analiza stanja, potencijala i opravdanosti … · tablica 6-2-3: utjecaj troška ulaganja i troška...

50
ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA PODRUČJU GRADA Energetski institut Hrvoje Požar | Zagreb | ožujak 2015.|

Upload: others

Post on 02-Nov-2019

8 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH

IZVORA ENERGIJE NA PODRUČJU GRADA

Energetski institut Hrvoje Požar | Zagreb | ožujak 2015.|

Page 2: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

Naručitelj: Grad Lipik Marije Terezije 27 34551 Lipik

ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I

OPRAVDANOSTI KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA PODRUČJU GRADA

LIPIKA

Voditeljica Studije: univ.spec.oecoing. Duška Šaša, dipl.ing. Autori: univ.spec.oecoing. Duška Šaša, dipl.ing. dr.sc. Sanja Živković, dipl.ing. Andro Bačan, dipl.ing. Ivana Grgurev, mag.oec. Nikola Matijašević, dipl.ing. Nikola Karadža, dipl.ing. dr.sc. Jurica Brajković, dipl.oec. Oznaka Studije: STU-14-015 Energetski institut Hrvoje Požar Savska cesta 163 10000 Zagreb, Hrvatska http://www.eihp.hr

Zagreb, ožujak 2015.

Page 3: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

Autorska prava

Autorska prava pridržana sukladno Zakonu o autorskim pravima.

Isklju čenje od odgovornosti

EIHP nije ni na koji način odgovoran za način primjene iznijetih rezultata studije. Ta je odgovornost u potpunosti na naručitelju.

Razina povjerljivosti: 2

Povijest izrade

Inačica Datum Komentar Pregledao Odobrio

1. 13.3.2015. Draft final – inačica za komentare Naručitelja

Branka Jelavić Branka Jelavić

Page 4: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

Sadržaj

Popis slika ............................................................................................................................. 3

Popis tablica .......................................................................................................................... 4

1. UVOD ............................................................................................................................. 7

2. ZAKONSKI OKVIR KORIŠTENJA I POTICANJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE .. 8

2.1. Poticanje proizvodnje električne energije ................................................................. 8

2.2. Poticanje proizvodnje biogoriva ..............................................................................13

2.3. Poticanje korištenja OIE za grijanje i hlađenje ........................................................15

3. PRELIMINARNA OCJENA POTENCIJALA KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ...........................................................................................................................16

3.1. Energija Sunca .......................................................................................................16

3.2. Energija vjetra ........................................................................................................17

3.3. Geotermalna energija .............................................................................................18

3.4. Energija biomase ...................................................................................................18

3.4.1. Energija drvne biomase ...................................................................................18

3.4.2. Energija poljoprivredne biomase .....................................................................22

3.5. Hidroenergija ..........................................................................................................23

4. PRIRODNI POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA PODRUČJU GRADA LIPIKA ..................................................................................................................................25

4.1. Potencijal energije Sunčevog zračenja ...................................................................25

4.2. Potencijal korištenja drvne biomase .......................................................................28

4.3. Potencijal korištenja poljoprivredne biomase ..........................................................29

4.3.1. Proizvodnja bioplina za proizvodnju električne i toplinske energije ..................29

4.3.2. Proizvodnja biogoriva ......................................................................................33

4.4. Potencijal geotermalne energije .............................................................................37

5. TEHNIČKI POTENCIJAL KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ..............40

5.1. Proizvodnja električne energije ...............................................................................40

5.1.1. Fotonaponski sustavi .......................................................................................40

5.1.2. Biomasa ..........................................................................................................44

5.2. Korištenje OIE za grijanje i hlađenje .......................................................................48

5.2.1. Biomasa ..........................................................................................................48

5.2.2. Sunčani toplinski sustavi .................................................................................51

5.2.3. Geotermalna energija ......................................................................................52

5.3. Proizvodnja biogoriva .............................................................................................53

Page 5: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

2

6. IMPLEMENTACIJSKI POTENCIJAL .............................................................................56

6.1. Energija Sunca .......................................................................................................56

6.1.1. Fotonaponski sustavi .......................................................................................56

6.1.2. Sunčani toplinski sustavi .................................................................................60

6.2. Biomasa .................................................................................................................62

6.2.1. Drvna biomasa ................................................................................................62

6.2.2. Poljoprivredna biomasa za proizvodnju bioplina ..............................................67

6.2.3. Biogoriva .........................................................................................................70

6.3. Geotermalna energija .............................................................................................74

7. PRIJEDLOG MJERA ZA POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ...........................................................................................................................77

7.1. Mjere općeg karaktera ............................................................................................77

7.2. Specifične mjere .....................................................................................................79

7.2.1. Energija Sunca ................................................................................................80

7.2.2. Biomasa ..........................................................................................................80

7.2.3. Geotermalna energija ......................................................................................81

7.3. Izvori financiranja projekata korištenja obnovljivih izvora energije ..........................82

7.3.1. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ............................................82

7.3.2. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)..................................................84

7.3.3. Fondovi Europske unije ...................................................................................84

7.3.4. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ....................................................86

7.3.5. Europska investicijska banka (EIB) .................................................................86

7.3.6. ESCO tvrtke ....................................................................................................88

7.3.7. Poslovne banke ...............................................................................................89

8. ZAKLJUČAK .................................................................................................................90

9. LITERATURA ................................................................................................................95

Page 6: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

3

Popis slika

Slika 2-1-1: Raspodjela poticaja ............................................................................................ 9

Slika 3-1-1: Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe Sunčevim zračenjem na području Republike Hrvatske. .............................................................................................................16

Slika 3-2-1: Srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad razine tla (ALADIN/HR) za područje Požeško-slavonske županije i grada Lipika (Izvor DHMZ) ....................................................17

Slika 3-4-1: Grad Lipik i njegova šira okolica na Google Earth-u ..........................................19

Slika 3-4-2: Pokrov zemljišta – grad Lipik i njegova šira okolica ...........................................19

Slika 3-4-3: Karta staništa za područje okolice grada Lipika .................................................20

Slika 3-4-5: Prostorne cjelovitosti krajobraza grada Lipika ....................................................21

Slika 4-1-1: Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe za širu okolicu Lipika .................26

Slika 4-3-1: Stočni fond na području grada Lipika 2010.-2014. .............................................29

Slika 4-3-2: Udio pojedinih uvjetnih grla na području grada Lipika ........................................30

Slika 4-3-3: Korištenje i namjena zemljišta na području grada Lipika ....................................33

Slika 4-4-1: Karta dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u jugoistočnoj Europi .................37

Slika 4-4-2: Karta geotermalnih gradijenata Republike Hrvatske ..........................................38

Slika 4-4-3: Isječak karte gustoće toplinskog toka (mW/m2) ..................................................38

Slika 5-1-1: Primjeri korištenja FN sustava: autonomni FN sustav (lijevo) i mrežno vezani FN sustav na ravnom krovu (desno) ..........................................................................................40

Slika 5-1-2: Sunčana ćelija, FN modul i FN polje ..................................................................41

Slika 5-1-3: FN moduli integrirani u krov objekta (lijevo) i FN moduli sa sustavom za praćenje kretanja Sunca (desno) ........................................................................................................41

Slika 5-1-4: Struktura sječe po sortimentima ........................................................................45

Slika 5-2-1: Godišnji tijek sunčanog stupnja pokrivanja potreba za toplom vodom (crveno) i stupnja korisnosti (sivo) sunčanog toplinskog sustava za lokaciju Lipik ................................51

Slika 6-2-1: Broj poljoprivrednih kućanstava na području Lipika prema ukupnom broju goveda .............................................................................................................................................68

Slika 6-2-2: Broj poljoprivrednih kućanstava na području Lipika prema ukupnom broju svinja .............................................................................................................................................68

Page 7: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

4

Popis tablica

Tablica 2-1-1: Visina korektivnih faktora ovisno o minimalnom omjeru toplinske i električne snage ...................................................................................................................................12

Tablica 2-1-2: Iznosi korektivnih faktora prema ostvarenoj godišnjoj učinkovitosti postrojenja .............................................................................................................................................13

Tablica 3-5-1: Energetski potencijal vodotoka Bijele, Pakre i Ilove........................................23

Tablica 4-1-1: Srednje dnevne ozračenosti vodoravne plohe po mjesecima (kWh/m2) za Lipik .............................................................................................................................................27

Tablica 4-1-2: Srednja dnevna ozračenost prema jugu nagnute plohe (kWh/m2) za Lipik .....27

Tablica 4.2-1: Procijenjeni prirodni energetski potencijal godišnjeg netto etata na području šumarije Lipik .......................................................................................................................28

Tablica 4-3-1: Ulazni podaci i pretpostavke o stočarskoj i peradarskoj proizvodnji na području grada Lipika ..........................................................................................................................30

Tablica 4-3-2: Pretpostavljene karakteristike ulazne sirovine ................................................31

Tablica 4-3-3: Teoretski raspoložive količine ulazne sirovine na godišnjoj razini na području grada Lipika ..........................................................................................................................32

Tablica 4-3-4: Procijenjeni prirodni (teoretski) potencijal proizvodnje bioplina na godišnjoj razini na području grada Lipika .............................................................................................32

Tablica 4-3-5: Poljoprivredno zemljište po katastarskim kulturama zemljišta na području grada Lipika ..........................................................................................................................33

Tablica 4.3-6: Poljoprivredne površine na području grada Lipika (stanje na dan 15.1.2015.) 34

Tablica 4-3-7: Površina oranica za uzgoj poljoprivrednih kultura ..........................................35

Tablica 4-3-8: Prosječni prinosi pojedinih poljoprivrednih kultura na području Požeško-slavonske županije ...............................................................................................................36

Tablica 4-3-9: Količine sirovine potrebne za proizvodnju 1 tone biogoriva ............................36

Tablica 4-3-10: Procijenjeni prirodni (teoretski) potencijal proizvodnje sirovine i tekućih biogoriva na području Lipika na godišnjoj razini ....................................................................36

Tablica 5-1-1: Procjena tehničkog potencijala izgradnje samostojećih FN elektrana na tlu ...42

Tablica 5-1-2: Procjena tehničkog potencijala ugradnje FN sustava u građevine stambene namjene ...............................................................................................................................43

Tablica 5-1-3: Procjena ukupnog tehničkog potencijala korištenja FN sustava .....................43

Tablica 5-1-4: Procjena proizvodnje električne energije za FN sustav snage 10 kW na području Lipika .....................................................................................................................44

Tablica 5-1-5: Procijenjeni energetski potencijal prostornog drva na području šumarije Lipik .............................................................................................................................................46

Page 8: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

5

Tablica 5-1-6: Procijenjeni tehnički energetski potencijal šumske biomase na području šumarije Lipik za proizvodnju električne energije ..................................................................46

Tablica 5-1-7: Tehnički raspoložive količine ulazne sirovine na području grada Lipika..........47

Tablica 5-1-8: Procijenjeni tehnički potencijal proizvodnje bioplina na godišnjoj razini na području grada Lipika ...........................................................................................................47

Tablica 5-1-9: Procijenjeni tehnički potencijal proizvodnje električne i/ili toplinske energije iz bioplina na godišnjoj razini na području grada Lipika ............................................................48

Tablica 5-2-1: Procijenjeni energetski potencijal prostornog drva na području šumarije Lipik .............................................................................................................................................49

Tablica 5-2-2: Procijenjeni tehnički energetski potencijal šumske biomase na području šumarije Lipik za proizvodnju toplinske energije ...................................................................49

Tablica 5-2-3: Tehnički raspoložive količine ulazne sirovine na području grada Lipika..........49

Tablica 5-2-4: Procijenjeni tehnički potencijal proizvodnje bioplina na godišnjoj razini na području grada Lipika ...........................................................................................................50

Tablica 5-2-5: Procijenjeni tehnički potencijal proizvodnje električne i/ili toplinske energije iz bioplina na godišnjoj razini na području grada Lipika ............................................................50

Tablica 5-2-6: Procjena tehničkog potencijala korištenja sunčanih toplinskih sustava ..........52

Tablica 5-3-1: Površina oranica za uzgoj poljoprivrednih kultura ..........................................54

Tablica 5-3-2: Procijenjeni tehnički potencijal proizvodnje sirovine i tekućih biogoriva na području Lipika na godišnjoj razini ........................................................................................54

Tablica 6-1-1: Ulazni parametri za izračun rentabilnosti projekata sunčanih elektrana .........57

Tablica 6-1-1: Utjecaj proizvodnosti i jediničnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 10 kW ..............................................................................................................................57

Tablica 6-1-2: Utjecaj proizvodnosti i jediničnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 30 kW ..............................................................................................................................58

Tablica 6-1-3: Utjecaj proizvodnosti i jediničnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 300 kW ............................................................................................................................58

Tablica 6-1-5: Utjecaj proizvodnosti i jediničnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 1 MW ...............................................................................................................................58

Tablica 6-1-6: Utjecaj proizvodnosti i jediničnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 2 MW ...............................................................................................................................59

Tablica 6-1-7: Utjecaj proizvodnosti i jediničnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 10 kW, uz neto mjerenje ..................................................................................................60

Tablica 6-1-8: Utjecaj proizvodnosti i jediničnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 30 kW, uz neto mjerenje ..................................................................................................60

Tablica 6-1-9: Tehnička svojstva promatranih sustava ........................................................61

Page 9: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

6

Tablica 6-1-10: Ovisnost kritične cijene energije o trošku ulaganja i trošku održavanja – sustav od 4 m2 ......................................................................................................................61

Tablica 6-1-11: Ovisnost kritične cijene energije o trošku ulaganja i trošku održavanja – sustav od 25 m2 ....................................................................................................................62

