrsti, podvrsti i dr.) pripada primjerak.
• Nomenklatura je dio taksonomije koja određuje pravila pripisivanja korektnog imena nekoj biljci u skladu s nomenklaturnim pravilima.
23
Nomenklatura
• Imena biljnih svojti svih kategorija pišu se na latinskom jeziku u skladu s Internacionalnim kodom botaničke nomenklature (Kod)
• Kod čini skup međunarodno prihvaćenih pravila i postupaka vezanih uz sva nomenklaturna pitanja. (Bio Kod)
24
Dijelvi biljaka -nazivi
25
• folium –list; folia-listovi
• flos-cvijet; flores- cvjetovi
• herba- zelen; herbae- zeleni
• radix- korijen; radices-korijenje
• fructus- plod; fructus-plodovi
• semen- sjemenka; semin- sjemenje
• cortex- kora; cortices-kore
KADULJA- sistematika
• Takson (lat. taxon) ili svojta (množina taksa,
svojte, lat. taxa) taksonomska je skupina
biljaka bilo koje kategorije
• KADULJA (sistematika)
Odjeljak (carstvo): Plantae
Pododjeljak (divizija): Magnoliophytina
Razred: Magnoliopsida
Porodica: Lamiaceae,
Rod: Salviae
Vrsta: S. officinalis
25
KADULJA- sistematika
Salviae folium
25
List kadulje
Dio biljke Rod
Salviae officinalis folium- list ljekovite kadulje
Pučki nazivi: kadulja, ljekovita
kadulja, žalfija,
slavulja...
Sistematika
• SPERMATOPHYTA (sjemenjače)-odjeljak
• Pododjeljak
A. CONIFEROPHYTINA
(igličaste golosjemenjače); 800 vrsta,
cca 50 vrsta u RH, drveća, rijeđe grmovi
B. MAGNOLIOPHYTINA
(kritosjemenjače)
26
Pododjeljak- Magnoliophytina
• kritosjemenjače (Angiospermae)
• Najraširenija skupina biljaka na Zemlji oko 98% pokrova Zemlje
• 370.000 vrsta, smještenih u oko 12.000 do 13.000 rodova, te 250 do više od 500 porodica
27
Pododjeljak- Magnoliophytina
• Utjecaj na čovjeka
- neposredni izvor hrane
- posredni izvor hrane
- ljekovi
- materijali (drvo, guma, boje, ljepila, tkanine, vlakna itd.)
- produkcija kisika
- kruženje tvari i energije.......
28
Sistematika- MAGNOLIOPHYTINA
• Dvosupnice - Magnoliatae(Dicotyledones)
* Oko 190.000 vrsta
* Zeljaste i drvenaste biljke
* Korjenov sustav - glavni korijen i bočno korijenje
* Listovi
- peteljka
- mrežasta nervatura
- cjeloviti, razdijeljeni i sastavljeni
* Cvjetovi
- pentamerni
- tetramerni 29
Sistematika- MAGNOLIOPHYTINA
• Jednosupnice – Liliatae (Monocotyledones)
* Oko 60.000 vrsta
* Zeljaste biljke
* Korjenov sustav
- većinom čupavo korijenje
* Listovi
- sjedeći
- paralelna nervatura
- cjeloviti
* Cvjetovi
- trimerni 30
MAGNOLIOPHYTINA
• U RH poznato 5.214 kritosjemenjača
* 4.277 dvosupnica i 937 jednosupnica
• Najveće porodice unutar dvosupnica:
1. Fabaceae (Leguminosae)
2. Asteraceae (Compositae)
3. Brassicaceae (Cruciferae)
4. Caryophyllaceae
5. Apiaceae (Umbelliferae)
6. Lamiaceae (Labiatae)
7. Rosaceae
8. Scrophulariaceae
9. Ranunculaceae
10.Boraginaceae 31
MAGNOLIOPHYTINA
• Najveće porodice unutar jednosupnica:
1. Poaceae (Gramineae)
2. Liliaceae
3. Cyperaceae
4. Orchidaceae
32
Fabaceae (Leguminosae):
• Mahunarke- plod. mahuna (lat. legumen). ime!
• Drvenaste i zeljaste biljke
• Jednogodišnje i višegodišnje biljke
• Poljoprivredne kulture - grah, grašak, soja, leća, slanutak, bob i dr.
