analiza kriminaliteta na podruČju opŠtine …poseban negativan uticaj na ovom polju izaziva...
TRANSCRIPT
UUddrruužžeennjjee CCeennttaarr zzaa iissttrraažžiivvaannjjee ppoolliittiikkee
ssuupprroottssttaavvlljjaannjjaa kkrriimmiinnaalliitteettuu ((CCPPRRCC))
22001111.. ggooddiinnaa
AANNAALLIIZZAA KKRRIIMMIINNAALLIITTEETTAA NNAA PPOODDRRUUČČJJUU OOPPĆĆIINNEE NNOOVVII GGRRAADD SSAARRAAJJEEVVOO
Naziv projekta: ANALIZA KRIMINALITETA NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO
Naručilac: OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO
Nosilac izrade: Udruženje Centar za istraživanje politike suprotstavljanja
kriminalitetu (CPRC)
OPIS PROJEKTA
Jedna od osnovnih potreba koja se početkom 21. vijeka postavlja na sam vrh liste
prioriteta većine građana i njihovih lokalnih zajednica savremenih evropskih, ali i ostalih
zemalja, jeste zadovoljenje osjećaja individualne i kolektivne sigurnosti. Brojni su faktori
globalnog, regionalnog i lokalnog nivoa koji utiču na izazivanje ili intenziviranje straha kod
građana da će postati žrtvom nekog od oblika kriminalnog ponašanja. Na skali dobara za koja su
građani u najvećoj mjeri zabrinuti svakako se nalaze život i tjelesni integritet, zdravlje, u
posljenje vrijeme naročito se ističe potreba očuvanja lične imovine. Ovaj strah naročito je
intenzivan kod građana tzv. tranzicijskih zemalja, koje su suočene sa brojnim društvenim,
ekonomskim i političkim promjenama, čije se negativne posljedice u najvećoj mjeri reflektuju na
tešku materijalnu situaciju većine stanovnika. Poseban negativan uticaj na ovom polju izaziva
nedostatak stvarne solidarnosti među građanima, uglavnom urbanih dijelova zemlje, kod kojih je
strah od kriminaliteta prisutan u većoj mjeri, između ostalog, i zbog slabih rezultata procesa
društvene integracije.
Napori koje država poduzima kroz instrumente formalne socijalne kontrole u cilju
očuvanja pravnog poretka često nisu dovoljni da bi osigurali adekvatan nivo ravnomjerne zaštite
svih prava i interesa svojih građana. U uslovima kada se registruje visoka stopa većine oblika
kriminaliteta, potreba da se u prvom redu reaguje na najteže oblike protivpravnih ponašanja, s
jedne strane, te princip korištenja represivnog aparata kao ultima ratio sredstva, s druge strane,
dovode pravosudne i policijske organe u poziciju da bez realne i svestrano analizirane slike o
kriminalitetu ne mogu postići značajnije rezultate na planu suprotstavljanja kriminalitetu. Jedna
od aktivnosti u pravcu izrade cjelovite slike kriminaliteta je neovisna i objektivna analiza stanja
i kretanja kriminaliteta, raščlamba po pojedinim kategorijama (težini krivičnih djela,
demografskim karakteristikama počinitelja, njihovom povratništvu, naravi ugroženih ili
povrijeđenih dobara, i sl.), te pogotovo interpretacija dobivenih rezultata na način da se dobije
slika usporediva sa nacionalnim, regionalnim i svjetskim podacima. Dodatnu vrijednost
istraživanje ima time što smjera analizi i interpretaciji alternativnih podataka o stavovima
građana o njihovoj percepciji stanja sigurnosti, kako bi se dobila slika koja ne potiče ili nije
producirana od strane državnih organa. Poseban aspekt predstavljaju i preporuke kako
unaprijediti stanje sigurnosti, a na temelju provedenih analiza.
U vezi s navedenim treba istaći da se bez adekvatnih i pouzdanih podataka ne može steći
prava slika o stanju i trendovima kriminaliteta, a bez koje je koncipiranje pravednog, efikasnog i
humanog sistema krivičnog pravosuđa i politike suzbijanja kriminaliteta nezamislivo. Isto tako, i
poređenje stanja, stukture i dinamike kriminaliteta naše i drugih zemalja, te u tom smislu
ustanovljavanje mogućih prednosti, nedostataka i preporučivanje mogućih poboljšanja strategije
suprotstavljanju kriminalitetu bez objektivnih statističkih pokazatelja kao neprocjenjivo važne
faktografske podloge, je ultima linea nekvalitetno, neozbiljno i nije sigurno da će polučiti uspjeh.
U tom smislu treba istaknuti da se čak i u zemljama Evopske Unije smatra da postoje određeni
nedostaci u vođenju statistike kriminaliteta, što ukazuje da je prikupljanje podataka kontinuiran
proces, koji uvijek iznova zahtijeva unaprjeđenja.
Zvanični izvori podataka o kriminalitetu imaju svoju vrijednost. No, iako se oni smatraju
najpouzdanijim sredstvima saznanja o kriminalitetu, iz mnogih se razloga zvanična statistika ne
može smatrati savršenom (ova statistika može npr. biti pod utjecajem političkih faktora; način
prikupljanja i obrade podataka i ustroj policije također mogu utjecati na prezentirane brojeve;
građani iz različitih razloga ne prijavljuju sva krivična djela [nisu svjesni viktimizacije, smatraju
ih trivijalnim, ne vjeruju policiji, stide se]; itd.). Stoga se posljednjih decenija u svijetu provode
tzv. studije samoprijavljivanja i viktimizacijske studije kao tipični izvori podataka o kriminalitetu
prikupljeni na alternativan način, tj. koji ne potiču od državnih organa i iz njihovih statistika. Na
ovaj se način dobija slika o kriminalitetu koji bi inače ostao u tamnoj brojci, tj. neregistriran.
Sarajevo se nalazi pri vrhu liste gradova u Bosni i Hercegovini sa najvećim brojem
registrovanih krivičnih djela. Informacije o izvršenim ili pokušanim ubistvima, nanošenju
tjelesnih povreda, teškim krađama, razbojništvima kao i razbojničkim krađama, kriminalitetetu
iz oblasti javnog saobraćaja, itd., postaju dio svakodnevnice građana Sarajeva, a nerijetko
naročito općine Novi Grad Sarajevo. Ova se općina ističe primarno kao općina sa najvećom
gustinom naseljenosti, velikim teritorijem i blizinom administrativnih granica entiteta BiH koji
se, obzirom na složenu organizaciju i nadležnosti agencija za provedbu zakona u BiH, neminovno
javljaju kao kriminogeni faktor. Obzirom da se preventivna aktivnost već odavno naglašava kao
najefektivniji oblik suprotstavljanju svim oblicima kriminaliteta, a naročito imovinskom,
smatramo da bi pored svih do sada pokrenutih socijalno-razvojnih projekata u Općini Novi Grad
Sarajevo cjelovita analiza stanja kriminaliteta na području Općine Novi Grad omogućila
uspostavljanje procjene slabosti, čije bi otklanjanje moglo doprinijeti stvaranju sigurnijeg
okruženja i poboljšanju uslova života na ovom prostoru.
U ovom istraživačkom projektu, sa referentnom teorijskom podlogom i verificiranom
metodologijom, namjerava se prikupiti i analizirati dostupne statističke izvještaje i pokazatelje,
koji prezentuju stanje kriminaliteta na području Općine Novi Grad, kao i analizirati postojeće
alternativne podatke o kriminalitetu i stanju sigurnosti i time pružiti osnovu za adekvatnije
planiranje prevencije različitih oblika kriminaliteta, kao jednom od bitnih preduslova sigurnijeg
života na ovom prostoru.
CILJEVI PROJEKTA
Temeljna je zadaća projekta prikupiti i prezentirati usporedive podatke o kriminalitetu.
Podaci o kriminalitetu, sistematizovani u odabrane varijable, prikupljali su se od policijskih
organa. U projektu se išlo i dalje, pa bi se također analizirali podaci o onome što se naziva
alternativna slika o kriminalitetu (podaci prikupljeni iz izvora drugačijih od zvaničnih). Cilj
projekta je, dakle, prikupljanje, analiziranje, interpretiranje i predstavljanje zvaničnih i
alternativnih podataka o kriminalitetu, te davanje preporuka za uspješnije suprotstavljanje
kriminalitetu na području Općine Novi Grad Sarajevo.
Na temelju izloženog, naučni ciljevi istraživanja ogledali bi se u naučnoj deskripciji
kriminalnih pojava, te klasifikaciji i tipologizaciji kriminalnih ponašanja i njihovih učinilaca. No,
iako krivičnopravne i statistike kriminaliteta pomenutih organa formalne socijalne kontrole ne
pružaju podatke o svim izvršenim krivičnim djelima i njihovim počiniocima, one se tradicionalno
smatraju značajnim izvorom podataka o kriminalitetu, pogotovo ako se ima u vidu da se
zaključci o statistici (izražava se kroz strukturu ponašanja koja se zajedničkim imenom
označavaju kao kriminalitet) i dinamici (bavi se promjenama kriminaliteta u njegovom obimu i
distribuciji) kriminaliteta uglavnom izvode koristeći podatke iz zvaničnih statističkih evidencija.
Na taj način statistika kriminaliteta ultima linea služi preglednijoj opservaciji kriminaliteta
(stanja i dinamike), te doprinosi objektivizaciji osjećanja sigurnosti u društvu.
Društveni ciljevi istraživanja bi bili:
1. Na jednom mjestu prikupiti podatke iz različitih segmenata formalne socijalne
kontrole koje se tiču različitih aspekata izvršenih krivičnih djela na području Općine
Novi Grad Sarajevo;
2. Sačiniti prikaz stanja i kretanja pojavnih oblika kriminaliteta i o tome informirati
javnost;
3. Predložiti mjere prevencije za pojedine oblike kriminaliteta.
Donosiocima odluka u općini se prezentiranjem realne i cjelovite slike o kriminalitetu
omogućava da pravilnije koncipiraju svoje djelatnosti koje mogu imati kriminalnopolitički
karakter. Tako je moguće da se analizom koja bi proistekla iz ovog istraživanja ukaže na
socijalne uslove koji su usko povezani sa krivičnim djelima, ali i na situacije u kojima je
vjerovatnije da će ona biti izvršena; ova saznanja mogu poslužiti adekvatnijem tretiranju
pojedinih kategorija osoba potencijalnih počinitelja krivičnih djela, te eliminiranju ili reduciranju
situacija kriminogenog karaktera. Nadležnim kantonalnim ministarstvima bi se pružila osnova
za strateško donošenje odluka (npr. kojim oblicima kriminaliteta posvetiti više pažnje u
budućem radu, na koje kategorije počinitelja krivičnih djela treba usmjeriti sekundarnu
prevenciju, koja privatna i javna dobra treba adekvatnije zaštititi, itd.). Organima općine bi se,
pored navedenog, predložilo da putem multimedijalne prezentacije u sredstvima informisanja,
izrade postera i pamfleta, itd., utiče na podizanje svijesti i edukaciju građana o ulozi, značaju i
modelima prevencije, naročito imovinskog kriminaliteta. Ovim aktivnostima građani bi se
poticali i animirali na aktivno uključivanje u ovakve aktivnosti, čime se u krajnjoj liniji doprinosi
podizanju nivoa individualne i kolektivne sigurnosti.
AKTIVNOSTI ZA POSTIZANJE CILJEVA PROJEKTA
Ostvarivanje ciljeva projekta planira se izvesti u tri faze:
1. Prva faza aktivnosti podrazumijeva izradu instrumenata za istraživanje, i: a)
prikupljanje podatataka o stanju kriminaliteta putem zvaničnih (službenih)
evidencija policije i pravosuđa koji se odnose na Općinu Novi Grad Sarajevo u 2006.,
2007., 2008., 2009. i 2010. godini; te, b) konsultacija dostupnih podataka o
iskustvima i stavovima građana na području Općine Novi Grad Sarajevo o različitim
oblicima delinkvencije.
2. Druga faza podrazumijeva analizu i interpretaciju prikupljenih podataka. U
interpretaciji će se posebna pažnja posvetiti podacima o kriminalitetu u drugim
regionima i zemljama.
3. Konačno, posljednja faza predviđa prezentaciju rezultata projekta kroz izvještaj
koji će biti javno objavljen i popraćen prezentacijom posebno kreiranih pamfleta i
postera.
METODE RADA I OČEKIVANI REZULTATI
U izradi projekta će se od metoda prikupljanja podataka koristiti metoda analize
sadržaja, a za analizu metode i tehnike deskriptivne i inferencijalne statistike, klasifikacije i
eksplanacijske analize.
Rezultati projekta trebaju dati teorijsku i praktičnu utemeljenost za adekvatnije
kriminalnopolitičke napore na području Općine Novi Grad Sarajevo, te iniciranje aktivnijeg
učešća lokalne zajednice u prevenciji imovinskog kriminaliteta. Notorno je da su mjere socijalne
prevencije do kraja uspješne samo ako su primjenjene u sredini u kojoj djeluju negativni
sociogeni i drugi uticaji, a što se postiže na osnovu rezultata istraživačke prakse i analize. Budući
da je zainteresiranost građana za rješavanje društvenih problema utoliko veća ukoliko su o
njima bliže i tačnije upoznati, u krajnjoj instanci na ovaj način bi se moglo i animirati građane da
se aktivnije uključe u donošenje i provođenje odluka o mjerama za suzbijanje kriminaliteta na
području Općine Novi Grad Sarajevo.