Tablica 6-2-1: Procijenjeni energetski potencijal dijela prostornog drva na području šumarije Lipik ......................................................................................................................................63

Tablica 6-2-2: Procijenjeni implementacijski energetski potencijal šumske biomase na području šumarije Lipik za proizvodnju električne i/ili toplinske energije ...............................63

Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW ............................................................................................................................64

Tablica 6-2-4: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 400 kW ............................................................................................................................65

Tablica 6-2-5: Visina kritične cijene toplinske energije u ovisnosti o trošku ulaganja i trošku sirovine .................................................................................................................................66

Tablica 6-2-6: Visina kritične cijene toplinske energije u ovisnosti o trošku ulaganja i trošku sirovine, uz duljinu toplinske mreže od 2 km .........................................................................67

Tablica 6-2-7: Raspoložive količine ulazne sirovine na području grada Lipika ......................69

Tablica 6-2-8: Procijenjeni implementacijski potencijal proizvodnje bioplina na godišnjoj razini na području grada Lipika ......................................................................................................69

Tablica 6-2-9: Procijenjeni implementacijski potencijal proizvodnje električne i/ili toplinske energije iz bioplina na godišnjoj razini na području grada Lipika ...........................................70

Tablica 6-2-10: Površina oranica za uzgoj poljoprivrednih kultura ........................................71

Tablica 6-2-11: Procijenjeni implementacijski potencijal proizvodnje sirovine i tekućih biogoriva na području Lipika na godišnjoj razini ....................................................................72

Tablica 6-2-12: Visina kritične cijene biodizela (kn/l) u ovisnosti o trošku ulaganja i trošku sirovine .................................................................................................................................73

Tablica 6-2-13: Visina kritične cijene bioetanola (kn/l) u ovisnosti o trošku ulaganja i trošku sirovine .................................................................................................................................74

Tablica 6-3-1: Stope profitabilnosti u odnosu na trošak ulaganja i trošak alternativnog energenta .............................................................................................................................76

Page 10: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

7

1. UVOD

Predmetni zadatak predstavlja izradu studije pod naslovom „Analiza stanja, potencijala i opravdanosti korištenja obnovljivih izvora energije na području grada Lipika“ za grad Lipik kao naručitelja. Svrha ovog projektnog zadatka bila je procijeniti prirodni, tehnički i implementacijski potencijal korištenja prepoznatih relevantnih obnovljivih izvora energije na području grada Lipika (prvenstveno: energije Sunca, energije biomase i geotermalne energije) te predložiti organizacijske i financijske mjere za veću primjenu obnovljivih izvora energije.

Studiju su izradili stručnjaci Energetskog instituta Hrvoje Požar.

EIHP nije ni na koji način odgovoran za način primjene iznijetih rezultata studije. Ta je odgovornost u potpunosti na naručitelju.

Page 11: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

8

2. ZAKONSKI OKVIR KORIŠTENJA I POTICANJA OBNOVLJIVI H IZVORA ENERGIJE

Nacionalni akcijski plan za proizvodnju energije iz OIE (MINGO, 2013) definira ciljeve za tri sektora: elektroenergetski sektor, sektor prijevoza te sektor grijanja i hlađenja.

Temeljem revidiranog programa izračunati su novi udjeli za 2020. godinu i to:

• 39,0% udjela OIE-a u bruto neposrednoj potrošnji električne energije

• 10,0% udjela OIE-a u bruto neposrednoj potrošnji energije u prijevozu

• 19,6% udjela OIE-a u bruto neposrednoj potrošnji za grijanje i hlađenje

Republika Hrvatska planira postići definirane ciljeve u obnovljivim izvorima energije s isključivo domaćim izvorima, te u tu svrhu provodi brojne zakonske i financijske, ali i sociološke mjere za korištenje i poticanje OIE.

U nastavku je dan pregled zakonskih i financijskih mjera za navedena područja poticanja.

2.1. Poticanje proizvodnje elektri čne energije

Od 2007. godine, u RH potiče se korištenje obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, a poticaji su namijenjeni povlaštenim proizvođačima električne energije. Status povlaštenog proizvođača se stječe rješenjem Hrvatske energetske regulatorne agencije, a uvjeti za dobivanje statusa su propisani Pravilnikom o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN 132/13, 81/14, 93/14, 24/15) kojeg donosi ministar gospodarstva. Povlašteni proizvođač može steći pravo na poticajnu cijenu iz tarifnog sustava temeljem kojeg je sklopio ugovor o otkupu električne energije s HROTE.

Naknada za poticaje

Financijsko poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije dio je zakonodavnog okvira od 2007. Prema Uredbi o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 128/13), koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 17. listopada 2013., naplaćuje se naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (skraćeno: Naknada za poticanje) od svih kupaca električne energije u Republici Hrvatskoj. Naknada za poticanje predstavlja dodatak na cijenu električne energije za kupce, a istaknuta je na računu kojeg dostavlja Operator distribucijskog sustava. On prikupljena sredstva naknade prosljeđuje Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE). Sredstva naknade za poticanje HROTE koristi za isplatu poticajne cijene električne energije povlaštenim proizvođačima za isporučenu električnu energiju sukladno odredbama tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije.

Visina naknade za poticanje iznosi 0,035 kn/kWh za sve kupce električne energije, a za kupce električne energije koji su sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita zraka, obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, iznosi 0,005 kn/kWh.

Page 12: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

9

Slika 2-1-1: Raspodjela poticaja

Operator tržišta svakom opskrbljivaču električne energije ispostavlja jednom mjesečno račun s naslova obračuna i naplate odgovarajućeg udjela električne energije proizvedene iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, kojeg je opskrbljivač električnom energijom dužan preuzeti, po referentnoj cijeni električne energije u tom obračunskom razdoblju.

Prema Zakonu o tržištu električne energije (NN 22/13), Operator prijenosnog sustava ili Operator distribucijskog sustava dužan je, u skladu sa zahtjevima za pouzdanost i sigurnost pogona, osigurati i kontrolirati preuzimanje ukupno proizvedene električne energije od povlaštenih proizvođača električne energije.

Poticajne cijene

Prema Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/13, 151/13, 20/14 i 107/14) utvrđuju se visine poticajnih cijena za električnu energiju, proizvedenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, ovisno o vrsti izvora, snazi i drugim elementima isporučene električne energije, kao i način i uvjeti primjene tih elemenata. Ugovor o otkupu se sklapa na 14 godina, nakon čijeg isteka se elektri čna energija otkupljuje po referentnoj cijeni.

Referentna cijena električne energije (u daljnjem tekstu: RC) je cijena jednaka iznosu važeće tarifne stavke za radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge, tarifni model Plavi čiji je iznos određen člankom 39. stavkom 2. točkom 1. Metodologije za određivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge (»Narodne novine«, broj 116/2013), sukladno kojoj su opskrbljivači dužni otkupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od operatora tržišta,

Referentna cijena odgovara iznosu važeće tarifne stavke za radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge. Visine fiksnih

Page 13: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

10

tarifnih stavki (C) izražene u kn/kWh za isporučenu električnu energiju iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije za sljedeće grupe postrojenja iznose:

Za postrojenja priklju čena na distribucijsku mrežu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju elektri čne energije instalirane snage do uklju čivo 5 MW

1. Grupa proizvodnih postrojenja C

kn/kWh

a. sunčane elektrane

a.1. integrirane sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 10 kW 1,91

a.2. integrirane sunčane elektrane instalirane snage veće od 10 kW do uključivo 30 kW

1,70

a.3. integrirane sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kW do uključivo 300 kW

1,54

a.4. neintegrirane sunčane elektrane RC

b. hidroelektrane

b.1. hidroelektrane instalirane snage do uključivo 300 kW 1,07

b.2. hidroelektrane instalirane snage veće od 300 kW do uključivo 2 MW 0,93

b.3. hidroelektrane instalirane snage veće od 2 MW 0,88

c. vjetroelektrane RC

d. elektrane na biomasu, uključujući biorazgradive dijelove industrijskog i komunalnog otpada

d.1. elektrane na biomasu instalirane snage do uključivo 300 kW 1,30

d.2. elektrane na biomasu instalirane snage veće od 300 kW do uključivo 2 MW 1,25

d.3. elektrane na biomasu instalirane snage veće od 2 MW 1,20

e. geotermalne elektrane 1,20

f. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka, otpada biljnog i životinjskog podrijetla, biorazgradivog otpada, deponijski plin i plin iz postrojenja za

Page 14: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

11

pročišćavanje otpadnih voda

f.1. elektrane na bioplin instalirane snage do uključivo 300 kW 1,34

f.2. elektrane na bioplin instalirane snage veće od 300 kW do uključivo 2 MW 1,26

f.3. elektrane na bioplin instalirane snage veće od 2 MW 1,18

g. elektrane na tekuća biogoriva RC

Za proizvodna postrojenja priklju čena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju e lektri čne energije instalirane snage veće od 5 MW

2. Grupa proizvodnih postrojenja C

kn/kWh

a. hidroelektrane RC

b. vjetroelektrane RC

c. elektrane na biomasu, uključujući biorazgradive dijelove industrijskog i komunalnog otpada

RC

d. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka, otpada biljnog i životinjskog podrijetla, biorazgradivog otpada, deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda

RC

e. elektrane na tekuća biogoriva RC

• sunčane elektrane

Proizvodnja električne energije iz proizvodnih postrojenja grupe 1.a.1., 1.a.2. i 1.a.3. se potiče isključivo ukoliko je ispunjen uvjet potrošnje na mjestu proizvodnje (uvjet podrazumijeva da je električna energija potrošena na mjestu proizvodnje - povezani kupac).

HROTE isplaćuje poticajnu cijenu za ova proizvodna postrojenja na sljedeći način: 1. u slučaju kad je količina proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja manja ili jednaka mjesečnoj potrošnji na mjestu proizvodnje, isplaćuje se poticajna cijena za ukupno proizvedenu električnu energiju

2. u slučaju kad je količina proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja veća od mjesečne potrošnje na mjestu proizvodnje, isplaćuje se:

Page 15: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

12

a. poticajna cijena, za količinu električne energije koja je jednaka mjesečnoj potrošnji na mjestu proizvodnje

b. 80% od poticajne cijene, za količinu električne energije koja čini razliku između ukupno proizvedene i ukupno potrošene količine električne energije.

U slučaju istovremenog postavljanja toplinskog sustava proizvodnog postrojenja sunčeve kogeneracije, može doći do korekcije poticajne cijene za proizvodnju električne energije.

Poticajna cijena će se odrediti prema izrazu:

Ck = C x k1

u kojem je:

C – visina poticajne cijene

k1 – korektivni koeficijent za korištenje sustava za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanja pomoću OIE u jedinstvenom sustavu sunčeve kogeneracije (sunčani kolektor, korištenje energije tla i vode, odnosno dizalice topline)

Minimalna instalirana toplinska snaga sustava (Pth), potrebna za ostvarivanje korektivnog koeficijenta, definirana je omjerom u odnosu na instaliranu električnu snagu sunčane elektrane (Pel). Instalirana toplinska snaga sunčanog kolektora (Pth) računa se kao 0,7 kWth/m2. Omjer Pth i Pel je označen s t0.

Tablica 2-1-1: Visina korektivnih faktora ovisno o minimalnom omjeru toplinske i elektri čne snage

Vrsta postrojenja Korekt ivan faktor k1

Minimalni omjer t0

Integrirane sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 10 kW 1,20 0,25

Integrirane sunčane elektrane instalirane snage veće od 10 kW do uključivo 30 kW 1,10 0,20

Integrirane sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kW do uključivo 300kW 1,03 0,15

• proizvodna postrojenja na biomasu

Uvjet za ostvarenje poticajne cijene (C) i sklapanje ugovora o otkupu električne energije s Operatorom tržišta za proizvodna postrojenja iz grupe 1.d.1., 1.d.2., 1.d.3., 2.c., 1.f.1., 1.f.2., 1.f.3. i 2.d. je minimalna ukupna godišnja učinkovitost postrojenja ηk OIE = 50% u pretvorbi primarne energije goriva Q [MJ] u proizvedenu električnu energiju Eu [MWh] i proizvedenu korisnu toplinu Hk [MJ].

Za elektrane na biomasu (proizvodna postrojenja iz grupe 1.d.1., 1.d.2., 1.d.3. i 2.c.) korekcija poticajne cijene (Ck) određuje se za tekuću godinu prema ukupnoj godišnjoj učinkovitosti ostvarenoj u prethodnoj godini prema izrazu:

Ck = C x k

kojem je:

Ck – korekcija poticajne cijene

Page 16: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

13

C – visina poticajne cijene

k – korektivni koeficijent za postizanje ukupne godišnje učinkovitosti proizvodnog postrojenja

Tablica 2-1-2: Iznosi korektivnih faktora prema ost varenoj godišnjoj u činkovitosti postrojenja

ηk OIE k

<45% 0,9

[45% - 50%] 1

> 50 % 1,2

Operator tržišta sklapa ugovore o otkupu električne energije dok ukupna planirana proizvodnja električne energije iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja ne ispuni minimalni udio električne energije predviđen projekcijama za pojedine godine sukladno Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije do 2020. godine.

2.2. Poticanje proizvodnje biogoriva

Biogoriva, kao obnovljivi izvor energije, od posebnog su interesa za gospodarstvo u cjelini budući da mogu zamijeniti fosilna goriva za prijevoz, koja predstavljaju značajan izvor emisija stakleničkih plinova. Prema Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. godine o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora energije, svim zemljama članicama je postavljen cilj od minimalno 10% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energiji utrošenoj za prijevoz do 2020. godine. Taj cilj dio je i Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine s tim da je udio tekućih biogoriva daleko najveći, a nešto manje čini električna energija primijenjena u prijevozu.