• Stočna hrana
33
Asteraceae (Compositae)
Asteraceae (Compositae)
• Glavočike - cvat . glavica
- zvjezdan (Aster) . ime!
• Najveća familija dvosupnica, preko 20.000 biljnih vrsta
• Vrhunac razvoja u biljnom svijetu
• Većinom zeljaste biljke
• Poljoprivredne kulture, aromatično bilje, ukrasno bilje, ljekovito bilje, korovi
35
• Helianthus annuus (suncokret)
• Cynara scolymus (artičoka)
• Lactuca (salata)
• Chamomilla recutita (kamilica)
• Artemisia (pelin)
• Achillea millefolium (stolisnik)
• Tussilago farfara (podbjel)
• Tanacetum (buhač, vratić)
• Ambrosia artemisiifoli (ambrozija).............
Asteraceae (Compositae)
36
• Kupusnjače- kupus (Brassica) . ime!
• Zeljaste biljke
• Jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje biljke
• Sadrže glikozide, sumporne spojeve i vitamin C
• Poljoprivredne kulture
- kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, korabica, uljana repica, repa, rotkvica, crna rotkva, gorušica, hren i dr.
- začinske biljke (neke i ljekovite)
- stočna hrana
Brassicaceae (Cruciferae)
37
• Listovi - često u rozeti
- izmjenični
• Cvjetovi - većinom u grozdu
- tetramerni
- pravilni → latice čine 2 ravnine simetrije nalik na križ
Cruciferae (lat. crux . križ)
• 6 prašnika: 2 kraća (vanjska) i 4 duža (unutrašnja)
• Plodovi
- komuška
- komuščica
Brassicaceae (Cruciferae)
38
Caryophyllaceae
• Klinčići - klinčić (Dianthus)
• Otrovne / ljekovite biljke - (saponin)
• Predstavnici
1. Gypsophila (sadarka)
2. Lychnis (rumenika)
3. Cerastium (rožac)
4. Silene (pužina)
5. Stellaria (mišjakinja, crijevac)
6. Agrostemma githago (kukolj)
39
Apiaceae (Umbelliferae)
• Štitarke - cvat. štitac (lat. umbella) - ime!
- celer (Apium) - ime!
• Poljoprivredne kulture
- mrkva, peršin, celer, pastrnjak,
komorač, kopar, kim, korijander, anis i dr.
• Ljekovite biljke
• Većinom bijeli cvjetići u jednostavnim ili sastavljenim štitcima
• Stabljika šuplja (osim u čvorovima)
• Razdijeljeni listovi obuhvaćaju stabljiku proširenim rukavcem
• Biljka sadrži eterično ulje- miris!
• Neke štitarke su otrovne (alkaloidi), npr. pjegava kukuta 40
Lamiaceae (Labiatae)
• Cvjetovi u pršljenu
• Stabljika - četverobridna
• Listovi - nasuprotni, cjeloviti
• Cijela biljka (ili samo cvjetovi, listovi) sadrži eterično ulje
U porodicu Lamiaceae spadaju:
• Začinsko bilje
• Aromatično bilje
• Ljekovito bilje
• Ukrasno bilje
41
Lamiaceae (Labiatae)
• Rosmarinus (ružmarin)
• Lavandula (lavandula, lavanda)
• Salvia (kadulja, žalfija)
• Mentha (metvica, menta)
• Thymus (majčina dušica, timijan)
• Satureja (čubar)
• Origanum (mažuran)................
42
Rosaceae
• Ruža (Rosa) . ime!
• Različit izgled pojedinih predstavnika
- drveća, grmovi, zeljaste biljke
• Cvijet - različit položaj plodnice
podrasla, obrasla, nadrasla
• Raznolikost plodova
- koštunica, jabuka, jagoda, šipurak,
mnogokoštunica
43
• ROSACEAE – porodica
A. SPIRAEAOIDEAE - potporodica
B. ROSOIDEAE - potporodica
C. MALOIDEAE - potporodica
D. PRUNOIDEAE - potporodica
Rosaceae - SISTEMATIKA
44
Ranunculaceae
• Žabnjaci - žabnjak (Ranunculus) . ime!