CILJNE GRUPE- Korisnici projekta
Općina Novi Grad Sarajevo (općinske službe [npr. za privredu, obrazovanje, kulturu,
sport i informisanje, za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, raseljena i izbjegla lica], općinski
vijećnici, načelnik općine, itd.)
Nadležna kantonalna ministarstva (unutrašnjih poslova, pravde, itd.)
Građani nastanjeni na području Općine Novi Grad Sarajevo (uključujući i mjesne
zajednice, nevladine organizacije, itd.)
Škole
ANALIZA KRIMINALITETA NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO
Krivična djela protiv života i tijela
Život i tjelesni integritet predstavljaju osnovne ljudske i najvažnije društvene vrijednosti. Te
vrijednosti su osnovni objekti krivičnopravne zaštite. Napadi na život i tijelo u svim oblicima
društvenog razvoja predstavljali su društveno opasna djela na koja se reagovalo oštrim
krivičnopravnim sankcijama. Reagovanje javnosti na krivična djela protiv života i tijela je dosta
specifično. Ono se može ogledati u dvojakoj reakciji:
a) s obzirom da se radi o najtežim deliktima čije su posljedice nepopravljive, ili teško
popravljive, javnost uporno i odlučno zahtijeva razjašnjavanje takvih djela, i
b) pravna sigurnost građana i efikasnost sudskih, policijskih i drugih nadležnih organa
prosuđuje se, između ostalog, na temelju činjenice da li su izvršena krivična djela protiv života i
tijela razjašnjena, a počiniocima izrečena odgovarajuća sankcija.
Kada se govori o krivičnim djelima protiv života i tijela, pojam se može posmatrati sa
užeg i šireg gledišta. U širem smislu riječ je o krivičnim djelima koja se označavaju kao djela čija
je posljedica lišavanje života nekog lica ili nastupanje tjelesnih povreda. Dakle, riječ je o
deliktima koji za posljedicu imaju nastupanje smrti jednog ili više lica, i nanošenje tjelesnih
povreda kod jednog ili više lica. U vezi sa rečenim, krivična djela protiv života i tijela u širem
smislu obuhvataju sva krivična djela kojima se ugrožava život i tijelo, te se kao posljedica
neminovno javlja smrt ili tjelesna povreda lica. U užem smislu, krvni delikti mogli bi se odrediti
kao krivična djela protiv života i tijela koja su navedena u u glavi XVI Krivičnog Zakona
Federacije BiH. Grupni zaštitni objekat ovih delikata je isključivo i samo ljudski život i tijelo.
Dakle, život i tijelo čovjeka su vrijednosti zaštićene zakonom koji utvrđuje najrazličitije grupe
krivičnih djela, a ne samo one koje te vrijednosti spominju u samom svom nazivu.1
Krivično djelo ubistva kao i sva krivična djela protiv života i tijela zajedno ne zauzimaju
značajno mjesto u statistici kriminaliteta, ali zbog svoje društvene opasnosti, štetnosti i
posljedica privlače pažnju, kako naučne i stručne, tako i šire javnosti. Pored teških posljedica,
veliki broj krivičnih djela protiv života i tijela karakterišu druge okolnosti, vezane za motive i
način izvršenja, kao što su niske pobude, svirep i podmukao način izvršenja, manja ili veća
masovnost, što ih čini još opasnijim. Dakle, ubistvu se poklanja veća pažnja među deliktima
nasilja, nerazmjerno veća nego što je njihovo sudjelovanje u ukupnoj masi tih delikata. Osnovni
razlog za to, jeste, da se njima vrijeđa najvrjednije ljudsko dobro, a to je ljudski život. Uvijek
1 Primjera radi, treba navesti da je ubistvo predstavnika vlasti krivično djelo protiv života i tijela u širem
smislu, dok je u užem smislu to krivično djelo protiv Bosne i Hercegovine i njenog ustavnog poretka.
treba poći od temeljnog ljudskog prava da svaki čovjek ima pravo na život. Osim napada na život,
ugrožen je i cjelokupni tjelesni integritet vršenjem napada na njega u obliku nanošenja tjelesnih
povreda.
Glavna i tipična krivična djela protiv života i tijela su ubistvo sa svim svojim
kvalifikovanim i privilegovanim oblicima, te tjelesne povrede, kao i neke druge, rjeđe
inkriminacije. Prema dostupnim evidencijama Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, nije
moguće u potpunosti prikazati stanje sa krivičnim djelima protiv života i tijela na području
Općine Novi Grad Sarajevo. Podaci za cijeli Kanton izgledaju sljedeće (v. tabelu).
Krivična djela protiv života i tijela na području Kantona Sarajevo
Prijavljeno
Rasvijetljeno od
strane policije Lišeno slobode Osumnjičeno
2006 476 427 103 520
2007 434 397 117 436
2008 345 313 120 401
2009 259 251 116 320
2010 174 165 71 207
Ukupno: 1688 1553 527 1884
Prosječna stopa krivičnih djela protiv života i tijela na 100. 000 stanovnika
Prijavljeno Rasvijetljeno od strane policije Lišeno slobode Osumnjičeno
2006 109,2 97,9 23,6 119,3
2007 99,5 91,1 26,8 100,0
2008 79,1 71,8 27,5 92,0
2009 59,4 57,6 26,6 73,4
2010 39,9 37,8 16,3 47,5
U posmatranom periodu u Kantonu Sarajevo, kako prikazuje tabela (Krivična djela protiv
života i tijela na području Kantona Sarajevo), ukupno je prijavljeno 1.688 krivičnih djela protiv
života i tijela, od čega je rasvijetljeno od strane policije 1.553 krivična djela, ili oko 92%. Lišeno
je slobode ukupno 527 osoba, a protiv njih 1.884 podnesen je službeni izvještaj nadležnom
tužilaštvu. Posmatrajući kroz tabelu (Prosječna stopa krivičnih djela protiv života i tijela na
100.000 stanovnika), vidi se da prosječna stopa prijavljenih krivičnih djela protiv života i tijela u
posmatranom periodu (2006-2010) iznosi 77. U istom periodu, prosječno je rasvijetljeno 71,
lišeno slobode 24, a osumnjičeno, odnosno broj lica protiv kojih je podnesen izvještaj nadležnom
tužilaštvu, je 86.
Uzimajući u obzir prosječnu stopu prijavljenih krivičnih djela,2 njihove rasvijetljenosti, te
broj osoba lišenih slobode i osoba protiv kojih je za počinjena krivična djela podnesen službeni
izvještaj nadležnom tužilaštvu, može se vidjeti da se u posmatranom periodu (2006-2010) broj
prijavljenih krivičnih djela protiv života i tijela smanjio za 22,24%. Prema koeficijentu korelacije
između broja prijavljenih i rasvijetljenih krivičnih djela koji iznosi C=0,6, može se reći da postoji
jaka korelacija, odnosno povezanost ili uslovljenost pada rasvjeljenosti u odnosu na broj
prijavljenih krivičnih djela.
Opšta je konstatacija da je prema policijskim izvještajima broj krivičnih djela protiv
života i tijela na području Kantona Sarajevo u padu.
Svršena krivična djela svih oblika ubistava prema općinama
Stari
Grad Centar
Novo
Sarajev
o
Novi
Grad Ilidža Hadžići Trnovo Vogošća Ilijaš
2006 NP NP NP NP NP NP NP NP NP
2007 1 3 2 1 1 0 0 0 0
2008 2 1 2 0 1 0 0 0 0
2009 0 0 3 2 3 0 0 0 1
2010 0 1 0 2 0 0 0 0 0
Ukupno 3 5 7 5 5 0 0 0 1
napomena: oznaka NP znači „nije poznato“
2 Podaci relativizirani ukupnim brojem stanovnika na području svake od općina. Podatak o broju
stanovnika je preuzet iz publikacije Federalnog zavoda za statistiku Kanton Sarajevo u brojkama 2011.
Prosječna stopa ubistava na 100. 000 stanovnika i rang općine
Ubistva
Prosječna stopa ubistava na 100. 000 stanovnika
Rang općine
Stari Grad 3 1 3
Centar 5 2 2
Novo Sarajevo 7 2 1
Novi Grad 5 2 2
Ilidža 5 2 2
Ilijaš 1 0,2 4
Ako se posmatraju svršena krivična djela ubistva prema tabeli i grafikonu, moguće je
izvršiti rangiranje i vidjeti da se najviše krivičnih djela ubistava dogodilo na području Općine
Novo Sarajevo, dok je Općina Novi Grad, zajedno sa općinama Centar i Ilidža, na drugom mjestu
sa svega pet izvršenih svršenih krivičnih djela ubistava u posmatranom periodu (2007-20103).
Izvršenim rangiranjem vidimo da se prosječno na 100. 000 stanovnika (tabela iznad) na
području Općine Novi Grad događaju 2 svršena oblika ubistva.
3 Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nije dostavila podatke za 2006.
godinu, pa se navedeni podaci iz tabele odnose na period 2007. – 2010. godina.
Stopa krivičnih djela ubistava na 100. 000 stanovnika za Grad Zagreb
Svršeni oblici krivičnih djela ubistva
Stopa svršenih oblika ubistava na 100 000
stanovnika
Krivična djela ubistava u pokušaju
Stopa krivičnih djela ubistava u pokušaju ubistava na 100 000
stanovnika
2006 15 2 57 7
2007 10 1 61 8
2008 15 2 50 6
2009 8 1 46 6
2010 12 2 30 4
Stopa krivičnih djela ubistava na 100. 000 stanovnika za Kanton Sarajevo
Svršeni oblici krivičnih djela ubistva
Stopa svršenih oblika ubistava na 100 000
stanovnika
Krivična djela ubistava u pokušaju
Stopa krivičnih djela ubistava u pokušaju ubistava na 100 000
stanovnika
2006 10 2 24 6
2007 8 2 20 5
2008 6 1 15 3
2009 9 2 18 4
2010 3 1 16 4
Na kraju treba reći da smo radi određene komparacije uporedili podatke za grad Zagreb i
Kanton Sarajevo, koji su ujedno i glavni i demografski najveći regioni dvaju susjednih država, te
smo iste prezentirali u tabelama iznad. Iz navedenih podataka prikazanih u tabelama dâ se
primijetiti da je prosječna stopa svršenih oblika krivičnih djela ubistava i u Kantonu Sarajevo i u
gradu Zagrebu na 100. 000 stanovnika iznosi 8. Takođe, kada su u pitanju krivična djela ubistva
u pokušaju, u Kantonu Sarajevo imamo za 10 manje pokušaja na 100. 000 stanovnika nego u
Zagrebu.
Imovinski kriminalitet
Imovina je oduvijek bila predmetom zaštite. U uslovima neorganiziranog društva tu su
zaštitu osiguravali pripadnici zajednice sami, a sa nastankom i razvojem organiziranih ljudskih
društava tu je ulogu preuzimao kolektiv. Dakako da su se sa razvojem društva mijenjali i oblici
protuzakonitih ponašanja protiv imovine, tako da danas značajan segment imovinskog
kriminaliteta čine krađe motornih vozila, kojim se u statistikama organa formalne socijalne
kontrole posvećuje posebna pozornost. Neka bitna opšta obilježja imovinskog kriminaliteta
danas su: masovnost (u ukupnom kriminalitetu imovinski sudjeluje u velikom procentu);
recidivizam i profesionalizam (ni kod jedne druge vrste kriminaliteta su specijalizacija i povrat
toliko prezentni kao kod imovinskog); organiziranost (vrlo često-ipak ne u pravilu- su počinitelji
krivičnih djela imovinskog kriminaliteta organizirani u slabije ili čvršće vezane zločinačke
skupine); i, velika tamna brojka (počinjena, a neopažena ili neprijavljena krivična djela). Sem
toga, oblast maloljetničke delinkvencije koja najčešće vodi u tzv. kriminalne karijere (zbog
visokog stepena povratništva) u najvećem broju slučajeva utilitaristički je motivirana i
usmjerena protiv imovine (Singer, 1994).
Učešće imovinskog kriminaliteta u ukupno registriranom kriminalitetu je izuzetno
visoko, i zapravo predstavlja osnovu svakodnevnog istražiteljskog rada policije. Na području
Kantona Sarajevo u periodu 2006- 2010 godina imovinski kriminalitet je u prosjeku činio 73 %
ukupno registriranog kriminaliteta. U strukturi prijavljenih krivičnih djela dominiraju krivična
djela teške krađe, krađe, razbojništva, oštećenja tuđe stvari, itd. Objekti napada pri vršenju
krivičnih djela protiv imovine najčešće su bili automobili, zatim stambeni objekti, te prodavnice i
poslovni objekti, pri čemu su otuđivana motorna vozila, novac, zlatni nakit, tehnička roba,
cigarete, auto-dijelovi, itd. Nema egzaktnih pokazatelja za Općinu Novi Grad za sva krivična djela
iz oblasti imovinskog kriminaliteta, nego samo za razbojništva. U grafikonu (Razbojništva) su
prikazani odgovarajući podaci.
