analiza plutchikova indeksa profila emocija

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 9 (2006), 2, 229-243 Suvremena psihologija 9 (2006), 2, 229-243 Struni lanak - UDK 159.9.072

ANALIZA PLUTCHIKOVA INDEKSA PROFILA EMOCIJA U SELEKCIJSKOJ SITUACIJIDarja Masli Seri

Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu I. Luia 3, 10000 Zagreb [email protected] Horizont internacional d.o.o. I. G. Kovaia 13, 10000 Zagreb [email protected] Creativa, d.o.o. Petrova 28, 10000 Zagreb [email protected]

Jelena Zelenbrz

Irena orko

SaetakPlutchikov Indeks profila emocija (PIE) esto se koristi u hrvatskoj psihologijskoj praksi, unato tome to je nastao u okviru danas gotovo naputene Plutchikove teorije linosti, te nije temeljitije validiran. Kao i u Sloveniji i Srbiji, psiholozi ga koriste i za potrebe selekcije, u sklopu procjene kandidata za posao. Ovaj rad predstavlja nama prvu poznatu analizu interindividualnih razlika u rezultatima na ovom upitniku, prikupljenih njegovom primjenom u domaoj psiholokoj praksi. eljele smo utvrditi postoje li razlike u rezultatima na PIE upitniku kada se on primjenjuje u selekcijskoj situaciji u odnosu na neselekcijsku te, vezano uz to, i jesu li amerike norme koje navodi Prirunik prikladne za interpretaciju rezultata dobivenih u selekcijskoj situaciji. Podaci su prikupljeni u vie organizacija: dio rezultata prikupljen je tijekom selekcijskih postupaka za irok spektar radnih mjesta koji su obavljani u okviru djelatnosti jedne tvrtke (N = 300), dok je dio preuzet od dvije male tvrtke u kojima se PIE primjenjivao u svrhu psiholoke procjene klijenata (N = 200). Rezultati pokazuju da postoji razlika na dimenzijama PIE upitnika dobivenima u selekcijskoj i neselekcijskoj situaciji: kandidati za posao u selekcijskoj situaciji iskrivljuju svoje odgovore u socijalno poeljnom smjeru. Osim toga, kada se koristi u selekciji, osjetljivost PIE upitnika je izrazito smanjena. Rezultati dobiveni u selekcijskoj situaciji odstupaju i od amerikih normi, na temelju ega se moe zakljuiti da one nisu prikladne ni za okvirno pozicioniranje ispitanika ispitivanih u selekcijskoj situaciji. Rad upozorava na ozbiljna ogranienja

Naklada Slap, 2006. Sva prava pridrana.

229

stru 1.indd 229

14.3.2008 13:18:57

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 9 (2006), 2, 229-243 ovog instrumenta kada se upotrebljava u selekcijske svrhe te daju preporuke za daljnje postupke njegove validacije.. Kljune rijei: Indeks profila emocija (PIE) Plutchik, selekcija, linost, norme, osjetljivost upitnika

UVOD Tradicionalna psihologija rada nije pridavala osobitu vanost ispitivanju osobina linosti, u uem smislu rijei, kandidata koji se natjeu za posao. Vjerovalo se da u najboljem sluaju neke mjere linosti, u nekim situacijama, za neke svrhe mogu unaprijediti selekciju (Gunion i Gottier, 1965; Schmidt i Hunter., 1984, prema Gatewood i Feild, 2001). U posljednjih petnaestak godina interes za koritenje upitnika linosti kao sastavnog dijela selekcijskog postupka znatno je porastao. Nalazi novijih studija i meta-analize pokazuju kako je poznavanje osobina linosti kandidata za posao korisno za donoenje odluka u selekciji. Sve je vie studija koje potvruju da rezultati u upitnicima linosti dobro predviaju opu uspjenost na poslu (Salgado, 2003; verko, 2003; Schmidt i Hunter, 1998; Barrick i Mount, 1991; Hogan, 1991), uspjenost u osposobljavanju (Schmidt i Hunter, 1998; Barrick i Mount, 1991), uklapanje u tim i doprinos timskom radu (npr. Neuman i Wright, 1999) i slino. Isto tako, pomou upitnika linosti mogu se, s odreenom vjerojatnou, predvidjeti i nepoeljna ponaanja, poput apsentizma, fluktuacije, nesrea na poslu, koritenja droga i slino (Ones i Viawesvaran, 2001; Mumford, Connelly, Helton, Strange i Osburn, 2001; Wanek, 1999). Doprinos upitnika linosti tonosti selekcije jo je vei kad se uzme u obzir da rezultati u upitnicima linosti nisu u znaajnijoj vezi s nekim drugim selekcijskim metodama, poput testova inteligencije, ekspertiza centara za procjenu ili demografskih podataka. Kada se te druge metode koriste zajedno s upitnicima linosti, poveava se vjerojatnost odabira dobrog kandidata, zbog toga to oni objanjavaju razliiti dio varijance uspjenosti na poslu (Schmidt i Hunter, 1998). Kako bi procijenili linost kandidata, psiholozi danas koriste iroku paletu upitnika linosti (vidi Anastasi i Urbina, 1997; Cook i Cripps, 2005): od onih koji mjere poremeaje linosti (poput Minnesota multifazini inventar linosti MMPI) do onih koji mjere neklinike aspekte linosti. Dio ovih drugih konstruiran je za opu upotrebu (Revidirani NEO inventar linosti NEO-PI-R*, 16 faktora linosti 16PF, California Psychological Inventory CPI, Eysenckov upitnik linosti EPQ, Personal Characteristics Inventory PCI*, Edwards Personal Preference Schedule EPPS, Thurstone Temperament Schedule TTS, Guilford-Zimmerman Temperament Survey GZTS i dr.), a dio je konstruiran specifino za potrebe selekcije i predvianja ponaanja na poslu (Myers-Briggs Type Indicator MBTI, Hogan Personality Inventroy HPI*, Occupational Personality Questionnaire OPQ, Business Personality Indicator BPI, upitnici integriteta, upitnici stilova rukovoenja i dr.)1. Upitnici konstruirani specifino za potrebe selekcije sastavljani su tako da 230 Naklada Slap, 2006. Sva prava pridrana.