Na temelju trenutno važećeg Zakona o biogorivima za prijevoz (NN 65/09, 145/10, 26/11, 144/12, 14/14), postavljen je pravni okvir za sustav poticanja proizvodnje biogoriva i to samo ona biogoriva koja ispunjavaju zahtjev održivosti. Načelno, Zakonom se potiče proizvodnja biodizela iz uljane repice, bioetanola iz kukuruza, bioetanola iz šećerne repe, biodizela iz otpadnog jestivog ulja, biodizela iz lignoceluloznih sirovina, bioetanola iz lignoceluloznih sirovina, bioplina te biometanola. Međutim, Uredbom o poticanju proizvodnje biogoriva za prijevoz (NN 1/14) pravno je implementiran samo sustav poticanja biodizela iz uljane repice i bioetanola iz kukuruza. Prije stupanja na snagu te nove Uredbe, stara Uredba propisivala je poticanje biodizela i bioetanola neovisno o vrsti sirovine.

Distributer koji stavlja na tržište dizelsko gorivo ili motorni benzin za pogon motornih vozila ili brodova je, sukladno Zakonu o trošarinama (NN 22/13, 32/13, 81/13), obveznik plaćanja trošarine. Visinu udjela iz prihoda od trošarina koji se izdvaja za proizvodnju biogoriva propisivala je Vlada odlukom, koju je donosila do kraja studenog tekuće godine za iduću godinu, prema ukupnim planiranim troškovima sustava za poticanje proizvodnje biogoriva, na

Page 17: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

14

prijedlog Ministarstva gospodarstva. Ministarstvo gospodarstva dužno je prije podnošenja prijedloga odluke pribaviti suglasnost Ministarstva financija. Zadnja Odluka o visini udjela iz prihoda od trošarina koji se izdvaja za proizvodnju biogoriva, donesena je u studentom 2013. za 2014. godinu. Prema njoj se iz prihoda od trošarina izdvajala 0,0426 kn/l dizelskog goriva ili motornog benzina. U 2014. godini nije donesena nova Odluka koja bi bila važeća za 2015. godinu.

Jedinični iznosi novčanih poticaja za proizvodnju biodizela i bioetanola izražen u kn/l izračunava se prema metodologijama koje se nalaze u Prilogu 2. i Prilogu 3. Uredbe za poticanje proizvodnje biogoriva za prijevoz (NN 1/14), a propisuje ih jednom godišnje Vlada odlukom na prijedlog Ministarstva gospodarstva. Prema Odluci o jediničnom iznosu novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva u 2014. godini (NN 141/13), jedinični novčani poticaj iznosio je 1,7 kn/l za biodizel, odnosno 0,23 kn/l bioetanola. U 2014. godini nije donesena nova Odluka koja bi bila važeća za 2015. godinu.

Nadalje, na temelju Zakona o državnim potporama (NN 140/15, 49/11) i Odluci o objavljivanju pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša (NN 154/08), u postupku donošenja odobrenja državne potpore za zaštitu okoliša u obliku subvencije sadržane u prijedlogu Programa novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva za prijevoz, pokrenutom na zahtjev (tadašnjeg) Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja 2011. godine donijela je Rješenje kojim se odobrava državna potpora u iznosu od 398.507.343,00 kuna za proizvodnju biogoriva za prijevoz, u trajanju od 1. kolovoza 2011. do 31. prosinca 2014. Navedeno Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o državnim potporama za proizvodnju biogoriva vrijedilo je dakle do 31.12.2014.

Ovdje je potrebno istaknuti i europske Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. koje su stupile na snagu s 1. srpnjem 2014. godine. U Smjernicama stoji da će Komisija, s obzirom na prekomjerni kapacitet na tržištu biogoriva proizvedenih iz prehrambenih sirovina, potpore za ulaganje u nove i postojeće kapacitete za biogoriva proizvedena iz prehrambenih sirovina smatrati neopravdanima dok će potpore za prenamjenu postrojenja za proizvodnju biogoriva iz prehrambenih sirovina u postrojenja za proizvodnju naprednih biogoriva biti dopuštene radi pokrivanja troškova te prenamjene. Osim u tom posebnom slučaju, potpore za ulaganje u biogoriva mogu se dodijeliti isključivo u korist naprednih biogoriva. Dok će dodjela potpora za ulaganje u biogoriva proizvedena iz prehrambenih sirovina prestati s danom stupanja na snagu ovih Smjernica, operativne potpore za biogoriva proizvedena iz prehrambenih sirovina moći će se dodjeljivati do 2020. Stoga će se te potpore moći dodjeljivati isključivo postrojenjima koja su počela s radom prije 31. prosinca 2013. do potpune amortizacije postrojenja, a u svakom slučaju ne kasnije od 2020. godine.

Kao što je već spomenuto, za sustav poticanja proizvodnje biogoriva, relevantan je i Zakon o trošarinama (NN 22/13, 32/13, 81/13). Isti navodi da je visina trošarine za čisto biogorivo 0,00 kuna te da, za energente kojima je dodano biogorivo, korisnik ima pravo na povrat ili na umanjenje od plaćanja trošarine razmjerno udjelu dodanog biogoriva, odnosno proizvoda, ali najviše do 5%. Međutim, Zakon predviđa i donošenje pravilnika koji bi propisao posebnosti provedbe, između ostalog, i ovog članka od strane ministra financija. Potonji pravilnik dosad

Page 18: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

15

nije donesen. Iz svega navedenog razvidna je razina složenosti situacije oko poticanja proizvodnje biogoriva u Hrvatskoj.

2.3. Poticanje korištenja OIE za grijanje i hla đenje

Prema Direktivi o energetskoj učinkovitosti EU (Directive 2012/27/EC on energy efficiency), države članice moraju donijeti politike kojima se potiče da se na lokalnoj i regionalnoj razini vodi računa o mogućnostima uporabe učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, posebno onih temeljenih na visokoučinkovitoj kogeneraciji.

Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore energije do 2020. godine (NAP OIE) usvojen je cilj od 19,6% udjela OIE-a u bruto neposrednoj potrošnji za grijanje i hlađenje. Kako bi se postigao prethodno navedeni cilj planirano je uspostaviti sustav poticanja proizvodnje toplinske/rashladne energije iz obnovljivih izvora energije. Prema NAP OIE, poticanje je trebalo započeti s 2015. godinom. Međutim, do sada nisu doneseni propisi koji bi se primijenili u cilju implementacije navedenih mjera poticanja.

Prema Zakonu o tržištu toplinske energije (NN 80/13, 14/14, 102/14), radi većeg korištenja nacionalnog potencijala toplinske energije za grijanje i hlađenje Vlada Republike Hrvatske donijet će Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju. Program za razdoblje od 2016.-2030. Vlada je dužna donijeti do 1. srpnja 2015. godine.

Page 19: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

16

3. PRELIMINARNA OCJENA POTENCIJALA KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

3.1. Energija Sunca

Energija Sunca je praktično svuda dostupan izvor energije, međutim, intenzitet energije Sunčevog zračenja na pojedinoj lokaciji ovisi o geografskoj duljini, klimatološkim značajkama lokacije, zasjenjenima itd. Prostorna razdioba intenziteta dostupnog resursa energije Sunca najčešće se smanjuje od juga prema sjeveru, a može biti značajno modificirana utjecajem prijelaza između dvaju ili više tipova klime. Na području Republike Hrvatske, srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe Sunčevim zračenjem kreće se od 1,60 MWh/m2 za područje vanjskih otoka, do 1,20 MWh/m2 na području gorske i sjeverne Hrvatske (Slika 3-1).

Slika 3-1-1: Srednja godišnja ozra čenost vodoravne plohe Sun čevim zra čenjem na podru čju Republike Hrvatske.

Na području grada Lipika, srednja godišnja ozračenost iznosi oko 1,25 MWh/m2, što je očekivana vrijednost za šire područje kontinentalne Hrvatske. Nadalje, pri ocjeni potencijala korištenja energije Sunca, potrebno je uzeti u obzir činjenicu prostorne dostupnosti i relativno slabog gradijenta prostorne distribucije. Sunčani energetski sustavi (posebice sunčani toplinski sustavi i fotonaponski sustavi) koriste se i u područjima s manjim intenzitetom energije Sunca od preliminarno ocjenjenog na području grada Lipika.

Uzimajući u obzir općenite značajke energije Sunca, kao i vrijednost srednje godišnje ozračenosti, na području grada Lipika opravdano je razmotriti korištenje energije Sunca.

Page 20: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

17

3.2. Energija vjetra

Energija vjetra je obnovljivi izvor energije koji je svuda dostupan, besplatan je i ne može se potrošiti. Vjetar je posljedica sunčevog zračenja, odnosno 1-2% energije sunčevog zračenja koje dospije na Zemlju se pretvara u gibanje čestica zraka. Iskorištavanje energije vjetra najčešće se danas veže za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama.

Potencijal energije vjetra koji je vremenski i prostorno vrlo promjenjiv, uobičajeno se istražuje mjerenjima brzine i smjera vjetra na nekoj visini iznad tla na lokaciji od interesa. S obzirom da je nerealno mjerenja provoditi na vrlo gustoj mreži točaka koja bi dala egzaktne pokazatelje raspoloživosti potencijala energije vjetra na nekom prostoru, uobičajeno je korištenje karata, odnosno atlasa vjetra.

S obzirom da za Republiku Hrvatsku do danas nije izrađen Atlas vjetra prema europskoj metodologiji atlasa vjetra, jedina javno dostupna, konzistentna podloga na temelju koje je moguće preliminarno procijeniti potencijal za iskorištavanje energije vjetra na nekom prostoru je Atlas vjetra Hrvatske s podacima srednje godišnje brzine vjetra na 80 i 10 m iznad razine tla. Atlas je produkt numeričkog mezoskalnog modela atmosfere ALADIN/HR koji Državni hidrometeorološki zavod koristi svakodnevno za prognoze vremena, a predstavlja prosječnu godišnju vrijednost brzine vjetra na mreži točaka 2x2 km2 (prostorna rezolucija modela je 2 km).

Slika 3-2-1: Srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad razine tla (ALADIN/HR) za podru čje Požeško-slavonske županije i grada Lipika (Izvor DHMZ)

Prema Slika 3--1 vidljivo je da na području Požeško-slavonske županije srednju godišnju brzinu vjetra preko 5 m/s imaju jedino područja na većim nadmorskim visinama Psunja, Papuka i Krndije, te Požeške gore.

Page 21: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

18

Na područja grada Lipika srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad razine tla se kreće od 1,7-3 m/s za uže područje grada te od 3-4 m/s za ostatak teritorija grada Lipika. Prema raspoloživim podlogama, s energetskog stanovišta može se očekivati vrlo mali potencijal energije vjetra, sa srednjim godišnjim brzinama vjetra koje ne prelaze 4 m/s na 80 m iznad tla na cijelom području od interesa.

Prikazana karta vjetra dobivena je modelski s relativno grubom rezolucijom te na teritoriju grada Lipika na izloženim povišenim zaravnima i čistinama vjerojatno postoje lokacije na kojima bi bilo opravdano sa stajališta raspoloživog resursa koristiti energiju vjetra. Utvrđivanje potencijalnih lokacija zahtijevalo bi temeljito istraživanje, obilazak terena, mjernu kampanju s neizvjesnim ishodom što u ovom trenutku nije napravljeno.

Može se zaključiti da iskorištavanje potencijala energije vjetra na teritoriju grada Lipika ima relativno slabi potencijal, te se u ovom trenutku ne smatra opravdanim daljnje razmatranje korištenje energije vjetra na ovom prostoru.

3.3. Geotermalna energija

Geotermalna energija ima visoki potencijal iskorištavanja za toplinarstvo, proizvodnju električne energije i nekonvencionalnih rezervi ugljikovodika na prostoru Panonskog bazena. O njemu svjedoče brojne geotermalne površinske pojave vezane uz toplice, odnosno rekreacijsko-rehabilitacijski centri, kao što je to slučaj i u Lipiku. Samo ih nekolicina koristi za grijanje ili hlađenje prostora te za pripremu tople vode, iako je potencijal korištenja znatno veći, npr. u poljoprivredi, industriji itd. Njihov puni značaj vezan je uz poznavanje dubinske geologije što je ostvareno provedenim istražnim radovima i proizvodnjom na ležištima ugljikovodika, ali i geotermalne vode u Panonskom bazenu, kao i na prostoru Grada Lipika. Slijedom navedenog, čini se opravdanim dalje analizirati potencijal ovog obnovljivog izvora energije.

3.4. Energija biomase

3.4.1. Energija drvne biomase

Generalno, u pogledu korištenja drvne biomase za energetske potrebe, dva su moguća, osnovna izvora sirovine:

� gospodarenje šumama i

� drvno-prerađivačka industrija.

U pogledu tipa drvne sirovine, može se razlikovati prostorno drvo i oblovina (drvni sortimenti), šumski ostatak i ostaci/otpad iz drvne industrije.

3.4.1.1. Drvna biomasa iz gospodarenja šumama

Preliminarna ocjena potencijala drvne biomase iz gospodarenja šumama, u smislu utvrđivanja njegove veličine i relevantnosti za područje grada Lipika, za potrebe ove Studije temelji se isključivo na podacima i informacijama o šumskom fondu na tom istom području i

Page 22: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

19

njegovoj široj okolici. Tako je primjerice iz donje slike razvidno da se radijus od 50 km oko grada Lipika nalazi na područjima četiriju županija, Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske. Sve te županije odlikuje značajan šumski fond.