Iz grafa i pratećih podataka je razvidno da je u prosjeku u Općini Novi Grad prijavljeno
96 razbojništava godišnje, sa prosječnim godišnjim porastom od 12%. Većina izvršilaca
pomenutih krivičnih djela su povratnici (u pravilu preko 50%). Krivična djela razbojništva
najčešće su činjena prema maloljetnim licima i ženama. Prema policijskim izvještajima,
razbojništva i razbojničke krađe su najčešće činjena u prodavnicama i na ulici, a predmeti
otuđenja su uglavnom bili mobiteli, novac i tašne. Prema načinu izvršenja, najveći broj
razbojništava i razbojničkih krađa izvršen je prijetnjom nožem i pištoljem, te upotrebom fizičke
snage.
Promatraju li se podaci prosječno za sve godine u analizi i dodijele li im se na temelju tih
prosječnih vrijednosti rangovi (razredi), dobije se sljedeća tabela:
Prosjek broja razbojništava
za period 2007-2010
Rang općine (period 2007-
2010)
Centar 98 2
Novo Sarajevo 108 1
Novi Grad 96 3
Ilidža 44 4
Stari Grad 28 5
Ukoliko se, pak, podaci relativiziraju brojem stanovnika i iskažu tako dobivenim stopama
razbojništava, dobije se sljedeća tabela:
Prosjek broja razbojništava na 100.000 stanovnika za
period 2007-2010
Rang općine (period 2007-2010)
Centar 140 2
Novo Sarajevo 147 1
Novi Grad 78 4
Ilidža 83 3
Stari Grad 74 5
Tabele sugeriraju da je situacija sa krivičnim djelima razbojništava u Općini Novi Grad,
brojčano promatrano, bolja nego u većini ostalih sarajevskih općina; i po apsolutnim brojkama, i
po relativiziranim, ova je najmnogoljudnija općina daleko manje opterećena ovim oblikom
imovinskog kriminaliteta nego ostale u usporedbi. Kompariraju li se podaci sa onima iz Evrope i
njihovog Pregleda kriminaliteta i pravosudnih statistika u kojima stoji da prosječna stopa
razbojništava na 100. 000 stanovnika za period 2003- 2007 iznosi 71,2 (Aebi et al., 2010), može
se zaključiti da je općina Novi Grad mnogo bliža evropskom prosjeku nego neke druge, poput
Centra ili Novog Sarajeva, u kojima je ta brojka gotovo dvostruko veća. Sa druge strane, prema
nalazima Međunarodne statistike kriminaliteta i kaznenog pravosuđa Ujedinjenih Nacija
(Heiskanen, 2010) navodi se da je prosječna stopa razbojništava u Bosni i Hercegovini oko 20,
što situaciju u Općini Novi Grad čini tri puta lošijom od državnoga prosjeka.
Prema dostupnim podacima, Općina Novi Grad je relativno opterećena teškim krađama,
naročito motornih vozila. U zadnje dvije godine (2009. i 2010.) u Općini Novi Grad je prijavljeno
208, odnosno 177 krađa motornih vozila, što je svrstava na treće mjesto po broju otuđenih
vozila. Prosječna stopa krađa motornih vozila u Općini Novi Grad za pomenute godine je 156
djela na 100.000 stanovnika, što je, imajući u vidu da je svjetski prosjek 118 djela (Heiskanen,
2010), a evropski 144 (Aebi et al., 2010), svrstava u geografske cjeline uobičajeno opterećene
ovim oblikom kriminaliteta.
Krivična djela protiv spolne slobode i morala
Po prirodi i nekim svojim obilježjima, krivičnim djelima protiv života i tijela veoma su
bliska krivična djela protiv spolne slobode i morala, u praksi poznati kao seksualni delikti. Kod
ove grupe delikata nerijetko dolazi do posljedice povrjeđivanja kao i kod krvnih delikata.
Statistički, seksualni delikti ne zauzimaju značajnije mjesto u statistici kriminaliteta, međutim,
ono što je opasno, je visoka tamna brojka seksualnih delikata.4 Nasilje kod krivičnih djela protiv
spolne slobode i morala ispoljava se višedimenzionalno: zloupotreba djece i nezaštićenih mlađih
lica, traumatska primjena sile, zloupotreba nadmoći, položaja i zavisnosti, zatim, primjeni nasilja
u grupi uz tjelesna oštećenja ili lišavanja života oštećenog. Prema kriminalističkoj teoriji,
najčešći kriminalni akti koji se vrše primjenom nasilja su silovanja, obljube nad nemoćnim i
maloljetnim licima i razni oblici bludnih radnji. U užem smislu se seksualnim deliktima smatraju
krivična djela protiv polne slobode i morala iz glave XX Krivičnog zakona Federacije BiH. U
prvom redu, ova krivična djela pojavljuju se kao napadi na slobodu polnog opštenja pojedinaca i
polnog morala, što je zakonodavac u Krivičnom zakonu imao u vidu. Zaštitnim objektom kod ove
grupe djela mogu se smatrati sloboda i dostojanstvo pojedinca, ličnosti, u odnosu na svoj polni
život i moralna osjećanja ljudi u pogledu polnih odnosa. Dakle, uže posmatranao, upravo sloboda
odlučivanja čovjeka u njegovim seksualnim odnosima štiti se krivičnim zakonom. Sva ova djela
vezana su za sferu seksualnih odnosa, pa se tako u teoriji kriminalističke nauke često označavaju
kao seksualni delikti.
4 Prema FBI studijama, smatra se da je tamna brojka 90%, tj. da se od deset izvršenih silovanja, prijavi
samo jedno.
Krivična djela protiv spolne slobode i morala su klasični kontaktni delikti nasilja. Imajući
to u vidu treba reći da, i ako nema kontakta i nasilja nad žrtvom, u seksualne delikte se
svrstavaju i zadovoljavanje pohote pred djetetom, podvođenje i posredovanje u prostituciji (riječ
je o tzv. vizuelnom kontaktu).
Za posmatrani period, prema dostupnim podacima iz izvještaja Uprave policije MUP-a
Kantona Sarajevo nije moguće utvrditi stvarno stanje na području Općine Novi Grad Sarajevo,
već samo na području cijelog Kantona. U posmatranom periodu (2006. – 2010. godina) u
Kantonu Sarajevo ukupno je prijavljeno 127 krivičnih djela protiv spolne slobode i morala. U
odnosu na ukupan broj registrovanih krivičnih djela u posmatranom periodu, učešće krivičnih
djela protiv spolne slobode i morala iznosi 0, 28%.
Pregled izvršenih krivičnih djela protiv spolne slobode i morala
Svršena KD Pokušaji Ukupno
2006 29 4 33
2007 22 2 24
2008 25 2 27
2009 20 0 20
2010 20 3 23
Ukupno 116 11 127
U posmatranom periodu prosječna stopa smanjenja ove vrste kriminaliteta na području
Kantona Sarajevo je 8,63%. Najčešće vršena krivična djela iz oblasti seksualnog kriminaliteta,
odnosno iz grupe krivičnih djela protiv spolne slobode i morala, su krivična djela bludnih radnji i
krivična djela silovanja, s tim što su krivična djela bludnih radnji znatno više zastupljena nego
krivična djela silovanja, dok se u 2010. godini primjećuje pad prijavljenih krivičnih djela bludnih
radnji.
Apsolutne brojke
Stopa prijavljenih krivičnih djela na 100. 000 stanovnika
2006 29 6,7
2007 22 5,0
2008 25 5,7
2009 20 4,6
2010 20 4,6
U tabeli iznad je prikazana je stopa seksualnog kriminaliteta u Kantonu Sarajevo na 100.
000 stanovnika. Ako se uzme ukupno posmatrani period (2006-2010), vidi se da je ukupno
prijavljeno 116 svršenih krivičnih djela protiv spolne slobode i morala, ili u prosjeku 5 djela na
100. 000 stanovnika.
Kriminalitet maloljetnika
Nerijetko javnost bude „zasuta“ informacijama o krivičnim djelima, pokatkad osobito
gnusnim: „ubistvo djeteta“, ili trocifren broj krivičnih djela počinjen od strane mladih
adolescenata- do četrnaest godina starosti! Iskazi o maloljetničkoj delinkvenciji predmetom su
osobito žestokih i emocijama nabijenih političkih, publicističkih i znanstvenih kontroverzi. Ovo
nerijetko povlači zahtjeve za efikasnijem postupanjem organa formalne socijalne kontrole, koji
su katkad opravdani, ali, ponekad i neopravdani. Stoga je efikasno postupanje nadležnih organa
moguće utemeljiti samo na pouzdanim podacima o maloljetničkoj delinkvenciji.
Učešće kriminaliteta počinjenog od strane maloljetnih osoba u ukupno registriranom
kriminalitetu u Kantonu Sarajevo iznosi za period 2008- 2010 godina 5,8 %. Što se tiče Općine
Novi Grad, situacija sa učešćem delinkvencije mladih u ukupno registriranom kriminalitetu na
području ove općine iznosi u prosjeku 4,8 %, i time je nešto povoljnija nego za kantonalni
prosjek. Graf sa detaljnim podacima nalazi se niže.
Usporede li se brojke, dobije se zaključak da je najviše maloljetnih počinitelja krivičnih
djela registrirano na području I Policijske uprave (općine Stari Grad i Centar) i IV Policijske
uprave (Ilidža, Hadžići i Trnovo), te da je Općina Novi Grad na trećem mjestu (III Policijska
uprava), sa dosta sličnim brojkama kao i Općina Novo Sarajevo (II Policijska uprava). Promatrani
prosječno i poredani po rangovima, podaci izgledaju sljedeće:
Prosjek broja k. d. maloljetnika za period
2008-2010
Rang općine, tj. PU (period 2008-2010)
I PU 162 1
II PU 80,7 4
III PU 84 3
IV PU 115,7 2
V PU 31 5
Relativiziraju li se podaci brojem stanovnika, dobije se sljedeća tabela o stopama
maloljetničke delinkvencije po općinama Kantona Sarajevo, kao i odgovarajući rangovi.
Prosječna stopa k. d. maloljetnika na 100.000
stanovnika (period 2008-2010)
Rang općine, tj. PU (period 2008-2010)
I PU 450 1
II PU 330 3
III PU 205 5
IV PU 446 2
V PU 240 4
Iz tabela proizlazi da maloljetnička delinkvencija na području Općine Novi Grad,
komparirana sa ostalim sarajevskim općinama, ne predstavlja toliko ozbiljan problem kako se
možda čini na temelju medijskih napisa i općenito atmosfere u javnosti.5 Kriminalitet
maloljetnika uglavnom je kriminalitet koji se počinja iz razloga nedovoljne psihosocijalne
zrelosti malodobnih osoba, pod uticajem vršnjaka, ali i iz egzistencijanih razloga, tako da ga
5 V. npr. napise u Dnevnom Avazu „Određen pritvor Hrustiću i Bislimiju“ od 16.08. 2008.; „Nečujni vapaj za
pomoć“ u Oslobođenju od 15.03. 2008., ili „Gađaju se bombama, pljačkaju i siluju“ u Nezavisnim novinama
od 03.01. 2010.
uglavnom čine imovinski (u Sarajevu, preko 80 % ukupno registriranog kriminaliteta mladih), te
krvni i nasilnički delikti (krivična djela protiv života i tijela, nasilničko ponašanje, i sl., ali koji su
daleko rjeđi i rezultat su stihijnih i situacijskih okolnosti). Ohrabruje činjenica da je na području
svih općina, uključujući i Novi Grad, primjetan silazni trend, tako da je primjerice u Novom
Gradu brojka prijavljenih krivičnih djela čiji je vinovnik malodobna osoba dvostruko manja u
2010. godini, nego u 2008.; no, i dalje je prosječna stopa rasta za period 2008-2010. godina čak
60 %, i slijedi stopu rasta za ukupni kriminalitet na području Općine Novi Grad (koja, uzgred,
iznosi 49 %).