stru 1.indd 230

14.3.2008 13:18:57

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 9 (2006), 2, 229-243

se maksimizira njihova prognostika valjanost za budua ponaanja na poslu. Zato osim opih dimenzija (poput ekstravertiranosti ili ugodnosti), ovi upitnici esto sadre i dimenzije (i estice) koje specifino opisuju osobine radnika, poput inovativnosti (OPQ), menaderskog potencijala (HPI) ili orijentiranosti na posao (BPI). Za dobar izbor instrumenta potrebno je znati koje osobine linosti mogu pridonijeti uspjenijem radu na odreenom radnom mjestu. Unato porastu optimizma vezanog uz koritenje upitnika linosti u selekcijskom kontekstu, i dalje postoji zabrinutost vezana uz neiskreno odgovaranje, to potvruje velik broj istraivanja koja se bave tom temom (npr. Birenbaum i Montag, 1989; Goffin i Christiansen, 2003; Muller-Hanson, Haggestad i Thornton, 2003; Ones, Visewesvaran i Reiss, 1996; Schmidt i Ryan, 1993; Hogan, 1991; ipka, 1980). Veina ih pokazuje da se na upitnicima linosti u selekcijskoj situaciji dobivaju rezultati razliiti od onih koji se dobivaju u neselekcijskoj situaciji i to u smjeru koji je socijalno poeljniji. Ovo govori da je selekcijska situacija razliita od one na kojoj se najee rade provjere valjanosti i norme. Meutim, istraivanja se ne slau utjee li to namjerno iskrivljavanje odgovora znatno na upotrebljivost upitnika linosti u selekciji. Neki autori tvrde da se na taj nain naruava valjanost upitnika i odluka donesenih na temelju njega (npr. Mueller-Hanson, Haggestad i Thornton, 2003; McFarland i Ryan, 2000 te Ellingson, Sackett i Hough, 1999 prema McFarland, 2003). Drugi autori tvrde da laganje ne treba zabrinjavati (Barrick i Mount, 1991; 1996; Ones, Visewesvaran i Reiss, 1996; Mihovilovi, 1984; Hogan, 1991). Prema njima, uzorke ispitivane u selekcijskoj situaciji treba tretirati kao statistiki poseban uzorak: izraunati njezine statistike pokazatelje i ukljuiti ih u interpretaciju rezultata na upitniku. Ovo bi trebalo pridonijeti valjanosti donesenih odluka koje imaju posljedice za ivot ljudi koji pristupaju selekciji i osigurati organizaciji dobar odabir kadra te time i profit i konkurentnost. Kao i u svijetu, upitnici linosti u selekcijske svrhe sve se ee koriste i u Hrvatskoj. Meutim, njihovo koritenje nije popraeno nekim veim studijama koje bi dale odgovor jesu li i koliko rezultati koji se dobivaju u toj specifinoj situaciji razliiti od opih populacijskih rezultata (normi). Osim toga, postoji jedna specifinost selekcijske prakse u nas. To je iroko rasprostranjena upotreba Plutchikova Indeksa profila emocija (PIE). Taj se instrument kod nas iznenaujue esto koristi u sklopu selekcijskog postupka, dok se u svjetskoj literaturi ne spominje za ovu svrhu. Prema Mateiu (1999), PIE spada u 10 najee koritenih psiholokih instrumenata u hrvatskoj praksi te je, uz 16PF i EPQ, jedan od tri najee koritena upitnika za ispitivanje linosti. Prema Mateiu (1999), PIE spada u 10 najee koritenih psihologijskih instrumenata u hrvatskoj praksi te je, uz MMPI i EPQ, jedan od tri naj-

Unato ovako velikom broju razliitih upitnika, u suvremenim istraivanjima nedvojbeno se preferiraju upitnici petofaktorskog modela (oznaeni su simbolom *) i upitnici integriteta, jer su se pokazali valjanima.1