Slika 3-4-1: Grad Lipik i njegova šira okolica na G oogle Earth-u

Donja slika prikazuje pokrov zemljišta u široj okolici grada Lipika prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (CORINE Land Cover baza, 2012.). Iz iste su razvidne značajne površine pod šumskom vegetacijom i to prvenstveno pod bjelogoričnom šumom (kod 311).

Slika 3-4-2: Pokrov zemljišta – grad Lipik i njegov a šira okolica

Izvor: AZO, 2012.

Page 23: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

20

Donja slika prikazuje grad Lipik i njegovu širu okolicu s obzirom na kartu staništa. Iz iste je vidljivo da se posebno u okolici Lipika nalazi značajna površina mezofilnih i neutrofilnih bukovih šuma (E.4.5.) te srednjoeuropskih acidofilnih šuma hrasta kitnjaka te obične breze (E.3.2.).

Uža okolica Lipika

Slika 3-4-3: Karta staništa za podru čje okolice grada Lipika Izvor:

http://www.arcgis.com/home/webmap/viewer.html?webmap=9b86b26b533545ebb7edc6ae25d5057f&extent=12.5622,43.0023,20.6756,46.8016

Nadalje, uvažavajući prostorno-plansku dokumentaciju, prema prostornoj cjelovitosti krajobraza grada Lipika, mogu se izdvojiti tri prostorne cjelovitosti krajobraza: ravnice, dolina i polja, brdski krajevi i niži gorski krajevi. Prostor ravnica, dolina i polja je područje geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom putova i kanala, a ovoj plošnoj prirodi oblika suprotstavljaju se grupe visokog i niskog raslinja uz vodotoke Tomašica, Crnaja, Raminac, Bijela, Pakra, te pojedinačno drveće i šumarci. Brdski krajevi su orografski razvijen prostor brda, visova, udolina i zaravnaka, gdje se izmjenjuju njive, livade, voćnjaci i vinogradi (dijelom zapušteni kao i ratnim djelovanjima devastirani, koje osvaja šumska vegetacija), šumarci i šume. Područje nižeg gorskog prostora jugo-zapadnih obronaka Psunja zauzima jugo-istočni dio grada Lipika. Cijeli ovaj prostor pokriven je gorskim šumama (ponegdje su i male livade).

Page 24: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

21

Slika 3-4-5: Prostorne cjelovitosti krajobraza grad a Lipika Izvor: Prostorni plan uređenja grada Lipika

Prema podacima Prostornog plana uređenja grada Lipika, šume na području grada Lipika zauzimaju oko 28,5 % ukupnog teritorija Grada, ali ga potonje ipak svrstava ispod prosjeka Požeško-slavonske županije i ispod prosjeka RH.

Slijedom navedenog, nije moguće jednoznačno utvrditi relevantnost i značaj ovog obnovljivog izvora energija za područje grada Lipika bez detaljnijih analiza iako se može pretpostaviti da značaj ovog resursa nije zanemariv. Stoga su provedene daljnje analize i njihovi rezultati prikazani su u narednim poglavljima.

Vezano uz eventualno raspoloživu drvnu biomasu iz gospodarenja šumama, važno je još napomenuti i šumske ostatke. Šumski ostatak (ili šumski otpad) zapravo čini panj, kora, drvni ostatak <7 cm promjera i dr. i obično čini oko 15 % bruto etata. Međutim, s obzirom da je pridobivanje odnosno prikupljanje šumskog ostatka vrlo zahtjevno i nalaže primjenu mehaniziranog dobivanja uz specijalizirane šumske strojeve što se, barem prema dostupnim informacijama, do sada nije provodilo u Hrvatskoj niti postoji značajnija komercijalna primjena na razini EU, procjenjuje se da potencijal šumskog ostatka nije toliko značajan za područje grada Lipika i dalje se ne obrađuje u narednim poglavljima.

3.4.1.2. Ostaci iz drvno-prerađivačke industrije

Prema raspoloživim informacijama, na području grada Lipika postoje samo drvoprerađivači koji se bave proizvodnjom/ prodajom cijepanog drveta ili ogrijeva, ali detaljniji podaci o njihovim kapacitetima nisu raspoloživi. Stoga su analizirani podaci iz Registra onečišćavanja okoliša (ROO), kojeg vodi Agencija za zaštitu okoliša, a koji obuhvaćaju novije podatke o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu prema relevantnim kategorijama otpada.

Page 25: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

22

Analizirani su podaci za razdoblje od 2010.-2014. godine za sljedeće kategorije neopasnog otpada:

Klju čni broj Naziv otpada

03 01 otpad od prerade drveta i proizvodnje drvenih ploča i namještaja

03 01 01 otpadna kora i pluto

03 01 05 piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva, drvo, otpaci dasaka i furnira, koji nisu

navedeni pod 03 01 04

03 01 99 otpad koji nije specificiran na drugi način

03 03 otpad od proizvodnje i prerade celuloze, papira i kartona

03 03 01 otpadna kora i otpaci drveta

Prema ROO-u, u promatranom razdoblju na području grada Lipika nije se proizvodio otpad pod gore navedenim ključnim brojevima. Dodatno, i atlas šumske biomase1 ne daje procjene drvno-industrijskih ostataka na promatranom području stoga bi se moglo zaključiti da potencijal ovog resursa nije značajan za razmatrano područje te se dalje ne obrađuje.

Slijedom svega navedenog, u pogledu drvne biomase, daljnje analize uključuju samo drvnu biomasu iz gospodarenja šumama, isključujući šumske ostatke iz gospodarenja šumama te ostatke iz drvno-prerađivačke industrije.

3.4.2. Energija poljoprivredne biomase

Poljoprivredna biomasa koja se može koristiti za proizvodnju energije vrlo je raznolika, a s obzirom na poljoprivredne grane može se podijeliti u sljedeće kategorije:

o ratarstvo - energetske kulture (jednogodišnje i višegodišnje); ostaci nakon žetve ili povrtlarstva

o stočarstvo - stajski gnoj o višegodišnji nasadi – energetski nasadi, granjevina i ostali drvni ostaci nakon

redovitog održavanja višegodišnjih nasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici)

Ovisno o primijenjenoj tehnologiji, iz poljoprivredne biomase je moguće proizvoditi toplinsku, električnu i mehaničku energiju (motorna goriva), kao i derivate iz kojih se dobiva korisna energija (npr. briketi, peleti). Tako se primjerice iz uljarica i biljaka bogatih šećerima proizvode tekuća biogoriva (potom mehanička energija), iz stajskog gnoja i energetskih kultura bioplin (potom električna i/ili toplinska energija) itd.

Prema slici 3-4-2 koja prikazuje pokrov zemljišta na području grada Lipika i šire, razvidna je prisutnost relativno značajnih poljoprivrednih površina. Ponajviše su tu prisutan kompleks kultiviranih parcela (kod 242), pretežno poljodjeljska zemljišta s većim područjima prirodne vegetacije (kod 243), pašnjaci (kod 231) te nenavodnjavano obradivo zemljište (kod 211). Nadalje, prema podacima prikupljenim od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (ARKOD, 2015.), poljoprivredne površine čine oko 23% ukupne površine Grada dok Prostorni plan uređenja Grada Lipika navodi da su te površine još i veće te da je

1 http://www.sumska-biomasa.hr/gis_atlas.aspx

Page 26: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

23

njihov udio gotovo 62%, od čega su najznačajnije oranice i vrtovi odnosno da su poljoprivredne površine najzastupljenije u strukturi površina Grada.

Karta staništa (slika 3-4-3) također ukazuje na prisutnost intenzivno obrađivanih oranica na komasiranim površinama (I31) u okolici Grada te na prisutnost vlažnih livada srednje Europe (C22) i mozaika kultiviranih površina (I21).

Prema prostornoj cjelovitosti krajobraza grada Lipika (slika 3-4-5), razvidno je da je područje ravnice, dolina i polja kao područje geometriziranih poljodjelskih površina, čini najznačajniji dio krajobraza.

Slijedom navedenog, procjenjuje se da je poljoprivredna djelatnost za područje Grada relevantna te da je svrsishodno provesti daljnje, detaljnije analize procjene energetskog potencijala različitih vrsta poljoprivredne biomase. Rezultati tih analiza prikazani su u narednim poglavljima.

3.5. Hidroenergija

Energija vodotoka odnosno hidroenergija je obnovljivi izvor energije, a dostupna je tamo gdje postoji nekakav vodotok. Hidropotencijal je proporcionalan ne samo protoku nekog vodotoka, već i neto padu koji se može dobiti na pojedinoj lokaciji. U Republici Hrvatskoj malim hidroelektranama se smatraju objekti instalirane snage do 10 MW.

Područje grada Lipika izrazito je bogato vodotocima, a ima ih ukupno 372.

Najznačajniji vodotoci u pogledu hidropotencijala na području grada Lipika su Pakra, Bijela i Ilova, no međutim kako je područje grada Lipika uglavnom ravničarsko područje tako je i hidropotencijal ovih vodotoka na tom području relativno malen.

U nastavku je dana tablica energetskog potencijala za spomenute vodotoke.

Tablica 3-5-1: Energetski potencijal vodotoka Bijel e, Pakre i Ilove

Vodotok

Ukupni broj poteza

korištenja na

vodotoku

Instalirana

snaga (kW)

Mogu ća godišnja

proizvodnja

(GWh)

NAPOMENA

Bijela 19 1.522 5,55 Neto potencijal3

Pakra 9 711 2,53 Neto potencijal

Ilova - 197 1,73 Bruto potencijal4

UKUPNO - 2.430 9,81 - Izvor: Katastar malih vodnih snaga u Hrvatskoj, Elektroprojekt inženjering, Zagreb, 1985.

2 Prema prostornom planu uređenja grada Lipika 3 Neto energetski potencijal vodotoka (sinonim: tehnički potencijal vodotoka) je onaj dio raspoloživog bruto potencijala vodotoka koji se primjenom određenih tehničkih rješenja može pouzdano energetski iskoristiti. 4 Bruto energetski potencijal vodotoka (sinonim: prirodni potencijal vodotoka) je ukupni potencijal koji se javlja na nekom vodotoku (to je ujedno i potencijal od kojega se polazi kada se analizira vodotok ili neka lokacija).

Page 27: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

24

Ovdje treba napomenuti da se sva dosadašnja istraživanja hidropotencijala malih vodotoka u Hrvatskoj još uvijek baziraju na podlogama koje datiraju iz 80-ih godina prošlog stoljeća kada je i započelo sustavno istraživanje ovog potencijala5. Tada su svi mali vodotoci u Hrvatskoj podijeljeni u dvije skupine: energetski izdašniji vodotoci sa specifičnom snagom većom od 50 kW/km, i energetski manje izdašni sa specifičnom snagom manjom od 50 kW/km.

Za vodotoke iz energetski izdašnije grupe izvršene su detaljnije analize i definirani potezi korištenja što je rezultiralo procjenom neto energetskog potencijala, dok su za skupinu energetski manje izdašnih vodotoka analize završene nakon procjene bruto energetskog potencijala. Bitno je napomenuti da ovim istraživanjima nisu bili uzeti u obzir nikakvi uvjeti zaštite prirode (kao npr. biološki minimum).

Može se dodati da se dio spomenutih vodotoka nalazi i u susjednim općinama i županijama, a s obzirom na nedostupnost odgovarajućih podloga temeljem kojih bi se mogao razgraničiti potencijal između područja grada Lipika i susjednih općina, nije bilo moguće odrediti koliki je dio tog potencijala prostorno lociran na području grada Lipika.

Nakon gore navedenog istraživanja niti jedna kasnija analiza hidropotencijala u Hrvatskoj nije se detaljnije bavila bilo kojim od gore spomenutih vodotoka.

Na kraju se može samo zaključiti da na području grada Lipika postoji određeni hidropotencijal, no on je relativno mali. Zbog svega navedenog, u okviru ove Studije nije moguće provesti daljnje, detaljnije analize.

5 Katastar malih vodnih snaga u Hrvatskoj, Elektroprojekt inženjering, Zagreb, 1985.

Page 28: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

25

4. PRIRODNI POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA PODRUČJU GRADA LIPIKA

4.1. Potencijal energije Sun čevog zra čenja

Sunčeva energija predstavlja jednu od osnovnih komponenti za razvoj života na Zemlji. Većina dostupnih energetskih oblika u prirodi nastala je djelovanjem energije Sunca. Sunčeva energija je dostupan i besplatan oblik energije, međutim, sustavi za korištenje Sunčeve energije nerijetko predstavljaju značajnu investiciju.

U unutrašnjosti Sunca odvijaju se nuklearne reakcije prilikom kojih se oslobađaju veće količine energije te se dio te energije emitira u svemir kao Sunčevo zračenje kakvo poznajemo na planetu Zemlji. Od ukupno emitiranog zračenja, tek manji dio dospije do vanjskih dijelova Zemljine atmosfere, a Sunčevo zračenje na gornjoj granici atmosfere naziva se ekstraterestričko zračenje. Ekstraterestričko zračenje okomito na površinu za srednju udaljenost Zemlje od Sunca naziva se Sunčeva konstanta i iznosi 1.367 W/m2. Na putu do Zemljine površine, Sunčevo zračenje slabi zbog interakcije s plinovima, prašinom i oblacima.

Zemlja se u svojoj putanji okreće oko Sunca (revolucija) te oko svoje osi (rotacija), što uzrokuje pojavu godišnjih doba te dana i noći. Nagib osi ekliptike (vrtnje oko svoje osi) mijenja se tijekom godine, što uzrokuje promjenu kuta upada Sunčevih zraka, odnosno smanjivanje i povećanje duljina dana i noći te pojavu godišnjih doba.