Na razini Vijeća Evrope, Evropski pregled statistika o kriminalitetu i krivičnom
pravosuđu (engl. European Sourcebook of Crime and Criminal Justice Statistics) je vodeći projekt
o statistici kriminaliteta. Njegova metodologija, koja smjera standardizaciji i većoj
komparabilnosti podataka o kriminalitetu i koja korespondira sa metodologijom UN Globalnog
izvješća o kriminalitetu i sistemu krivičnog pravosuđa, ali i UCR-om Saveznog istražnog biroa
SAD-a, čini ga nezamjenjivim izvorom oficijelnih statističkih pokazatelja o kriminalitetu. Novija
istraživanja (2010. godina) u okviru ovog projekta Vijeća Evrope ukazuju da maloljetnička
delinkvencija predstavlja značajan procenat ukupno registriranog kriminaliteta. U prosjeku
svako osmo krivično djelo u Evropi bude počinjeno od strane maloljetnika: najmanje u Grčkoj (2
%), a najviše u Latviji (48 %) (Aebi et al., 2010). Najviše u strukturi pojedinih oblika
kriminaliteta mladi participiraju u razbojništvima (oko četvrtine svih prijavljenih djela), te
imovinskom (u prosjeku 19 %). Poprilično visoke procente učešća u ukupnoj masi prijavljenih
krivičnih djela mladi ostvaruju i u drugim oblicima kriminaliteta sa elementima nasilja, tako da
za ubistva, silovanja i napade prosječno desetina prijavljenih slučajeva referira na maloljetnike. I
u kriminalitetu vezanom za zloporabu droga gotovo je ista situacija (svako deseto prijavljeno
djelo odnosi se na maloljetnike), a u prometnim deliktima mladi najmanje učestvuju: manje od 4
%. Ovakva slika slična je i za Kanton Sarajevo, no radi nedostatka detaljnih podataka, nije
moguće izvući zaključke kakva je situacija u Novom Gradu. No, ipak se može konstatirati da su
stope delinkvencije mladih u Općini Novi Grad gotovo dvostruko manje nego što je to evropski
prosjek.
Iz svega izrečenog slijedi da promatrano sumarno, situacija sa delinkvencijom mladih u
Općini Novi Grad nije toliko zabrinjavajuća. No, pored toga što same brojke ne znače da se
problem može „staviti pod tepih“, ono što naročito ukazuje na ozbiljnost problema jest visok
udio povratništva (u 2010. godini čak 44 % maloljetnika -počinitelja krivičnih djela su povratnici
u kriminalnom ponašanju), te često činjenje krivičnih djela od strane grupe maloljetnika. Brojna
istraživanja i iskustva iz prakse pokazala su da lokalna zajednica objedinjuje kako potencijalno
rizične faktore, tako i niz zaštitnih faktora, čiji je rezultat uspješna prevencija i suzbijanje širenja
poremećaja u ponašanju. Ono što lokalna, općinska zajednica može uraditi jest da nastavi
promovisanje pozitivnih veza, prilika za prosocijalna uključivanja, kvalitetnu organizaciju
slobodnog vremena, itd., ali i daljnje podupiranje rada specijaliziranih organa (socijalnog
starateljstva, škola, centara za mlade, i sl.), koji imaju nezamjenjivu pozitivnu socijalizacijsku
ulogu u životu svih, a pogotovo mladih ljudi.
Aktiviranje minsko-eksplozivnih sredstava
Ukupnost problematike nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari sastoji se
od širokog spektra različitih protupravnih radnji koje se javljaju u svim segmentima ljudskog
djelovanja koje je u vezi s oružjem i eksplozivnim tvarima. Ovo je iznimno važna oblast
sigurnosti, jer se nezakonitom upotrebom minsko-eksplozivnih sredstava najizravnije, brutalno
napada na fizički integritet ugroženih ili povrijeđenih osoba, ali postiže i snažan negativan na
osjećaj sigurnosti onih osoba koje nisu direktni akteri, odnosno žrtve ovakvih događaja.
U sljedećem grafu su prikazani apsolutni podaci po policijskim upravama u Kantonu
Sarajevo po ovoj problematici.
Na temelju prezentiranog, (statistički promatrano) najlošija je situacija upravo sa
Općinom Novi Grad, a najbolja sa općinama Ilijaš i Vogošća. Osim nekoliko samoubistava,
uglavnom se radilo o namjernom izazivanju eksplozija sa materijalnim štetama, mada je bilo i
povrijeđenih osoba; djela su uglavnom kvalificirana kao izazivanje opće opasnosti. Eksplozije su
se u najvećem broju slučajeva dogodile na otvorenom prostoru, uglavnom ispred stambenih i
ugostiteljskih objekata i na ulici.6 Detaljniji podaci za promatrani period nisu dostupni.
Čak i na temelju ovako šturih pokazatelja moguće je zaključiti da je upotreba
eksplozivnih tvari na području Općine Novi Grad, kao, uostalom, i u ostalim sarajevskim
općinama, incidentna. No, pomenuto, a posebice činjenica da Općina Novi Grad „prednjači“ sa
registriranim brojkama upotrebe minsko-eksplozivnih sredstava, ne treba spriječiti nadležne
organe (ne samo djelatnike ministarstva unutarnjih poslova) da razmisle o provođenju
aktivnosti na planu smanjenja količine oružja i eksplozivnih tvari u ilegalnom posjedu, te
smanjenju broja incidenata u vezi s oružjem i eksplozivnim tvarima. To bi bilo moguće učiniti
putem javnih kampanja podizanja svijesti javnosti o problemima u vezi s oružjem i eksplozivnim
tvarima, provođenjem edukacije u vezi sa sigurnim rukovanjem oružjem i eksplozivnim tvarima,
uspostavljanjem efikasnog sistema upravnog i inspekcijskog nadzora oružja i eksplozivnih tvari,
nadzora uvoza i izvoza oružja i eksplozivnih tvari, skladištenja i čuvanja oružja i eksplozivnih
tvari, itd.
Bezbjednost saobraćaja
Pored protivpravne djelatnosti protiv javnog reda i mira i imovinskog kriminaliteta, oblast
bezbjednosti saobraćaja zauzima zapaženo poglavlje u analizi sigurnosti. S obzirom na to da je
riječ o dinamičkom sistemu, neizbježne su u njegovom pravilnom funkcionisanju i određene
devijacije koje se ispoljavaju u saobraćajnim nesrećama, čije posljedice mogu biti teže i lakše.
Prema zvaničnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2009. godine u saobraćajnim
nesrećama u svijetu smrtno strada oko 1,2 miliona ljudi, a 20 do 50 miliona ljudi je na ovaj ili
onaj način povrijeđeno u saobraćajnim nesrećama. Od svih uzroka smrti, smrt od posljedica
saobraćajnog traumatizma je 2004. godine bio na 9. mjestu ukupne smrtnosti u svijetu, sa
udjelom od 2.2% smrti, predviđa se da će do 2030 godine biti na 5. mjestu, sa učešćem od 3,6%
(WHO, 2009). Treba reći i da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu
dnevno umire od posljedica saobraćajnih nesreća 3. 500 ljudi (WHO, 2011.). Može se slobodno
reći da su saobraćajne nesreće vodeći uzrok nasilne smrtnosti u svijetu u mirnodopskim
uslovima života. Također, prema određenim pokazateljima iz susjedne Republike Hrvatske,
smrtnost uzrokovana saobraćajnim nesrećama i saobraćajni traumatizmi najčešći su i najvažniji
uzroci nasilnog oštećenja zdravlja (Zečević, et al., 2004, str. 265). Osim stradanja sa smrtnim
6 U jednom slučaju, početkom 2008. godine, dva su lica čak povrijeđena na autobusnom stajalištu na
Lukavičkoj cesti.
posljedicama, saobraćajne nesreće uzrokuju velike ekonomske gubitke koji se oslikavaju u:
naknadi štete od strane osiguravajućih društava, naknade za liječenje teže i lakše povrijeđenih,
privremena ili trajna radna nesposobnost, isplata invalidnina, prijevremeno penzionisanje, itd. S
finansijskog aspekta, procjenjuje se da se godišnje u svijetu potroši 518 milijardi dolara na
saniranje posljedica saobraćajnih nesreća, kako direktne, tako i indirektne štete (Tasić et al.,
2007., str. 232). Na kraju, treba istaći da je riječ o specifičnim deliktima kod kojih namjera,
odnosno umišljaj za njihovo činjenje ne dolazi do izražaja. Po porijeklu, ovu delikti su najčešće
akcidentalnog karaktera, a rezultat su nepažnje (nehata) učesnika u saobraćaju.
Prikaz broja saobraćajnih nesreća po općinama
Stari grad
Centar N.
Sarajevo
N. Grad Ilidža Hadžići Trnov
o Vogošć
a Ilijaš
UKUPNO
2006 409 1699 1583 1604 1150 238 29 322 228 7262
2007 499 1934 1743 1834 1366 278 42 362 223 8281
2008 779 2092 1891 2019 1515 326 46 416 237 9321
2009 860 2259 2018 2117 1457 323 50 470 253 9807
2010 827 2256 2015 2058 1384 284 61 458 256 9599
Ukupno: 3374 10240 9250 9632 6872 1449 228 2028 1197 44270
Pregled saobraćajnih nesreća u Kantonu Sarajevo za period 2006 – 2010. godina.
Tabela i grafikon prikazuju ukupan broj saobraćajnih nesreća koje su se dogodile na
području Kantona Sarajevo u posmatranom periodu od 2006. do 2010. godine. Iako se
primjećuje pad saobraćajnih nesreća u 2010. u odnosu na 2009. godinu, izračunom prosječne
stope rasta može se konstatovati da su se saobraćajne nesreće u Kantonu Sarajevo u
posmatranom periodu povećale u prosjeku za 7,22%. Uzevši u obzir Općinu Novi Grad Sarajevo,
prosječna stopa povećanja saobraćajnih nesreća u posmatranom periodu iznosi 6,43%, što je
oko 0,8% manje u odnosu na cijeli Kanton. Izračunavanjem prosječne stope na ukupan broj
saobraćajnih nesreća u Kantonu Sarajevo na 100.000 stanovnika za posmatrani period, i
poređenjem istog proračuna sa, primjerice, glavnim gradom susjedne Hrvatske, dolazimo do
spoznaje da se u prosjeku za posmatrani period u odnosu na 100. 000 stanovnika u Kantonu
Sarajevo dogodilo 170,21 saobraćajna nesreća manje nego u gradu Zagrebu.
Prikaz saobraćajnih nesreća na 100. 000 stanovnika i rang općine
Apsolutne brojke Broj saobraćajnih nesreća na 100. 000
stanovnika
Rang općine
Stari Grad 3374 773,9 5
Centar 10240 2348,6 1
N.Sarajevo 9250 2121,6 3
N.Grad 9632 2209,2 2
Ilidža 6972 1599,1 4
Hadžići 1449 332,3 7
Trnovo 228 52,3 9
Vogošća 2028 465,1 6
Ilijaš 1197 274,5 8
Dalje, kroz tabelu iznad prikazana je prosječna stopa saobraćajnih nesreća u Kantonu
Sarajevo i rangirane su općine prema broju saobraćajnih nesreća. Analizom apsolutnih i
relativnih pokazatelja vidi se da se Općina Novi Grad nalazi u vrhu stope izvršenja saobraćajnih
nesreća. Statistički posmatrano, nepovoljnija je situacija u Općini Centar, dok ni Općina Novo
Sarajevo ne zaostaje mnogo za općinama Centar i Novi Grad. U odnosu na stopu od 100. 000
stanovnika, posmatranu prema pokazateljima za, primjerice, grad Zagreb, vidi se da je ipak
Općina Novi Grad u mnogo povoljnijem položaju sa svega 2.209 saobraćajne nesreće.
Saobraćajne nesreće sa stradalim licima
Stari
grad
Centar N.
Saraje
vo
N.
Grad
Ilidža Hadžić
i
Trnov
o
Vogoš
ća
Ilijaš UKUP
NO
2006 35 142 171 176 152 57 5 57 42 837
2007 38 140 190 187 191 81 9 56 39 931
2008 45 175 188 152 171 81 11 52 50 925
2009 66 166 182 161 166 56 9 46 46 898
2010 42 147 133 163 141 66 13 40 43 788
Ukupno 226 770 864 839 821 341 47 251 220 4379
Pod pojmom stradala lica u policijskoj praksi podrazumijevaju se lica koja su lakše
povrijeđena, teže povrijeđena i koja su izgubila život.
Stopa saobraćajnih nesreća sa stradalim licima na 100. 000 stanovnika
Apsolutne brojke Broj saobraćajnih nesreća sa stradalim
licima na 100. 000 stanovnika
Rang
Stari Grad 226 51,8 7
Centar 770 176,6 4
N.Sarajevo 864 198,2 1
N.Grad 839 192,4 2
Ilidža 821 188,3 3
Hadžići 341 78,2 5
Trnovo 47 10,8 9
Vogošća 251 57,6 6
Ilijaš 220 50,5 8
Posmatrajući pokazatelje iz tabela, dolazi se do spoznaje da Općina Novi Grad i u ovom
segmentu visoko kotira u Kantonu Sarajevo. Dakle, prema navedenim pokazateljima, Općina
Novi Grad nalazi se na drugom mjestu, iza Općine Novo Sarajevo. Vrlo je interesantno istaći da se
Općina Centar koja ima najveću stopu saobraćajnih nesreća u Kantonu Sarajevo nalazi prema
broju stradalih lica tek na četvrtom mjestu. Poredeći situaciju sa gradom Zagrebom u susjednoj
Republici Hrvatskoj, može se reći da se na području Općine Novi Grad znatno manje
saobraćajnih nesreća događa sa stradalim licima nego u gradu Zagrebu.