231

stru 1.indd 231

14.3.2008 13:18:57


ee koritena upitnika za ispitivanje linosti. Usmeno ispitivanje 11 zagrebakih organizacijskih psihologa je pokazalo da njih 8 koristi PIE u selekcijskoj praksi. Upitnik Indeks profila emocija nastao je u okviru Plutchikove teorije emocija (Plutchik, 1980), koja se u okviru recentnih teorijskih konceptualnih rasprava o linosti uglavnom zaobilazi. Prema ovoj teoriji postoji 8 osnovnih emocija (odnosno 4 bipolarne dimenzije). Uz svaku od njih vee se po jedno karakteristino ponaanje i funkcija. (Plutchik je zastupao evolucionistiko stajalite: prema njemu, ova osnovna ponaanja su adaptivna, a krajnja funkcija je preivljavanje.) Funkcije i ponaanje zajedno opisuju jednu osobinu linosti (npr. emocija straha je povezana s bjeanjem /ponaanje/ i s funkcijom zatite, to bi se kao osobina linosti opisalo kao plaljivost). Odnos emocija, kao i pripadajuih ponaanja i funkcija, mogu se shematski prikazati u krugu, a rasporeene su prema njihovoj suprotnosti i stupnju slinosti. to su emocije blie jedna drugoj, to su slinije. Prema Plutchiku, emocije se mijeaju i stvaraju nove, sloenije emocije. Tako, na primjer, mijeanje dvije osnovne emocije straha (S) i oekivanja (E) stvara sloeniju emociju anksioznosti. Mijeanje emocija koje su blie stvara manji konflikt nego onih koje su udaljenije, a mijeanje potpuno suprotnih stvara najvei konflikt. Upitnik PIE je konstruiran da mjeri navedene dimenzije, a rezultati se izraavaju kao funkcije (reprodukcija, inkorporacija, nekontroliranost, samozatita, deprivacija, opozicionalnost, eksploracija i agresija). Namijenjen je mjerenju neklinikih aspekata linosti, ali i prepoznavanju nekih irokih kategorija psihikih poremeaja. ini se kako je PIE privlaan profesionalcima u podruju psihologije rada prvenstveno zbog svoje ekonominosti i jednostavnosti primjene te injenica da se odgovori na upitniku daju po principu prisilnog izbora. Kandidat mora odabrati jedan od odgovora i u sluaju kada su oba poeljna ili oba nepoeljna, zbog ega je oteano disimuliranje. Disimuliranje je oteano i na nekim esticama koje sadre jedan odgovor socijalno poeljniji od drugog. Zbog neobinosti rijei/osobina koje se u testu koriste, teko je prepoznati onaj odgovor ijim e se odabirom ispitanik predstaviti u socijalno poeljnijem svjetlu (pa tako, odgovori: pustolovan, stidljiv, nagao i smeten boduju se kao pozitivniji, odnosno socijalo poeljniji nego odgovori: svadljiv, grize se u sebi, potiten i nesiguran u sebe). To mu, barem naizgled, prua prednost pred ostalim upitnicima koji koriste prepoznatljive rijei/osobine. Na hrvatskom tritu ovaj se upitnik pojavio krajem 1970-ih godina u izdanju Zavoda SR Slovenije za produktivnost dela ljubljanskog Centra za psihodiagnostina sredstva (Bakovac-Milinkovi, Bele-Potonik i Hruevar, 1979). Osim u Hrvatskoj, i danas ga esto koriste psiholozi u Sloveniji i Srbiji, a njegova kasnija izdanja preuzeli su nacionalni nakladnici psiholokih instrumenata. U Hrvatskoj PIE izdaje Naklada Slap (Plutchik i Kellerman, 2000). Kao to je ve spomenuto, iroka upotreba PIE upitnika u hrvatskoj praksi nije popraena velikim brojem istraivanja njegovih karakteristika. Osim radova navedenih u priruniku kojima se potkrepljuju pouzdanost i valjanost upitnika (objavljenih u razdoblju od 1968. do 1971. godine), PIE upitnik je koriten u nekoliko neobjavljenih diplomskih i magistarskih radova 232 Naklada Slap, 2006. Sva prava pridrana.

stru 1.indd 232

14.3.2008 13:18:57


(Maras, 1992; Ozimec, 1980) i nekoliko radova s podruja medicine (npr. Horvat i sur., 2001). Stoga je cilj ovog rada bio empirijski provjeriti neke aspekte upotrebljivosti PIE upitnika u selekcijske svrhe. Pritom su u sreditu naeg interesa bili osjetljivost ovog instrumenta kada se upotrebljava u selekcijske svrhe te prikladnost amerikih normi koje se koriste za kvantitativnu interpretaciju dobivenih rezultata. Kako je prema naim procjenama PIE vrlo zastupljen u hrvatskoj selekcijskoj praksi, rezultati mogu posluiti velikom broju psihologa da unaprijede selekcijski postupak time to e instrument prikladnije primjenjivati ili to e ih, alternativno, usmjeriti na upotrebu drugih testova. Sasvim odreeno i sukladno Standardima za pedagoko i psiholoko testiranje (AERA, APA i NCME, 2006), koji preporuuju da se zasebno istrai primjenjivost testa na razliitim grupama i situacijama, ovaj rad ispituje postoje li razlike u rezultatima na upitniku PIE kada se on primjenjuje u selekcijskoj situaciji u odnosu na neselekcijsku situaciju te vezano uz to i jesu li norme koje navodi prirunik (dobivene su neselekcijskoj situaciji na amerikoj populaciji) prikladne za upotrebu u selekcijskoj situaciji. METODA

Indeks profila emocija PIE Indeks profila emocija PIE je upitnik linosti temeljen na prisilnom izboru. Sastoji se od 12 razliitih rijei/osobina: drutven, srdaan, posluan, sklon pustolovinama, nagao, smeten, oprezan, grize se u sebi, potiten, ozlojeen, sklon prepiranju i nesiguran u sebe (ispitanik dobije definicije tih 12 rijei). Za njih se pretpostavlja da su karakteristine za 8 osnovnih emocija/osobina linosti. Te rijei su uparene gotovo svaka sa svakom tako da upitnik sadri 62 estice. Zadatak ispitanika je od svakog para rijei odabrati jednu rije onu koja ga od te dvije rijei tonije opisuje. Rezultat na svakoj skali ini frekvencija odabranih, za nju indikativnih rijei (svaka rije je indikativna za dvije dimenzije). Budui da svakoj skali ne pripada jednak broj rijei, konani rezultati se ne izraavaju kao frekvencije, ve se izraavaju i koriste na jedan od dva naina: (1) kao postoci maksimalnog broja indikativnih odgovora koji se moe postii na pojedinoj skali (to su nestandardizirani postoci) ili (2) u centilima standardiziranim postocima normativne (amerike) skupine, pa dobiveni centil oznaava relativni poloaj ispitanika u odnosu na normativnu skupinu. Postoje razliite norme za mukarce i ene, dok se obini, odnosno nestandardizirani postoci interpretiraju na isti nain za ene i za mukarce. Bez obzira na nain kojim se izraavaju, rezultati se prikazuju u obliku krunog profila iz kojeg se vidi relativna izraenost pojedinih osobina i mogui konflikti izmeu osobina. U oba sluaja, rezultati vei od 60 smatraju se visokima, a rezultati manji od 40 niskima. Interpretacija je mogua na dvije razine: zasebno po dimenzijama (promatranjem Naklada Slap, 2006. Sva prava pridrana.