• Livadne, šumske, vodene i korovne biljke
• Oko 36 samoniklih vrsta u Hrvatskoj
• Često se uzgajaju
• Većinom zeljaste biljke
• Rjeđe grmovi ili lijane
• Uglavnom trajnice
- rjeđe jedno- ili dvogodišnje biljke
45
Liliaceae
• Ljiljani - ljiljan (Lilium)
• Zeljaste višegodišnje biljke
* geofiti
- podanak
- lukovica
- gomolj
• Otrovne / ljekovite biljke
- sadrže alkaloide
46
Liliaceae
• Poljoprivredne kulture
• Ukrasno bilje
Neki predstavnici:
• Lilium
• Asparagus
• Allium (luk)
• Hyacinthus (zumbul)
• Tulipa (tulipan)
47
Poaceae (Gramineae)
• Žitarice i trave
- vlasnjača (Poa)
• Porodica obuhvaća oko 10.000 vrsta
• Oko 250 samoniklih biljnih vrsta u Hrvatskoj
• Zeljaste, jednogodišnje ili višegodišnje biljke
• Poljoprivredne kulture
- pšenica, kukuruz, zob, ječam, raž, proso
* riža
* šećerna trska
• Biljke travnjaka (livada i pašnjaka)
• Šumske biljke 48
Magnoliophytina U Hrvatskoj flori
49
• Hrvatska posjeduje vrlo bogatu floru koja je u odnosu na ostale zemlje minimalno zagađena. Samo Istarska županija posjeduje floru od preko 1500 biljnih vrsta.
• Neke su biljne vrste posebne i nalazimo ih samo u našem području (autohtonost) što je u povijesti poslužilo promoviranju Hrvatske u svijetu (dalmatinska kadulja i dalmatinski buhač). Nažalost, danas je promet tih vrsta sveden na minimum.
51
Definicija ljekovitog,
aromatskog i začinskog bilja
• Prema definiciji WHO u ljekovito bilje ubrajaju se:
- one biljne vrste čiji jedan dio ili više dijelova sadrže biološki aktivnu tvar koja se može iskoristiti u terapijske svrhe ili za potrebe kemijsko-farmaceutske sinteze;
- skupina ljekovitog i aromatičnog bilja obuhvaća biljne vrste koje sadrže biološki aktivne tvari s praktičnom primjenom u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji
52
Definicije
(1)Ljekovito bilje koristi se izravno ili neizravno u liječenju, a pritom su sirovina za farmaceutsku industriju
(2)Aromatsko bilje koristi se izravno kao začini ili nakon prerade kao dodaci različitim prehrambenim proizvodima u svrhu poboljšanja okusa ili boje, a pritom su sirovina za prehrambenu industriju
(3)Biljke koje sadrže eterična ulja
eterična ulja je moguće ekstrahirati, a pritom su sirovina za kozmetičku industriju
53
Samoniklo bilje
• SAMONIKLO bilje
- često varijabilan biljni materijal (klima, atmosferke prilike....)
- sadržaj i sastav biološki aktivnih tvari ovisi o
pedološkim, klimatskim i drugim uvjetima
- ekološkim čimbenicima
54
Razlike-kemotipovi
Samoniklo bilje-različiti kemotipovi
-npr. kamilica (4 kemotipa)- identični botanički-različit sastav eteričnih ulja
-timjan (7 kemotipova)- timol, karvakrol, linalol, geraniol, tujanol, 1,8-cineol/limonen, terpineol
-peršin, celer, pastrnak
• Zbog varijabilnosti kemijskog sastava samoniklog bilja - sve češće se uzgaja
55
Samonikle biljke su strogo zaštićene :
• Pravilnik o skupljanju zaštićenih samoniklih
biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog
prometa (NN 154/2008).
• Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti
zaštićenim i strogo zaštićenim (NN br. 07/06).
Uzgoj bilja
• Uzgoj ljekovitog bilja
1. selekcija-biljni materijal ujednačene kakvoće
SELEKCIJA GENOTIPOVA
SELEKCIJA KEMOTIPOVA
2. Agrotehničke mjere
56
Kultivirano bilje
• Kultivirano (uzgojeno) bilje
- uzgoj ljekovita bilja preporucuje se kad je god
to moguce
- sprječava se neracionalno iskorištavanje
biljnih vrsta, naročito ugroženih
- kontrolom uzgoja dobiva se manje varijabilan
biljni materiajl željene kakvoće
• Neke biljke nije moguće kultivirati, a da ne promjene svojstva (npr. planinsko i mediteransko bilje)
57
Razlike
• Postoje razlike među samoniklim i kultiviranim
biljem (ljekovita svojstva, kemijski sastav)
ekološki čimbenici,
klima,
sastav tla
razvojni stadij biljke
itd.