Stopa smrtno stradalih lica u saobraćajnim nesrećama na 100. 000 stanovnika
Ukupno Broj smrtno stradalih lica na 100. 000
stanovnika
Rang
Stari grad 6 1,4 8
Centar 12 2,8 5
N.Sarajevo 19 4,4 3
N.Grad 18 4,1 4
Ilidža 31 7,1 1
Hadžići 21 4,8 2
Trnovo 3 0,7 9
Vogošća 11 2,5 6
Ilijaš 10 2,3 7
U Kantonu Sarajevo u posmatranom periodu od 2006. do 2010. godine, ukupno je u
saobraćajnim nesrećam smrtno stradalo 131 lice. Na području Općine Novi Grad, u istom
periodu, smrtno je stradalo 18 lica. Posmatrajući relativne i apsolutne pokazatelje dolazi se do
spoznaje da se po smrtnosti u saobraćajnim nesrećama u Kantonu Sarajevo Općina Novi Grad
nalazi na četvrtom mjestu, iza Ilidže, Hadžića i Novog Sarajeva. Stopa smrtnosti u saobraćaju na
području Općine Novi Grad mnogo je manja u odnosu na iste pokazatelje u Zagrebu, gdje se
bilježi da je na 100. 000 stanovnika smrtno stradalo 66 osoba.
Stopa teže povrijeđenih lica na 100. 000 stanovnika
Ukupno Broj teže povrijeđenih lica na 100 000
stanovnika
Rang
Stari grad 68 15,6 7
Centar 165 37,8 4
N.Sarajevo 176 40,4 2
N.Grad 172 39,4 3
Ilidža 201 46,1 1
Hadžići 130 29,8 5
Trnovo 19 4,4 9
Vogošća 81 18,6 6
Ilijaš 59 13,5 8
U tabeli iznad izražena je stopa teže povrijeđenih lica u saobraćajnim nesrećama u Kantonu
Sarajevo. Analizom apsolutnih i relativnih pokazatelja, dolazi se do spoznaje da je Općina Novi
Grad na trećem mjestu po broju teže povrijeđenih 39,4 teže povrijeđena lica u odnosu na ostale
općine, ali isto tako da je to neznatan broj u odnosu na Novo Sarajevo i Centar, ali nešto
značajnije manje u odnosu na Ilidžu.
Stopa lakše povrijeđenih lica na 100. 000 stanovnika
Ukupno Broj lakše povrijeđenih lica na 100. 000
stanovnika
Rang
Stari grad 196 45,0 8
Centar 790 181,2 4
N.Sarajevo 908 208,3 1
N.Grad 881 202,1 3
Ilidža 894 205,0 2
Hadžići 408 93,6 5
Trnovo 56 12,8 9
Vogošća 294 67,4 6
Ilijaš 263 60,3 7
I na kraju treba reći da analizom apsolutnih i relativnih pokazatelja u vezi lakše stradalih
lica, Općina Novi Grad u Kantonu Sarajevo zauzima isto treće mjesto, kao i u prethodnom slučaju
kada su u pitanju teže povrijeđene osobe, takođe iza Novog Sarajeva i Ilidže.
Javni red i mir
Javni red predstavlja osnovu mira, stabilnosti i sigurnosti svake države. Narušavanje
javnog reda predstavljaju ponašanja kojima se na nedopušten - nezakonit način narušava mir,
red, sloboda kretanja, mogućnost ostvarivanja prava građana, pravo na normalan život i druga.
Održavanje javnog reda je posebno važno, jer se napada na jedno od najvažnijih građanskih
prava i njegovim se (ne)održavanjem (ne) pokazuje sposobnost vlasti da pruže siguran ambijent
za članove društva. Na ovom se području istovremeno susreće i ostvaruje ili ne ostvaruje više
temeljnih prava građana, a u svakodnevnom ponašanju u pravilu se konzumiraju istodobno
(MUP RH, 2005).
U grafu niže prikazani su podaci za prekršaje po osnovu javnog reda i mira u općinama
Kantona Sarajevo, i to po godinama 2006-2010.
U Kantonu Sarajevo je u petogodišnjem promatranom periodu registrirano 27.258
prekršaja, odnosno u prosjeku 5.451 prekršaj godišnje. Općina Novi Grad participira u ukupno
prijavljenoj prekršajnoj delinkvenciji u Kantonu Sarajevo sa 11.3 %, sa prosječnim godišnjim
povećanjem broja prekršaja od 57 %.
Promatraju li se podaci prosječno za svih pet godina u analizi i dodijele li im se na temelju tih prosječnih vrijednosti rangovi (razredi), dobije se sljedeća tabela:
Prosjek broja prekršaja po javnom redu i miru za
period 2006-10
Rang općine, tj. PU (period 2006-10)
I PU 2403 1
II PU 1204 2
III PU 619 4
IV PU 645 3
V PU 307 5
Ukoliko se, pak, podaci relativiziraju brojem stanovnika i iskažu tako dobivenim stopama
prekršaja, dobije se sljedeća tabela, uključujući i na temelju dobivenih podataka razrede:
Prosječna stopa prekršaja po javnom redu i miru na
100.000 stanovnika (period 2006-10)
Rang općine, tj. PU (period 2006-10)
I PU 2224 1
II PU 1641 2
III PU 665 5
IV PU 829 3
V PU 790 4
Apsolutne i relativizirane brojke za prekršaje ukazuju da Općina Novi Grad nije toliko
opterećena prekršajnom delinkvencijom. Statistički promatrano, situacija je mnogo bolja nego u
ostalim općinama, tako da je zabilježena brojka dva i pol puta manja nego na području Novog
Sarajeva, ili više od tri puta manja nego na području općina Starog Grada i Centra. Situacija je,
međutim, lošija poredeći Općinu Novi Grad s, recimo, Zagrebom, u kojemu je za isti promatrani
period prosječno godišnje zabilježeno 6.269 prekršaja iz ove oblasti, sa prosječnom stopom od
576 prekršaja po javnom redu i miru na 100.000 stanovnika.
Prekršaji po javnom redu i miru su, pored sigurnosti prometa na cestama, jedno od
najbrojnijih prekršajnopravnih područja. Temeljeći iskaz na policijskim izvještajima, treba
napomenuti da su u Sarajevu počinitelji ovih oblika protupravnih ponašanja uglavnom primarni
(ranije nekažnjavani) delinkventi, srednje životne dobi (preko 36 godina života), te da su među
prekršiteljima najbrojniji oni koji su ušli u kažnjivu zonu prosjačenjem, tučama ili fizičkim
napadima i naročito drskim ponašanjem. Ovi podaci čine preventivne aktivnosti složenim, jer se
u pravilu7 radi o stihijnom ponašanju koje je teško predvidjeti i smisleno i sistematski
preduprjeđivati. Čini se da bi za suprotstavljanje ovim oblicima delinkvencije, unatoč relativno
povoljnoj slici poredeći je sa drugim sarajevskim ili općinama susjednih država, potrebno daljnje
poduzimanje kontinuiranih općih preventivnih akcija, naročito putem prisustva pozornika na
ulicama, kontrole ugostiteljskih objekata za koje se zna da su mjesta okupljanja kriminogenih
osoba ili grupa, promocije zdravog života i etičkih vrijednosti, osiguranja kvalitetnog slobodnog
vremena za mlade, i sl.
7 Izuzme li se, naravno, prosjačenje, ali kojega po policijskim izvještajima nema previše na području Novog
Grada, nego je više karakteristično za područje Starog Grada i Centra, i to u ljetnjim mjesecima i za vrijeme
praznika.
ALTERNATIVNI PODACI O STANJU SIGURNOSTI NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD
Uopšte o istraživanju osjećaja sigurnosti građana Općine Novi Grad
Prema posljednim statističkim podacima Općinske službe za opću upravu na lokalitetu
Općine Novi Grad trenutno živi cca. 140.000 stanovnika. Pretpostavlja se da je broj stanovnika
znatno veći s obzirom da je prethodna evidencija izvršena isključivo prema popisu mjesnih
zajednica, na što ukazuje i popis biračkog tijela u toku posljednjih parlamentarnih izbora u BIH
prema kojima je u Općini Novi Grad prijavljeno 106.321 punoljetnih građana (iz 2010. godine).
Ovaj podatak nam svakako govori da stanosvništvo ove općine čini oko 30% ukupnog
stanovništva Kantona Sarajevo, odnosno 35% ukupne populacije gradskih općina grada
Sarajeva.
U nastavku su prikazani podaci o ispitivanju osjećaja sigurnosti stanovnika Općine Novi
Grad. Podaci su prikupljeni anketiranjem 260 slučajno odabranih punoljetnih stanovnika ove
općine u februaru 2010. godine. Primijenjeni metod anketiranja je intervjuisanje (tzv. licem-u-
lice8) na osnovu posjete odabranom domaćinstvu. Anketiranje su obavili istraživači CPRC
Sarajevo, na način da se upitnici nisu davali ili ostavljali ispitanicima da ih sami popune, već je
anketar intervjuirao respondenta lično u njegovom domu. Anketar je vršio lični nadzor upitnika i
drugog materijala, i onda popunjene upitnike i sve ostale zahtjevane materijale predao
supervizoru iz reda autora ove studije.
Prvenstveni cilj ove ankete bio je prikupljanje pouzdane informacije za ukupno odraslo
stanovništvo Općine Novi Grad. Ovaj cilj je bilo naravno nemoguće postići kroz intervjuiranje
svih stanovnika općine, nego tek na jednom manjem broju stanovnika. Taj dio stanovnika
predstavlja „uzorak“, a postupak odabira stanovnika koji uzlaze u uzorak „uzorkovanje“. Naime,
uzorkovanje, izbor ispitanika, veoma je složen proces, u kojem učestvuju stručnjaci-učesnici,
supervizori i anketari. Ako ijedan od učesnika u postupku uzorkovanja načini grešku, valjanost
administracije i najbolje sastavljenog upitnika, i na osnovu njega prikupljenih podataka, je „pod
znakom je pitanja“. Stoga je postupak odabira ispitanika u Općini Novi Grad urađen po
najrigoroznijim kriterijima. U ovom postupku određenaje veličina uzorka od 260 ispitanika,
izabranih u sedam ravnomjerno raspoređenih jezgara u urbanim dijelovima općine. Pod
8 Šta znači intervjuisanje licem-u-lice? To, u principu, znači da anketar čita pitanja osobi izabranoj za
intervju i biljeleži njegove/njene odgovore prema kategorijama odgovora datim u upitniku (uglavnom
zaokružujući šifru odgovarajućeg odgovora). U nekim pitanjima je moguće napisati potpuni odgovor
ispitanika.
„jezgrom“ se podrazumijeva polazište i precizno definisana putanja kojom se kretao anketar i
koje nije izabrano nasumično. Ono ima svoje sopstveno značenje u sistemu uzorkovanja.
Polazišta moraju zadovoljiti prostorne dimenzije stratifikacije i omeđiti odgovarajuću „zonu
odgovornosti“. Polazište je prvi segment u dijelu sistema stratifikacije. Svaki anketar je precizno
dobio tačno preciziranu putanju svog kretanja, prema upustvu koje je dato u tabeli „Jezgra“.
Grafički prikaz kretanja anketara također je dat u nastavku.
Tabela „Jezgra“
Općina KRAJ Početna tačka i pravac
Novi grad ALIPAŠINO B-faza Iz ulice Ante Babića (benzinska pumpa Brkić Petrol) ući u
ulicu Semira Frašte sve do ulice Nerkeza Smailagića, zatim na
istom mjestu gdje je započet ulazak u Semira Frašte ući na Trg
ZAVNOBIH-a.
Novi grad ALIPAŠINO C-faza Sa raskršća ulice Ive Andrića i ulaza u C-fazu Alipašina polja,
ući u u ulicu Bosanska sve do Geteove, zatim Geteovom ući na
Trg Nezavisnosti.
Novi grad ALIPAŠINO A-faza Od tramvajske stanice RTV dom, krenuti Trgom Solidarnosti,
zatim preći na Trg Međunarodnog prijateljstva do kraja.
Novi grad SARAJ POLJE i
AERODROMSKO
Adija Mulabegovića do Lukavičke ceste, zatim Lukavičkom ući
na Teheranski trg...... Preći Nedžariće do Aerodromskog
naselja, nastaviti u Aerodromskom: Početak ulice Braće
Mulića, prema ulici Štefka Dorića, ući u ulicu Andreja
Andrejevića, zatim u ulicu Akifa Šeremeta i na kraju anketirati
u ulici Franca Prešerna.
Novi grad DOBRINJA 1 Krenuti sa Trga Sarajevske olimpijade (obići zgrade na Trgu),
ući u ulici Salke Nezečića. Zatim preći u ulicu Grada Bakua i
njome ići do Trga djece Dobrinje (obići zgrade na Trgu).
Novi grad DOBRINJA 2 Bulevar branilaca Dobrinje (od početka naselja Dobrinja)
zatim ulica Emila Zole, te zatim ulica Ilhamia.