233

stru 1.indd 233

14.3.2008 13:18:57


visokih i niskih rezultata) ili po kombinacijama dimenzija (uoavanjem karakteristinih odnosa meu dimenzijama). Upitnik definira sljedeih osam dimenzija linosti: Reprodukciju (R, 20 estica) drutven, veseo, srdaan, prijateljski, ekstravert nasuprot samotnjak, introvert; Inkorporaciju (I, 27 estica) prihvaa ljude i pravila, povjerljiv, posluan, lakovjeran, zavisan nasuprot nepovjerljiv, neposluan, analitian; Nekontroliranost (N, 20 estica) impulzivan, radoznao, voli nova iskustva, iznenaenja i pustolovine nasuprot neprilagodljiv, voli stabilnost i sigurnost; Samozatitu (S, 27 estica) oprezan, paljiv, anksiozan nasuprot sklon riziku, bez straha i opreza; Deprivaciju (D, 20 estica) depresivan, potiten, usamljen, pesimistian nasuprot zadovoljan svojim ivotnim stilom; Opozicionalnost (O, 27 estica) tvrdoglav, zlovoljan, sarkastian, kritian nasuprot neodluan, neborben; Eksploraciju (E, 32 estice) organiziran, samokontroliran, kompulzivan nasuprot dezorganiziran, neuredan; Agresivnost (A, 35 estica) agresivan, sklon prepiranju i dokazivanju nasuprot neagresivan, pasivan. Opisanim skalama dodana je skala socijalno poeljnih odgovora (Bias, 51), ija je namjena procijeniti disimulaciju, odnosno sklonost odgovaranja u socijalno poeljnom smjeru. Skalu ine samo one estice koje sadre parove rijei razliite socijalne poeljnosti. U Priruniku (Plutchik i Kellerman, 2000) je navedena pouzdanost iznad 0,90 svih skala PIE upitnika odreena test-retest postupkom na uzorku od 60 ena. Pouzdanosti odreene metodom diobe skala na dva dijela (podaci su prikupljani na 200 ispitanika) iznose od 0,61 (skala opozicionalnosti) do 0,90 (skala reprodukcije). Valjanost odreena kao korelacija s drugim upitnicima linosti (MMPI i EPPS) iznosi od 0,25 do 0,57 (npr. skala reprodukcije je negativno povezana (-0,57) sa skalom socijalne introverzije iz MMPI upitnika). Valjanost odreena kao uspjenost PIE upitnika da diskriminira posebne populacije (npr. neklinikih, neurotinih i psihotinih) takoer je procijenjena visokom: profili navedenih skupina meusobno se statistiki razlikuju. Svi ovi podaci dobiveni su na amerikoj populaciji.

Sudionici i nain prikupljanja podataka Selekcijska situacija Prikupljanje podataka je provedeno tijekom 2005. godine kao dio uobiajenog postupka testiranja kandidata za razliite poslove koji je obavljala tvrtka Creativa Zagreb. Primjena upitnika bila je grupna ili individualna, pod vodstvom psihologa, a njegovo ispunjavanje trajalo je oko 15 minuta. Rezultati analizirani u ovom radu temelje se na odgovorima koje je dalo ukupno 300 kandidata. Meu njima je bilo 45,7% ena, a dob kandidata kretala se izmeu 20 i 57 godina (M = 31,5, SD = 6,81). 234 Naklada Slap, 2006. Sva prava pridrana.

stru 1.indd 234

14.3.2008 13:18:57


Srednju strunu spremu imalo je 29,7% ispitanika, dok su ostali, njih 70,3% imali viu ili visoku strunu spremu. Obrazovna usmjerenja ispitanika su vrlo razliita. Neselekcijska situacija Rezultati 200 sudionika, meu kojima je bilo 50% ena, a dob se kretala izmeu 18 i 58 godina (M = 28,9 ; SD = 8,70), preuzeti su od dvije male tvrtke (Ramiro, Zagreb i Horizont International, Zagreb) koje koriste PIE za psiholoku procjenu klijenata u svrhu individualnog savjetovanja na njihov osobni zahtjev. Upitnik PIE je takoer primjenjivan u sklopu baterije testova i upitnika, a primjena je bila individualna, pod vodstvom psihologa. Podaci o naobrazbi sudionika nisu bili dostupni za svaku pojedinu osobu, no poznato je da su sudionici imali razliiti stupanj naobrazbe: od nezavrene srednje kole do zavrene visoke kole. Analiza podataka Prije same analize rezultata provjeren je normalitet distribucija dimenzija osobina linosti te je ustanovljeno da dvije od ukupno devet distribucija dimenzija (R i I) dobivenih u selekcijskoj situaciji znaajno odstupaju od normalnih. Zbog toga je dalje za sve dimenzije koritena neparametrijska statistika. Prvi korak u analizi podataka bio je razmatranje centralnih i disperzijskih parametara. Tako su za svaku dimenziju izraunati medijan i poluinterkvartilno rasprenje, zasebno za selekcijsku i neselekcijsku situaciju. Razlike izmeu rezultata dobivenih u te dvije situacije statistiki su provjerene Mann-Whitneyjevim testom. Osim toga, izraunate su i neke dodatne mjere rasprenja rezultata, odnosno osjetljivosti upitnika: totalni raspon, varijanca (uz napomenu da ona nisu prikladne za interpretaciju dimenzija R i I), broj razliitih opaenih rezultata (za jednako velike uzorke u obje situacije) i teorijski broj razliitih rezultata te indeks osjetljivosti. Budui da u Hrvatskoj ne postoje norme za PIE upitnik, hrvatski psiholozi koriste amerike norme navedene u Priruniku kao kriterij za usporedbu rezultata. Zato su i one ukljuene u ovaj rad kao drugi kriterij prema kojem su usporeivani selekcijski rezultati. Norme su izraene na uzorku od 1000 ispitanika (500 mukaraca) bez patolokih odstupanja: na studentima etvrte godine fakulteta, domaicama, kontrolorima ispravnosti motornih vozila, njegovateljicama i uiteljima (ostali podaci o normativnom uzorku nisu dostupni). Normativni podaci su u Priruniku navedeni samo u obliku tablice koja slui za pretvorbu sirovih rezultata u centile (standardizirane postotke). Budui da se u Priruniku ne navode statistiki parametri normativnog uzorka, usporedba selekcijskih rezultata s normama nije bila mogua statistikim postupkom. Zato su rezultati usporeeni samo (1) pregledom tablice (tablica 1) u kojoj su navedeni medijani selekcijske situacije i medijani amerikog uzorka (odreeni iz tablice kao 50. centil) te (2) pregledom slike koja prikazuje prosjeni profil dobiven u selekcijskoj situaciji izraen u centilima postocima normativne amerike skupine. Naklada Slap, 2006. Sva prava pridrana.