58
Dijelovi biljka
• Dijelovi biljaka koji se koriste:
nadzemni dijelovi – cvijet (flos), list (folium),
izbojci (turiones), pupovi (gemmae),
nadzemni dio (herba) plod (fructus), sjeme
(semen), kora (cortex), drvo (lignum)
podzemni dijelovi – korijen (radix), gomolj
(tuber), korjenčić (rhizoma), lukovica
(bulbus).
59
Branje
• Branje je primarni proces sakupljanja
uroda na polju (koji je izložen različitim
klimatskim uvjetima i uvjetima okoline) te
prebacivanje ubranog materijala u
kontrolirane uvjete prerade te skladištenja.
• Zahtjevi prilikom branja se razlikuju ovisno
o vrsti biljke, dijelu biljke koji se bere, te o
namjeni ubranog dijela biljke (konačnom
proizvodu)
60
Branje
PRAVILA ZA SAKUPLJANJE/BRANJE
• Bere se samo zdravo i čisto bilje
• Izbjegavati nepoželjne primjese
• Ne bere se bilje koje raste pokraj prometnica, željezničkih pruga ili naselja (zagađeno prašinom, zagađenim zrakom i sl.)
• Dijelovi bilja oštećeni od insekata, ptica i sl. se ne beru i ne upotrebljavaju se kao začini
61
Branje
- biljke se moraju ubirati za sušna vremena,
(izbjegavati branje iza rose, kiše ili za izrazito
vlažna vremena)
- ako se berba odvija iza kiše, biljni materijal potrebno je odmah transportirati u sušaru i istovremeno osigurati sušenje takvog materijala (smanjivanje količine vlage, razvoj m.o., razvoj plijesni itd.)
63
Branje
• Tijekom branja važno je:
-utvrditi optimalno vrijeme berbe (najbolja kvaliteta konačnog proizvoda)
• Optimalno vrijeme berbe ovisi o:
-dijelu biljke koji će se koristit za preradu (standardi, službene metode..)
-stupnju rasta, razvoja i zrelosti biljke, ploda, itd.
-količini biološki aktivnih spojeva biljke
62
Branje
• LISTOVI I ZELENI (herba): beru se neposredno prije ili tijekom cvatnje. Sadržaj aktivnih tvari nakon cvatnje značajno opada.
• CVJETOVI (flos): sakupljaju se najčešće kad su otvoreni, iznimno kao pupoljci (klinčić).
• PLODOVI I SJEMENKE (fructus, semen): kad su zreli. Iznimka su plodovi porodice Apiaceae (štitarke)-opasnost gubitka plodova pri sakupljanju (kim, komorač).
64
Branje
• KORJENJE I PODANCI : u kasnu jesen ili rano proljeće nakon prestanka odnosno početka vegetacije
• KORA: skida se sa grana u rano proljece (prije pocetka nove vegetacije)
65
Branje
• Ručno
• Primjenom mehanizacije
66
Branje
• Uređaji za rezanje, branje, te ostali strojevi
moraju biti čisti i podešeni tako da moguća
onečišćenja iz zemlje ili drugih izvora budu
svedena na minimum.
• Moraju biti čuvani na suhom mjestu, bez
prisutnosti insekata, glodavaca, ptica i ostalih
štetnika, te mjestima koja su nedostupna
domaćim životinjama.
67
Transport
• Transport ubranog biljnog materijala se mora izvršiti odmah nakon branja u visokim higjenskim uvjetima.
• Ubrani dijelovi biljke transportiraju se u čistim i suhim kutijama, vrećama, prikolicama ili prozračnim kontejnerima
• Sredstva transporta nesmiju sadržavati ostatke bilja od prijašnjih isporuka, nesmiju sadržavati strane materijele
• Treba izbjegavati npr. plastične materijale zbog mogućnosti stvaranja vlage, kondenzacije itd.
Pitanja?
67
top related