Novi grad OTOKA i naselje
PAVLA GORANINA
Iz pravca pijace Merkur ući u ulicu Brčanska (lijevo) i slijediti
«prsten» te ulice do tačke polazišta odakle se krenulo.... zatim
preći u naselje Pavla Goranina i to od ulice Adil Bega Firdusa,
ući u ulicu Kodžina, zatim u ulicu Bosanskih kraljeva, te Atife
Karajlić, zatim Avde Hodžića, te na kraju u ulici Novopazarska
završiti.
Izbor domaćinstva
Drugi zadatak u sistemu stratifikacije bio je sam izbor domaćinstva. Naime, pravilo je da
se za svaku anketu utvrđuju posebna pravila izbora domaćinstva. Za potrebe ove studije
anketari su dobili precizna upustva o tome: u koju oblast (ulice) će ući, šta je polazište od kojeg
će brojati svaku predviđenu adresu (svaka treća privatna kuća, ili svaki šesti stan u haustorima,
šta je model za izbor ispitanika u domaćinstvu (princip „najbližeg datuma rođenja“ od dana
ankteriranja), šta rade anketari ako ispitanik odbija da učestvuje u anketiranju, koliko
domaćinstava minimalno moraju posjetiti, plan rokova za izvođenje terenskog rada (za ankete
ovog tipa veoma je važno da nemaju dug period terenskog rada) i, na kraju, koju dokumentaciju
moraju imati i popuniti za potrebe ovog istraživanja.
Izbor ispitanika
Treći i vrlo težak zadatak intervjuera u procesu stratifikacije jeste definisanje koga u
domaćinstvu intervjuirati. Ispitanika unutar domaćinstva odabira se prema unaprijed
definiranom postupku. U
ovom istraživačkom
projektu ispitanici moraju
biti punoljetni. A od svih
punoljetnih ukućana
ispravno odabranog
domaćinstva bira se samo
jednog. Princip za izbor
ispitanika u ovom
istraživanju jeste „najbliži
datum rođenja“, i
ispitanici su morali taj
princip da predstave svim
prisutnim osobama u
domaćinstvu. Na prvoj stranici upitnika nalazi se tekst za započinjanje intervjua sa ispitanikom,
gde je opisan postupak za izbor ispitanika. Zato anketari u pravilu slijede tekst i sva precizna
uputstva u njemu. Anketari su animirani da učine svaki mogući pokušaj da intervju vode s
odabranom osobom. Ovo podrazumijeva do tri različite posjete (kontakta) izabranom
domaćinstvu ako ta osoba nije kod kuće u tom trenutku ili nije dostupna za intervju iz bilo kojeg
drugog razloga. Precizno je naglašeno da niti jednog drugog člana domaćinstva ne smiju
intervjuisati umjesto onog koji zadovoljava kriterijum „najbliži datum rođenja“. U slučaju ako ni
poslije tri pokušaja/kontakta nije načinjen intervju s odabranom osobom, onda je sugerisano
anketarima da idu do prvog narednog domaćinstva i tako nastave anketiranje. Na opisan način,
odabrano je 260 ispitanika, čija je prosječna starost 42 godine, a spolna zastupljenost
raspoređena u omjeru 52% osoba muškog i 48% osoba ženskog spola.9
Kvalitet života i osjećaj socijalne sigurnosti
Kvalitet života u modernim urbanim sredina ma je određen i predodređen mnogim
determinantama, koje prosječan stanovnik vidi kao mogućnost artikulacije što više interesa u
neposrednoj blizini stanovanja. Gustina naseljenosti, blizina i brojnost trgovačkih, kulturnih i
drugih centara je zasigurno parametar koji jednu zajednicu određuje s aspekta kvaliteta
življenja. S tim u vezi broj stanovnika na područjima mjesnih zajednica Općine Novi Grad varira
od 2.000 do 9.000, dok je broj domaćinstava u 2010. godini iznosio 41.562. Sama struktura
porodice i njena brojnost je u okvirima prosjeka EU (2,5), jer prosječna porodica u Novom Gradu
ima 2,88 članova.
Gustina naseljenosti kao determinanta kvaliteta življenja je posljednja u nizu nabrojanih,
aprema posljednjim zvaničnim podacima iz 2005. godine, prosječna gustina naseljenosti na
području Općine Novi Grad iznosla je 2.540 stanovnika po km2. Komparacije radi, i zbog boljeg
razumjevanja rezultata ove studije, treba konstatirati da je, u istom periodu, prosječna gustina
naseljenosti na području Kantona Sarajevo iznosila 321 stanovnik po 1 km2, što definitivno
Općinu Novi Grad čini jednom od najgušće naseljenih općina, ne samo u Kantonu Sarajevo, nego i
u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ovaj podatak je lako interpretirati jer gustina naseljenosti na
području Općine Novi Grad je 8 puta veća nego gustina naseljenosti u ostalim gradskim
općinama grada Sarajeva.
Već je rečeno da je prosječna starost ispitanika u uzorku 42 godine. Međutim, ovaj
podatak je jako bitan u smislu komparacije sa zvaničnom statistikom prema kojoj na području
općine živi 19,7 % stanovništva mlađeg od 15 godina, 69,4 % stanovništva između 15 - 64 godine
starosti (radni kontigent) i 10,9 % stanovništva starijeg od 65 godina. Iz ovoga proizilazi da je
upravo prosječna starost uzorka iz naše studije u neku ruku aritmetička sredina „radnog
9 Spolna struktura stanovništva u Opštini Novi Grad u 2010. godini činilo je 46,7 % muškaraca i 53,3 %
žena.
kontingenta“ stanovništva Općine Novi Grad,10 ali i cijelog Kantona Sarajevo u kojem također
70% stanovništva pripada tzv. „radnom kontingentu“.
U nastavku su prezentirani rezultati istraživanja u pogledu toga na koji način građani
Općine Novi Grad percipiraju: probleme s kojim se susreću u susjedstvu, situacije koje ih
uznemiravaju, koje dijelove grada vide kao problematične, kako ocjenjuju svoju sigurnost u
naselju u kojem žive i kakve su im socijalne relacije i socijalna sigurnost.
Problemi s kojim se susrećete u susjedstvu
Prema podacima iz ovog istraživanja prosječna dužina boravka ispitanika na posljednjoj
adresi u Općini Novi Grad je oko 25 godina, što prezumira maksimalnu povezanost sa
susjedstvom. Stoga ne iznenađuje podatak da se oko 64% ispitanika slaže sa tvrdnjom da u
okruženju u kojem žive imaju mnogo prijatelja (vidi grafik niže). S druge strane, oko trećina
ispitanika (oko 35%) izražava slabu povezanost sa susjedima. Ako se pogleda truktura ispitanika
koji daju ovakva dva suprostavljena stava, i ako se isti koreliraju iste sa podacima o dužini
boravka na posljednjoj adresi, može se zaključiti da je prosječna dužina boravka ispitanika koji
„nemaju mnogo prijatelja u susjedstvu“ znatno manja (do 10 godina) od prosječne dužine
boravka ispitanika koji izražavaju veliko povjerenje u svoje susjedstvo. Ovakav podatak je, na
određeni način, logičan i očekivan.
10 Na području kantona Sarajevo (prema podacima iz 2010.godine) živi 16,4 % stanovništva mlađeg od 15
godina, 70,1 %stanovništva između 15 – 64 godine starosti i 13,5 % stanovništva starijeg od 65 godina, što
upućuje na zaključak da je povoljnija starosna struktura stanovništva na području opštine u odnosu na
prosjek kantona.
Pored interpersonalnih odnosa sa susjedima, građani svakako svoj dojam o mjestu
stanovanja stvaraju i na osnovu higijene koja vlada u naselju. Ovdje se najčešće misli na kvalitet
usluga kao što su: sakupljanje, odvoženje i odlaganje kućnog smeća i drugih prirodnih i
vještačkih otpadaka iz stambenih, poslovnih i drugih objekata, čišćenje i pranje javnih površina,
uklanjanje, odvoženje i odlaganje otpada iz korpi za otpatke na javnim mjestima, kao i smeća i
drugog otpada, odnosno padavina (snijeg i led) sa javnih površina i pranje tih površina. Iz
podataka ove studije vidljivo je da čak 67% stanovništva Općine Novi Grad nije zadovoljno
čistoćom javnih površina, odnosno uslugama koje su im pružene iz tog domena. Zabrinjavajući
podatak je i taj da čak skoro dvije petine (oko 40%) stanovnika ovo smatra „vrlo velikim
problemom“ (vidi grafik).
Svakodnevno svjedočimo činjenici da „globalna ekonomska kriza“ nagriza i sve segmente
bosanskohercegovačkog društva. Stoga, nije rijetkost čuti da stopa nezaposlenosti raste iz dana u
dan, a da programi zapošljavanja mladih postaju skoro pa „incident“. No, problem koji navodimo
sve više postaje svjetski problem. Uzmu li se u obzir statistički podaci različitih UN agencija,
može se konstatovati da su mladi, kao populacijska skupina, u stalnom porastu u svijetu; da sa
povećanjem njihovog broja, rapidno raste i broj nezaposlenih, što, nažalost, prati i stopa
njihovog prestupničkog ponašanja. Ovaj porast generiran je mnoštvom uslova od kojih treba
navesti one najznačajnije kao što su: siromaštvo, nagli porast stanovništva, neadekvatan
standard domaćinstva, urbanizacija i industrijalizacija te migracijska kretanja.
Besperspektivnost, kao ključna riječ opisa budućnosti mladih u BiH ne daje veliku nadu i u
interpretaciji rezultata ove studije. Naime, čak 80% stanovnika Općine Novi Grad smatra da
grupe besposličarske omladine predstavljaju veliki problem u njihovim lokalnim zajednicama
(vidi naredni grafikon).
Danas u zemljama EU nisu rijetka istraživanja u kome se analiziraju različite socio-
patološke pošasti. U ovim istraživanjima preovladavaju alkoholizam i narkomanija kao najčešće.
Posljednji podaci iz nekih razvijenih zemalja EU (npr. Finska11) pokazuju da je u vremenu
globalne ekonomske krize utvrđeno da je dvije trećine smrtnih slučajeva povezano sa
uzimanjem alkohola i da su žrtve većinom bili usamljeni ljudi. Ovakav podatak ne iznenađuje jer
prema psiholozima, usamljenost je faktor rizika za ovisnost o alkoholu, jer takvi ljudi pokušavaju
ublažiti usamljenost alkoholom i niko ih ne kontroliše. Upravo stručnjaci vjeruju da jače
društvene veze među ljudima mogu smanjiti rizik vezan za alkohol. Nažalost, prema rezultatima
anketa, u današnjem modernom društvu, društvene veze sve više slabe, a ljudi su sve više i više
sami. Međutim, podaci iz istraživanja provedeni u Općini Novi Grad nisu toliko beznadežni.
Naime, polovina ispitanika (oko 50% njih) prijavljuje „pijance na ulici“ kao problem u njihovim
lokalnim zajednicama Općine Novi Grad. Veliku zabrinutost u pogledu većinom izražavaju
stanovnici „Saraj polja“ i „Otoke“.
11 Izvor vijesti: http://www.24sata.info/lifestyle/nauka/73716-Oprez-Usamljenost-dovodi-
pijanstva.html#ixzz1gsAZquGT
Zaštita imovine, kako obe privatne, tako i one javne – društvene, zasigurno je jedan od
preciznijih pokazatelja brige vlasti za kvalitet života neke lokalne zajednice. Nerijetko se
primjećuje da su pojedini objekti bespotrebno i nasilno oštećeni ili uništeni. , da su parkovi za
djecu destruirani više puta u godini i slične pojave. Upravo ovakva ponašanja pojedinaca i grupa,
praćena neobjašnjivim „hard nasiljem“, kojim se uništava društvena imovina, naziva se
vandalizam. Vandalizam ustvari označava namjerni čin koji uzrokuje oštećenje ili uništavanje
javne ili privatne imovine. Upravo ova problematika je tretirana i u ovoj studiji. Prema mišljenju
stanovnika Općine Novi Grad, čak 60% njih smatra da je vandalizam veliki problem, dok njih oko
30% smatra da je problem izražen, ali ne u velikoj mjeri. Tek svaki deseti stanovnik općine
smatra da vandalizam nije problem izražen u lokalnim zajednicama Općine Novi Grad (vidi
grafikon).
Veoma često ljudi u lokalnim zajednicama primjećuju i crteže na zgradama, na zidovima,
garažama i uopšteno na glatkim plohama. Najčešće se radi o grafitima koji su posljenjih 30-tak
godina postali neformalni simbol urbanog življenja. Pitanje koje si nekad postavljaju i lokalne
vlasti jest jesu li grafiti umjetnost ili vandalizam. To se postavlja već dugo vremena i često se
zbog toga diže puno prašine, naročito u tumačenju starijih i srednjih generacija. Naime, većina
starijih aktivista u mjesnim zajednicama se bori protiv "problema" grafita smatrajući “writere”
delikventima. S druge strane, mlađi u svemu tome prepoznaju i neku vrijednost putem koje
mladi umjetnici stvaraju prava umjetnička djela koja niko ne može osporavati. Između ta dva
mišljenja nerijetko nastaje problem. Grafiti su definitivno predivna grana umjetnosti koja
privlači mlade i koja kao dio hip hop kulture potiče mlade da razvijaju svoju kreativnost i talent.