235

stru 1.indd 235

14.3.2008 13:18:57


REZULTATI

Razlike izmeu selekcijske i neselekcijske situacije Rezultati ispitanika na 9 skala PIE upitnika ispitivanih u dvije razliite situacije, selekcijskoj i neselekcijskoj, prikazani su u tablici 1. Statistika analiza razlika (Mann-Whitneyjev test) pokazala je da se prosjene vrijednosti dobivene u te dvije situacije razlikuju na svima skalama osim na jednoj. Razlika nije pronaena na dimenziji nekontroliranosti (z300 = -1,63; p > 0,05), dok su sve ostale razlike znaajne uz p < 0,001 i relativno velike (z300 > -3,01 na svim skalama). Najvee razlike (20 jedinica postotka i vie) naene su na skalama agresivnosti, inkorporacije, reprodukcije i deprivacije i skali socijalno poeljnih odgovora. Neto manja razlika (18,7 jedinica) dobivena je na skali opozicionalnosti, dok su najmanje razlike (od 3,2 do 7,6 jedinica) naene na skalama eksploracije, nekontroliranosti i samozatite. Razlike na veini skala su toliko velike da postoje i kada se rezultati gledaju u kategorijama visokih, niskih i prosjenih rezultata (vei od 60, manji od 40, te vrijednosti izmeu 40 i 60). Na taj nain promatrane, razlike su dobivene na etiri od osam skala: agresivnosti, opozicionalnosti i skali deprivacije (koje su niske u selekcijskoj situaciji, dok su prosjene u neselekcijskoj) te skali socijalne poeljnosti odgovora (koja je visoka u selekcijskoj situaciji, dok je prosjena u neselekcijskoj). Sve navedene razlike oekivanog su smjera: sudionici koji su ispitivani u selekcijskoj situaciji davali su socijalno poeljnije odgovore. Procjenjivali su se

Tablica 1. Medijani (C), poluinterkvartilno rasprenje (Q) i znaajnost razlika rezultata (Mann-Whitneyjev test i pripadna p-vrijednost) selekcijske i neselekcijske situacije na pojedinim skalama PIE upitnika rezultati izraeni u nestandardiziranim postotcimaSelekcijska situacija Neselekcijska situacija Norme Mann- Whitney (N = 300) (N = 200) (N = 1000) C Q C Q z p C R 95,0 5,0 75,0 22,5 -15,42** ,000 80 I 89,0 7,5 66,7 19,9 -11,81** ,000 70 N 55,0 11,9 50,0 17,5 -1,63 ,104 60 S 52,0 13,0 44,4 16,7 -5,30** ,000 52 D 30,0 10,0 50,0 17,5 -9,71** ,000 30 O 22,0 9,0 40,7 11,1 -10,92** ,000 37 E 50,0 7,5 46,8 10,9 -3,01** ,003 63 A 20,0 9,0 41,4 13,9 -11,99** ,000 26 Bias 80,0 6,5 56,9 11,5 -13,74** ,000 69 Napomena: R - Reprodukcija; I - Inkorporacija; N = Nekontroliranost; S - Samozatita; D - Deprivacija; O - Opozicionalnost; E - Eksploracija; A - Agresivnost; Bias - skala socijalno poeljnih odgovora; ** = p< 0,01; * = p< 0,05 PIE skale

236


stru 1.indd 236

14.3.2008 13:18:57


Tablica 2. Mjere osjetljivosti pojedinih skala PIE upitnika kada se koristi u selekcijskoj i neselekcijskoj situaciji Selekcijska situacija (N = 200) R I N S D O E A Bias TR 65 67 90 89 70 77 68 77 73 V 90,85 127,92 255,98 293,45 182,11 153,01 153,47 191,38 103,94 BROR (BRR) 12 (21) 15 (28) 17 (21) 25 (28) 16 (21) 19 (28) 20 (33) 24 (36) 23 (52) OI 0,06 0,07 0,08 0,12 0,08 0,09 0,10 0,12 0,11 Neselekcijska situacija (N = 200) TR 95 100 90 93 95 93 88 97 78 V 742,06 588,70 511,23 428,37 533,21 324,18 305,21 414,76 299,37 BROR (BRR) 20 (21) 27 (28) 19 (21) 26 (28) 20 (21) 23 (28) 27 (33) 33 (36) 38 (52) OI 0,10 0,13 0,09 0,13 0,10 0,11 0,13 0,16 0,19

Napomena: R - Reprodukcija; I - Inkorporacije; N - Nekontroliranost; S - Samozatita; D - Deprivacija; O - Opozicionalnost; E - Eksploracija; A - Agresivnost; Bias - skala socijalno poeljnih odgovora; TR totalni raspon; V varijanca; BROR broj razliitih opaenih rezultata; BRR broj razliitih rezultata; OI indeks osjetljivosti ( OI=(BROR-1)/(N-1) ): 1 = svaki ispitanik je postigao drugaiji rezultat / 0 = svi ispitanici postigli su isti rezultat.