Za razumijevanje značenja pojedinih vrijednosti parametra Sunčevog zračenja potrebno je upoznati sljedeće pojmove:

• Ozračenje je srednja gustoća dozračene snage Sunčevog zračenja, koja je jednaka omjeru snage Sunčevog zračenja i površine plohe okomite na smjer tog zračenja. Jedinica za ozračenje je vat po kvadratnom metru (W/m2).

• Ozračenost je količina energije Sunčevog zračenja dozračena na jediničnu površinu plohe u određenom vremenskom razdoblju. Dobiva se integriranjem ozračenja po vremenu, a jedinica za ozračenost je vat sat po kvadratnom metru (Wh/m2) ili džul po kvadratnom metru (J/m2). Ovisno o promatranom vremenskom intervalu ozračenost se često naziva satna, dnevna, mjesečna ili godišnja suma zračenja.

Na putu kroz atmosferu Sunčevo zračenje slabi jer se apsorbira zbog interakcija s plinovima i vodenom parom pa se raspršuje na molekulama plinova i česticama prašine. Zbog toga Sunčevo zračenje do tla dospijeva kao izravno i kao raspršeno zračenje.

• Izravno (direktno) Sunčevo zračenje dolazi izravno iz prividnog smjera Sunca.

• Raspršeno (difuzno) Sunčevo zračenje nastaje raspršivanjem zračenja u atmosferi i do tla dopire iz svih smjerova.

• Ukupno (globalno) Sunčevo zračenje na vodoravnoj plohi sastoji se od izravnog i raspršenog zračenja. Nagnuta ploha osim izravnog i raspršenog zračenja prima i od tla odbijeno Sunčevo zračenje.

• Odbijeno (reflektirano) Sunčevo zračenje je dio zračenja koje se odbije od tla ili vodenih površina.

Page 29: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

26

• Ukupno Sunčevo zračenje na nagnutu plohu sastoji se od izravnog, raspršenog i od tla odbijenog zračenja.

Izravna komponenta Sunčevog zračenja je dominantna u ukupnom zračenju. Maksimalno ozračenje izravnim Sunčevim zračenjem postiže se postavljanjem plohe okomito na smjer zračenja. Kako je raspršeno zračenje anizotropno, intenzitet zračenja se povećava približavanjem Sunčevom disku i, u manjoj mjeri, obzoru. Površina koja nije okomita na smjer upadnih zraka ozračena je s dijelom maksimalno mogućeg ozračenja proporcionalnom kosinusu kuta između upadnih zraka i normale plohe. Maksimalno ozračenje plohe moguće je ako se u svakom trenutku prati kretanje Sunca na nebu. Ozračenje tada ovisi samo o optičkoj masi zraka koja se povećava s približavanjem Sunca obzoru. Za fiksno postavljeni sustav određuje se vrijednost optimalnog kuta nagnute plohe. Optimalni kut nagnute plohe je kut pod kojim je potrebno postaviti modul u odnosu na vodoravnu površinu da bi se dobila najveća moguća godišnja ozračenost. Osim godišnjeg kuta, optimalni kut je moguće izračunati za sezonu i za svaki mjesec pojedinačno.

Ozračenost ili klimatološke značajke iz kojih se može procijeniti vrijednost ozračenosti najčešće se mjere na meteorološkim postajama ili na namjenskim mjernim postajama za mjerenje karakteristika Sunčevog zračenja. Najčešće se na meteorološkim postajama mjeri osunčavanje (trajanje sijanja Sunca), dok se na namjenskim mjernim postajama mjeri ukupno, a na bolje opremljenim mjernim postajama i izravno i raspršeno Sunčevo zračenje. Svjetska meteorološka organizacija za prikaz prosječnih klimatskih prilika, pa tako i Sunčevog zračenja, preporuča korištenje niza podataka iz tridesetogodišnjeg razdoblja od 1961. do 1990. godine.

Godišnja ozračenost vodoravne plohe osnovni je parametar kojim se može procijeniti prirodni potencijal energije Sunca na nekoj lokaciji ili širem području. Ozračenost vodoravne plohe na nekom širem području je prostorno distribuirana ovisno o zemljopisnoj dužini (povećava se u smjeru sjever-jug), topografiji terena (smanjuje se u smjeru od mora prema kopnu) te klimatološkim značajkama samog prostora. Grad Lipik nalazi se u kontinentalnom dijelu Hrvatske koji s relativno malim gradijentom prostorne distribucije potencijala Sunčevog zračenja, te srednja godišnja ozračenost na području grada Lipika iznosi 1,23 MWh/m2. Na cjelokupno područje grada Lipika, godišnje se dozrači oko 1167 PJ Sunčeve energije.

Slika 4-1-1: Srednja godišnja ozra čenost vodoravne plohe za širu okolicu Lipika

Detaljni podaci o Sunčevom zračenju dostupni su za mjernu postaju Lipik. Tablica 4-1-1 prikazuje srednje dnevne ozračenosti vodoravne plohe po mjesecima po komponentama Sunčevog zračenja, a Tablica 4-1-2 srednje dnevne ozračenosti prema jugu nagnute plohe za mjesečne, sezonske i godišnji optimalni kut nagiba za Lipik.

Page 30: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

27

Tablica 4-1-1: Srednje dnevne ozra čenosti vodoravne plohe po mjesecima (kWh/m 2) za Lipik

Mjesec Nagib 0°

Ukupno Raspršeno Izravno Odbijeno

siječanj 1,18 0,75 0,43 0,00 veljača 1,87 1,11 0,76 0,00 ožujak 3,03 1,68 1,35 0,00 travanj 4,40 2,19 2,21 0,00 svibanj 5,27 2,65 2,62 0,00 lipanj 5,50 2,83 2,67 0,00 srpanj 5,64 2,70 2,94 0,00 kolovoz 5,04 2,36 2,68 0,00 rujan 3,86 1,78 2,08 0,00 listopad 2,30 1,29 1,01 0,00 studeni 1,25 0,83 0,42 0,00 prosinac 0,86 0,61 0,25 0,00 prosječno 3,36 1,73 1,62 0,00

Ukupna godišnja [MWh/m 2] 1,23 0,63 0,59 0,00

Tablica 4-1-2: Srednja dnevna ozra čenost prema jugu nagnute plohe (kWh/m 2) za Lipik

Mjesec

Mjesečni optimalni kut Sezonski optimalni kut Godišnji optimalni kut

Kut

[°]

Uku

pno

Ras

prše

no

Izra

vno

Odb

ijeno

Kut

[°]

Uku

pno

Ras

prše

no

Izra

vno

Odb

ijeno

Kut

[°]

Uku

pno

Ras

prše

no

Izra

vno

Odb

ijeno

siječanj 61,42 1,93 0,55 1,31 0,06 50,89 1,91 0,61 1,25 0,04 26,03 1,66 0,71 0,94 0,01

veljača 52,69 2,60 0,89 1,64 0,07 50,89 2,60 0,90 1,63 0,07 26,03 2,41 1,05 1,34 0,02

ožujak 38,70 3,56 1,49 2,00 0,07 50,89 3,51 1,37 2,03 0,11 26,03 3,50 1,59 1,88 0,03

travanj 22,69 4,65 2,10 2,52 0,03 14,03 4,61 2,15 2,44 0,01 26,03 4,65 2,07 2,53 0,04

svibanj 8,05 5,31 2,64 2,67 0,01 14,03 5,31 2,61 2,68 0,02 26,03 5,19 2,51 2,63 0,05

lipanj 1,36 5,50 2,83 2,67 0,00 14,03 5,44 2,79 2,64 0,02 26,03 5,26 2,69 2,52 0,06

srpanj 4,49 5,65 2,70 2,96 0,00 14,03 5,63 2,66 2,95 0,02 26,03 5,47 2,56 2,85 0,06

kolovoz 16,96 5,21 2,31 2,88 0,02 14,03 5,20 2,33 2,86 0,02 26,03 5,18 2,24 2,89 0,05

rujan 35,06 4,44 1,62 2,75 0,07 14,03 4,22 1,75 2,46 0,01 26,03 4,40 1,69 2,67 0,04

listopad 48,40 3,02 1,07 1,87 0,08 50,89 3,02 1,05 1,88 0,08 26,03 2,86 1,22 1,61 0,02

studeni 56,86 1,84 0,64 1,14 0,06 50,89 1,83 0,68 1,11 0,05 26,03 1,66 0,79 0,86 0,01

prosinac 60,45 1,34 0,46 0,84 0,04 50,89 1,33 0,50 0,80 0,03 26,03 1,17 0,58 0,58 0,01

prosječno - 3,76 1,61 2,11 0,04 - 3,72 1,62 2,06 0,04 - 3,63 1,65 1,95 0,03 Ukupna godišnja [MWh/m 2]

- 1,37 0,59 0,77 0,02 - 1,36 0,59 0,75 0,01 - 1,32 0,60 0,71 0,01

Page 31: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

28

4.2. Potencijal korištenja drvne biomase

Procjena energetskog potencijala drvne (šumske) biomase iz gospodarenja šumama (isključujući šumske ostatke) odnosi se na područje koje obuhvaća šumarija Lipik, a sukladno prikupljenim podacima. Za neke segmente procjene bilo je nužno koristiti i određene pretpostavke.

Prema prikupljenim podacima za područje šumarije Lipik, godišnji neto etat odnosno godišnja neto posječena drvna biomasa je oko 30.000 m3, koja uz oko 5.000 m3 šumskih ostataka/otpada, čini oko 35.000 m3 bruto etata godišnje. Iz šuma šumoposjednika (privatne šume) i zaraslih površina oranica/njiva s područja pod ingerencijom šumarije Lipik 2014. godine otpremljeno je 1.101 m3 tehničkog drva i 6.983 m3 prostornog drveta. Navedeno se sve može pretpostaviti i za budućih 10 godina, uz eventualno manja odstupanja.

Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske 2006.-2015., bukva čini gotovo polovicu drvne zalihe na prostoru Požeško-slavonske županije. Pretpostavlja se da time bukva čini i najznačajniji udio u etatu. Udio crnogoričnih vrsta u drvnoj zalihi manji je od 15%, uz pretpostavku da je udio u etatu također vrlo mali, crnogorične vrste nisu razmatrane.

Pretpostavke primijenjene u procjeni potencijala su kako slijedi:

• udio vlage u drvnoj biomasi je 30% • masena gustoća je masena gustoća bukve (798 kg/m3)6

• neto ogrjevna vrijednost iznosi 12,22 MJ/kg (3,4 kWh/kg) 7

S tim u svezi, ukoliko prirodni potencijal definiramo kao teoretski potencijal odnosno kao potencijal ukupno posječene drvne biomase, neovisno o sortimentima te uvažavajući određene pretpostavke, prirodni energetski potencijal šumske biomase na području šumarije Lipik procijenjen je na oko 371 TJ (103 GWh) (Tablica 4-2-1).

Tablica 4.2-1: Procijenjeni prirodni energetski pot encijal godišnjeg netto etata na podru čju šumarije Lipik

Godišnji netto etat Godišnja netto drvna

masa Prirodni energetski potencijal godišnjeg

netto etata

m3/god. t/god. TJ/god. GWh/god.

38.084 30.391 371 103

6 Priručnik o gorivima iz drvne biomase. 7 Priručnik o gorivima iz drvne biomase.

Page 32: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

29

4.3. Potencijal korištenja poljoprivredne biomase

Uzimajući u obzir poljoprivrednu proizvodnju na području grada Lipika, u okviru ove Studije analizirano je iskorištavanje stajskog gnoja i poljoprivrednih usjeva radi proizvodnje bioplina te proizvodnja usjeva za proizvodnju tekućih biogoriva I generacije.

4.3.1. Proizvodnja bioplina za proizvodnju elektri čne i toplinske energije

Bioplin je smjesa plinova koja nastaje anaerobnom fermentacijom organske tvari djelovanjem anaerobnih bakterija, koje su kao mikroorganizmi prisutne u tvarima i odgovorne za proces razgradnje. Najveći udio u bioplinu ima metan (CH4) i ugljikov dioksid (CO2), zajedno gotovo 90% ukupne smjese. Energetski sadržaj bioplina ovisi o količini metana koja se nalazi u njemu. Udio metana obično je od 55-70%.

Izgaranjem bioplina se može proizvoditi toplinska ili električna energija, odnosno u slučaju kogeneracije istovremeno toplinska i električna energija što je i najčešći slučaj. Osim toga, prilikom proizvodnje bioplina dobiva se digestat (biomasa preostala nakon anaerobne razgradnje organske tvari) koji se može koristiti kao kvalitetno gnojivo u ratarstvu.

Prema raspoloživim podacima dobivenim od Hrvatske poljoprivredne agencije, u pogledu stočarske proizvodnje, u razdoblju od 2010.-2014. godine najzastupljenija je peradarska, ovčarska i govedarska proizvodnja (slika 4-3-1).

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

2010 2011 2012 2013 2014

GOVEDA KOZE OVCE

SVINJE VPG - KOPITARI VPG - PERAD

Slika 4-3-1: Sto čni fond na podru čju grada Lipika 2010.-2014. Izvor: HPA

Za preračun na uvjetna grla primijenjeni su odgovarajući koeficijenti iz I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog porijekla (NN 15/2013). Iz navedenog proizlazi da, u prosjeku za navedeno razdoblje 2010.-2014., najznačajniji udio u ukupnom stočnom fondu čine goveda, konji, ovce te svinje (slika 4-3-2).

