ANALIZA TURISTIČKE SEZONE 2016. GODINE

I OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE 2017. GODINE

[Type the document subtitl

Split, prosinac 2016. godine

1

SADRŽAJ

I UVODNE ODREDNICE ……………………….................................……… str. 2

1.1. Stanje u svjetskom turizmu ..............…………………......................................……. str. 2

1.2. Hrvatski turizam u 2016. godini ...............………………..................................…... str. 4

II PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE …………………………………......... str. 5 2.1. Očekivanja od turizma u 2016. godini …………….............................…………....... str. 5

2.2. Mjere i aktivnosti na pripremi sezone ……………………………............................ str. 8

2.3. Ulaganja u turizam u 2016. godini .............................................................................. str.14

III TURIZAM U BROJKAMA 2016 .................................................................. str.16 3.1. Hrvatski turizam …….....................................………………................................. str. 16

3.2. Turizam na području Splitsko – dalmatinske županije …………........................... str. 18

3.2.1. Dinamika turističkog prometa po mjesecima ……………….........................….. str. 18

3.2.2. Turistički promet po odredištima Srednje Dalmacije ………………….............. str. 25

3.2.3. Strani turistički promet po zemljama pripadnosti ………………........................ str. 30

3.3. Nautički turizam …………………………………………………………............... str. 34

3.4. Kružna putovanja stranih brodova ………………………….............................…. str. 36

3.5. Pomorski i obalni prijevoz ………………………................................………........ str. 38

3.6. Zračni prijevoz …………………………………………………….......................... str. 40

3.7. Potrošnja turista u destinaciji ................................................................................... str. 43

3.8. Prihodi od turizma …………………………………………………........................ str. 45

IV OBILJEŽJA TURISTIČKE SEZONE …………............................................. str.48

V OSTALI ASPEKTI TURISTIČKE SEZONE ………...................................… str.60

VI OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU SEZONE 2017. .......................... str.63 6.1. Stanje u svjetskom okruženju i očekivanja od turizma u 2017. godini …………… str. 63

6.2. Projekcija stanja na emitivnim tržištima u 2017. ………………………….............. str. 65

6.3. Mjere i planovi turističke politike u 2017. godini ...……………………….............. str. 68

6.4. Poboljšanje ukupne turističke ponude ………………………………………........... str. 75

6.5. Zaštita okoliša i prostora ……….....…………………………………………............ str. 75

6.6. Sigurnost turista …………………...……………………………..…......................... str. 76

6.7. Rad turizmu pratećih djelatnosti ………………………………………………........ str. 76

VII ZAKLJUČAK ............................................................................................... str.77

2

I UVODNE ODREDNICE

1.1. STANJE U SVJETSKOM TURIZMU Prema podacima Svjetske turističke organizacije, u svjetskom turizmu u 2016. turistički

sektor opet je pokazao izuzetnu sposobnost prilagodbe promjenjivim uvjetima na tržištu te

potaknuo rast i stvaranje novih radnih mjesta unatoč brojnim gospodarskim i

geopolitičkim izazovima. Sa svjetskog turističkog tržišta stizale su optimistične prognoze o

daljnjem nastavljanju trenda porasta turističkog prometa, koji je u 2015. godini povećan za

4 posto. Naime, prema podacima iz Svjetske turističke organizacije (UNWTO), u 2015.

godini u cijelom svijetu ostvareno je rekordnih 1,2 milijarde međunarodnih turističkih

dolazaka, što je 4,4 posto više nego godinu ranije, ili povećanje od 50 milijuna u odnosu na

2014. godinu, a s obzirom na pozitivne trendove potražnje i za 2016. godinu očekivao se

sličan porast. Značajan je podatak da međunarodni turizam bilježi sve veće uspjehe. Tako

je 2015. godina bila šesta godina za redom s natprosječnim rastom međunarodnih

turističkih dolazaka, a Europa je i dalje najposjećeniji dio svijeta, dok je posjećenost

sjeverne Afrike, posebice Tunisa, u padu zbog terorizma. Međunarodni turizam u 2015.

dosegnuo je nove rekordne visine što pridonosi gospodarskom rastu i stvaranju novih

radnih mjesta u mnogim dijelovima svijeta, pri čemu je potražnja bila snažna gotovo

svugdje u svijetu, ali s 'mješovitim' rezultatima u pojedinim destinacijama zbog neobično

jakih oscilacija tečaja, pada cijena nafte i drugih roba koje su povećale raspoloživ dohodak

za putovanja. Rezultati su također bili i pod utjecajem prirodnih te civilizacijskih kriza u

mnogim dijelovima svijeta. Po podacima UNWTO-a, rast broja stranih turista od po 5

posto, prošle su godine zabilježile turistički najjače tri svjetske regije, Europa, Amerike te

Azija i Pacifik, no Europa je i dalje najposjećenija regija svijeta s više od polovice ukupnog

broja stranih turista koji su lani putovali svijetom. U Europu ih je došlo 609 milijuna, što je

29 milijuna ili 5 posto više nego u 2014., čemu je pridonijelo i slabljenje eura u odnosu na

neke druge svjetske valute. Uz potporu svojih jakih valuta i oporavka ekonomije, Kinezi,

Amerikanci te Britanci u 2015. godini najviše su putovali svijetom, dok se udjel nekad

jakih džava po tom pitanju - Rusije i Brazila, znatno smanjio zbog ekonomskih ograničenja

u obje zemlje. Kinezi su i najviše trošili u svijetu, pri čemu je njihov rast potrošnje

dvoznamenkasti, dok su na drugom mjestu turisti iz SAD-a te oni iz Velike Britanije.

Trenutno je u turizmu važno pitanje sigurnosti i zaštite, a kako turizam uvelike ovisi o

kolektivnoj sposobnosti promicanja sigurnog putovanja, UNWTO je pozivao vlade i

turističke uprave da u planiranju nastoje minimalizirati izloženost turističkog sektora

rastućim prijetnjama kako bi se povećala njegova sposobnost za podršku sigurnosti.

Svjetska turistička karta precrtava se munjevitom brzinom budući da putnici i izletnici

mijenjaju svoje želje uslijed terorističkih napada, epidemija bolesti i migrantskih kriza.

Muslimanske zemlje diljem svijeta, prema ocjenama turističkih djelatnika, trenutačno su

glavni gubitnici u ovoj borbi za turiste.

3

Napadi na turiste u Tunisu i pad ruskog zrakoplova koji je uzletio iz egipatskog turističkog

bisera Sharm el-Sheikha ozbiljno su uzdrmali turizam u obje zemlje. Tako se očekivalo da

će zbog straha i trenutne nepoželjnosti turističkih posjeta Bliskom istoku države poput

Grčke, Portugala i Španjolske profitirati u 2016. godini budući da nude sličnu klimu,

cijene, ali i toliko željenu sigurnost. Unatoć svim prevrtanjima u svjetskom okruženju,

UNWTO je za 2016. godinu predviđao rast međunarodnih turističkih dolazaka za oko

četiri posto. Indeks povjerenja potrošača i želje za turističkim putovanjima i dalje je u

svijetu pozitivan, te se u 2016. godini najveći porast broja stranih turista očekuje u regiji

Azije i Pacifika, od 4 do 5 posto u odnosu na 2015., slično kao i u obje Amerike, dok bi u

Europi mogao biti nešto niži, od 3,5 do 4,5 posto. Izgledi su pozitivni i za Afriku, nakon

pada u 2015., te za Bliski istok, gdje se očekuje po 2 do 5 posto više stranih turista. Sektor

putovanja i turizma čini desetinu ukupnog globalnog BDP-a i raste u prosjeku 3,4 posto

godišnje. U usporedbi s globalnom ekonomijom koja je rasla 2,3 posto godišnje, ovaj rast

pokazuje da je sektor putovanja i turizma otporniji na gospodarske šokove. Svjetsko

udruženje putovanja i turizma predviđa da će se u sljedećih pet godina rast sektora ubrzati

na 5,2 posto godišnje.

Prema zadnje objavljenim podacima, svijetom je u prvih devet mjeseci 2016. godine

putovalo 956 milijuna stranih turista, što je 34 milijuna ili 4 posto više nego u istom

lanjskom razdoblju, a izgledi su i do kraja godine pozitivni, pa se očekuje da će njihov broj

biti veći od 1,2 milijarde u prošloj godini. Iako je većina svjetskih odredišta prijavila

ohrabrujuće rezultate za devet mjeseci, ima i onih koji se bore s utjecajem negativnih

događaja u svojoj zemlji ili u regiji, pogotovo vezanih za sigurnost odredišta i putnika.

Promatrano po svjetskim regijama, UNWTO-ov barometar pokazuje da su najveće poraste

dolazaka stranih turista u devet mjeseci 2016. godine, od oko 9 posto, imali Azija i Pacifik.

Europa je u devet mjeseci ostvarila najmanji porast dolazaka stranih turista među svim

svjetskim regijama, od 2 posto, pri čemu je solidan rast imala većina destinacija. Ukupnom

rezultatu Europe najviše su pridonijeli dvoznamenkasti porasti dolazaka turista u neke od

glavnih turističkih država - Španjolske, Portugala pa i Grčke i Irske, čime su nadoknađeni

slabiji rezultati u Francuskoj, Belgiji i Turskoj. Činjenica je da su europske zemlje pokazale

različite rezultate, pri čemu su neke destinacije zabilježile veliki rast zbog slabijih rezultata

u nekim drugim destinacijama, no unatoč nešto slabijem rastu od ukupno svjetskog Europa

je i dalje najposjećenija regija svijeta koju je posjetilo više od 40 posto od ukupnog broja

stranih turista u svijetu. S porastima dolazaka stranih turista od 4 posto u svijetu, turizam

se iznova dokazao jednim od najvažnijih i najelastičnijih gospodarskih sektora u svijetu.

Većina svjetskih tržišta izvijestila je i o povećanju međunarodnih izdataka za turizam

odnosno o rastu turističke potrošnje u prvih devet mjeseci 2016. godine. Uz to, stvaranjem

radnih mjesta za milijune ljudi u vrijeme kada je u svijetu jedan od najvećih izazova

pružiti perspektivu za bolju budućnost turizam postaje i važniji stvarajući veze među

ljudima svih naroda i sredina uz rušenja stereotipa, strahova i nepovjerenja. Vodeći se

prognozama UNWTO do konca 2016. godine, očekuje se nastavak prošlogodišnjeg trenda

porasta globalnog turističkog prometa, no uz naznaku da je došlo do promjena u

trendovima potražnje te nešto jačeg preusmjeravanja turističkog prometa iz 'pogođenih'

odredišta ka nekim drugima, sigurnijima.

4

Unatoč ukupnom rastu, svjetski turizam i dalje je opterećen sigurnošću koja ostaje globalni

problem, dok je ekonomska situacija različita od zemlje do zemlje. Hrvatska je na

globalnom turističkom tržištu prepoznata i kao važna turistička destinacija čije razvojne

mogućnosti još nisu iscrpljene. Sve svjetske relevantne institucije i prognoze govore i u

prilog tezi da je turizam jedan od ključeva za bržu integraciju Hrvatske u globalnu

ekonomiju i društvo.

1.2. HRVATSKI TURIZAM U 2016. GODINI

Godina 2016. za hrvatski turizam predstavljala je godinu punu zadovoljstva koje su dijelili

svi, od turističkog gospodarstva, resornog ministarstva i sustava turističkih zajednica.

Godina 2016. ostati će zapamćena po rekordnom broju turističkih dolazaka i noćenja, po

ostvarenom godišnjem rastu svih važnih pokazatelja turističkog sektora, te najvažnije,

očekivanjima da će fizičke pokazatelje, pratiti i rekordni financijski pokazatelji. Prije

početka turističke sezone najave s svih strana su bile kako će ovo biti odlična turistička

sezona, od reakcija s turističkih sajmova, ranih bookinga kao i interesa stranih gostiju i

medija za Hrvatskom. Pozitivna priča oko Hrvatske urodila je plodom te smo opet svjedoci

rekordne turističke sezone u hrvatskoj povijesti. Prema podacima Državnog zavoda za

statistiku tijekom prvih deset mjeseci 2016. godine, u komercijalnim smješajnim

kapacitetima u Hrvatskoj realizirano je oko 15 milijuna dolazaka domaćih i stranih turista,

što je za 8 posto više u usporedbi s prošlom godinom, te je realizirano i nešto manje od 77

milijuna noćenja turista, a što je za 9 posto više u odnosu na prošlu godinu. Dosad

ostvareni rezultati turističkog prometa posljedica su kvalitetnog planiranja i promocije, ali

i sinergije javnog i privatnog sektora koji samo ujedinjeni mogu kvalitetno upravljati

destinacijama. Činjenica jest da je ove godine otvoreno 40 novih i obnovljenih hotela, a

investicije u turistički sektor popele su se na vrijednost od 676 milijuna eura. Danas je

turizam doživljaj, emocija koja se budi kod turista i evokacija uspomena na sve ono što je

gost doživio za vrijeme svog posjeta. Unapređenje konkurentnosti sadržaja i kvalitete

usluge mora biti smjer kako dalje unaprjeđivati turizam. Činjenice temeljene na brojkama

ne ostavljaju prostora sumnji: Hrvatska će 2016. godinu u turizmu pisati kao najbolju u

fizičkom prometu s više od 80 milijuna noćenja i zaradi koju se procjenjuje na čak 9,5

milijardi eura ukupnih prihoda od turizma.