drutvenijima i srdanijima, poslunijima, paljivijima i opreznijima, organiziranijima, manje depresivnima, manje tvrdoglavima i zlovoljnima te manje agresivnima i sklonima prepiranju. Zanimljivo je promotriti i razliku u rasprenju odgovora: na svim skalama varijabilitet je primjetno vei u neselekcijskoj situaciji. Dakle, osjetljivost upitnika je smanjena u selekcijskoj situaciji. Kako bi se detaljnije ispitala razlika u osjetljivosti upitnika, izraunate su jo neke mjere osim poluinterkvartilnog rasprenja: totalni raspon (TR), varijanca (V), broj razliitih opaenih rezultata (BROR) i teorijski broj razliitih rezultata (BRR) te indeks osjetljivosti (OI). Kako to se vidi iz tablice 2., raspon rezultata u neselekcijskoj situaciji vei je od onog u selekcijskoj na svim skalama osim na skali nekontroliranosti. Na svim ostalim dimenzijama, razlike se kreu od 4 (dimenzija S) do 33 (dimenzija I) jedinica postotka. Broj razliitih opaenih rezultata takoer pokazuje smanjenu osjetljivost upitnika u selekcijskoj situaciji. Dok je na nekim skalama u neselekcijskoj situaciji broj razliitih opaenih rezultata samo za jedan manji od maksimalnog (teorijskog broja razliitih rezultata), broj razliitih opaenih rezultata u selekcijskoj situaciji u prosjeku je za 11 bodova manji od maksimalnog. Indeks osjetljivosti daje isti podatak kao i broj razliitih opaenih rezultata. Rezultati govore da su skale PIE upitnika premalo osjetljive ak i za razlikovanje 200 ispitanika u neselekcijskoj situaciji. Varijanca je u tablici navedena za usporedbu, iako je nije opravdano interpretirati za dimenzije R i I. Naklada Slap, 2006. Sva prava pridrana.

237

stru 1.indd 237

14.3.2008 13:18:58


Rezultati prikupljeni u selekcijskoj situaciji u svjetlu amerikih normi Kao to se vidi iz tablice 1., amerike norme reprezentirane kroz vrijednost medijana, na veini skala nalaze se izmeu rezultata dobivenih u selekcijskoj i neselekcijskoj situaciji, ali su ee blie centralnim vrijednostima selekcijskih rezultata nego neselekcijskih. Meutim, to ne znai da amerike norme nuno mogu posluiti kao osnova za tumaenje uinka osobe ispitivane u selekcijskoj situaciji. Da je tome tako dokazuje i slika 1., koja prikazuje odnos rezultata dobivenih u selekciji i amerikih normi. Na slici je nacrtan prosjeni profil ispitanika ispitivanih u selekcijskoj situaciji, izraen u centilima na temelju dostupnih normi. Posebnim linijama oznaeni su bodovi na pojedinim skalama koji odgovaraju prvom, drugom (medijanu) i treem kvartilu. Kada bi se dobiveni rezultati podudarali s amerikim normama, prosjeni profil ispitanika (medijan) kretao bi se oko vrijednosti 50 i imao bi oblik pravilnog osmerokutnika. Takoer, u tom sluaju, prvi kvartil izraen preko normi bio bi pravilni osmerokutnik oko vrijednosti 25, a trei kvartil izraen preko normi bio bi oko vrijednosti 75. Budui da rezultati dobiveni u selekcijskoj situaciji primjetno odstupaju od opisanog, moe se zakljuiti da se dobiveni rezultati ne podudaraju s amerikim normama. Na veini skala prosjeni rezultat primjetno odstupa od amerikih normi. Kao to je sluaj s usporedbom selekcijske i neselekcijske situacije, sve navedene

Slika 1. Prosjeni profil (medijan), te prvi i trei kvartil dobiveni u selekcijskoj situaciji (N=904) prikazani u centilima postocima normativne (amerike) skupine. Vrijednosti 25, 50 i 75 oznaavaju prvi kvartil, prosjek i trei kvartil normi.

238


stru 1.indd 238

14.3.2008 13:19:00


razlike osim dvije su oekivanog smjera: ispitanici u selekcijskoj situaciji davali su odgovore koji su socijalno poeljniji od onih koje su davali ameriki ispitanici. Iznimke su skale deprivacije i samozatite: ameriki ispitanici su se prikazali jednako depresivnima te paljivima i opreznima kao i hrvatski ispitanici koji su ispitivani u okviru selekcijskog postupka I. Osim navedenih razlika u prosjenim vrijednostima, i ovdje je naeno da rezultati dobiveni u selekcijskoj situaciji puno manje variraju nego rezultati normativne grupe Amerikanaca (slika 1.) Na svim dimenzijama udaljenost prvog i treeg kvartila je suena i veina rezultata se grupira oko neke vrijednosti. RASPRAVA Interes za odabranom temom - prouavanjem PIE upitnika proizaao je iz prakse: iz spoznaje da se vrlo esto koristi, a da se o njemu vrlo malo zna. Namjera ovog istraivanja bila je doprinijeti ispravnosti koritenja ovog upitnika u selekcijske svrhe ispitivanjem (i ako je potrebno pronalaenjem boljeg) kriterija na temelju kojeg se donose selekcijske odluke. Rezultati usporedbe podataka prikupljenih u selekcijskoj i neselekcijskoj situaciji upuuju na to da ispitanici uspjeno iskrivljavaju svoje odgovore na socijalno poeljan nain u selekcijskoj situaciji. To se dogaa usprkos tome to se odgovori daju po principu prisilnog izbora podjednako poeljnih, a razliito diskriminativnih odgovora, te unato neuobiajenim rijeima od kojih se sastoji. Dakle, ovaj upitnik, kada se koristi u selekciji kandidata za posao, ne pokazuje nikakvu prednost pred ostalim upitnicima i inventarima linosti u smislu bolje kontrole iskrivljavanja odgovora u smjeru vee socijalne poeljnosti. Osim toga, kada se koristi u selekciji, osjetljivost mu je izrazito smanjena, pa je kvalitativno razlikovanje kandidata na temelju rezultata u ovom upitniku gotovo nemogue. Dostupne amerike norme koje navodi Prirunik pokazale su se neprikladnima ak i za okvirno pozicioniranje pojedinca u odnosu na opu populaciju. Totalni raspon i centralne vrijednosti rezultata prikupljenih u selekcijskoj situaciji grupiraju se, ovisno o skali, u podruju visoko iznadprosjenih ili ispodprosjenih normativnih vrijednosti. Daljnja istraivanja trebala bi se svakako baviti provjerom teorijske valjanosti ovog upitnika o kojoj se vrlo malo zna. Meutim, ovdje treba napomenuti kako ova preporuka podrazumijeva sloeniji postupak nego to se to na prvi pogled ini. Budui da se upitnik sastoji od pitanja prisilnog izbora, gdje su ponuene alternative mjere razliitih dimenzija, posljedica su ipsativni rezultati. Dakle, rezultat predstavlja ono to ispitanik preferira meu ponuenim alternativama, pa odgovori na estice nisu meusobno nezavisni, ve biranje jedne alternative onemoguava dobivanje bodova na drugoj. Ve due vrijeme istraivai postavljaju pitanje je li opravdano takve rezultate koristiti za sve statistike analize te u tom smislu ne postoji konsenzus. Neki autori (npr. Johnson, 1988 prema Bartram, 1996) tvrde da ih nije ispravno koristiti ni za interindividualnu usporedbu na temelju pojedinih di Naklada Slap, 2006. Sva prava pridrana.