Page 33: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

30

Slika 4-3-2: Udio pojedinih uvjetnih grla na podru čju grada Lipika

Za proizvodnju bioplina pretpostavljeno je iskorištavanje ukupne količine stajskog gnoja svih kategorija životinja na području grada Lipika (tablica 4-3-1). Pretpostavljena je proizvodnja gnojovke kod goveda (polutekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih životinjskih izlučevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje) i gnojnice kod svinja (tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda, obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti) te krutog stajskog gnoja kod konja, ovaca, koza i peradi.

Tablica 4-3-1: Ulazni podaci i pretpostavke o sto čarskoj i peradarskoj proizvodnji na podru čju grada Lipika

Prosje čni broj grla

Prosje čni broj UG

Proizvodnja stajskog gnoja *

Prosje čna proizvodnja

stajskog gnoja

t gnoja / UG / god. t gnoja / god.

Goveda 1.296 829 20 16.574

Svinje 806 110 13 1.435

Ovce i koze 2.847 280 11 3.085

Konji 164 197 9 1.775

Perad 5.442 18 8 141

UKUPNO 10.555 1.434 23.010

*Izvor: Biogas calculator (BiogasRegions)

Page 34: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

31

Za procjenu potencijala proizvodnje bioplina, pretpostavljene su određene karakteristike ulazne sirovine koje su prikazane u donjoj tablici.

Tablica 4-3-2: Pretpostavljene karakteristike ulazn e sirovine Udio organske suhe tvari u

svježoj sirovini

Prinos metana (CH 4) po jedinici organske suhe tvari u

svježoj sirovini

% m3 CH4 / t organske suhe tvari

Gnojovka goveda 8,5 220

Gnojnica svinja 5,95 280

Kruti gnoj ovaca i koza 24 250

Kruti gnoj konja 21 190

Kruti gnoj peradi 33 300

Izvor: Biogas calculator (BiogasRegions)

U pogledu proizvodnje bioplina, analizirana je proizvodnja monodigestijom (korištenje samo jednog supstrata, u ovom slučaju stajski gnoj) te kodigestijom (korištenje dva supstrata, ovdje stajski gnoj s kukuruznom silažom8). Vezano uz kompeticiju za poljoprivrednim površinama za uzgoj kukuruzne silaže s jedne strane i poljoprivrednih usjeva za proizvodnju tekućih biogoriva s druge strane, uzimajući u obzir Nitratnu direktivu (91/676/EEC) i njenu transponiranost u nacionalno zakonodavstvo, prioritet je dan proizvodnji bioplina.

Za procjenu prirodnog potencijala proizvodnje bioplina potrebno je prvenstveno utvrditi raspoloživost sirovine odnosno stajskog gnoja i kukuruzne silaže te raspoloživost poljoprivrednih površina za uzgoj kukuruzne silaže. Količina raspoloživog stajskog gnoja dobivena je temeljem broja grla određenih kategorija životinja (goveda, svinje, ovce, koze, konji, perad), preračunato na uvjetna grla, i pretpostavljene proizvodnje stajskog gnoja po uvjetnom grlu (UG). Prilikom procjene potencijala za kodigestiju pretpostavljen je maseni udio kukuruzne silaže u cjelokupnoj ulaznoj sirovini (stajski gnoj i silaža) od 20%9 te prosječni prinos od 33,62 t/ha/god temeljem statističkih podataka za Požeško-slavonsku županiju za razdoblje od 2005.-2007. godine.

8Silaža kukuruza koristi se za povećanje proizvodnje bioplina. Ista je odabrana kao primjerena, radi tradicije proizvodnje kukuruza na ovom području te uobičajene prakse korištenja silažnog kukuruza u bioplinskim postrojenjima zemalja sa sličnom poljoprivredom praksom i klimatološkim uvjetima. S druge strane, u kodigestiji s gnojovkom moguće je koristiti i drugu sirovinu, npr. otpad iz prehrambene industrije, klaonički otpad, s većim udjelom suhe tvari pri čemu ne dolazi do zauzeća poljoprivrednih površina za proizvodnju silaže. Ova opcija nije uzeta u obzir prilikom izrade Studije zbog prvenstveno nesigurnosti u procjeni količine raspoložive sirovine te potrebe za unapređenjem upravljanja ovakvom sirovinom/otpadom u regiji. 9 Sukladno Programu ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

Page 35: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

32

Tablica 4-3-3: Teoretski raspoložive koli čine ulazne sirovine na godišnjoj razini na podru čju grada Lipika Teoretski

raspoloživ stajski gnoj

Potrebna koli čina kuk. silaže

Potrebna poljoprivredna

površina za uzgoj kuk. silaže

t / god. t / god. ha / god.

Goveđa gnojovka 16.574 4.144 123

Svinjska gnojnica 1.435 356 11

Kruti gnoj ovaca i koza 3.085 771 23

Kruti gnoj konja 1.775 444 13

Kruti gnoj peradi 141 35 1

UKUPNO 23.010 5.753 171

Prema provedenoj procjeni, teoretski je raspoloživo oko 23.000 t stajskog gnoja, a udio od 20% kosupstrata značio bi potrebu za gotovo 5.800 t kukuruzne silaže čijom bi se proizvodnjom zauzeo 171 ha poljoprivrednog zemljišta.

Pretpostavljajući energetsku vrijednost bioplina od 10 kWh/Nm3, u donjoj tablici izračunat je prirodni odnosno teoretski potencijal proizvodnje bioplina na godišnjoj razini.

Tablica 4-3-4: Procijenjeni prirodni (teoretski) po tencijal proizvodnje bioplina na godišnjoj razini na podru čju grada Lipika

Ulazna sirovina

MONODIGESTIJA Ulazna sirovina

KODIGESTIJA

GWh/god. TJ/god. GWh/god. TJ/god.

Gnojovka goveda

3,10 11,16 Gnojovka goveda + kuk. silaža

7,40 26,62

Gnojnica svinja

0,24 0,86 Gnojnica svinja + kuk. silaža

2,32 8,36

Kruti gnoj ovaca i koza

1,85 6,66 Kruti gnoj ovaca i koza + kuk. silaža

2,65 9,54

Kruti gnoj konja

0,71 2,55 Kruti gnoj konja + kuk. silaža

1,17 4,21

Kruti gnoj peradi

0,14 0,50 Kruti gnoj peradi + kuk. silaža

0,18 0,64

UKUPNO 6,04 21,74 UKUPNO 13,71 49,36

Page 36: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

33

Iz rezultata je razvidno da je najveći potencijal za proizvodnju bioplina iz gnoja goveda te ovaca i koza. Također je vidljiv značaj kosupstrata odnosno kukuruzne silaže čijim dodatkom je znatno povećan potencijal proizvodnje bioplina.

4.3.2. Proizvodnja biogoriva

Prema nacionalnom zakonodavstvu, biogorivo je tekuće ili plinovito gorivo za pogon motornih vozila i brodova za potrebe prijevoza, proizvedeno iz biomase.

Za procjenu potencijala proizvodnje tekućih biogoriva, potrebno je prije svega utvrditi raspoložive poljoprivredne površine za uzgoj poljoprivrednih usjeva kao sirovine za proizvodnju biogoriva na razmatranom području te prosječne prinose istih.

Prema podacima Prostornog plana uređenja grada Lipika, na području grada Lipika ukupno je 12.755 ha poljoprivrednog zemljišta (tablica 4-3-5, slika 4-3-3).

Tablica 4-3-5: Poljoprivredno zemljište po katastar skim kulturama zemljišta na podru čju grada Lipika

Katastarske kulture Površina / ha Udio / %

Oranice i vrtovi 8.965,60 70,3

Voćnjaci 427,36 3,4

Vinogradi 7,47 0,1

Livade 2.317,78 18,2

Pašnjaci 1.036,62 8,1

Ribnjaci 0 0

Trstik i bare 0 0

Ukupno 12.754,83 100

Slika 4-3-3: Korištenje i namjena zemljišta na podr učju grada Lipika

Page 37: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

34

Potonje informacije se poprilično poklapaju s informacijama o pokrovu zemljišta za 2012. godinu (CORINE Land Cover baza, AZO).

Nadalje, prema podacima dobivenim iz baze ARKOD, poljoprivredne površine na području grada Lipika zauzimaju površinu od oko 4.822 ha. ARKOD je nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. To je nacionalni program kojim se uspostavlja baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta. Cilj ARKOD-a je dobiti jasnu sliku koliko se zemljišta u Hrvatskoj koristi za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira na kulture koje se na njima uzgajaju. Takav uređen i transparentan sustav preduvjet je za dobivanje potpore Europske unije za poljoprivrednu proizvodnju. Ti podaci se pak dobro poklapaju s podacima o korištenom poljoprivrednom zemljištu iz Popisa poljoprivrede 2003. Tada je naime bilo oko 4.064 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta.

Tablica 4.3-6: Poljoprivredne površine na podru čju grada Lipika (stanje na dan 15.1.2015.)

Grad/Op ćina Vrsta uporabe Površina / ha Broj

parcela Broj PG

LIPIK - 4.821,716342 3.392 -

- Oranica 4.097,759548 2.073 430

- Staklenici na oranici 2,775342423 4 3

- Livada 407,7299367 748 284

- Pašnjak 146,9753341 172 134

- Vinograd 0,60282976 5 5

- Voćne vrste 74,96692851 309 230

- Orašaste (lupinaste) vrste 86,24927905 68 33

- Mješoviti trajni nasadi 2,196554835 5 5

- Ostale vrste korištenja zemljišta 2,460588924 8 7

UKUPNO - 4.821,716342 3.392 505

Izvor: APRRR (ARKOD)

Dakle, između podataka iz prostorno-planske dokumentacije i ARKOD podataka postoje značajne razlike no one su i očekivane budući prostorni plan navodi ukupne poljoprivredne površine, a ARKOD samo one stvarno korištene. Slijedom navedenog, može se pretpostaviti i zaključiti da razlika od gotovo 8.000 ha podrazumijeva poljoprivredne površine koje se, barem sada, ne koriste, ali su predodređene za tu namjenu.

Ukoliko prirodni potencijal za proizvodnju tekućih biogoriva usko vežemo s teoretskim ili ukupnim potencijalom za proizvodnju usjeva (sirovine) za proizvodnju biogoriva, a potonji s

Page 38: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

35

ukupnom površinom oranica, tada proizlazi da je jedan od ključnih ulaznih podataka upravo ukupna površina oranica, neovisno o tome da li su iste sada korištene ili ne. Uvažavajući navedeno, proizlazi da bi se na području grada Lipika teoretski moglo uzgajati određene poljoprivredne usjeve na ukupno 8.966 ha oranica. Međutim, ovdje je potrebno uzeti u obzir i površine potrebne za uzgoj kukuruzne silaže (prirodni, teoretski potencijal) budući se prioritet, uvažavajući Nitratnu direktivu, daje proizvodnji bioplina. Stoga se kao ukupno raspoložive površine oranica za uzgoj jedne od poljoprivrednih kultura za proizvodnju tekućih biogoriva moraju izuzeti površine potrebne za uzgoj kukuruzne silaže za proizvodnju bioplina što u konačnici znači da bi se prirodni potencijal za uzgoj uljane repice ili soje ili pšenice ili kukuruza ili pak šećerne repe mogao ostvariti na 8.795 ha.

Tablica 4-3-7: Površina oranica za uzgoj poljoprivr ednih kultura

Zemljište Površina / ha

Ukupna površina oranica i vrtova 8.966

Ukupna površina potrebna za uzgoj kukuruzne silaže za proizvodnju bioplina

171

Ukupna površina oranica i vrtova za uzgoj poljopriv rednih kultura za proizvodnju teku ćih biogoriva

8.895

Sljedeća analiza odnosi se na definiranje, za proizvodnju tekućih biogoriva, prihvatljivih poljoprivrednih usjeva i utvrđivanje njihovih prosječnih prinosa koji bi bili primjenjivi za razmatrano područje. Prema statističkim podacima za Požeško-slavonsku županiju (za 2005.-2007.), uzgajaju se između ostalog pšenica, kukuruz, šećerna repa te uljana repica i soja. Proizvodnja tih usjeva zauzimala je više od 60% korištenog poljoprivrednog zemljišta.

Uz pretpostavku da potonje vrijedi i za područje Lipika, u nastavku će se analizirati potencijal za proizvodnju:

• biodizela iz uljane repice ili

• biodizela iz soje ili

• bioetanola iz kukuruza ili

• bioetanola iz pšenice ili

• bioetanola iz šećerne repe.

Razvidno je da se predmetni potencijali ne mogu zbrajati niti se prejudicira izbor sirovine ili derivata. Potencijal predstavlja potencijal za proizvodnju tekućih biogoriva pod pretpostavkom da se raspoloživo zemljište za proizvodnju tekućih biogoriva koristi za uzgoj samo jedne od razmatranih kultura (uljane repice, soje, kukuruza, pšenice ili šećerne repe). Stoga iskazani potencijal biodizela odnosno bioetanola iz pojedine sirovine, ujedno predstavlja i ukupni potencijal za razmatrano područje.

Prosječni godišnji prinosi uljane repice, soje, pšenice, kukuruza i šećerne repe na području Požeško-slavonske županije, dostupni iz statističkih ljetopisa 2008.-2006., pretpostavljaju se i za područje Lipika.

Page 39: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

36

Tablica 4-3-8: Prosje čni prinosi pojedinih poljoprivrednih kultura na pod ručju Požeško-slavonske županije

Prinos Uljana repica Soja Kukuruz Šećerna repa Pšenica

t / ha / god. 2,8 2,28 6,1 49,55 4,57

Vrijednosti faktora pretvorbe za pojedine kulture, tj. količine pojedine vrste sirovine potrebne za proizvodnju 1 tone tekućeg biogoriva, dani su u sljedećoj tablici.