Zbog svega što se događa u svijetu i Europi, uključujući terorističke prijetnje i previranja

oko (ne) sigurnosti putovanja te izbjegličku krizu, kao i zbog još uvijek nepovoljnog

poslovnog okruženje u zemlji, za turizam je 2016. bila vrlo izazovna i pomalo neizvjesna

godina, u kojoj su ponovo do izražaja došla već dokazana umijeća i znanja turističkih

djelatnika. U takvim uvjetima, blizina Hrvatske, kao i Srednje Dalmacije tradicionalnim

turističkim emitivnim tržištima, kao i osjećaj sigurnosti kojeg turisti imaju boraveći u

turističkim destinacijama, svakako je išlo na ruku, izuzetnim turističkim ostvarenjima.

Hrvatska uspješno održava imidž sigurnog i privlačnog turističkog odredišta te,

zahvaljujući stalnim aktivnostima, još uvijek zauzima visoko mjesto kada se govori o

sigurnosti kao jednom od prioritetnih čimbenika odluke o izboru turističke destinacije.

5

Razloga za ponos i zadovoljstvo ostvarenim turističkim rezultatima, posebno ima regija

Srednja Dalmacija, koja je u dosadašnjem dijelu turističke sezone upisala svoje najbolje

turističke brojke. Prema statističkim pokazateljima DZS-a, u prvih deset mjeseci u

komercijalnim smještajnim objektima, ugošćeno je gotovo 2,7 milijuna gostiju koji su

ostvarili preko 14,7 milijuna turističkih noćenja, što je za 10 posto više u dolascima i 12

posto više u realiziranim noćenjima. Kada se tome pridodaju podaci ostvareni u nautičkom

turizmu dolazi se do brojke od gotovo 2,9 milijuna dolazaka i preko 16 milijuna ostvarenih

noćenja domaćih i stranih turista. Sva turistička mjesta s uspjehom se trude u stvaranju

turističkog ambijenta i ulažu financijska sredstva i napore u uređenje mjesta s ciljem

poboljšanja ukupne kvalitete turističke destinacije. Zaključno može se konstatirati da se

Hrvatska i ove godine nametnula kao odredište kojeg, uz tradicionalno vjerne goste, sve

više otkrivaju i cijene i na novim tržištima. Hrvatska je velikom broju europskih emitivnih

tržišta najbliže i klimatski najpogodnije turističko odredište, što je posebno pozitivno

utjecalo na turistička odredišta na području Srednje Dalmacije. Hrvatski turizam je

strateški dio gospodarstva, ali ujedno znatno izložen svjetskim trendovima i konkurenciji.

Preko 90 posto turista su stranci zbog čega se na svjetskom tržištu treba izboriti za

poziciju. Trenutni pokazatelji ukazuju na uspješan rezultat tekuće turističke sezone, no

bitno je da se iz vida ne izgubi dugoročan, strateški razvoj turizma. Osim rekordne

turističke posjete i najviše ostvarenih noćenja u povijesti hrvatske države, svi su izgledi da

će hrvatski turizam u 2016. godini, dosegnuti i rekordne financijske pokazatelje. Rast

dolazaka i noćenja pozitivno će utjecati na hrvatski bruto domaći proizvod (BDP), osobito

potrošnju, dok bi prihodi od turizma mogli ove godine dostići rekordnih 9,5 mlrd eura.

Hrvatski turizam jedan je od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva. Iako

opterećen s brojnim preprekama i opterećenjima, kao i ostatak domaćeg gospodarstva,

hrvatski turistički sektor zauzima visoko 33. mjesto između 141 zemlje svijeta. To

potvrđuje opravdanost daljnjeg ulaganja i razvitka turizma kao ključne strateške grane

hrvatskog gospodarstva. Navedeno potvrđuju i podaci Eurostata (Europski ured za

statistiku), o zabilježenom turističkom prometu u zemljema EU u prošloj godini. Broj

turističkih noćenja u 28 zemalja Europske unije dosegnuo je prošle godine novi rekord, a

Hrvatska je upravo među zemljama s najvećim rastom broja noćenja i najvećim udjelom

inozemnih gostiju, čime se svrstala među zemlje s najizrazitijim povećanjem broja

turističkih noćenja u odnosu na godinu prije.

II PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE

2.1. OČEKIVANJA OD TURIZMA U 2016. GODINI

Analitičari i prognozeri globalnih turističkih kretanja najavljivali su u 2016. godini još više

putnika, otkrivanje novih odredišta te očekivanja da će turizam nastaviti svoj uspješni niz.

Godina 2016. potencijalno će biti vrlo uspješna, kako za svjetski turizam općenito, tako i

za Hrvatsku, što su potvrđivala očekivanja međunarodnih turističkih stručnjaka.

6

Provedene analize ukazivale su kako će prosječna očekivana stopa rasta svjetskog

turističkog prometa (mjerenog dolascima) u 2016. godini iznositi 4 posto. Rast na području

Europe kretat će se u rasponu od +3.5 do +4.5 posto, dok se rast veći od prosječnog očekuje

u regijama Azije i Pacifika te Sjeverne i Južne Amerike. No, iza stabilnog rasta koji se

očekivao, postojali su i mnogi novi trendovi i očekivanja potencijalnih turista i posjetitelja.

Naime, putnici nove generacije, u stalnoj su potrazi za novim iskustvima, u samoj

destinaciji traže autentičnost, upoznavanje s lokalnim životom i običajima, racionalni u

potrošnji, približavajući se onome, što u velikom broju turističkih odredišta i jest zanimljiv

turistički proizvod. Također, prema svim predviđanjima, očekivalo se da će turizam na

globalnoj razini u 2016. godini nastaviti s pozitivnim trendovima. U prošloj godini

ostvareni su dobri financijski rezultati, te se očekivalo da će ovogodišnju turističku sezonu

obilježiti jačanje investicijskih aktivnosti te oporavak gospodarstva Europske unije što je

upućivalo na još uspješniju poslovnu godinu u turističkoj djelatnosti. Prema dugoročnim

projekcijama trendova turističkih kretanja UNWTO-a razvidno je kako se na svjetskoj

razini i tijekom narednih godina očekuje kontinuirani rast turističkog prometa koji će se

kretati oko 4%.

Rekordnim prihodima u turizmu od gotovo osam milijardi eura ostvarenim u prošloj

godini Hrvatska je pripremala turističku sezonu 2016. godine sa još većim očekivanjima.

Nakon lanjskog rasta prihoda od stranih gostiju od 560 milijuna eura ili 7,6 posto,

turistički sektor je bio uvjeren da 2016. godina može nadmašiti 2015. godinu. Naime,

značajne investicije u smještajne kapacitete i dodatne sadržaje, ali i situacija na ostalim

turističkim tržištima bili su argumenti na osnovi kojih je Hrvatska računala na daljnji rast.

Također, znalo se da će raspodjelu na turističkim tržištima na Mediteranu najviše odrediti

sigurnosni aspekt i izbjeglička kriza. Grčka i Španjolska tako bi mogle biti najveće

dobitnice među mediteranskim destinacijama u sezoni 2016. godine. I Hrvatska bi trebala

biti među turističkim dobitnicima, ali s obzirom na visoko dostignutu popunjenost u špici

sezone nije se moglo računati da će se milijuni turista koji su odlučili izbjegavati nesigurne

destinacije odlučiti za Hrvatsku. Hrvatska je u hotelskim kapacitetima imala donekle

prostora za rast u srpnju u kojem je prošle godine popunjenost stalnih kreveta dosegnula

90 posto. U kolovozu je popunjenost visokih 96,8 posto. Prostora za rast svakako je bilo u

lipnju i rujnu, kada je prosječna popunjenost oko 65 posto, a velik je potencijal bio i

privatni smještaj u kojemu se zadnjih godina značajno podiže kvaliteta.

Turistička 2016. počela je s porastima prometa, rezervacija i dobrim tržišnim najavama, pa

se očekivalo da bi mogla nadmašiti odlične turističke rezultate iz 2015. godine. Sa takvim

ocjenama i očekivanjima slagali su se predstavnici niza segmenata turističkog sektora,

ističući da je početak nove godine donio dobre rezultate prometa u gotovo svim

odredištima na Jadranu i u unutrašnjosti zemlje. Nova godina pred turizam postavila je

nove izazove, za koje se vjerovalo da je turistički sektor spreman te se očekivalo da se

nastavi s trendom rasta. Sve je ukazivalo na pozitivno stanje i izglede ekonomske situacije

u Europi, što je bilo dobro za rast turističke potražnje i za Hrvatskom, no smatralo se da će

na tu potražnju na cijelom Mediteranu i po Europi dosta utjecati sigurnosna situacija

povezana s nepredvidljivošću terorizma.

7

Naime, predviđalo se da sigurnosna situacija u dijelu turističkih mediteranskih destinacija,

poput Turske i Egipta, pa i Grčke, može utjecati na određeno 'prelijevanje' prometa, pa i u

Hrvatsku koja slovi kao sigurna destinacija. No, prema mišljenjima stručnjaka, Hrvatska

kao turističko odredište ne bi znatno profitirala od turista koji izbjegavaju tržišta ugrožena

terorističkim prijetnjama i to uglavnom zato što su hotelski kapaciteti više – manje

popunjeni. Osim toga, riječ je o turistima koji tradicionalno odlaze ljetovati u destinacije

kao što su Egipat, Tunis ili Turska, gdje uglavnom konzumiraju all inclusive tip turizma –

a to je ponuda turizma kakva se na hrvatskoj obali uglavnom ne nudi. Te su turiste prema

procjenama stručnjaka trebale privlačiti destinacije poput Španjolske, Italije ili Portugla,

dok je Hrvatska od geopolitičke situacije profitirala u vrijeme bookinga. Taj učinak nije

kratkoročan te vodi do toga da se poduzetnici ohrabruju na ulaganja, diže se kvaliteta, te

destinacije dolaze u žižu intersa velikih touroperatora. Prema predviđanjima turističkih

djelatnika očekivala se dobra sezona, posebno iz razloga što se Hrvatska percipira kao

sigurna zemlja u koju turisti radije i češće dolaze osobnim vozilom, nego avionom.

Očekivalo se da do konca ovogodišnje turističke godine broj noćenja i prihoda bude za

nekoliko postotnih poena bolji u usporedbi s prošlom godinom. Tijekom špice ljetne

sezone nema prostora za puno pomaka jer su kapaciteti puni, te se očekivalo daljnje širenje

sezone, koje je započelo već prošle godine. Pri tome su se najviše stope rasta očekivale kod

najkvalitetnijih objekata. Procjene su bile da bi turistički promet krajem svibnja i u lipnju

bi, prema najavama i informacijama od touroperatora, turističkih agencija i poslovnih

subjekata, trebao biti pozitivan i bolji nego protekle godine, a iako je o konkretnim

brojkama bilo još rano govoriti, vjerovalo se da će hrvatski turistički sektor u glavni ljetni

dio sezone ući s pozitivnim pokazateljima turističkog prometa predsezone. Prodaja je na

stranim tržištima nerijetko bila i u dvoznamenkastim postocima rasta, a većina hrvatskih

hotelskih kuća, naglašavala je da su kapaciteti za srpanj i kolovoz skoro u cijelosti

rasprodani, dok je prodaja lipnja i rujna bila na vrlo visokoj razini.