Slobodna umjetnost koja dopušta i “uličaru” da se izrazi, iza koje se ne krije želja za novcem i
slavom, u današnjem je svijetu jako rijetko. Naravno, s druge strane postoje i oni koji svoj „tag“
(potpis) ostavljaju diljem grada, čak po spomenicima kulture, zgradama i za njih se može
zasigurno reći da ne predstavljaju umjetnost. Potpisi, ili kako ih danas žargonski zovu “tagovi”,
su najčešće jako neuredni i nastaju u nedostatku talenta, sa ciljem da što više ljudi pročita nihovo
ime. Upravo stanovnici Općine Novi Grad različito reaguju. Četvrtina je mišljenja da je problem
dosta izražen (najčešće se radi o starijim osobama preko 50 godina starosti), dok polovina misli
da problem nije tako veliki.
U svakodnevnici lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini ljudi su često i sami bili u
nedoumici da li oskudno obučenoj djeci u pruženu ruku spustiti novčić. Ovakav modus nije
uasmljen, on se proteže do situacija i dilema u kojima razmišljamo da li osobi koja nosi pregršt
ljekarskih nalaza dati prilog za operaciju, da li djevojčici povjerovati da je ratno siroče koje živi
sa nemoćnom nanom, tetkom ili slično. Zasigurno se svaki stanovnik Sarajeva često zapita da li
treba proći pored majke na trotoaru u čijem naručju je petomjesečna beba. Ovo su samo neki
klišei za ponašanja koja se često viđaju na ulici i koja se smatraju prosjačenjem. Prosjačenje je
kroz historiju predstavljalo izraz ljudske samilosti prema nemoćnim, siromašnim, bolesnim, koji
bez tuđe pomoći ne mogu ništa zaraditi. Međutim, prosjačenje danas dobija različite forme i
postaje dio djelatnosti organiziranih kriminalnih grupa. Imajući u vidu izrečeno, interesantno je
vidjeti kako stanovnici Novog Grada vide prosjake na ulici, odnosno da li ih smatraju velikim
problemom. Trećina ispitivanih je mišljenja da je prosjačenje vrlo veliki problem, dok dvije
trećine (oko 66%) ispitivanih izražava zabrinutost u pogledu ove pojave. Tek svaki deseti
stanovnik smatra da prosjačenje nije problem Novog Grada (vidi grafikon).
Nerijetko stanovnike lokalnih zajednica grada Sarajeva uznemiravaju i beskućnici koje
svakodnevno viđaju u parkovima ili čak u haustorima, gdje „logoruju“ i spavaju. Populaciju
beskućnika u Bosni i Hercegovini najvećim dijelom čine odrasli muškarci.
Pretpostavlja se da je velika većina beskućnika ekstremno siromašna i odvojena od svojih
porodica i socijalnih institucija uopšte. Istraživanja u EU12 pokazuju da je oko jedne trećine
odraslih beskućnika mentalno bolesno, a oko pola ukupnog broja beskućnika su ovisnici o
alkoholu ili drogama. Do 50-ih godina 20. stoljeća najveći broj beskućnika su bili alkoholičari i
ljudi starije dobi, dok su današnji beskućnici relativno mladi, što zabrinjava ne samo vlasti već i
stanovnike savremenih metropolisa kakav je i grad Sarajevo. U većini zemalja Evropske Unije
pomoć za beskućnike dolazi iz privatnog sektora, od vjerskih institucija, organizovanih skloništa
i hostela. Pomoć također osiguravaju i NVO pružanjem različitih usluga (smještaj, hrana, odjeća,
medicinska i pravna pomoć), čime život mnogih beskućnika čine podnošljivijim. Ipak, navedene
organizacije nemaju mogućnosti i ne djeluju u smjeru rješavanja jeftinijeg stanovanja. Mnogi
vide rješenje problema beskućništva u postavljanju posebnih odjela u sklopu vlada na svim
nivoima vlasti u BIH kako bi omogućili jeftinije stanovanje i stvorili bolji okvir za zapošljavanje,
ovog, zasigurno najsiromašnijeg dijela stanovništva. Rezultati ove studije pokazuju da svaki peti
12 Vidi više na: http://www.beskucnici.info/messages/cat/bitibeskucnik/46
stanovnik misli da su beskućnici veliki problem, dok četvrtina ispitanika to ne smatra izraženim
problemom (vidi grafikon).
Situacije koje uznemiravaju stanovnike Općine Novi Grad
Crne hronike u dnevnim novinama posljednjih godina obiluju slučajevima uličnih
pljački.13 Doba dana sve manje postaje bitno za izvršioce ovakvih krivičnih djela. Naime, dnevni
napadi su sve češći što nam daje za pravo da zaključimo da je surovost napadača jako porasla. S
druge strane, njihov strah od svjedoka očevidaca se praktično gubi u eri življenja u kojoj ljudi sve
neradije žele biti svjedoci čak i najtežih krivičnih djela o kojima bi mogli dati informacije kao
svjedoci. Lokalne zajednice u Sarajevu posljednjih desetak godina u viktimizacijskim studijama
potenciraju problem narkomana na ulicama i njihovog bezobzirnog ponašanja u ostvarenju
nagona za nabavkom dnevne doze droge. U takvim stanjima ovi nerijetko napadaju stanovnike
naselja, obijaju automobile i stanove i najčešće se pojavljuju kao izvršioci imovinskih delikata u
13 Sa stanovišta krivičnog prava, adekvatniji i stručniji termin bi bio „ulična razbojništva, razbojničke
krađe, i teške krađe uz upotrebu oružja ili oruđa“. Međutim, imajući u vidu pretpostavku da većina
građana, koji su uzorkovanjem odabrani za istraživanje, ne posjeduje potrebna stručna znanja za
razlikovanje navedenih krivičnih djela, stalo se na stanovište da je, zbog razumijevanja pitanja, oportunije
upotrijebiti kolokvijalni (iako nestručni) termin „ulična pljačka“.
statistici kriminaliteta u Sarajevu. Upravo stoga, veoma je značajan podatak da je čak 90%
stanovnika Općine Novi Grad uznemireno zbog problema „uličnih pljački“. Ovaj podatak se mora
ozbiljno shvatiti jer se očigledno radi o velikom problemu većine urbanih naselja u ovoj općini.
Nisu samo nasilništvo i imovinski delikti problematika koja uznemirava stanovnike
urbanih regija zemalja u tranziciji. Naime, veoma često, u ambijentu skupog življenja, ekonomske
krize i pada kupovne moći uopšte, ljudi su prinuđeni ili se bar tako čini, tražiti alternativni način
nabavke pojedinih usluga jeftinije. Naime, obično se radi o nabavci neke robe ili usluge kojom se
izbjegava plaćanje poreza ili se lakše dolazi do neke usluge. Ovakav postupak u startu bude
osuđen da ostane tajna jer i naručilac i „isporučilac“ usluge znaju da su u kažnjivoj zoni. No,
postoje i slučajevi kada se u svakodnevnoj interakciji građanin može naći u situaciji da bude
prevaren, a da ne ulazi u nabrojane situacije. Čak 95% ispitanika iz Općine Novi Grad smatra da
su uznemireni u pogledu mogućnosti da budu prevareni na različite načine u svakodnevnom
životu u lokalnoj zajednici u kojoj žive (vidi grafikon).
Nakon prevare, valja razmotriti i problematiku fizičkog obračuna u naseljima i uopšteno
fizičkih napada koji za posljedicu mogu imati viktimizaciju građana općine. Čak 63% ispitanika je
veoma uznemireno ovim pitanjem i smatra da su tuče skoro pa svakodnevnica, dok njih 35% ovo
smtra problemom ali i ne toliko izraženim. Interesantno je da samo 4% smatra da fizički napad
ili tuča nije problem zajednice u kojoj žive. Kuriozitet je da u ovoj grupi preovladavaju starije
osobe (iznad 55 godina), što bi se moglo protumačiti njihovom manjom kretnjom, odnosno
slabijom informiranosti u odnosu na ispitanike sa suprotnim stavovima (vidi grafikon).
Osim tuče i svakodnevnog narušavanja javnog reda i mira, statistika imovinskog
kriminaliteta na području Općine Novi Grad bilježi i česte slučajeve krađa u vidu provale u
stanove ili poslovne objekte, krađa iz stanova, razbojničkih krađa i drugih oblika otuđivanja
imovine građana. Ovakva praksa je dosta česta i ostavlja veliki trag na svakodnevni život,
opterećujući obične građane sa traženjem adekvatnih načina zaštite svoje pokretne i nepokretne
imovine.
Odgovor na pitanje „da li se građani štite?“ se može dobiti na jednostavan način. Dovoljno
je samo prebrojati automobile sa ugrađenim alarmima i mehaničkim zaštitama, ili prebrojati
„blindirana“ vrata u stambenim zgradama. Porast broja ugrađenih alarmnih sistema,
zamjenjenih ulaznih vrata u stanove upućuje na zaključak da su ljudi primili poruku „tranzicije“,
tj. da ih vlasti neće moći štititi kao u vrijeme „željezne zavjese“. Stoga je interesantno osvrnuti se
na podatak o mišljenju građana o problemu krađe u Općini Novi Grad. Čak 98% ispitanika je
zabrinuto zbog problema „krađe“ u njihovim naseljima. Od toga je 56% njih veoma zabrinuto i
smatra krađu veoma velikim problemom, dok samo 2% ispitanika ovo ne smatra problemom
Novog Grada.
Uzme li se u obzir vrsta krađa koje najviše uznemiravaju stanovništvo Općine Novi Grad,
ispitanici u velikoj mjeri imaju bojazan od „provala u stanove“. Inače, provale u stan i krađe iz
stanova i kuća najčešća su krivična djela koja se dešavaju u konceptima urbanog življenja u
zemljama u tranziciji. Žrtva ovih krivičnih djela može biti bilo koja osoba, bez obzira na
društveno-ekonomski, obrazovni status, uzrast ili pol. Nije nepoznanica da na osnovu
dosadašnjih iskustava i poznavajući stil i navike kradljivaca, policija savjetuje građanima da i
sami poduzmu određene samozaštitne mjere i radnje kako ne bi postali žrtve ovakvih pojava.
Interesantno je da su skoro svi ispitanici zabrinuti zbog ustaljene prakse provale u
stanove na području Novog Grada. Procenat od 99% mora biti alarm da se nešto učini u pogledu
prevencije ovakvih slučajeva. Dodatna otežavajuća okolnost je to da je čak 75% ispitivanih
veoma zabrinuto zbog mogućnosti da im neko provali u stan, jer imaju negativna iskustva iz
susjedstva i misle da je to veoma moguće.
Postoje mnogobrojni kriminogeni faktori, odnosno uslovi, koji pogoduju pljački stanova,
ali i nastanku drugih štetnih događaja koji proizlaze iz nemarnosti, nepažnje, površnosti,
lakomislenosti, nemarnog odnosa prema privatnoj i društvenoj imovini, nedovoljne fizičke i
tehničke zaštite i drugih propusta potencijalnih žrtava. Jedna od preventivnih mjera u
sprječavanju ovih krivičnih djela je između ostalog i susjedski ili komšijski nadzor tj. aktivnosti u
okviru primarnog suzbijanja kriminaliteta koje su usmjerene na fizičku i socijalnu okolinu.
Suština susjedskog nadzora leži u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima i da
uz policiju budu čuvari sopstvene i susjedne imovine, putem zapažanja i izvještavanja o
sumnjivim pojavama u svojim naseljima. Ideja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda,
potrebi da zaštite jedni druge, intervenisanju u ime drugih i ako se primijeti nešto sumnjivo,
obavezne beskompromisne dojave policiji. Upravo u pogledu navedenog problema, postavljeno
je pitanje stanovnicima Općine Novi Grad, „da li imaju susjeda kome mogu ostaviti ključeve od
svog stana u slučaju njihovog odsustva“? Više od dvije trećine ispitanika ima „apsolutno
povjerljivog susjeda“ (70%), dok svaki peti ispitanik misli da ima takve susjede, ali nema
apsolutno povjerenje spram njih, mada im donekle vjeruje (20%). Na kraju svaki deseti ispitanik
nema takve susjede.
Danas mnogi ljudi postaju žrtve različitih
krivičnih djela. Njihov život postaje
indirektno podređen uticaju tzv.
sekundarne viktimizacije, jer sporost i
nesenzibilnost institucija formalne
socijalne kontrole prema žrtvama, naročito
svojim rigidnim i materijalističkim
pristupom, dovodi do sve većeg broja
neprijavljivanja krivičnih djela. Pojam
žrtve je višeznačan i kompleksan, a u
okviru njega se najčešće govori o žrtvama
kriminala, rata, zlih navika, saobraćajnih
nesreća i drugih događaja. Žrtva je osoba
koja trpi od nekog zla, ili neke sile. Ona može biti povrijeđena životno, tjelesno, moralno, ili
imovinski oštećena. Ono što je najinteresantnije je to da je ona u svemu tome pasivni subjekt.