Tablica 4-3-9: Koli čine sirovine potrebne za proizvodnju 1 tone biogori va

Biodizel (1t) Uljana repica* (mokrina 10%) 2,45 t

Soja 5,28 t

Bioetanol (1t)

Kukuruz** (suho mljevenje) 3,26 t

Kukuruz** (mokro mljevenje) 3,39 t

Šećerna repa 12,9

Pšenica*** 3,61

* Izvor: JRC (2008) ** Izvor: Kim, S., Dale, B.E.***IEA:Biofuels for transport

Pravilnik o utvrđivanju prosječnih energijskih vrijednosti goriva (NN 36/11) definira ogrjevnu vrijednost biodizela od 37 MJ/kg i bioetanola od 27 MJ/kg dok je Uredbom o kakvoći goriva (NN 141/05) utvrđena gustoća biodizela od 0,883 kg/l te bioetanola 0,794 kg/l.

Uzimajući u obzir gore opisani metodološki pristup, procijenjen je prirodni (teoretski) potencijal proizvodnje sirovine i tekućih biogoriva na području Lipika na godišnjoj razini i prikazan u donjoj tablici. Ponovo se naglašava da iskazani potencijal biodizela odnosno bioetanola iz pojedine sirovine predstavlja ukupni potencijal za razmatrano područje pri čemu se ne prejudicira izbor kultura i derivata koji će se proizvoditi.

Tablica 4-3-10: Procijenjeni prirodni (teoretski) p otencijal proizvodnje sirovine i tekućih biogoriva na podru čju Lipika na godišnjoj razini Masa sirovine Koli čina biogoriva Prirodni (teoretski)

energetski potencijal

t/god. t/god. l/god. GJ/god.

Biodizel

Uljana repica 24.625 10.051 11.382.619 371.882

Soja 20.051 3.798 4.300.819 140.512

Bioetanol

Kukuruz- suhi postupak 53.646 16.456 20.725.390 444.311

Kukuruz-mokri postupak 53.646 15.825 19.930.611 427.272

Šećerna repa 435.767 33.780 42.544.597 912.071

Pšenica 40.191 11.133 14.021.661 300.596

Page 40: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

37

Ukoliko bi se angažiralo gotovo 8.900 ha oranica na području Lipika za uzgoj samo jedne od navedenih kultura, uz prosječne prinose, moglo bi se na godišnjoj razini teoretski proizvoditi:

• oko 24.625 tona uljane repice i time oko 10.000 tona biodizela (372 TJ) ili

• oko 20.000 tona soje i time oko 3.800 tona biodizela (141 TJ) ili

• gotovo 53.650 tona kukuruza i između 16.500 (444 TJ) i 15.800 tona (427 TJ) bioetanola, ovisno o vrsti postupka ili

• oko 435.800 tona šećerne repe i time oko 33.780 tona bioetanola (912 TJ) ili

• oko 40.200 tona pšenice i time oko 11.100 tona bioetanola (301 TJ).

Iz ovih rezultata razvidno je da bi se zauzećem iste površine, u energetskom pogledu, najviše moglo proizvesti bioetanola iz šećerne repe što je i logično s obzirom na visoke prinose.

4.4. Potencijal geotermalne energije

Potencijal geotermalne energije ovisi o geološkim karakteristikama pojedinog područja, a izražava se geotermalnim gradijentom i/ili gustoćom toplinskog toka i mogućnošću formiranja i dohvaćanja potencijalnih hidro-geotermalnih ležišta. U Hrvatskoj je geotermalni gradijent pod najvećim utjecajem dubine Mohorovičićevog diskontinuiteta, koji predstavlja granicu između Zemljine kore i plašta, odnosno debljine kontinentalne kore. Dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u području hrvatskog dijela Panonskog bazena iznosi između 25 i 30 km (Slika 4-4-1). U skladu s time je i veća gustoća toplinskog toka te geotermalni gradijent koji imaju veće vrijednosti u Panonu, a niže u Dinaridima.

Slika 4-4-1: Karta dubina Mohorovi čićevog diskontinuiteta u jugoisto čnoj Europi

Izvor: Grad et al., 2009.

Stoga u Hrvatskoj, s obzirom na geotermalni potencijal možemo razlikovati područje Panonskog bazena s visokim i područje Dinarida s uglavnom niskim potencijalom za korištenje geotermalne energije.

Page 41: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

38

Vrijednosti geotermalnih gradijenata na prostoru Panonskog bazena iznose od 30-80°C/km, dok su u području Dinarida vrijednosti geotermalnog gradijenta manje od 30°C/km (Slika 3). Geotermalni gradijent koji se, na prostoru grada Lipika kreće oko 55°C/km, dok je svjetski prosjek oko 30°C/km (slika 4-4-2).

Slika 4-4-2: Karta geotermalnih gradijenata Republi ke Hrvatske

Izvor: Modificirano prema Jelić et al., 1995.

U području Panonskog bazena gustoća toplinskog toka je u rasponu od 60 do 100 mW/m2, dok u području Dinarida doseže maksimalno 60 mW/m2. Uz geotermalni gradijent, gustoća toplinskog toka također ukazuje na razmjerno visoki geotermalni potencijal, koji na području grada Lipika doseže vrijednosti od 70-80 mW/m2 (slika 4-4-3).

Slika 4-4-3: Isje čak karte gusto će toplinskog toka (mW/m 2)

Izvor: Geothermal Atlas of Europe, 1992.

Geotermalni potencijal očituje se i u prirodnim geotermalnim pojavama kojih na području Republike Hrvatske ima značajan broj. Na mjestima nalazišta geotermalnih voda najčešće su

Page 42: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

39

se razvila kupališta, toplice ili lječilišta, kao što je to slučaj i u Lipiku, gdje toplice Lipik potvrđuju nedvojbeni geotermalni potencijal.

Produktivni vodonosni horizont predstavljaju raspucali trijaski dolomiti Slavonskih planina na kojima leže inače nepropusne neogenske naslage koje su postale sekundarno propusne uslijed tektonskih poremećaja, što je uvjetovalo izbijanje vode prema površini. Ova masivna tijela koja omogućuju veliku vertikalnu konvenciju dubokih voda, pored pojačane kondukcije topline iz plašta kroz stanjenu Zemljinu koru, glavni su čimbenik stvaranja hidro-geotermalnih ležišta na području Panonskog bazena, pa i na prostoru grada Lipika.

Page 43: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

40

5. TEHNIČKI POTENCIJAL KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

5.1. Proizvodnja elektri čne energije

5.1.1. Fotonaponski sustavi

Fotonaponski sustavi tradicionalno su se koristili za opskrbu električnom energijom objekata udaljenih od elektroenergetske mreže. Uvođenjem financijskim poticaja na strani proizvodnje, počinje njihovo masovno korištenje za proizvodnji električne energije za predaju u elektroenergetsku mrežu, u mrežno vezanim sustavima.

Slika 5-1-1: Primjeri korištenja FN sustava: autono mni FN sustav (lijevo) i mrežno vezani FN sustav na ravnom krovu (desno)

Fotonaponski sustavi zasnivaju svoj rad na pretvorbi Sunčevog zračenja u električnu energiju putem fotoelektričkog efekta. Sunčana ćelija je osnovni element ovakvih sustava, a spajanjem više ćelija u jednu cjelinu dobiva se fotonaponski modul. Fotonaponski modul je gotov uređaj kojim je moguće generirati električnu energiju, međutim kako se oni proizvode u relativno malim snagama (do maksimalno nekoliko stotina vata), više fotonaponskih modula se slaže u fotonaponsko polje kako bi se postigle veće snage.

Page 44: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

41

Slika 5-1-2: Sun čana ćelija, FN modul i FN polje

Fotonaponski moduli generiraju istosmjernu električnu struju, te se za pretvorbu iz istosmjerne u izmjeničnu, pogodnu za predaju u elektroenergetsku mrežu, koriste izmjenjivači. Osim prilagodbe oblika, izmjenjivači imaju još dvije važne zadaće – praćenje optimalne radne točke fotonaponskog polja te odspajanje sustava s mreže u slučaju nestanka električne energije radi sigurnosnih razloga. Ovisno o izvedbi, na jedan izmjenjivač je moguće spojiti više polja fotonaponskih modula, te se jedan takav kompletan sustav može smatrati generatorom električne energije u punom smislu te riječi. Spremnici energije (najčešće baterijske akumulatorske banke) koriste se kod autonomnih sustava koji nisu spojeni na elektroenergetsku mrežu.

Većina europskih zemljama, među njima i Hrvatska, regulirala je način proizvodnje električne energije iz fotonaponskih elektrana te predaju tako proizvedene električne energije u mrežu. Ukupno proizvedenu električnu energiju u fotonaponskoj elektrani moguće je predati u električnu mrežu, te ostvariti pravo na poticajnu cijenu.

Fotonaponske sustave moguće je instalirati na objektima poput stambenih objekata, objekata komercijalne ili proizvodne namjene kojima osnovna zadaća nije proizvodnja električne energije. Uobičajeno je da se fotonaponski moduli u ovim slučajevima postavljaju na krovove objekata (bilo ravne, bilo kose), ali su u zadnje vrijeme sve češće i primjene korištenja specijalnih fotonaponskih modula kao elementa fasade.

Slika 5-1-3: FN moduli integrirani u krov objekta ( lijevo) i FN moduli sa sustavom za praćenje kretanja Sunca (desno)

Page 45: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

42

Fotonaponske elektrane moguće je instalirati na postojećim i budućim građevinama poput stambenih objekata, objekata komercijalne ili proizvodne namjene kojima osnovna zadaća nije proizvodnja električne energije. Uobičajeno je da se fotonaponski moduli u ovim slučajevima postavljaju na krovove objekata (bilo ravne, bilo kose), ali su u zadnje vrijeme sve češće i primjene korištenja specijalnih fotonaponskih modula kao elementa fasade. U slučaju kosog krova, fotonaponski moduli najčešće se postavljaju tako da slijede nagib i orijentaciju krova, što se u većini slučajeva neće podudarati s optimalnim postavljanjem fotonaponskog modula. U slučaju postavljanja fotonaponskih modula na ravni krov, moguće se postaviti sustav pod optimalnim postavljanjem, tj. orijentiranjem prema jugu, uz nagib pod optimalnim kutom. Postavljanjem fotonaponskih modula na krovove objekata ne zauzima se dodatni prostor, a energija se u većini slučajeva koristi na mjestu pretvorbe. Tipično, na krovove objekata instaliraju se fotonaponski sustavi snage do 100 kW, ali u slučajevima veće površine krova i do 1 MW.

5.1.1.1. Tehni čki potencijal korištenja FN sustava

Pri procjeni tehničkog potencijala korištenja FN sustava u pravilu se uzimaju u obzir tri kategorije mogućeg korištenja – izgradnja samostojećih FN elektrana na tlu, ugradnja FN sustava u građevine stambene namjene, te ugradnja FN sustava u građevine nestambene namjene.

Procjena tehničkog potencijala temelji se na dostupnim podacima različitih tipova korištenja zemljišta, te se u prvom redu bazira na podacima iz prostornog plana. Određenja područja nisu pogodna za izgradnju fotonaponskih elektrana, poput područja vodotoka, šumskih područja, područja infrastrukturnih koridora, područja naselja te područja nagiba terena većeg od 5°, pa se ona izostavljaju ve ć u inicijalnom određivanju potencijala. Nadalje, iz razmatranja se izostavljaju i površine klasificirane kao osobito vrijedno i vrijedno obradivo tlo. U obzir kod procjene dostupne potencijalne površine izgradnje samostojećih FN elektrana u obzir se uzimaju površine ostalih poljoprivrednih i šumskih zemljišta, dio površine ostalog obradivog tla, neizgrađeni dio građevinskih područja naselja, te neizgrađeni dio poslovnih zona. Kao područje raspoloživo za gradnju sunčanih elektrana uzima se 10 % ukupne dostupne potencijalne površine, uz gustoću instaliranja od 0,33 MW/ha.

Tablica 5-1-1: Procjena tehni čkog potencijala izgradnje samostoje ćih FN elektrana na tlu

Ostala poljoprivredna i šumska zemljišta 100% 1950,31 ha

Ostalo obradivo tlo 20% 126,87 ha

Neizgrađeni dio građevinskih područja naselja 100% 337,17 ha

Poslovne zone - neizgrađeni dio 100% 52,93 ha

Ukupno dostupne potencijalne površine 2467,28 ha

Raspoloživo za gradnju sunčanih elektrana 10% 246,73 ha

Gustoća instaliranja

0,33 MW/ha

Ukupno potencijal samostoje ćih FN elektrana 81,42 MW

Bitna niša tržišta fotonaponskih sustava svakako su fotonaponski sustavi instalirani na građevinama, odnosno krovovima i fasadama građevina, tzv. integrirane sunčane elektrane.

Page 46: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

43

Ovaj sektor svakako predstavlja važan potencijal korištenja Sunčeve energije za proizvodnju električne energije. Tipični primjeri fotonaponskih sustava na građevinama su fotonaponski sustavi malih snaga na obiteljskim kućama. Ipak, česta je primjena fotonaponskih sustava i na drugim građevinama, poput građevina javne namjene (državna uprava, bolnice, škole, …), komercijalne i poslovne namjene, skladištima i industrijskim postrojenjima, i na svim ostalim građevinama.