Dosadašnji rezultati turističkog prometa na razini Hrvatske, posebice Srednje Dalmacije

nadmašili su sva očekivanja te su pozitivni na velikom broju europskih i svjetskih

emitivnih tržišta. U turbulentnom globalnom okružju, komparativne prednosti Hrvatske i

njenih destinacijskih područja, poput blizine velikom broju relevantnih emitivnih tržišta

te posebice sigurnost, snažno dolaze do izražaja i argumenti su za odabir Hrvatske kao

odmorišne destinacije. Zadržavanje pozicije na svjetskom tržištu uz percepciju Srednje

Dalmacije kao poželjne, izvorne i sigurne destinacije te stvaranje pozitivnog okruženja za

prihvat turista, uz zadržavanje realno ostvarivih stopa rasta prometa i prihoda od turizma,

bili su temeljni ciljevi turističke politike u 2016. godini. Ne zaboravljajući da hrvatski

turizam u najvećoj mjeri ovisi o inozemnim tržištima koja su, posebice europska,

preplavljena ponudama i snažnim marketinškim aktivnostima konkurenata, nametala se

potreba neprestane prilagodbe u pogledu strateškog i operativnog pristupa u ostvarenju

planiranih programskih aktivnosti u marketingu koje, u suglasju s postavkama Strateškog

marketinškog plana, provodi Hrvatska turistička zajednica zajedno sa cjelokupnim

sustavom TZ-a. Jedan od elemenata prilagodbe svakako je bilo i postupno mijenjanje

osnovne strategije pozicioniranja, tj. komuniciranja suštine hrvatskog turističkog brenda.

8

Hrvatska je, prema procjenama stručnjaka UNWTO-a, posljednjih godina bila jedna od

vodećih svjetskih odredišta. U globalu, u 2016. godinu gledalo se s optimizmom te

vjerovalo da će je obilježiti i rast prihoda od turizma. Stoga je bilo od velike važnosti da se

s partnerima iz privatnog i javnog turističkog sektora što kvalitetnije pripreme i obrade

aktivnosti i ciljevi koji su bili zacrtani. Imajući u vidu sve navedeno, ostvarenje potrebnih

pretpostavki na svim razinama od državnih poticaja do poduzetničkog angažmana na

lokalnim razinama očekivalo se na području regije Srednje Dalmacije u 2016. godini

ponavljanje prošlogodišnjih rezultata turističkog prometa uz mogućnost porasta prometa

od 2 – 3 posto. Bila su prisutna očekivanja da će sinergijski učinak aktivnosti sustava

turističkih zajednica, Ministarstva turizma te svih subjekata u turizmu, podjednako iz

javnog i iz privatnog sektora, rezultirati ostvarenjima koja će biti pozitivna.

2.2. MJERE I AKTIVNOSTI NA PRIPREMI TURISTIČKE SEZONE

Pred hrvatskim turizmom se očekivala još jedna godina koja će biti puna novih izazova i

pozitivnih očekivanja. Iako je većina pokazatelja upućivala na konačan oporavak

hrvatskog gospodarstva, i nadalje su bila prisutna određena nepovoljna gospodarska

kretanja, posebice na domaćem tržištu. Unatoč svemu, turizam i nadalje predstavlja jednog

od glavnih pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i značajno doprinosi ukupnom

društvenom razvoju Hrvatske. Kako su gospodarske prognoze Europske komisije za 2016.

godinu za većinu najvažnijih emitivnih tržišta hrvatskog turizma bile pozitivne, za

očekivati je daljnji rast, kako obujma fizičkog prometa u turizmu, tako i deviznog prihoda

od turizma. Pretpostavljalo se da će 2016. godina donijeti i niz izazova koji su prije svega

rezultat previranja na svjetskim tržištima i pooštravanja konkurentske utakmice na tržištu.

Stoga je bilo potrebno da se svi u javnom i privatnom sektoru adekvatno pripreme, vodeći

računa o svakom gostu za kojeg se treba izboriti. To se trebalo postići na način da se

organizira snažna marketinška prisutnost na svim vodećim emitivnim tržištima, država da

potakne pomake u fiskalnom dijelu, ojača suradnju s privatnim sektorom i radi na

stvaranju strateških i tržišnih preduvjeta koji će ojačati ukupnu konkurentnost turizma.

Na nacionalnoj razini cilj je bilo nastaviti provedbu mjera iz donesene Strategije razvoja

turizma koja predstavlja prekretnicu u promišljanju razvoja turizma, obzirom ista definira

novu viziju i nove strateške pravce djelovanja na održivom razvoju turizma. Usvajanje u

Saboru tog najvažnijeg dokumenta za hrvatski turizam važno je ne samo zbog vizije

razvoja koja do 2020. predviđa da će Hrvatska ući među 20 najkonkurentnijih turističkih

zemalja svijeta uvođenjem niza novih turističkih proizvoda, produljenje sezone i s

porastima broja hotelskih kreveta, zapošljavanja, ali i investicija na oko sedam milijardi

eura te udvostručenje ukupnih turističkih prihoda na više od 14 milijardi eura, nego i jer

je takav dokument temelj za povlačenje sredstava iz EU fondova. Povodom toga, nadležno

Ministarstvo turizma je nakon donošenja i usvajanja strategije pokrenulo niz operativnih

aktivnosti za provedbu akcijskih planova koje definira taj dokument, što se nastavlja i u

2016. i dalje, ali je turistički sektor zaključio da povećanje stope PDV-a ide protiv te

Strategije.

9

Turistička putovanja su potreba i navika kojih se suvremeni čovjek teško odriče. Bez

obzira na stanje na glavnim emitivnim tržištima, ljudi će uvijek putovati, a da bi se što veći

dio turističke seobe usmjerio prema hrvatskim odredištima, bilo je potrebno intezivnim

promotivnim aktivnostima na turističkim tržištima privući pažnju i dokazati da je

Hrvatska upravo destinacija koja pruža najpovoljnije cjenovne uvjete i kvalitetom svojih

proizvoda zadovoljava potrebe turista. Svjesni situacije u svijetu i činjenice da će se u

budućnosti bilježiti sporiji rast europskog turističkog tržišta, resorno ministarstvo i

cjelokupni sustav turističkih zajednica za ovu su se turističku godinu pravovremeno počeli

pripremati nizom mjera, koje su dogovorene u suradnji javnog i privatnog turističkog

sektora, što se i prijašnjih godina pokazalo uspješnim modelom za pripremu sezone. U

promidžbenom smislu, glavni naglasak svih aktivnosti bio je stavljen na privlačenje gostiju

na Hrvatskoj najbližim europskim tržištima. Iako je Hrvatska kao turistička destinacija

najprepoznatljivija među europskim turistima, sve je bolje pozicionirana i na dalekim

tržištima poput SAD-a, Kine, Japana ili Koreje. Cilj je bio ponoviti dobre rezultate od

prošle godine, a ondje gdje je to bilo realno, ostvariti poraste. Pri tome se nije očekivalo da

će porast turističkog prometa sa svih tržišta biti linearnog karaktera, ali se težilo

strukturalnim unaprjeđenjima u pogledu potražnje za specifičnim oblicima ponude,

povećanjima potrošnje te svakako povećanjima broja posjeta u pred i posezoni.

Kada se govori o Hrvatskoj, s obzirom na relativno nizak udjel domaćeg turističkog

prometa u ukupnom rezultatu, jasno je kako su se očekivanja u 2016. godini pretežito

temeljila na rezultatima koji će biti ostvareni na stranim tržištima. U skladu s navedenim,

hrvatskom turizmu stabilnost daju tržišta poput Češke, Slovačke ili Slovenije gdje je već

dugi niz godina tržišni lider. Tu si i tržišta poput Njemačke, Austrije ili Italije, koja su s

jedne strane značajan čimbenik u kontekstu ukupnog prometa, a istovremeno

predstavljaju tržišta s respektabilnim daljnjim potencijalom rasta, posebice Njemačka.

Važnost predstavljaju i tržišta koja su u emitivnom pogledu (na europskoj razini) vrlo

relevantna, no u ukupnim emitivnim okvirima Hrvatska na njima još uvijek osvaja

relativno mali udjel u segmentu prometa u inozemstvo. Primjer su tržišta Ujedinjene

Kraljevine, Skandinavije, Francuske ili Nizozemske, gdje strateški cilj predstavlja

značajnije povećanje udjela u ukupnom prometu. Analize i pokazatelji turoperatora na

ključnim emitivnim tržištima govorili su o vrlo uspješnoj „first minute“ prodaji za

Hrvatsku koja je, ovisno o partneru i tržištu, u odnosu na isto razdoblje prošle godine u

značajnom broju slučajeva početkom 2016. godine dosegla i visoke dvoznamenkaste stope

rasta. Slični su bili i trenutni indikatori pojedinih značajnih globalnih online booking

platformi za Hrvatsku, gdje se osim glavne sezone odlično prodavala i vansezona - čak i

lipanj, za koji je bila prisutna bojazan o padu broja posjeta u odnosu na 2015., uslijed

rasporeda blagdana (Uskrs u ožujku, blagdan Duhova u svibnju). Imajući u vidu sve

navedeno, rezultat Hrvatske u 2016. godini, koji bi prema stopi rasta nadmašivao

očekivani prosjek za Europu (4,5 posto), moći će se smatrati uspjehom, s time da se u

sezonu ulazilo sa značajnom dozom optimizma i nakanom da se kvalitativno i u smislu

fizičkog rezultata napravi dodatni pozitivni iskorak.

10

U prilog su išle i brojne najave uvođenja dodatnih (ili proširenja programa letova

postojećih) zrakoplovnih linija (Austrija, Nizozemska, Belgija, Češka, Francuska, Italija,

Njemačka, Poljska, Rusija, Ujedinjena Kraljevina…), što će svakako pridonijeti rezultatima

van sezonskog (i visoko sezonskog) razdoblja, kao i afirmaciji novih emitivnih centara.

Sve aktivnosti Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, provodile su se u

skladu s programom rada za 2016. godinu, kao i aktivnostima predviđenima planovima

rada u suradnji s ministarstvom i Glavnim uredom HTZ-a. U strateškom i operativnom

pristupu realizaciji planiranih programskih aktivnosti turistička zajednica se rukovodila

postavkama novog Strateškog marketing plana hrvatskog turizma za razdoblje 2014 - 2020

godine (usvojen u listopadu 2014.), potrebama i zahtjevima turističkog gospodarstva i

aktualnim trendovima u turističkom marketingu. Suradnja na svim razinama bio je jedan

od preduvjeta uspjeha Hrvatske i Srednje Dalmacije kao turističke destinacije, bilo u

domeni kreiranja i unapređenja turističkih proizvoda, ili pak marketinških napora

usmjerenih prema tržištima. Optimizacija djelovanja sustava turističkih zajednica, kroz

zadaće definirane Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i

sinergijsko djelovanje te udruživanje financijskih sredstava i zajedničke nastupe na

tržištima predstavljalo je imperativ djelovanja u 2015. godini. Za poboljšanje

konkurentnosti i položaja na tržištu, a time i ostvarivanje postavljenih ciljeva, ključno je

bilo provoditi mjere na razini države, gospodarskih subjekata, lokalne uprave i

samouprave i sustava turističkih zajednica. U pripremu ovogodišnje sezone uloženi su

dodatni napori i novčana sredstva za razvoj i upravljanje destinacijom. Primjeri mnogih

turistički uspješnih zemalja pokazuju da je destinaciju potrebno brendirati kako bi je se

učinilo još privlačnijim turističkim odredištem. U skladu s time i najavama resornog

ministarstva, očekuju se inicijative za daljnji razvoj destinacijskog menadžmenta u

hrvatskom turizmu. Poseban naglasak aktivnosti i u 2016. godini bio je stavljen na mjere

udruženog oglašavanja sa partnerima na stranim i domaćem tržištu. Time je ponovo

potvrđena potreba za suradnjom svih čimbenika u turističkom vrijednosnom lancu (javni i

privatni sektor, destinacije, ponuditelji i posrednici u prodaji). Ujedno, svi iz turističkog

sektora s punom ozbiljnošću pristupili su pripremi i provedbi svih aktivnosti za prihvat i

boravak gostiju, posebice u ljetnom dijelu godine, kada je i najveći pritisak u ključnim

destinacijama.

- mjere na razini GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Većina hotelijera je s optimizmom očekivala turističku sezonu 2016. godine, koja je bila i u

znaku mnogobrojnih investicija u poboljšanje ponude kroz otvaranje novih hotela ili

poboljšanje standarda postojećih. Hrvatska hotelska industrija unatoč pomacima u zadnjih

deset godina i povećanju broja hotela više kategorije te noćenja još zaostaje za

hotelijerstvom južne Europe i Mediterana zbog nedostatka investicija, brendinga i javno-

privatne suradnje u destinacijama te posebno zbog izrazite sezonalnosti hrvatskog turizma

što priječi i jači dolazak jakih hotelskih lanaca i općenito investitora. Svjesni sve veće

važnosti internetske komunikacije s tržištima, pa i online rezervacija, dosta hotelijera se

okrenulo ovom kanalu prodaje. I mali i obiteljski hoteli također su očekivali bolju sezonu

u odnosu na 2015. godinu.