U krivičnom zakonodavstvu BiH ne spominje se pojam „žrtve“, već samo pojam
„oštećenog“. Žrtva krivičnog djela, sa viktimološkog aspekta, može se odrediti u užem i širem
smislu. Žrtva krivičnog djela u širem smislu je „svaka ona osoba, pravna ili fizička, kojoj je
neposredno ili posredno neko dobro ili pravo krivičnim djelom ugroženo, povrijeđeno ili
uništeno“. Žrtva krivičnog djela u užem (pravnom) smislu jest „svaka ona fizička osoba, kojoj je
neko dobro ili pravo krivičnim djelom izravno ugroženo, povrijeđeno ili uništeno.“
Prema rezultatima ove studije, samo 23% ispitanika je bilo žrtva nekog krivičnog djela,
od čega je najčešće to bio neki od imovinskih delikata. Najčešće je to krađa.
Imajući u vidu da se žrtva može postati u bilo koje doba dana i na bilo kom mjestu,
stanovnici Novog Grada su pitani da li postoje dijelovi grada koje smatraju najproblematičnijim,
odnosno u koje dijelove grada nikada ne bi išli noću. Iz tabele se vidi da 150 ispitanika, odnosno
ca. 58% njih, smatra da postoje takvi dijelovi grada.
Postoji li neki dio grada u koji noću nikako ne biste otišli sami?
Apsolutne brojke %
ne 110 42.3
da 150 57.7
Ukupno 260 100.0
Na pitanje da preciziraju tačno koji su to dijelovi, tih 150 stanovnika je svoje odgovore
distribuiralo na način prikazan u narednoj tabeli (vidi tabelu).
Dio grada u koji nerado odlazite Apsolutne
brojke (N=150)
%
Alipašino polje 57 38.0
Dobrinja 24 16.0
Bistrik 18 12.0
Ilidža 34 22.6
Cijeli grad 16 10.6
Dakle, skoro 40% ispitanika podcrtava „Alipašino polje“ kao problematičnu zonu,
odnosno „Ilidžu“ koja je za 22% ispitanika najproblematičniji dio općine. Interesantan podatak je
i taj da „samo“ 16% ispitanika prijavljuje „Dobrinju“ kao problematično naselje (vidi naredni
grafikon).
PREPORUKE
Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja još uvijek liječi rane rata i u kojoj je proces
institucionalne izgradnje još u toku, posebno je pogodno tlo za razvoj svih vrsta kriminaliteta, a
pogotovo imovinskog. Iako se stanje sa tradicionalnim oblicima kriminaliteta smatra
„prihvatljivim“ i u granicama evropskih indikatora, složenijim se oblicima kriminaliteta
(organizirani, pranje novca, maloljetnička delinkvencija, i sl.) institucije nisu u stanju adekvatno
suprotstaviti. Poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu karakterizira i rascjepkan pravosudni, pravni i
ekonomski prostor, a „regionalne veze uspostavljene u ratnoj privredi pružili su jedinstven niz
mogućnosti za organizirani kriminal. Faktori vezani za period poslije rata i tranziciju, kao što je
promjena imovinskih prava, ekonomski pad i oslanjanje na trgovinu omogućili su drugu vrstu
prilika. Teži oblici kriminala su tako stekli prednost, koju organi vlasti u BiH pokušavaju da
sustignu pomoću mnogih institucionalnih i pravnih reformi provedenih u nekoliko zadnjih
godina“ (CARPO, 2005, str. 58).
Ovome posebice doprinosi činjenica da je sistem društvenih vrijednosti poremećen i da
je socijalna kohezija, koja je dobrim dijelom ostala očuvana i u ratu, danas u značajnoj mjeri
narušena, produbljujući već prisutne velike društvene razlike. Migracijska iskustva, kao i
disfunkcionalne porodice pogodno dispozicijski djeluju na preddelinkventno i delinkventno
ponašanje (Obradović, 2005; 2008). Kako je uz to i stupanj ekonomske razvijenosti BiH daleko
od prijeratnog i kako je procenat nezaposlenih u Bosni i Hercegovini najveći u Evropi (oko 40%),
to su ovo „dobre“ predispozicije naše zemlje da se plasira u sam vrh kriminalnih statistika. To,
naravno, povlači negativan imidž koji Bosna i Hercegovina, odnosno Sarajevo kao njezin glavni
grad, ali i administrativno, privredno, političko, univerzitetsko i ino središte Federacije Bosne i
Hercegovine i Kantona Sarajevo, dobija u regionu i svijetu, direktno se odražavajući na
sigurnosnu i ekonomsku situaciju.
Na osnovu provedenog istraživanja o stanju kriminaliteta i osjećaju sigurnosti građana u
Općini Novi Grad, dâ se zaključiti da postoje vrlo konkretni problemi koji opterećavaju građane,
a za čije rješavanje je potrebno poduzeti određene aktivnosti. Iz analize prikupljenih podataka
proizlazi da određeni broj problema građana u općini mogu riješiti i nadležne općinske službe i
druge javne institucije, kao i nevladine organizacije. Kada su u pitanju konkretni prijedlozi, u
nastavku će se, a na osnovu evidentiranog stanja, izložiti najvažniji.
Preporuka 1: Situacija sa javnim redom, promatrana kroz prizmu prijavljenih prekršaja iz ove
oblasti, je u Novom Gradu povoljna: i apsolutne i relativizirane brojke ukazuju da je
stanje bolje nego u ostalim sarajevskim općinama, pa čak i nego u nekim gradovima u
regionu (npr. Zagreb). No, unatoč zvaničnoj statistici, građani u anketiranju prijavljuju
bojazan od tuča, vandalizama, prisustva beskućnika, nezadovoljni su stanjem fizičke
uređenosti prostora u kome žive i komunalnim uslugama, svjesni su i smetaju im pojave
prosjačenja, pisanja grafita, itd. Čini se da bi za suprotstavljanje ovim oblicima
delinkvencije i devijantnog ponašanja, ponajprije zbog osjećaja sigurnosti, bilo potrebno
daljnje poduzimanje kontinuiranih općih preventivnih akcija, naročito putem prisustva
pozornika na ulicama, kontrole ugostiteljskih objekata za koje se zna da su mjesta
okupljanja kriminogenih osoba ili grupa (naročito gdje je primijećen veći broj vandalskog
ponašanja), promocije zdravog života i etičkih vrijednosti, osiguranja kvalitetnog
slobodnog vremena za mlade, i sl. U tom smislu naročito ima potrebe od PU Novi Grad
zahtijevati da se više pažnje posveti patroliranju u Općini Novi Grad, te da se aktivnosti
patrolnih jedinica, u određenom obimu, fokusiraju i na intenzivirane kontakte sa
besposličarskom omladinom na javnim mjestima u općini, sa osobama koje konzumiraju
alkohol na javnim mjestima u općini, na pojačanu kontrolu osoba koje se bave
prosjačenjem, itd. Na temelju iskaza građana, naročitu pažnju treba posvetiti naseljima
Alipašino polje i Dobrinja.
Preporuka 2: Promatrano sumarno i na osnovu podataka dobivenih od državnih organa,
situacija sa delinkvencijom mladih u Općini Novi Grad nije toliko zabrinjavajuća. No, ono
što ipak ukazuje na ozbiljnost problema jest visok udio povratništva i često činjenje
krivičnih djela od strane grupe maloljetnika. Brojna istraživanja i iskustva iz prakse
pokazala su da lokalna zajednica objedinjuje kako potencijalno rizične faktore, tako i niz
zaštitnih faktora, čiji je rezultat uspješna prevencija i suzbijanje širenja poremećaja u
ponašanju. Općini Novi Grad se stoga sugeriše da nastavi razvijati i podržavati različite
programe za mlade, kako bi se mladima pružilo više prilika da budu angažovani u
različitim oblastima društvenog života u općini, a time i umanjila vjerovatnoća da će
slobodno vrijeme provoditi besposličareći na javnim mjestima. Pomenuto, između
ostalog, znači i da bi imalo smisla razmotriti mogućnost određivanja lokacija (npr.
potpornih zidova) na kojima je dozvoljeno (zašto ne i poželjno), kreiranje grafita. Na taj
bi način „writeri“ dobili mogućnost da, s vremena na vrijeme, „ostave svoj potpis“, a da
pri tome ne moraju vandalizirati objekte od značaja za građane i općinu. Najzad,
smisleno je i daljnje podupiranje rada specijaliziranih organa (socijalnog starateljstva,
škola, centara za mlade, i sl.), koji imaju nezamjenjivu pozitivnu socijalizacijsku ulogu u
životu svih, a pogotovo mladih ljudi.
Preporuka 3: Općini Novi Grad se sugeriše da, prilikom odlučivanja o davanju grantova
predstavnicima NVO sektora, određeni stepen prioriteta daje onim organizacijama koje
kreiraju i implementiraju programe fokusirane na beskućnike.
Preporuka 4: Podaci za Kanton Sarajevo sugeriraju da su krvni i seksualni delikti relativno
prisutna pojava. U analizama se nije raspolagalo konkretnim podacima za Novi Grad. Od
PU Novi Grad stoga ima smisla zahtijevati dodatnu analizu fenomenologije nasilnih
imovinskih delikata (sa elementima napada na život i tijelo građana općine) u općini, te
na osnovu rezultata, fokusiranje patrolnih djelatnosti u onim dijelovima općine u kojima
su incidenti nasilnih imovinskih delikata (sa elementima napada na život i tijelo građana
općine) učestaliji.
Preporuka 5: Analizom pokazatelja kriminaliteta koji potiču iz zvanične statistike može se
zaključiti da je situacija sa imovinskim kriminalitetom u Općini Novi Grad u evropskom
prosjeku, a poredeći ju sa drugim sarajevskim općinama, Novi Grad se nalazi na dnu
ljestvice zajednica opterećenih ovim oblikom kriminaliteta. No, iskazi ispitanika dobiveni
primarnim istraživanjem ukazuju da se stanovnici Općine Novi Grad osjećaju ugroženim
raznim vidovima imovinskog kriminaliteta, pogotovo krađa i provala, s čim u vezi
poduzimaju i različite mjere zaštite. Razvijene zapadne zemlje imaju razrađene
nacionalne programe prevencije kriminaliteta koji su strateški okvir za aktivnosti koje
realiziraju relevantni društveni subjekti. Pooštrenje kažnjavanja rijetko se navodi kao cilj
ili preporuka u takvim strateškim dokumentima, jer je svima koji se bave devijantnošću i
kriminalitetom jasna njegova slaba učinkovitost. Puno veći naglasak stavlja se na
alternativne sankcije, mjere ublaživanja štete nastale kaznenim djelom, te preventivne
aktivnosti. Stoga ima smisla od PU Novi Grad zahtijevati dodatnu analizu fenomenologije
nasilnih imovinskih delikata na imovinu građana (sa fokusom na teške krađe obijanjem i
provaljivanjem) u općini, te na osnovu rezultata, intenziviranje patrolnih djelatnosti u
onim dijelovima općine u kojima su incidenti nasilnih imovinskih delikata (sa fokusom
na teške krađe obijanjem i provaljivanjem) učestaliji.
Preporuka 6: Na temelju pokazatelja o upotrebi minsko-eksplozivnih tvari moguće je zaključiti
da je upotreba eksplozivnih tvari na području Općine Novi Grad, kao, uostalom, i u
ostalim sarajevskim općinama, incidentna. No, činjenica da Općina Novi Grad „prednjači“
sa registriranim brojkama upotrebe minsko-eksplozivnih sredstava, ne treba spriječiti
nadležne organe (ne samo djelatnike ministarstva unutarnjih poslova) da razmisle o
provođenju aktivnosti na planu smanjenja količine oružja i eksplozivnih tvari u
ilegalnom posjedu, te smanjenju broja incidenata u vezi s oružjem i eksplozivnim
tvarima. To bi bilo moguće učiniti putem javnih kampanja podizanja svijesti javnosti o
problemima u vezi s oružjem i eksplozivnim tvarima, provođenjem edukacije u vezi sa
sigurnim rukovanjem oružjem i eksplozivnim tvarima, uspostavljanjem efikasnog
sistema upravnog i inspekcijskog nadzora oružja i eksplozivnih tvari, skladištenja i
čuvanja oružja i eksplozivnih tvari, itd.
Preporuka 7: Analizom odgovarajućih apsolutnih i relativnih pokazatelja dâ se zaključiti da se
Općina Novi Grad nalazi u vrhu incidencije saobraćajnih nesreća. Stoga ima smisla da se
kroz nastavne i obrazovne procese i medijske istupe pokuša povećati nivo saobraćajne
kulture, te da se poveća preventivno prisustvo uniformisanih policajaca na kritičnim
mjestima (tačkama) i pokušaju stvoriti optimalniji uslovi za odvijanje saobraćaja preko
pružnih prijelaza i na lokacijama gdje je primjetna saobraćajna i pješačka gužva. Kako bi
planiranje i provođenje ovih složenih, ali vrlo važnih, preventivnih aktivnosti bilo
moguće, potrebno je provesti sveobuhvatnu analizu etiologije i fenomenologije
saobraćajnih nesreća na području Općine Novi Grad.