Podaci o broju stambenih jedinica na području grada Lipika dostupni su iz popisa stanovništva 2011. godine, međutim, nisu razlučeni prema vrsti zgrade, već samo prema načinu korištenja, broju članova kućanstva, stoga nije moguće detaljnije razlučiti obiteljske kuće od višestambenih zgrada. U ovome slučaju, procjenjuje se da bi 20 % zgrada bilo pogodno za ugradnju FN sustava, s tipičnom snagom od 8 kW.

Tablica 5-1-2: Procjena tehni čkog potencijala ugradnje FN sustava u gra đevine stambene namjene

Broj trajno nastanjenih i privremeno nenastanjenih stanova 4.782

Udio pogodnih građevina 20% Broj pogodnih gra đevina 956 Potencijal ugradnje FN sustava u gra đevine stambene namjene 7,65 MW

Podaci o detaljnom broju i površini nestambenih zgrada nisu dostupni na razini grada Lipika, te se tehnički potencijal ugradnje FN sustava u nestambene zgrade može procijeniti u ovisnosti o potencijalu stambenih zgrada, na 20 % toga potencijala.

Tablica 5-1-3: Procjena ukupnog tehni čkog potencijala korištenja FN sustava Ukupno potencijal samostojećih FN elektrana 81,42 MW Potencijal ugradnje FN sustava u građevine stambene namjene

7,65 MW

Zgrade nestambene namjene 1,53 MW

Ukupno 90,60 MW

Ukupni tehnički potencijal korištenja FN sustava predstavlja zbroj tehničkih potencijala po tri kategorije korištenja, te se u ovom slučaju procjenjuje na 90,60 MW.

5.1.1.2. Proizvodnja elektri čne energije

Proizvodnja električne energije u fotonaponskom sustavu, osim o dozračenoj energiji na lokaciji, ovisi o cijelim nizu faktora poput zasjenjenja, kuta nagiba i orijentacije fotonaponskih modula, tehničkim karakteristikama modula, temperaturi okoline, karakteristikama izmjenjivača, gubicima u kabelima itd. Fotonaponski sustav snage 10 kW postavljen pod optimalnim kutom, bez zasjenjenja na području Lipika može proizvesti oko 10.200 kWh električne energije godišnje.

Page 47: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

44

Tablica 5-1-4: Procjena proizvodnje elektri čne energije za FN sustav snage 10 kW na podru čju Lipika

Mjesec

Generirana elektri čna

energija u FN modulima [kWh]

Elektri čna energija

isporu čena u mrežu [kWh]

siječanj 448 424 veljača 602 575 ožujak 948 909 travanj 1.149 1.102 svibanj 1.272 1.218 lipanj 1.210 1.157 srpanj 1.294 1.238 kolovoz 1.247 1.194 rujan 1.061 1.018 listopad 736 704 studeni 413 391 prosinac 309 289 Ukupno 10.687 10.220

Napomena : podaci u gornjoj tablici predstavljaju karakteristične podatke za tipičan fotonaponski sustav snage 10 kW, instaliran na lokaciji Lipik, s FN modulima orijentiranima na jug, nagnutima pod optimalnim kutom za lokaciju (26°), bez zasjenjenja , za prvu godinu pogona. Ovisno o korištenoj opremi, konfiguraciji opreme, metodi simulacije i proračuna, procijenjena vrijednost proizvedene energije može varirati. Zbog prirodnih karakteristika Sunčevog zračenja nije moguće unaprijed precizno procijeniti proizvodnju električne energije, te će stvarna proizvodnja FN sustava promatrana u konkretnoj godini, osim o karakteristikama opreme i konfiguraciji sustava, uvelike ovisiti i o dozračenoj energiji u promatranom razdoblju. Pri procjeni proizvodnje za konkretan slučaj, potrebno je uzeti u obzir sve utjecajne faktore, kao i smanjenje izlazne snage zbog starenja.

Proizvodnost fotonaponskog sustava je količina električne energije koju može proizvesti sustav jedinične snage, te bi u predstavljenom gornjem slučaju za Lipik iznosila oko 1020 kWh/kW godišnje.

Uzimajući u obzir očekivanu proizvodnost FN sustava na području grada Lipika od 1020 kWh/kW godišnje, te procijenjeni tehnički potencijal instaliranja FN sustava na području grada Lipika od 90,60 MW, tehnički potencijal proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava iznosi 92,6 GWh.

5.1.2. Biomasa

Za potrebe ove Studije, tehnički potencijal predstavlja dio teoretskog potencijala koji je raspoloživ unutar tehničko-strukturalnih uvjeta i uz primjenu raspoloživih tehnologija. Dakle, tehnički potencijal detaljnije razmatra dostupnost sirovine, uvažavajući ujedno i raspoloživost tehnologija.

5.1.2.1. Drvna biomasa

Prilikom realizacije etata, odnosno gospodarskog pridobivanja drva, oborena stabla se prikrajaju i klasiraju u drvne sortimente pa se tako netto etat dijeli na tehničko i prostorno drvo. Prostorno drvo kao sortiment je proizvod iskorištavanja šuma namijenjen za kemijsko iskorišćivanje (celulozno drvo, taninsko drvo i dr.) ili za energetsko korištenje (ogrjevno drvo).

Page 48: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

45

Dakle, prostorno drvo smatra se drvom raspoloživim/namijenjenim za energetski sektor iako treba napomenuti da različite tržišne i druge okolnosti mogu promijeniti dosadašnji pristup i relativne odnose. Struktura sječe prikazane je na donjoj slici.

NETTO OTPAD

Tanko

tehničko

drvo

Trupci

Prostorno drvoTehničko drvo

Za ogrjev Za preradu

BRUTO SJEČA

Slika 5-1-4: Struktura sje če po sortimentima

Tehnički potencijal može se definirati kao dio teoretskog potencijala koji je raspoloživ unutar tehničko-strukturalnih uvjeta i uz primjenu raspoloživih tehnologija. Ograničene količine drvne biomase za energetski sektor je prvi kriterij kojim se na neki način sužava teoretski potencijal. Drugi kriterij odnosi se na tehničke karakteristike postrojenja, prije svega energetsku učinkovitost. Naime, primarnu energiju goriva odnosno drvne biomase moguće je u energetskim postrojenjima pretvoriti u električnu energiju (elektrane), toplinsku energiju (toplane) ili u električnu i toplinsku energiju (kogeneracija) te u tekuća i plinovita goriva koristeći različite termokemijske i biokemijske tehnologije. Ovisno o karakteristikama drvne biomase, tj. veličini, distribuciji veličine, vlažnosti, udjelu pepela i onečišćenja (npr. kamenje, zemlja i pijesak) ovisi i tehnologija njezinog iskorištavanja. Izgaranje je najrazvijenija i najčešće korištena tehnologija. S obzirom da ovo poglavlje obrađuje proizvodnju električne energije, po pitanju postrojenja razmatrane su elektrane i kogeneracije s tim da se ipak ističe, da bi se s obzirom na učinkovitost postrojenja i neke druge karakteristike, prednost ipak trebala dati kogeneracijskim postrojenjima.

Dakle, osnovni ulazni podatak za procjenu tehničkog potencijala drvne biomase je tehnička raspoloživost predmetne sirovine. Ukoliko se uzme u obzir da je prostorno drvo primjerenije za proizvodnju energije, proizlazi da raspoloživost upravo prostornog drva može predstavljati tehnički potencijal. Prema podacima za šumariju Lipik, u okviru netto etata od 30.000 m3 godišnje, omjer prostornog i tehničkog drva je podjednak što bi značilo da je godišnje raspoloživo oko 15.000 m3 prostornog i oko 15.000 m3 godišnje tehničkog drva. Tome još treba pridodati 6.983 m3 godišnje iz šuma šumoposjednika (privatne šume) i zaraslih površina oranica/njiva sa područja pod ingerencijom šumarije Lipik. Prema tome, ukupna količina prostornog drva na razmatranom području iznosi gotovo 22.000 m3/god.

Nadalje, ukupna energetska učinkovitost postrojenja razlikuje se za elektrane i kogeneracije, a također i unutar pojedine grupe postrojenja. Za potrebe Studije i procjenu tehničkog

Page 49: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

46

potencijala, uz već navedene pretpostavke za ulaznu sirovinu, pretpostavile su se i sljedeće karakteristike postrojenja:

• ukupna učinkovitost elektrane je 30%, a broj radnih sati je 8000 h godišnje

• ukupna učinkovitost kogeneracije je 75% s tim da je električna učinkovitost 25%, a toplinska 50% - broj radnih sati postrojenja je 8000 h godišnje

Uzimajući u obzir moguću raspoloživost prostornog drva na razmatranom području te navedene pretpostavke za sirovinski i tehnički dio, procijenjen je tehnički energetski potencijal (tablice 5-1-5, 5-1-6).

Tablica 5-1-5: Procijenjeni energetski potencijal p rostornog drva na podru čju šumarije Lipik

Godišnji neto etat Godišnja neto drvna masa

Energetski potencijal prostornog drva (ulazna energija goriva)

m3/god. t/god. TJ/god. GWh/god.

21.983 17.542 214 60

Tablica 5-1-6: Procijenjeni tehni čki energetski potencijal šumske biomase na podru čju šumarije Lipik za proizvodnju elektri čne energije

Energetsko postrojenje Oblik energije Učinkovitost

Tehnički energetski potencijal (izlazna energija) Snaga

TJ/god. GWh/god. MW

Kogeneracija Elek. energija 0,25 54 15 1,9

Toplina 0,50 107 30 3,7 Elektrana Elek. energija 0,30 64 18 2,2

Treba istaknuti da gornji rezultati podrazumijevaju pretpostavku korištenja ukupno raspoloživog prostornog drva samo u jednom od postrojenja, dakle ili samo u kogeneracijskom postrojenju ili samo u elektrani.

5.1.2.2. Poljoprivredna biomasa za proizvodnju bioplina

U okviru ove Studije, a s obzirom na raspoložive informacije o razini primjene pojedinih tehnologija i vrsta biomase, za procjenu tehničkog potencijala poljoprivredne biomase podrazumijeva se samo poljoprivredna biomasa za proizvodnju bioplina odnosno tehnički potencijal stajskog gnoja i kukuruzne silaže.

Za procjenu potencijala proizvodnje bioplina iz stajskog gnoja, značajno je utvrditi intenzitet uzgoja životinja, prvenstveno u smislu koliko se uzgoj bazira na držanju u zatvorenim objektima. Ekstenzivno stočarstvo pri kojem su životinje najveći dio vremena na ispaši po poljima i livadama nije odgovarajući/optimalni preduvjet za proizvodnju bioplina. U pogledu uzgoja goveda i svinja, generalno gledano, životinje su veći dio godine u zatvorenom objektu, a to se može pretpostaviti i za razmatrano područje grada Lipika. Prema raspoloživim informacijama, na razmatranom području nema intenzivnije ovčarske i kozarske proizvodnje te konjogojstva koje bi se baziralo na držanju u zatvorenim objektima. Vezano uz perad, prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003., na području općine Lipik gotovo 92%

Page 50: ANALIZA STANJA, POTENCIJALA I OPRAVDANOSTI … · Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rada i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW .....64 Tablica 6-2-4:

47

poljoprivrednih kućanstava uzgajalo je do 50 životinja po kućanstvu. Za zaključiti je stoga da se uglavnom radi o malim poljoprivrednim gospodarstvima na kojima se perad drži većim dijelom izvan zatvorenih prostora.

Iz navedenog proizlazi da bi, u smislu tehničke dostupnosti stajskog gnoja za proizvodnju bioplina, u obzir mogla uzeti samo govedarsku i svinjogojsku proizvodnju na području Lipika. Također, pretpostavljaju se iste karakteristike ulazne sirovine kao i one prilikom procjene prirodnog (teoretskog) potencijala.

Tablica 5-1-7: Tehni čki raspoložive koli čine ulazne sirovine na podru čju grada Lipika Tehnički

raspoloživ stajski gnoj

Potrebna koli čina kuk. silaže

Potrebna poljoprivredna

površina za uzgoj kuk. silaže

t / god. t / god. ha / god.

Goveđa gnojovka 16.574 4.144 123

Svinjska gnojnica 1.435 359 11

UKUPNO 18.009 4.502 134

Iz gornje tablice razvidno je da bi, u tehničkom smislu, na razmatranom području moglo biti raspoloživo oko 18.000 t stajskog gnoja godišnje, a udio od 20% kosupstrata značio bi potrebu za nešto više od 4.500 t kukuruzne silaže čijom proizvodnjom bi se zauzelo 134 ha poljoprivrednog zemljišta.

Procijenjeni tehnički potencijal proizvodnje bioplina monodigestijom i kodigestijom, na godišnjoj razini, prikazan je u donjoj tablici.

Tablica 5-1-8: Procijenjeni tehni čki potencijal proizvodnje bioplina na godišnjoj raz ini na podru čju grada Lipika

Ulazna sirovina

MONODIGESTIJA Ulazna sirovina

KODIGESTIJA

GWh/god. TJ/god. GWh/god. TJ/god.

Gnojovka goveda

3,10 11,16 Gnojovka goveda + kuk. silaža

7,40 26,62

Gnojnica svinja

0,24 0,86 Gnojnica svinja + kuk. silaža

0,61 2,20

UKUPNO 3,34 12,02 UKUPNO 8,01 28,82

Za procjenu tehničkog potencijala proizvodnje električne i/ili toplinske energije iz bioplina, važne su pretpostavke vezane uz karakteristike samih postrojenja, a iste su kako slijedi:

• ukupna učinkovitost kogeneracije je 70% s tim da je električna učinkovitost 40%, a toplinska 30% - broj radnih sati postrojenja je 8000 h godišnje

• ukupna učinkovitost elektrane je 30%, a broj radnih sati je 8000 h godišnje