11

Unatoć boljim očekivanjima, činjenica je da hotelijeri posluju u iznimnom lošim uvjetima,

dobrim dijelom jer su ekonomski i pravni okviri nedorečeni. U ukupnim smještajnim

kapacitetima sudjeluju tek sa 16 posto kapaciteta, dok sa aspekta prihoda čine okosnicu

turističke industrije, predstavljaju nositelja zapošljavanja te su oslonac izgradnje

tehnologije i upravljanja u turističkom sektoru. Da bi bili konkurentni na međunarodnom

tržištu, u hotele je potrebno neprekidno investirati. Zbog sve viših ulaznih cijena, porast

turističkog prometa zadnjih godina nije pratio i odgovarajući rast profita. Ulaganju su do

sada pomagale kreditne linije HBOR-a i programi resornog ministarstva kojim se potiče

stvaranje novih sadržaja za pred i posezonu. Neke od glavnih mjera koje se gospodarski

subjekti (hoteli) pokrenuli u svojim aktivnostima kao odgovor na stanje u turističkom

okruženju bile su sljedeće:

racionalizacija internih troškova poslovanja,

uređenje svih smještajnih objekata i poboljšanje standarda i kvalitete usluživanja,

promišljena/selektivna politika cijena te njihovo usklađivanje sa stvarnim stanjem

kvalitete ponude, realnim tržišnim položajem i kretanjem ponude i potražnje na

tržištu, (posebice sezonskim oscilacijama),

unapređenje kvalitete proizvoda (razvoj dodatne ponude i sadržaja s ciljem

produženja sezone),

poticanje suradnje na svim razinama i s javnim i privatnim sektorom radi stvaranja

preduvjeta za kvalitetno upravljanje destinacijom te ostvarivanja optimalnih

učinaka u odnosu „vrijednost za novac“,

aktivno i kontinuirano praćenje stanja i kretanja na tržištu te cjenovno i drugo

prilagođavanje s ciljem izbjegavanja negativnih utjecaja sezonskih oscilacija i dr.

tržišnih poremećaja,

edukacija matičnih i dr. stručnih djelatnika s ciljem podizanja kvalitete usluživanja

kreiranje posebne ponude/programa namijenjene pojedinim segmentima potrošača

s obzirom na dob (mladi, umirovljenici i starije osobe), interes (službeno putovanje,

odmor, aktivni odmor, wellnes i dr.) i dr.

ciljana promocija na konkretnim tržištima, uz prilagođavanje potrebama tržišta

U posljednjih nekoliko godina hotelijerstvo je svakako napredovalo u području promocije i

tržišnog pozicioniranja nacionalnog turističkog proizvoda. Na to se nadovezala ukupna

globalna tržišna situacija koja je dovela do povećanja turističkog prometa u fizičkom

smislu. Hotelijeri su kvalitetno kapitalizirali tu činjenicu i rezultati nisu izostali. Tako se

posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuirani rast svih pokazatelja, fizičkih i

financijskih. No za uspješni razvoj turizma potrebno je voditi konzistentnu turističku

politiku koja ne obuhvaća samo izravne mjere što ih donosi nadležno ministarstvo, nego i

niz neizravnih mjera koje su sastavni dio fiskalne politike, politike prostornog uređenja,

zapošljavanja, radnih odnosa i dr. Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH)

smatra da Ministarstvo turizma treba imati važniju ulogu nego do sada u kreiranju i

vođenju politika za razvoj sektora, kao i da PDV na usluge smještaja i ugostiteljstva treba

spustiti na 5 posto te uvesti niže stope PDV-a i za ostale usluge u turizmu. Posljednjih je

godina u odnosu na samo nekoliko godina unazad vrlo vidljiv pomak od prilično statičnog

marketinga i PR-a.

12

Veze hotela s lokalnom zajednicom destinacije sve su čvršće i katalizator su stvaranja

turističkog proizvoda koji uključuje različite dionike unutar destinacije, a proizvod dobiva

identitet po kojemu postaje prepoznatljiv. Izvjesno je da će turistički sektor u cjelini u

2016. godini ostvariti porast prihoda iznad 5 posto u odnosu na prošlu godinu. Obzirom su

hotelijeri u turizmu najveći investitori, moraju biti nositelji i iduće faze razvoja turizma, u

kojoj je potrebno barem udvostručiti udjel hotelskog smještaja u ukupnim kapacitetima sa

sadašnjih oko 16 posto, i to najviše s objektima visoke kategorije (resorti/ljetovališta), što je

važno i za produljenje sezone i povećanje konkurentnosti.

- mjere na razini jedinica LOKALNE SAMOUPRAVE

Lokalne zajednice moraju stvoriti uvjete da se destinacija uključi u aktivan rast i razvoj na

svojem području. Na turističkom tržištu postoji potražnja za destinacijom kao integralnim

proizvodom. Gost bira destinaciju koja mu nudi više izbora i koja mu za isti novac pruža

više atrakcija, doživljaja i drugih turističkih doživljaja. Turističkom destinacijom upravlja

lokalna uprava, koja se osim komunalnim i infrastrukturnim projektima treba usmjeriti i

na projekte koji će destinaciju valorizirati u turističkom smislu. Mjere koje se provode na

razini jedinica lokalne uprave i samouprave, kao i ulaganja koja se poduzimaju u turističku

infrastrukturu, imaju izravan utjecaj na povećanje kvalitete turističkog proizvoda

pojedinog turističkog područja i destinacije. Planirana sredstva i aktivnosti predviđena su

uglavnom za poboljšanja i modernizaciju krupne infrastrukture, kao i za uređenje

turističkih odredišta. Najznačajnije mjere koje se provode su:

razvoj objekata vodoopskrbe, javne rasvjete

poboljšanje komunalne infrastrukture

razvoj prometne infrastrukture

sanaciju odlagališta otpada,

organizaciju športskih i kulturnih manifestacija

uređenje zelenih površina, parkirališta, plaža i sl.

Lokalna uprava i njezine inicijative odnose se uglavnom na unapređenje komunalne

infrastrukture uz brigu o okolišu.

- mjere na razini TURISTIČKIH ZAJEDNICA

Turizam predstavlja jednu od najvažnijih i najperspektivnijih gospodarskih grana za

Županiju, ponajprije zahvaljujući izvanrednoj geografsko-reljefnoj konfiguraciji, odličnim

klimatološkim uvjetima te bogatoj kulturnoj baštini. Uspješno pozicioniranje Hrvatske i

svih njenih destinacijskih područja na turističkom tržištu u mnogome ovisi i o učinkovitoj

promociji turističkog proizvoda i usluga, pri čemu je temeljni cilj zadržati i osnažiti imidž

sigurnog i privlačnog turističkog odredišta. Temeljem toga poticalo se u 2016. godini

promoviranje turističke destinacije, povezivanje, koordinacija i organizacija svih nositelja

turističke ponude (javni i privatni sektor: turističke tvrtke, turističke zajednice, domicilno

stanovništvo, udruge, mediji i drugi) radi optimalnog ostvarivanja planirane strategije

razvoja turizma u destinaciji. U cilju zadržavanja stečenih pozicija na svjetskom

turističkom tržištu i osvajanja novih tržišta poduzimale su se brojne i različite promotivne

aktivnosti na turističkim tržištima, kao i aktivnosti usmjerene povećanju sigurnosti turista.

13

Sustav turističkih zajednica i ove je godine po svijetu pronosio glas o privlačnosti i

posebnosti hrvatske turističke ponude, jačajući brend Hrvatske kao vodećeg

mediteranskog odredišta bogate prirodne i kulturne baštine, raznolike turističke ponude i

kvalitetnog stila življenja. Osim toga, cilj aktivnosti na nacionalnoj razini je u narednim

periodu promijeniti percepciju Hrvatske i u tom smislu provodi se niz aktivnosti u skladu

sa Strateškim marketinškim planom. Usvojena je krovna komunikacijsku strategiju

turizma Hrvatske, s krovnim sloganom - Hrvatska puna života – kojom se želi pokazati

turistima iz cijeloga svijeta da je Hrvatska kao turistička destinacija puno više od sunca i

mora. Od 2016. godine u primjenu je uveden jedinstven informacijski sustav za prijavu i

odjavu turista pod nazivom eVisitor koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u

Republici Hrvatskoj. Putem navedenog sustava povezane su sve turističke zajednice te oko

60.000 pružatelja usluga smještaja, a pojedina turistička zajednica imae uvid u sve

prikupljene podatke o pružateljima usluga smještaja i njihovim smještajnim objektima kao

i kretanjima turista na svom području.

Promocija je bila fokusirana na tradicionalna emitivna tržišta i dr. bliske emitivne zemlje,

što je u konačnici dalo rezultate. Pored toga, brojne hrvatske destinacije imaju

neprikosnovene atribute, a to su ljepota, očuvanost prirodne i kulturne baštine,

gostoljubivost i vrijednost za novac. Dostupnost i blizina europskih tržišta postaju glavna

komparativna prednost destinacija, pa tako i Srednje Dalmacije, koja ima izuzetan

geografski položaj i odlično je cestovno povezana, što u danim uvjetima na tržištu

predstavlja jedno od ključnih faktora odabira destinacije za provođenje odmora. Blizina

tradicionalnih emitivnih tržišta uz ljepotu prirodnih resursa, gostoprimstvo lokalnog

stanovništva, sigurnost koju gosti osjećaju za vrijeme svog boravka, uz sve uređenije

prometnice, svakako idu u prilog. Turizam Srednje Dalmacije koji karakterizira bogatstvo i

atraktivnost turističkih sadržaja na obali, otocima i u zagori i u 2016. godini nastavio je

započete procese obogaćivanja sadržaja, podizanja kvalitete turističkog proizvoda i

intenziviranja promidžbe na emitivnim tržištima. Cjelokupni sustav turističkih zajednica

vršio je diljem svijeta promociju hrvatskih destinacija, pri čemu je kod onih u organizaciji

domicilnog sustava stavljen poseban naglasak na Srednju Dalmaciju. Kao bitan subjekt

turističke nadgradnje svih razvijenih turističkih zemalja, svojim radom i djelovanjem,

posebice na promidžbi turizma regije i Hrvatske u cjelini, ustroj turističkih zajednica

značajno pridonose ukupnim aktivnostima u okviru priprema turističke sezone.

Intenzivnije promidžbene, prodajne i marketinške aktivnosti glavne su mjere koje su se

poduzimale na području Splitsko – dalmatinske županije. Pri tome se u promotivnom

nastupu posebno potencirala blizina emitivnih tržišta uz ponudu raznolikih turističkih

proizvoda (agroturiam, gastronomija, wellness, manifestacije…). Uz činjenicu da je

Županija dolaskom autoceste znatno dostupnija individualnim turistima koji dominiraju u

ukupnom turističkom prometu, cilj aktivnosti bilo je i daljnje unapređivanje kućne

radinosti kao jednog od zastupljenijih oblika ponude na području Županije. Uz promotivne

aktivnosti nužno je stalno poboljšanje kvalitete turističkih usluga i proizvoda, jer je jedino

tako moguće zadržati, ali i povećati postojeću konkurentnost turističke ponude Splitsko –

dalmatinske županije.