239

stru 1.indd 239

14.3.2008 13:19:00


menzija (jer aritmetika sredina, standardna devijacija i korelacije ipsativnih skala nisu nezavisni), a kamoli za faktorsku analizu korelacija meu ipsativnim skalama, procjenu pouzdanosti i valjanosti. Prema njima, rezultati imaju smisla samo ako se usporeuju s drugim rezultatima tog istog ispitanika. Drugi autori tvrde da je u nekim sluajevima ipak ispravno koristiti ipsativne rezultate, na primjer, ako postoji vie od 30 skala koje imaju niske interkorelacije. Tada oni po svim svojstvima mogu biti pouzdani i komparabilni neipsativnim rezultatima (npr. Saville i Willson, 1991 prema Bartram, 1996). Meutim, i oni se slau u tome kako se radi o vrlo diskutabilnom metodoloko-statistikom problemu, pa se opravdano postavlja pitanje: Kako koristiti informacije dobivene na Plutchikovu Indeksu emocija i provjeriti njegove metrijske karakteristike? Mogua preporuka je prikupljene podatke koristiti na individualnoj razini - profil pojedinca interpretirati primarno samog za sebe, tako da se pojedine dimenzije interpretiraju intraindividualno u kontekstu cjelokupnog profila istog pojedinca. Na temelju takve interpretacije, PIE upitnik mogue je tretirati kao trijano sredstvo, a njegovu dijagnostiku i prognostiku valjanost mogue je provjeravati uzimajui u obzir cjelokupan profil ispitanika, a ne vrijednosti zabiljeene na pojedinim dimenzijama. Ovakva strategija validacije bila bi u skladu s teorijom u okviru koje je upitnik nastao, kao i u skladu sa spoznajama o ipsativnoj prirodi prikupljenih podataka. ak i pod pretpostavkom da PIE upitnik ima zadovoljavajuu teorijsku valjanost (a o tome nema relevantnih dokaza), ovo istraivanje stavlja na vidjelo nekoliko opravdanih skepsi vezanih uz koritenje Plutchikova Indeksa profila u selekcijskoj praksi. Stoga: (1) Pri odabiru ovog upitnika treba imati na umu kako se profili dobiveni u selekcijskoj situaciji ne bi trebali interpretirati isto kao oni dobiveni u neselekcijskoj situaciji jer su prikupljeni odgovori posljedica (i) iskrivljavanja odgovora u socijalno poeljnom smjeru; (2) Pri normativnoj interpretaciji individualnih rezultata nije opravdano koristiti dostupne amerike norme, ve preporuujemo usporedbu s rezultatima skupina testiranih u selekcijskoj situaciji, poput prezentiranih u ovom radu; (3) Individualne podatke ima smisla interpretirati ipsativno, analizirajui razlike meu pojedinim dimenzijama dobivenog profila. LITERATURAAERA, APA, NCME (2006): Standardi za pedagoko i psiholoko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Anastasi, A., Urbina, S. (1997): Psychological testing (Seventh edition). New Jresey: Prentice Hall. Barrick, M.R., Mount, M.K. (1991): The big five personality dimensions and job performance: A meta-analysis. Personnel Psychology, 44, 1-26.