14

2.3. ULAGANJA U TURIZAM

Vijest da se u zadnje tri godine kontinuirano povećavaju investicije u turistički sektor te

otvaraju novi hoteli, što kroz gradnju novih objekata, što kroz temeljitu rekonstrukciju,

poprilično je jasan pokazatelj da je turizam trenutno jako interesantan ulagačima, te je uz

IT industriju, jedini sektor domaćeg gospodarstva koji kontinuirano raste tijekom zadnjih

sedam godina. Investicije u hotelski sektor 2013. godine iznosile su oko 230 milijuna eura,

2014. godine 410 milijuna eura, u 2015. godini gotovo 500 milijuna eura. Što se tiče

projekcija za 2016. godinu, prema prikupljenim podacima nadležnog ministarstva, u

turistički sektor investirati će se oko 670 milijuna eura, što predstavlja porast od 35 posto u

odnosu na 2015. godinu. Pri tome će tvrtke investirati najmanje oko 376 milijuna eura u

svoje turističke projekte, s time da dosta turističkih subjekata do trenutka ispunjavanja

ankete nije imalo točan plan investicija za 2016. godinu. Istovremeno javni sektor,

odnosno županije i gradovi i općine investirati će najmanje 300 milijuna eura. Porast od

najmanje 35 posto investicija u turizam u odnosu na prethodnu godinu važan je pokazatelj,

posebice kada se uzme u obzir da se u 2015. godini otvorilo više hotela nego u proteklih

deset godina. Vjeruje se da će se taj trend nastaviti i dalje, s obzirom da je u prvih devet

mjeseci 2016. godine HBOR odobrio ukupno 133 kredita u iznosu od 1,05 milijardi

kuna. Također, mali i srednji poduzetnici u turizmu koji su željeli obnoviti, nadograditi ili

rekonstruirati postojećii hotel ili izgraditi potpuno novi, imali su u 2016. godini na

raspolaganju 40 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Do tih sredstava

mogli su doći sudjelovanjem u natječaju za izgradnju i opremanje novih ili rekonstrukciju i

opremanje postojećih hotela, na koji su se mogla javiti sva mala i srednja poduzeća bez

obzira na vrstu djelatnosti kojom se trenutno bave, a žele proširiti svoje poslovanje u

sektor turizma. Bespovratna sredstva koja su se mogla dobiti iznose do 45 posto vrijednosti

ulaganja, s tim da je najniža potpora jedan milijun, a najviša deset milijuna kuna. Dodjela

bespovratnih sredstava započela je početkom godine putem trajno otvorenog Poziva na

dostavu projektnih prijava odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj

vrijednosti 304 milijuna kuna. Poziv je namijenjen poduzetnicima u turizmu za objekte

koji mogu biti hotel, apart hotel, turističko naselje, hotel baština ili difuzni hotel koji će

dobiti sadržaje koji će produžiti turističku sezonu.

Za 2016. godinu najavljeno je otvorenje 40 novih i novoobnovljenih hotela, a uz to i

nekoliko kampova, turističkih naselja i aparthotela, a među najvećim ulagačima su

Maistra, Valamar, Laguna Novigrad, Sunčani Hvar, rapski Imperial te crikvenički Jadran.

Rrječ je o investicijskom boomu koji pokazuje da su investitori prepoznali značaj

strateškog razvoja turizma u Hrvatskoj, dok konzultanti ističu kako Hrvatska mora još

mnogo raditi na privlačenju novih i stranih investicija, ključnih za razvoj i rast

konkurentnosti hrvatskoga turizma. Kontinuirani podaci o rastu turističkoga prometa i

potrošnje turista pokazatelj su investitorima da je Hrvatska atraktivna zemlja za ulaganja, a

na turističkim operativcima je da kvalitetnim usmjeravanjem marketinga, promocije i

brendiranja osiguraju da Hrvatska bude još privlačnija. Naime, potencijal ulaganja u

Hrvatsku još nije međunarodno prepoznat u mjeri da se prvoklasni svjetski investitori

odluče za ulaganja.

15

Tome pridonosi i država jer još ne uspijeva ponuditi neaktivnu imovinu za velike projekte

dodane vrijednosti, a proces planiranja i realizacije projekata često je znatno usporen zbog

sporosti i neefikasnosti javnoga aparata. Jedan od strateških ciljeva hrvatskog turizma je

upravo kontinuirano povećanje udjela hotela te podizanje kvalitete smještaja u kampovima

i kućanstvima uz opadanje njihovih udjela u ukupnom smještajnom kapacitetu.

Strategijom razvoja turizma planira se do 2020. povećati udio hotelskog smještaja, mjeren

brojem ležaja u hotelima, sa 13 posto na 18 posto. Izgradnja će se do tada ponajviše

usmjeravati na hotelske kapacitete više i srednje kategorije, obogaćivanje doživljajne

ponude u kampovima kao i na podizanje kvalitete smještaja u kućanstvima uključujući i

njihovu transformaciju u male hotele, pansione i difuzne hotele. Usvajanjem Strategija

hrvatskog turizma za razdoblje do 2020., koja je donesena u 2013. godini, jedan od ciljeva

je uložiti čak 4,3 milijarde eura u hrvatski turizam u razdoblju od 2013. do 2020. godine.

Navedene zakonske promjene otkrivaju dva bitna cilja povezana s turizmom, a to su

snažan investicijski zamah fokusiran na krupne investicije (izgradnja hotela, kampova,

golf terena, tematskih parkova i marina) te jačanje konkurentnosti turizma kako u

domaćim tako i međunarodnim okvirima. Prvi cilj nužan je kako bi se poboljšala turistička

ponuda i smanjila izražena sezonalnost hrvatskog turizma. Ta bi dva rezultata trebala

dovesti do rasta ponajprije deviznih prihoda od turizma, ali u kasnijim razdobljima i do

rasta zaposlenosti. Drugi bi pak cilj zbog očekivanog rasta marži trebao privući

poduzetnike u ovu granu, što bi kasnije povuklo i ostale branše povezane s turizmom.

Turizam je u Hrvatskoj sektor koji čini više od 15 posto BDP-a i zbog toga je od iznimne

važnosti za gospodarstvo. Upravo zato, vrlo je važno razvijati turističke potencijale kojima

obiluje zemlja te stvarati nove motive dolazaka, odnosno nove i inovativne turističke

proizvode, posebice u razdoblju pred i posezone. Razvoj inovativnih turističkih proizvoda,

koji će pridonijeti rastu turističke potrošnje, ovogodišnji je cilj turističke politike, pa su

tako i aktivnosti koje se provode usmjerene upravo na razvoj i jačanje navedenog

segmenta. Na putu stvaranja turističke prepoznatljivosti koja će iz godine u godinu kroz

različite uslužne i razvojne projekte donijeti povećanje standarda i zaposlenosti, Splitsko-

dalmatinska županija daje veliki doprinos ravnomjernom razvoju svih dijelova svoga

prostora. Novim prostorno-planskim dokumentima koji su donijeti stvaraju se mogućnosti

za zamah u turizmu koji se otvara poduzetničkim idejama i inicijativama, a koje bi trebale

počivati na još boljoj prezentaciji i osmišljavanju ponude kulturnog, kongresnog, vjerskog,

nautičkog i gradskog turizma sa ciljem cjelogodišnjeg poslovanja, zarade i zapošljavanja.

Kao i svake godine, na brojnim destinacijama uložena su znatna sredstva u poboljšanje

infrastrukture i uređenje turističkih mjesta, organizaciju događanja, podizanje kvalitete

smještajne i druge ponude, a na pojedinim destinacijama počeli su raditi i novi ili

obnovljeni kvalitetni hoteli, a što je tržište jako dobro prihvatilo.

16

3.1. HRVATSKI TURIZAM Zahvaljujući provedenim mjerama i aktivnostima na pripremi turističe sezone, ostvaren je

značajan rast turističkog prometa, a Hrvatska temeljem turističkih rezultata u 2016.

godini, može biti izrazito zadovoljna. Svi dosadašnji statistički pokazatelji navode na to da

će 2016. godina turistički gledano biti najuspješnija godina do sada, te da popularnost

Hrvatske na turističkim tržištima još uvijek raste. S obzirom da je početkom 2016. godine s

primjenom na nacionalnoj razini krenuo novi sustav prijave i odjave turista eVisitor,

prilikom analize statističkih podataka o ostvarenom turističkom prometu koristit će se

dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku, a ne sustava turističkih zajednica, jer je

metodologija u tom sustavu kompletno drugačija i na mjesečnoj bazi nije usporediva s

lanjskom godinom. Prema trenutačno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku

u razdoblju od siječnja do listopada 2016. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne

godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 8% više dolazaka domaćih i

stranih turista te 9% više ukupnih noćenja turista. Kumulativni pokazatelji prometa

turista govore da je realizirano nešto više od 15 milijuna dolazaka domaćih i stranih turista

te je u spomenutom razdoblju evidentirano ukupno oko 76,8 milijuna noćenja domaćih i

stranih turista.

III TURIZAM U BROJKAMA 2016

17

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA, siječanj – listopad 2016. i usporedba s 2015 . godinom

DOLASCI NOĆENJA

2016 2015 Index

16/15 2016 2015

Index

16/15

Prosječan broj

noćenja

HRVATSKA 15.024.722 13.873.919 108 76.854.808 70.619.901 109 5,5 Izvor: DZS Zagreb

Pozitivni rezultati u razdoblju siječanj-rujan ostvareni su s većine ključnih emitivnih

tržišta izuzev Japana i Češke, te Rusije kod koje se bilježi rast dolazaka uz pad noćenja.

Najveći rast turističkog prometa u razdoblju siječanj-rujan ostvaren je s tržišta Švedske,

Danske, Finske, Ukrajine i Ujedinjene Kraljevine. U razdoblju siječanj-rujan, sve

županije/turističke regije bilježe rast broja ukupnih turističkih noćenja, a prema stopama

rasta prednjače Splitsko – dalmatinska županija (+12%) i Kontinentalna Hrvatska (+ 12%).

Rezultati po REGIJAMA (noćenja u razdoblju I – IX, indeks 16./15.):

REGIJA DOMAĆI STRANI UKUPNO UDJEL %

Istra 112,57 110,13 110,20 30,2

Kvarner 100,06 107,24 106,63 18,0

Ličko – senjska 103,06 105,56 105,44 3,0

Zadarska 102,36 105,08 104,80 10,8

Šibensko – kninska 92,97 104,88 103,47 6,5

Splitsko – dalmatinska 99,89 112,67 111,86 19,2

Dubrovačka 94,51 111,21 110,17 8,4

Grad Zagreb 102,88 109,11 107,97 2,0

Kontinent 107,51 115,60 112,12 1,8

18

Istra već kontinuirano ostvaruje najveći udjel u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj koji

iznosi 30%, zatim slijedi Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od malo više od 19% te

Kvarner s udjelom od 18%. Prema podacima DZS-a na području Srednje Dalmacije u prvih

deset mjeseci u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 2,68 milijuna dolazaka

turista koji su ostvarili 14,8 milijuna noćenja, što je porast od 10% u dolascima i 12% u

noćenjima. Značajno je napomenuti da regija Srednja Dalmacija počinje sve više bilježiti

porast udjela u ukupno ostvarenom turističkom prometu na razini Republike Hrvatske.

3.2 TURIZAM NA PODRUČJU SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE

3.2.1. DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA

Turistička sezona na području Srednje Dalmacije pokazala se još jednom izrazito

uspješnom. Turizam Srednje Dalmacije koji karakterizira bogatstvo i atraktivnost

turističkih sadržaja na obali, otocima i u Zagori zabilježio je u 2016. godini u dosadašnjem

razdoblju rekordni broj dolazaka i noćenja u odnosu na 2015. godinu, a ujedno i najbolji

turistički rezultat do sada. Turistički djelatnici nadali su se poboljšanju prošlogodišnjih

turističkih rezultata, no svi pokazatelji upućuju da će sezona 2016. godine biti opet

rekordna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (bez nautike) do kraja listopada

odredišta Srednje Dalmacije u komercijalnim smještajnim kapacitetima posjetilo je

približno 2,7 milijuna gostiju koji su ostvarili gotovo 14,8 milijuna noćenja, što je porast od

10% u dolascima i 12% u noćenjima. Strani turistički promet zabilježio je oko 2,4 milijuna

dolazaka turista, što je 11% više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine i gotovo

14 milijuna noćenja, što je za 13% više u odnosu na 2015. godinu. Domaći promet

zabilježio je sa rastom od 7% u dolascima i podjednakim brojem noćenja 213 tisuća

dolazaka i oko 853 tisuće noćenja domaćih turista. Značajno je što je cijela turistička

godina bilježila pozitivne rezultate u pogledu dolazaka turista, dok su noćenja u određenoj

mjeri oscilirala. Odlični turistički rezultati koje su u glavnom dijelu sezone te u pred i

postsezoni ostvarila odredišta na području Županije potvrdili su da je turizam jedna od

vodećih grana na području regije.

DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA u 2016. godini

DOLASCI TURISTA Indexi 16/15

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

Siječanj 6.023 6.284 12.307 113 92 101

Veljača 9.241 8.351 17.592 133 117 125

Ožujak 11.484 21.701 33.185 115 119 118

Travanj 14.953 63.524 78.477 103 102 103

Svibanj 19.385 155.465 174.850 102 107 106

Lipanj 24.161 315.004 339.165 96 104 103

Srpanj 42.769 748.528 791.297 105 119 118

Kolovoz 46.632 727.271 773.903 102 106 106

Rujan 22.477 323.826 346.303 120 116 116

Listopad 16.400 105.067 121.467 112 111 111

19

Izvor: DZS Zagreb

Turistički rezultati u pogledu dolazaka domaćih turista, zabilježili su pozitivne trendove

gotovo tijekom cijele godine (izuzev mjeseca lipnja), pri čemu su najveći porasti ostvareni

početkom godine, u srpnju, rujnu i listopadu. Strani turisti bilježili su tijekom gotovo svih

mjeseci izuzetan rast turističkih dolazaka, a jedino je u mjesecu siječnju zabilježen pad,

kada se ionako ostvaruju male turističke brojke. Gledajući razdoblja od kada se počinje

ostvarivati značajniji obujam turističkog prometa, najveći relativni rast dolazaka stranih

turista zabilježen je u mjesecu srpnju, rujnu i listopadu, što je izuzetno značajno za

produžetak turističke sezone. Kumulativno najveći rast ukupnih dolazaka domaćih i

stranih turista ostvaren je početkom godine, te u mjesecu srpnju, rujnu i listopadu.

DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA u 2016.godini

NOĆENJA TURISTA Indexi 16/15

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

Siječanj 14.131 20.706 34.837 78 110 94

Veljača 16.862 18.467 35.329 89 100 95

Ožujak 23.334 51.689 75.023 92 136 118

Travanj 31.117 170.586 201.703 87 99 97

Svibanj 53.807 604.408 658.215 105 123 122

Lipanj 89.131 1.589.579 1.678.710 97 112 111

Srpanj 216.594 4.432.077 4.648.671 102 114 114

Kolovoz 291.622 4.768.174 5.059.796 101 110 109

Rujan 80.053 1.869.645 1.949.698 106 115 115

Listopad 36.918 399.464 436.382 95 118 116

Izvor: DZS Zagreb

20

Za razliku od dolazaka turista, noćenja domaćih i stranih turista imala su potpuno

drugačiju tendenciju kretanja. Dok su domaći turisti uglavnom skraćivali boravak u

odnosu na prošlu godinu, strani turisti su, izuzev samog početka godine i mjeseca travnja,

produžavali boravak tj. noćenja u odabranim odredištima regije. Gledajući razdoblje kada

se počinju ostvarivati značajnije stope realiziranih noćenja, najveći kumulativni rast

ukupnog broja noćenja zabilježen je u mjesecu svibnju, srpnju, rujnu i listopadu. Domaći

turisti bilježili su poraste noćenja u svibnju, srpnju, kolovozu i najviše u rujnu. Promatrano

dinamički turistički promet koji ostvaruju strani turisti, nakon travnja u kojem je

zabilježen pad, zbog različitog termina Uskršnjih blagdana u odnosu na 2015., u ostalim

mjesecima bilježi se rast. Kretanje broja noćenja stranih turista bilježilo je dvocifrene

pozitivne indexe tijekom cijele godine tj. jedino je u mjesecu travnju zabilježeno manje

noćenja, a sva ostala razdoblja bilježila su značajne poraste broja noćenja, posebice mjesec

svibanj, srpanj, rujan i listopad.

DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA – kumulativni podaci

DOLASCI TURISTA Indexi 16/15

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UK

Siječanj – veljača 15.264 14.635 29.899 124 105 114

Siječanj – ožujak 26.748 36.336 63.084 120 113 116

Siječanj – travanj 41.701 99.860 141.561 113 106 108

Siječanj – svibanj 61.086 255.325 316.411 110 107 107

Siječanj – lipanj 85.247 570.329 655.576 105 105 105

Siječanj – srpanj 128.016 1.318.857 1.446.873 105 112 112

Siječanj – kolovoz 174.648 2.046.128 2.220.776 105 110 110

Siječanj – rujan 197.125 2.369.954 2.567.079 106 111 110

Siječanj - listopad 213.525 2.475.021 2.688.546 107 111 110

DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA – kumulativni podaci

NOĆENJA TURISTA Indexi 16/15

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UK

Siječanj – veljača 30.993 39.173 70.166 84 105 95

Siječanj – ožujak 54.327 90.862 145.189 87 121 106

Siječanj – travanj 85.444 261.448 346.892 87 106 100

Siječanj – svibanj 139.251 865.856 1.005.107 93 118 113

Siječanj – lipanj 228.382 2.455.435 2.1683.817 95 114 112

Siječanj – srpanj 444.976 6.887.512 7.332.488 98 114 113

Siječanj – kolovoz 736.598 11.655.686 12.392.284 99 112 111

Siječanj – rujan 816.651 13.525.331 14.341.982 100 113 112

Siječanj - listopad 853.569 13.924.795 14.778.364 100 113 112

Izvor: DZS Zagreb, *bez nautike

21

Sada, kada je određena većina sezone i kada je Dalmacija zabilježila poraste u svim

segmentima poslovanja i to unatoč nepovoljnim prilikama u okruženju, može se zaključiti

da je riječ o još jednoj izuzetno turističkoj godini. Regija Srednja Dalmacija i ove je sezone

oborila turističke rekorde, te se po broju gostiju i noćenjima, ponovno smjestila odmah iza

Istre. Izvanredni rezultati rezultat su višegodišnjeg brendiranja Dalmacije, odličnog rada i

zalaganja svih djelatnika u turizmu. Turistička zajednica županije uložila je maksimalne

napore u inovativni marketing. Puno je posla uloženo u strategiju promocije kroz

internetske kampanje i media miks promocije koja objedinjuje različite uspješne modele

prezentacije. Poseban naglasak stavljen je na razvoj novih proizvoda i internet marketing

uz napomenu da kombinacija offline i online oglašavanja daje najbolje rezultate.

Turistička predsezona započela je s uskrsnim blagdanima, koji su po najavama i bukingu s

domaćeg i stranih tržišta, unatoč nešto ranijem terminu, bili jako dobri s

dvoznamenkastim porastima prometa. Po ocjenama domaćih turističkih djelatnika,

uskrsni blagdani bili su dobar uvod u turističku godinu za koju se očekivalo da bi trebala

biti jako pozitivna. Vodeći hotelijeri na obalnom dijelu također su bili zadovoljni

bukingom za Uskrsne blagdane i predsezonu. Na području Srednje Dalmacije zabilježene

su u mjesecu ožujku značajne stope rasta dolazak i noćenja, prvenstveno zbog ranijeg

termina uskršnjih blagdana u odnosu na prošlu godinu, zbog čega je u mjesecu travnju

ostvaren blagi pad noćenja turista, dok su ukupni dolasci bili u malom porastu. Tako je

nakon odličnih rezultata s početka godine, registrirani ukupni turistički promet tijekom

travnja i na nacionalnoj razini bio nešto manji od prošlogodišnjeg i to prvenstveno zbog

izostanka stranih turista. U cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji za vrijeme uskršnjih

blagdana boravilo je oko 6000 gostiju, a najviše turista stiglo je u Split, u koji je na sam

Uskrs uplovio i prvi kruzer planiran za tekuću godinu. U sedam otvorenih hotela na

Makarskoj rivijeri za uskrsne blagdane boravilo je 1200 gostiju i to u Makarskoj, Baškoj

Vodi, Tučepima i Podgori, dok su hoteli u drugim mjestima rivijere bili zatvoreni. Riječ je

bilo uglavnom o stranim turistima među kojima su najbrojniji bili Nijemci, Austrijanci,

Englezi i i turisti iz skandinavskih zemalja. Prva četiri mjeseca 2016. godine u Splitsko-

dalmatinskoj županiji prošla su u rastu turističkog prometa u dolascima te noćenjima na

razini prošle godine, a pozitivne najave čule su se i za mjesec svibanj.

Za turistički promet u svibnju i lipnju, prema najavama i informacijama od

touroperatora, turističkih agencija i poslovnih subjekata, očekivalo se da će biti pozitivan i

bolji u odnosu na prošlu godinu, te se vjerovalo da će hrvatski turistički sektor u glavni

ljetni dio sezone ući s pozitivnim pokazateljima turističkog prometa predsezone. Prodaja

je na stranim tržištima nerijetko bila i u dvoznamenkastim postocima rasta, a kako su

isticali iz većine hrvatskih hotelskih kuća, kapaciteti za srpanj i kolovoz skoro su bili u

cijelosti rasprodani, dok je prodaja lipnja i rujna bila na vrlo visokoj razini. Mjesec svibanj

turistički sektor vidio je kao dodatnu priliku za jače predsezonsko 'punjenje' kapaciteta,

kao i povećanje prihoda. Djelatnici sustava turističkih zajednica, kao i hotelijeri, kampovi,

turističke agencije, obiteljski/privatni smještaj i drugi pružatelji turističko-ugostiteljskih

usluga očekivali su da će predstojeće razdoblje donijeti dobru posjećenost i turističke

rezultate.

22

Hotelijeri su već s uskrsnim blagdanima dobro krenuli u sezonu, a nastavak sličnog trenda

očekivao se za prvosvibanjski vikend i nastavak sezone, pogotovo hoteli u Dubrovniku,

Rovinju, Splitu, Šibeniku i Lošinju. U mjesecu svibnju ponovno dolazi do značajnog rasta

broja dolazaka stranih i domaćih turista. Na području Srednje Dalmacije zabilježeni su

porasti turističkog prometa od 6 posto u dolascima i 22 posto u noćenjima. Kako je u istom

razdoblju i broj domaćih gostiju rastao, sve je ukazivalo da su sveobuhvatne marketinške

aktivnosti dale rezultate i u ovoj godini. I svih pet prvih ovogodišnjih mjeseci prema

podacima DZS-a u turističkom prometu su bili odlični u Srednjoj Dalmaciji sa ukupno 316

tisuća dolazaka (+7%) i oko milijun noćenja (+13%). Najveći broj noćenja u razdoblju

siječanj – svibanj 2016. godine ostvaren je u hotelskom smještaju i objektima u

domaćinstvu. U spomenutom razdoblju najveći broj dolazaka sa stranih tržišta ostvarili su

Nijemci, turisti iz Južne Koreje, turisti iz BiH i turisti s tržišta Velike Britanije.

Istovremeno najveći broj noćenja zabilježili su također Nijemci, turisti iz BiH, turisti s

tržiša Velike Britanije i Francuzi. Pozitivnim brojkama pridonijeli su u značajnom dijelu i

zračni prijevoznici koji su krenuli sa redovnim rotacijama, ali i brojna događanja,

studijska putovanja i radionice stranih agenata i novinara koji su svoje dojmove o turizmu

regije prenijeli partnerima i potencijalnim gostima. Strani i domaći putnici i ove su se

godine potvrdili kao vjerni putnici, zbog čega je Srednja Dalmacija sa odličnim rezultatom

te rastom dolazaka i noćenja u predsezoni ušla u drugu polovicu poslovne turističke

godine. Pozitivna kretanja u hrvatskom turizmu tijekom razdoblja predsezone, utjecala su

na optimizam u pogledu ne samo boljih rezultati u ovoj vrsti djelatnosti, već i u pogledu

rasta zaposlenosti.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci 2016. u Splitsko-

dalmatinskoj županiji odmaralo se oko 655 tisuća turista što je 5 posto više nego u istom

razdoblju prošle godine, te je ostvareno gotovo 2,2 milijuna noćenja, odnosno 12 posto više

nego 2015. godine i to isključivo zahvaljujući prometu stranih gostiju koji su ranije

požurili s rezervacijama hotela za jeftiniji lipanjski odmor, pa su cijenu takvog pojačanog

zanimanja iz inozemstva, platili upravo domaći gosti. Zbog velikog zanimanja inozemnih

turista za Jadran ove godine, hotelijeri nisu imali potrebe prilagođavati cijene i davati

akcije, last minute aranžmane i popuste za domaće goste, pa su cijene odmora u hotelima

bile skuplje od onoga što je većina domaćih gostiju bila spremna platiti u tom periodu

sezone. Zbog svega toga domaći turisti koji nisu na vrijeme osigurali svoju sobu u

hotelima, bez obzira na cijenu više nisu mogli naći slobodnih hotelskih kreveta jer je

jednostavno sve bilo rezervirano. No, zato su domaćini u privatnom smještaju bili

zadovoljni jer je upravo zbog navedenog razloga veći dio domaćih gostiju birao apartmane

i sobe u privatnom smještaju. Samo u lipnju ostvareno je 1,6 milijuna noćenja stranih

turista, što je bilo čak 12 posto više u usporedbi s prošlom godinom te je ostvareno i 4

posto više dolazaka stranih gostiju. S obzirom na izrazito pozitivne pokazatelje na početku

godine, a osobito u razdoblju predsezone ukupan broj noćenja na razini cijele države u

prvoj polovici 2016. godine iznosio je 16,5 milijuna što je bilo 4 posto više u usporedbi s

istim razdobljem prošle godine te je ostvaren i ukupni rast dolazaka turista od 3 posto.

23

U spomenutome razdoblju većina hrvatskih regija, izuzev Zadarske i Kvarnera, bilježile su

rast broja ukupnih turističkih noćenja, a prema stopama rasta upravo je prednjačila

Splitsko-dalmatinska županija (+ 12 %). Produženju sezone, koji je jedan od glavnih ciljeva

turističke politike na razini regije Srednje Dalmacije, najveći doprinos dao je turistički

promet grada Splita koji je u prvoj polovici godine bilježio rast od oko 20 posto, kao i

promet ostvaren na području grada Makarske koji je bilježio rast prometa od oko 10 posto.

Očekivao se nastavak takvih trendova, posebice i zbog održavanja svjetskog glazbenog

spektakla „Ultra Europe“ u Split i Hvaru u srpnju, ali i mnogih drugih događanja u manjim

i većim turističkim mjestima, koja su gostima omogućavala zanimljiv i ispunjen odmor.

Pozitivni rezultati mjeseca srpnja u odnosu na isti mjesec prošle godine, dali su dodatan

zamah sezoni, te je u prvih sedam mjeseci na području SD županije ostvareno 12 posto

više dolazaka i 13 posto više noćenja turista u usporedbi s prošlom godinom, a temeljem

kojih je po uspješnosti i posjećenosti bila pozicionirana u sam vrh hrvatskog turizma.

Turistička statistika za mjesec srpanj još je jednom pokazala da će sezona 2016. godine biti

rekordna, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini Srednje Dalmacije. Prema podacima

DZS-a, u srpnju je na razini cijele države zabilježeno 18 posto više dolazaka turista nego

prošle godine, noćenja su se povećala za 12 posto, a prosječna popunjenost hotelskih soba

kretala se oko 84 posto. Dobroj statistici najviše su pridonijeli strani turisti koji su ostvarili

rast od 10 posto u noćenjima i kojima se Hrvatska, s obzirom na nestabilnost u Europi i

svijetu, ukazala kao jedna od sigurnijih destinacija za ljetni odmor. Ukupno su domaći i

strani turisti u srpnju ostvarili gotovo 23 milijuna noćenja, od čega je na one iz inozemstva

otpalo čak 94 posto tog rezultata. U mjesecu srpnju najviše noćenja ostvareno je u sobama

za iznajmljivanje, apartmanima, studio-apartmanima i kućama za odmor (53 posto).

Prosječna popunjenosti hotelskog smještaja u srpnju je bila 84 posto, a stalnih postelja 94

posto. Pozitivna stopa rasta dolazaka i noćenja u srpnju na razini Srednje Dalmacije

posljedica je rasta dolazaka i noćenja i stranih i domaćih gostiju. U prvih sedam mjeseci sve

županije/turističke regije bilježile su rast broja ukupnih turističkih noćenja, a prema

stopama rasta ponovno je prednjačila Splitsko-dalmatinska županija. Ostvareni rezultati

koji su ukazivali na kontinuirani porast turističkog prometa na području SD županije, koji

je ostvaren u predsezoni, a sada i za vrijeme vrhunca sezone, bili su potvrda da se uloženi

trud isplatio i da postavljeni koncept marketing miksa koji je napravljen u strateškom

pozicioniranju regije te provedbi marketinških i promotivnih aktivnosti na regionalnim

razinama, vodio poslovanje u pravom smjeru.

Turistička sezona 2016. godine oborila je rekorde u usporedbi s prošlim godinama i prije

same „špice turističke sezone“. Naime, većina hotela na području regije zaustavljala je

daljnje rezervacije već prije mjeseca lipnja, obzirom su slobodne krevete imali tek u

posezonskom razdoblju. Kapaciteti za srpanj i kolovoz bili su gotovo u cjelosti rasprodani,

te je bila solidna i prodaja posezone. Iako se bilježio manji dolazak turista iz Češke i

Slovačke, ostala tržišta bila su u gotovo dvocifrenom porastu, posebice Njemačka, Poljska,

Velike Britanija i skandinavske zemlje. Promet u Zračnoj luci Split već je u srpnju

zabilježio ogroman godišnji promet, te se očekivao izuzetan rast putnika na godišnjoj

razini. Tako je kroz splitsku zračnu luku u srpnju prošlo više od pola milijuna putnika što

je zabilježeno prvi put od njenog otvaranja, ali to je i najveći broj putnika ostvaren ikada u

zračnim lukama u jednom mjesecu u Hrvatskoj.

24

Rekordne gužve u mjesecu srpanju zabilježene su i na autocestama i trajektnim

pristaništima, te se prema svim pokazateljima i rezervacijama, očekivala i izrazito dobra

posezona. Hotelijeri su bili zadovoljni poslovanjem, obzirom ni tijekom tekuće godine nije

bilo takozvane srpanjske rupe jer su za kraj lipnja i početak srpnja turističkim agencijama i

individualnim gostima ponuđene određene akcije. Ujedno, u hotelima je bilo vrlo malo

slobodnih mjesta, a već od početka srpnja u većini hotela preporučavala se prethodna

rezervacija smještaja. Ulaskom u „špicu turističke sezone“, Splitsko-dalmatinska županija

je po broju turista premašila rezultate ostvarene prethodne godine, a koja je po svim

parametrima bila rekordna u povijesti dalmatinskog turizma. Splitsko - dalmatinska

županija po svojim je rezultatima i odličnom turističkom prometu u kolovozu ostala i dalje

u samom vrhu turističkih regija u zemlji. Tako je samo u kolovozu temeljem dostupnih

podataka DZS-a, Splitsko-dalmatinsku županiju posjetilo 774 tisuća gostiju koji su

realizirali preko 5 milijuna turističkih noćenja, što je bilo 6 posto više u dolascima,

odnosno 9 posto više u noćenjima nego u isto vrijeme prethodne godine. Tako je glavni

dio turističke godine i prvih osam mjeseci Srednja Dalmacija završila s impresivnim

brojem od 2,2 milijuna dolazaka i 12,4 milijuna noćenja, što je bilo 10 posto više u

dolascima i 11 posto više u noćenjima. Turistička zvijezda sezone je grad Split koji je i dalje

na vrhu ljestvice najpopularnijih turističkih odredišta u zemlji i bilježio je rast od 32 posto

u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno porast broja noćenja od 25 posto u prvih

osam mjeseci. Odlične rezultate bilježila su i druga mjesta na području Splitsko –

dalmatinske županije pri ćemu su najviše noćenja u prvih osam mjeseci ostvarili gosti iz

Poljske, Češke, Njemačke i Skandinavije. U Hrvatskoj je u kolovozu boravilo 4 milijuna

turista ili 3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, a još veći porast i jedan od najvećih

za kolovoz u zadnjih nekoliko godina, od 7 posto, zabilježen je s 25,4 milijuna noćenja.

Očekivano, najviše noćenja u kolovozu ostvareno je u kućanstvima, koja su bila u plusu od

11 posto, dok su kampovi na drugom mjestu sa 6,2 milijuna noćenja ili 3 posto više, a

hoteli treći s 3,6 milijuna noćenja ili porastom od 3,5 posto u odnosu na kolovoz prošle

godine. Dobri kolovoški rezultati utjecali su na još bolji rezultat za prvih osam mjeseci,

tijekom kojih je ostvareno 65 milijuna noćenja ili 8 posto više nego u istom razdoblju

prošle godine.

No, više od statističkih podataka turističke profesionalce veselila je činjenica da je Srednja

Dalmacija produžila svoju sezonu i postala tražena destinacija u svim svojim dijelovima u

kojima je popularnost u ovogodišnjoj sezoni ravnomjerno podijeljena u mjestima uz more,

ali i u zaleđu koje je također bilježilo rekordne dolaske i noćenja. Nizom atraktivnih

događanja, sportskih i kulturnih manifestacija turistička živost nastavila se i u rujnu u

kojemu su domaćini pripremili zanimljive filmske festivale, jedriličarske regate, tradicijske

gastro-priredbe, koncerte i sl. Nakon pozitivnih turističkih rezultata u srpnju i kolovozu,

porast broja dolazaka i noćenja nastavio se u rujnu i listopadu i to u dvocifrenim iznosima.

Rekordno dobri rezultati koji su u špici sezone ostvareni na području Splitsko-dalmatinske

županije nastavili su se odličnim rezultatima i u posezonskom razdoblju. Po udjelu u

noćenjima u prvih devet mjeseci Splitsko–dalmatinska županija se učvrstila na drugom

mjestu, odmah iza Istre sa 19 posto udjela u ukupnom turističkom prometu Hrvatske.

25

U Županiji je ostvareno preko 14 milijuna noćenja, što je porast od 12 posto te je ostvareno

oko 2,2 milijuna dolazaka, što je porast od 10 posto. U samome mjesecu rujnu na području

Srednje Dalmacije ostvareno je 2 milijuna noćenja (porast od 16 posto) te nešto manje od

350 tisuća dolazaka (porast od 15 posto). Sa svih tržišta koja ulaze u deset najvećih

emitivnih tržišta regije ostvaren je rast osim sa češkog i slovačkog tržišta. Splitsko-

dalmatinska županija je osim toga i rekorder u nautičkom turizmu Hrvatske i to sa 1,27

milijuna noćenja nautičara u prvih devet mjseci, odnosno gotovo polovicu svih nautičkih

noćenja koja su napravljena u Hrvatskoj. Posebno pohvalno je bilo što turistička sezona

nije posustajala ni u poodmakloj jeseni. Na području Splitsko – dalmatinske županije je

prema podacima DZS-a u listopadu ostvareno 121 tisuća dolazaka i 436 tisuća noćenja što

je rast od 11 posto u dolascima i 16 posto u noćenjima. Time je Splitsko - dalmatinska

županija potvrdila da je i u posezonskom turističkom prometu podjednako uspješna kao i u

njezinom glavnom dijelu. Među najposjećenijim destinacijama na području županije u

listopadu su su bili grad Split na prvom mjestu, zatim Makarska, Hvar i Bol.

Velike zasluge za rekordne turističke rezultate u dosadašnjem dijelu turističke sezone

zasigurno pripadaju i lučkim upravama, Jadroliniji, policiji, vatrogascima, svima koji su

pomogli da se gosti osjećaju sigurno. Zračna luka Resnik i splitska trajektna luka dva su

glavna prometna čvorišta koja su iz tjedna u tjedan obarala rekorde po broju putnika.

Posebno sada, u vrijeme krize, pokazalo se što autocesta znači za Dalmaciju. Dobra i brza

pristupačnost uz atraktivnost same destinacije, ujednačene cijene smještaja koje se nisu

bitno mijenjale, te podizanje kvalitete ukupne ponude, jedne su od glavnih prednosti u

odnosu na ostale destinacije, što potvrđuju i rezultati turističke sezone. Sve turističke

destinacije Srednje Dalmacije, posebice grad Split, Makarska rivijera i otoci, koji nose

glavninu turističkog prometa, imali su jako dobre turističke rezultate, uz činjenicu da je

grad Split i ove sezone proživljavao pravi turistički bum.

3.2.2. TURISTIČKI PROMET PO ODREDIŠTIMA SREDNJE DALMACIJE

Gledajući ostvarenja turističkog prometa za prvih deset mjeseci 2016. prema odredištima

Srednje Dalmacije prema privremenim podacima sustava eVisitor na određeni dan koji se

razlikuju od podataka DZS-a zbog različite metodologije praćenja podataka, najveći broj

dolazaka turista registriran je na području

gradova Splita, Makarske i Hvara te općina

Baška Voda i Seget, ali uz izuzetnu

dominaciju grada Splita koji je u

desetomjesečnom razdoblju bilježio ukupni

porast dolazaka turista od 26%. Analiza

intenziteta turističke potražnje po

destinacijskim područjima unutar regije

ukazuje da se najveći broj ukupnih

dolazaka realizira na području Splitske

rivijere gdje je ostvaren ukupan porast

dolazaka od 14% u odnosu na 2015.

26

Na području Splitske rivijere zabilježen je najveći broj domaćih i stranih gostiju, te rast

dolazaka i domaćih i stranih gostiju. Rast dolazaka domaćih turista zabilježen je još i na

području otoka Brača i Visa. Značajno je što je na području gotovo svih destinacijskih

područja zabilježen porast dolazaka stranih turista, izuzev Zagore i to prvenstveno zbog

izuzeća velikog broja odredišta na području unutrašnjosti koja nemaju svoju turističku

zajednicu te se po novim pravilima statistika vodi odvojeno. Najveći porasti domaćih

turista bilježe se na području Splitske rivijere, a najveći porasti dolazaka stranih turista na

području Splitske rivijere i otoka Visa.