240


stru 1.indd 240

14.3.2008 13:19:00


Barrick, M.R., Mount, M.K. (1996): Effects of impression management and self-deception on the predictive validity of personality ocnstructs. Journal of Applied Psychology, 81, 261-272. Bartaram, D. (1996): The relationship between ipsatized and normative measures of personality. Journal of Occupational and Organizational Psychology, 69, 25-39. Bakovac-Milinkovi, A., Bele-Potonik, . i Hruevar, B. (1979): Prirunik za upotrebu PIE Profil indeks emocija. Ljubljana: Zavod SR Slovenije za produktivnost dela, Centar za psihodiagnostina sredstva. Birenbaum, M., Montag, I. (1989): Style and substance in social desirability scales. European Journal of Personality, 3, 47-59. Cook, M., Cripps B. (2005): Psychological assessment in the workplace. West Sussex: John Wiley and Sons. Gatewood, R.D., Feild, H.S. (2001): Human resource selection. New York: Harcourt, Inc. Goffin, R.D., Christiansen, N.D. (2003): Correcting personality tests for faking: A review of popular personality tests and an initial survey of researchers. International Journal of Selection and Assessment, 1-2, 340-344. Hogan, R.T. (1991): Personality and personality measurement. U D. Marvin and L. Hough (ur.), The Handbook of Industrial and Organizational Psychology, 873-919. Palo Alto: Consulting Psychologists Press. Horvat, N., Bogadi, I., Ozimec, S., Ozimec, J., Heinrich, B., Belavic, Z. (2001): Emotional profile of patients on chronic intermittent hemodialysis. Socijalna psihijatrija, 3, 147152. Maras, T. (1992): Relacije grupe prediktora i tri kriterija radne uspjenosti pomoraca. Neobjavljen diplomski rad, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb. Matei, K. (1999): Aktualni problemi testova i testiranja u Republici Hrvatskoj: rezultati EFPPA-ine ankete. Suvremena psihologija, 2, 115-126. McFarland, L.A. (2003): Warning against faking on a personality test: Effects on applicant reactions and personality test scores. International Journal of Selection and Assessment, 4, 265-276. Mihovilovi, M. (1984): Usporedba rezultata dobivenih primjenom EPQ u selekcijskoj i istraivakoj situaciji. Neobjavljen diplomski rad, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb. Mueller-Hanson, R., Haggestad, E.D., Thornton, G.C. (2003): Faking and selection: Considering the use of personality from select-in and select-out perspectives. Journal of Applied Psychology, 2, 348-355. Mumford, M.D., Connelly, M.S., Helton, W.B., Strange, J.M., Osburn, H.K. (2001): On the construct validity of integrity tests: Individual and situational factors as predictors of test performance. International Journal of Selection and Assessment, 3, 240-257. Neuman, G.A., Wright, J. (1999): Team effectiveness: Beyond skills and cognitive ability. Journal of Applied Psychology, 3, 376-389. Ones, D.S., Viswesvaran, C. (2001): Integrity tests and other criterion focused occupational personality scales (COPS) used in personnel selection. International Journal of Selection and Assessment, 9, 31-40. Naklada Slap, 2006. Sva prava pridrana.

241

stru 1.indd 241

14.3.2008 13:19:00


Ones, D.S., Viswesvaran, C., Reiss, A.D. (1996): Role of social desirability in personality testing for personnel selection: The red herring. Journal of Applied Psychology, 2, 660679. Ozimec, S. (1980): Meuzavisnost emocionalne dinamike linosti i psihosomatskih reakcija i oboljenja. Neobjavljen magistarski rad, Medicinski fakultet u Zagrebu, Zagreb. Plutchik, R. (1980): A general psychoevolutionary theory of emotion. U R. Plutchik, H. Kellerman (ur.), Emotion: Theory, research, and experience: Vol. 1. Theories of emotion, 3-33. New York: Academic Press. Plutchik, R., Kellerman, H. (2000): Prirunik za Indeks profila emocija (PIE). Jastrebarsko: Naklada Slap. Salgado, J.F. (2003): Predicting job performance using FFM and non-FFM personality measures. Journal of Occupational and Organizational Psychology, 76, 323-346 Schmidt, F.L., Hunter, J.E. (1998): The validity and utility of election methods in personnel psychology. Practical and theoretical implications of 85 years and research findings. Psychological Bulletin, 124, 262-274. Schmidt, M.J., Ryan, A.M. (1993): The big five in personnel selection: factor structure in applicant and nonaplicant populations. Journal of Applied Psychology, 6, 966-974. ipka, P. (1980): Disimulacija u selekcionom kontekstu i fakstorska struktura testa linosti EPQ. Psihologija, 4, 127-134. verko, B. (2003): Novije spoznaje o valjanosti selekcijskih metoda: od doktrine o situacijskoj specifinosti do postavke o generalizaciji valjanosti. Suvremena psihologija, 6, 293-313. Wanek, J. E. (1999): Integrity and honesty testing: What do we know? How do we use it? International Journal of Selection and Assessment, 4, 183-195.

AN ANALYSIS OF THE EMOTION PROFILE INDEX IN THE SELECTION CONTEXT

SummaryPlutchiks Emotion Profile Index (EPI) is a personality assessment test often used in Croatian practice, despite being based on the almost abandoned Plutchik theory, it has never been properly validated. As in Slovenia and Serbia, psychologists also used it for selection purposes in the context of psychological assessment of job applicants. The research was motivated by the surprising fact that Plutchiks Emotion Profile Index (EPI) is one of the most utilized personality assessment tests in Croatian selection practice despite the fact that it is based on Plutchiks abandoned theory, it has never been properly validated, there are no Croatian norms for this instrument and outside of Croatia it is even not used for the purpose of selection. This study represents the first analysis of the interindividual differences in EPI results, obtained by its administration

242


stru 1.indd 242

14.3.2008 13:19:00

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 9 (2006), 2, 229-243 in Croatian psychological practice. The aim was to find out whether the EPI would provide different results when applied in the selection and the non-selection context, as well as to test whether the original American norms, supplied with the instrument, could support the interpretation of the results obtained in the selection context. The data were collected in several organizations: one part was obtained during the selection processes for various jobs, performed by one consulting company (N = 300) and the other from two small firms which use the EPI for non-selection purpose (N = 200). The results indicate a discrepancy in the EPI dimensions between the selection and the nonselection context: job applicants tended to provide socially desirable answers. When used in selection, its discriminative validity was drastically reduced. Results obtained in the selection context varied significantly from the original norms, indicating their uselessness for the purpose of individual score interpretation in the normed values. The study identified significant limitations that this instrument has when it is used in the selection practice and gave some recommendations for future studies of its validity. Key words: Emotions Profile Index (IPE) Plutchik, selection, personality, norms, discriminative validity

Primljeno: 06. 11. 2006.


243

stru 1.indd 243

14.3.2008 13:19:00

analiza plutchikova indeksa profila emocija

Documents