TURISTIČKI PROMET PO PODRUČJIMA U SDŽ (razdoblje siječanj – listopad 2016)

DESTINACIJE DOLASCI TURISTA Indexi 16/15

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

1 2 3 4 5 6 7

SPLITSKA RIVIJERA 102 515 1 147 173 1 249 688 115 114 114

Marina 1 249 32 422 33 671 123 106 106

Seget 16 940 120 505 137 445 113 120 120

Okrug 2 258 70 167 72 425 100 104 104

Trogir 4 329 93 029 97 358 89 81 81

Kaštela 6 082 53 469 59 551 106 123 121

Solin 2 671 12 355 15 026 103 125 120

Split 49 812 499 004 548 816 126 126 126

Podstrana 10 210 93 212 103 422 101 111 110

Dugi Rat 1 552 40 271 41 823 108 118 118

Omiš 5 088 119 961 125 049 116 108 108

Šolta 2 324 12 778 15 102 96 104 103

MAKARSKA RIVIJERA 43 907 771 419 815 326 94 107 106

Brela 4 337 83 447 87 784 92 104 104

Baška Voda 7 384 139 343 146 727 84 104 103

Makarska 15 033 201 321 216 354 96 118 116

Tučepi 5 313 97 390 102 703 118 108 108

Podgora 2 563 70 598 73 161 81 96 96

Živogošće 961 37 416 38 377 93 110 109

Igrane 262 14 359 14 621 81 104 104

Gradac 7 520 89 195 96 715 112 108 108

Drvenik 534 38 350 38 884 36 95 93

DALMAT. ZAGORA 10 643 33 997 44 640 93 93 93

Klis 39 840 879 229 228 228

Dugopolje 3 589 24 012 27 601 132 91 95

Sinj 3 696 5 536 9 232 89 94 92

Trilj 1 211 1 455 2 666 66 115 86

Imotski 1 770 1 170 2 940 78 66 73

Vrgorac 238 763 1 001 57 107 89

Vrlika 100 221 321 270 196 214

OTOK BRAČ 19 677 209 527 229 204 105 108 107

27

Milna 927 8 902 9 829 157 115 118

Supetar 5 992 70 200 76 192 93 110 108

Postira 1 653 14 179 15 832 89 101 100

Pučišća 524 3 804 4 328 106 118 116

Sutivan 874 11 374 12 248 111 108 108

Bol 9 233 91 458 100 691 113 106 106

Selca 474 9 610 10 084 121 112 112

OTOK HVAR 19 202 260 397 279 599 99 111 110

Sućuraj 334 6 623 6 957 90 94 94

Jelsa 3 832 48 602 52 434 104 113 112

Vrboska 1 978 13 870 15 848 87 130 122

Stari Grad 5 464 28 692 34 156 102 105 104

Hvar 7 594 162 610 170 204 100 111 111

OTOK VIS 11 470 30 940 42 410 109 112 111

Vis 6 396 20 234 26 630 111 111 111

Komiža 5 074 10 706 15 780 106 114 111

Destinacije bez TZ 435 5 382 5 817 - - -

UKUPNO 207 849 2 458 835 2 666 684 106 111 111

Izvor: sustav eVisitor, *bez nautike

Gledajući ukupna ostvarenja turističkog prometa u pogledu dolazaka turista, udio Splitske

rivijere svake godine se sve više povećava i iznosi 47%, Makarske rivijere 31%, otoka

Hvara 10%, otoka Brača 9%, Visa 1% i Zagore 2%. Ovogodišnja turistička sezona posebice

je pokazala izuzetno dobre rezultate na području Splitske rivijere (tu se posebno ističe grad

Split sa udjelom od 20 posto u ukupnim dolascima na području regije). Višegodišnji napori

u preobrazbi Splita iz tranzicijskog odredišta u vrhunski europski grad i dalje daju izuzetne

rezultate, što potvrđuju i ostvarenja u svim segmentima turističkog poslovanja. Kao i svih

proteklih godina, smještajni kapaciteti splitskoga turizma i dalje su veliki problem, koji se

svako ljeto “gasi“ otvaranjem novih privatnih apartmana te podizanjem kvalitete privatnog

smještaja koji je posebno popularan među turistima.

28

Osim grada Splita, među top destinacije što se tiče dolazaka turista ovogodišnje sezone na

području regije Srednje Dalmacije, ubrajaju se i Makaraska, Hvar, Baška Voda i Seget, koji

svi bilježe izuzetne stope rasta turističkog prometa, uz brojna druga odredišta koja također

bilježe dvocifrene stope rasta turističkog prometa.

TOP DESTINACIJE na području SD županije, razdoblje I - X 2016.

DESTINACIJE

DOLASCI

Siječanj – listopad 2016

Index

domaći strani ukupno 16/15

Split 49 812 499 004 548 816 126

Makarska 15 033 201 321 216 354 116

Hvar 7 594 162 610 170 204 111

Baška Voda 7 384 139 343 146 727 103

Seget 16 940 120 505 137 445 120

UKUPNO 96 763 1 122 783 1 219 546 117

Prema podacima sustava eVisitor, najveći broj noćenja domaćih i stranih turista u prvih

deset mjeseci 2016. zabilježen je u odredištima Splita, Makarske, Baške Vode i Omiša.

Analiza intenziteta turističke potražnje po destinacijskim područjima unutar regije

ukazuje da se najveći broj ukupnih noćenja realizira na području Splitske i Makarske

rivijere, gdje je ostvaren porast ukupnog broja noćenja od 13 posto, odnosno 7 posto.

Istovremeno na području Splitske rivijere zabilježen je najveći broj noćenja i domaćih i

stranih turista, te navedeno destinacijsko područje u potpunosti preuzima primat u

ukupno ostvarenom prometu na području regije. Na svim destinacijskim područjima

zabilježeni su u apsolutnom iznosu ukupni porasti broja noćenja, dok većina područja

bilježi pad broja noćenja domaćih turista, izuzev otka Hvara i Visa.

TURISTIČKI PROMET PO PODRUČJIMA U SDŽ razdoblje siječanj – listopad 2016

DESTINACIJE NOĆENJA TURISTA Indexi 16/15

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

1 2 3 4 5 6 7

SPLITSKA RIVIJERA 330 734 5 552 626 5 883 360 94 114 113

Marina 9 207 287 125 296 332 114 109 109

Seget 60 881 637 519 698 400 107 125 123

Okrug 15 992 546 192 562 184 60 101 99

Trogir 20 256 422 789 443 045 84 73 73

Kaštela 26 191 351 042 377 233 101 139 136

Solin 6 885 38 645 45 530 100 147 137

Split 115 270 1 582 422 1 697 692 111 134 132

Podstrana 25 274 469 449 494 723 74 117 114

Dugi Rat 10 611 294 566 305 177 110 125 125

Omiš 22 541 810 484 833 025 116 116 116

Šolta 17 626 112 393 130 019 57 91 84

MAKARSKARIVIJERA 218 045 5 245 965 5 464 010 90 108 107

29

Brela 21 939 560 303 582 242 89 103 103

Baška Voda 45 003 1 032 671 1 077 674 92 111 110

Makarska 65 611 1 280 118 1 345 729 85 116 114

Tučepi 25 665 650 940 676 605 102 104 104

Podgora 14 826 482 903 497 729 82 95 94

Živogošće 6 587 284 385 290 972 84 110 109

Gradac 33 021 583 882 616 903 110 110 110

Igrane 1 901 115 158 117 059 91 101 101

Drvenik 3 492 255 605 259 097 42 102 100

DALMAT.ZAGORA 22 920 80 752 103 672 85 119 110

Klis 94 5 669 5 763 303 257 258

Dugopolje 6 108 32 815 38 923 144 111 115

Sinj 8 662 8 623 17 285 81 71 75

Trilj 3 623 10 662 14 285 57 148 105

Imotski 3 823 17 489 21 312 99 123 118

Vrgorac 389 4 992 5 381 28 238 154

Vrlika 221 502 723 311 238 256

OTOK BRAČ 106 259 1 515 053 1 621 312 96 108 107

Milna 6 407 69 893 76300 125 105 106

Supetar 29 853 515 017 544 870 84 105 104

Postira 10 922 112 350 123 272 93 99 99

Pučišća 4 313 22 689 27 002 87 115 109

Sutivan 7 001 97 333 104 334 94 103 103

Bol 43 842 614 500 658 342 101 112 111

Selca 3 921 83 271 87 192 121 111 111

OTOK HVAR 123 087 1 383 201 1 506 288 106 112 112

Sućuraj 2 595 54 016 56 611 40 78 75

Jelsa 25 208 392 256 417 464 108 117 116

Vrboska 17 482 114 094 131 576 95 119 115

Stari Grad 36 209 185 171 221 380 98 103 103

Hvar 41 593 637 664 679 257 133 115 116

OTOK VIS 68 885 206 923 275 808 121 122 122

Vis 38 588 130 146 168 734 123 119 120

Komiža 30 297 76 777 107 074 119 128 125

Destinacije bez TZ 2 310 47 735 50 045 - - -

UKUPNO 872 240 14 032 255 14 904 495 97 112 111

Izvor: sustav eVisitor, bez nautike

30

Gledajući ukupna ostvarenja turističkog prometa u pogledu noćenja turista, udio Splitske

rivijere iznosi 39 posto, Makarske rivijere 37 posto, otok Brač zauzima udio od 11 posto, a

otok Hvar udio od 10 posto. Među top destinacijama na području regije Srednje Dalmacije

gledajući realizirana noćenja u razdoblju od siječnja do listopada ubrajaju se Split,

Makarska, Baška Voda, Omiš i Seget, koje zajednički čine 38 posto ukupnog turističkog

prometa SD županije u 2016. godini.

TOP DESTINACIJE na području SD županije, razdoblje I - X 2016.

DESTINACIJE

NOĆENJA

Siječanj – listopad 2016

Index

domaći strani ukupno 16/15

Split 115 270 1 582 422 1 697 692 132

Makarska 65 611 1 280 118 1 345 729 114

Baška Voda 45 003 1 032 671 1 077 674 110

Omiš 22 541 810 484 833 025 116

Seget 60 881 637 519 698 400 123

UKUPNO 309 306 5 343 214 5 652 520 118 Izvor: sustav eVisitor

3.2.3. STRANI TURISTIČKI PROMET PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI

Dinamika rasta dolazaka i noćenja stranih turista određuje ukupne rezultate u turizmu

Splitsko – dalmatinske županije. Prema privremenim podacima sustava eVisitor na

određeni dan na području regije za razdoblje od siječnja do listopada 2016. godine ukupno

je realizirano 2,46 milijuna dolazaka i 14,03 milijuna noćenja stranih turista, što

predstavlja porast od 11% u ostvarenim dolascima i 12% u realiziranim noćenjima u

odnosu na prošlu godinu. Kada se tim brojkama pridoda promet nautičara dobiva se u

konačnici još veća brojka. Strani turisti su dominanti u ukupno realiziranom turističkom

prometu regije, s udjelom od preko 94% u realiziranim dolascima i noćenjima.

Promet STRANIH TURISTA prema zemlji prebivališta (I-X 2016)

TRŽIŠTA

DOLASCI

I – X

NOĆENJA

I – X

INDEX 16/15 %

Noćenja dolasci noćenja

Australija 45.272 124.437 120 116 0,89

Austrija 84.401 523.390 108 107 3,73

Belgija 24.457 113.168 119 122 0,81

BiH 145.027 765.283 117 110 5,45

Češka 218.052 1.678.217 94 96 11,96

Francuska 112.622 509.798 117 128 3,63

Italija 75.459 362.962 98 98 2,59

Kanada 28.069 85.697 119 124 0,61

Kina 18.274 28.341 117 127 0,20

Koreja 57.676 74.652 127 141 0,53

31

Mađarska 73.513 470.358 110 110 3,35

Nizozemska 46.967 251.987 115 119 1,80

Njemačka 252.314 1.853.049 107 108 13,21

Poljska 251.127 1.885.647 113 115 13,44

Rumunjska 15.752 78.112 131 139 0,56

Rusija 20.893 176.594 101 95 1,26

SAD 89.934 249.859 114 120 1,78

Slovačka 107.040 810.272 97 97 5,77

Slovenija 96.242 689.405 107 108 4,91

Skandinavija 233.667 1.468.270 135 139 10,46

Srbija 15.179 108.554 101 87 0,77

Španjolska 46.824 112.062 112 123 0,80

Švicarska 39.036 170.078 121 117 1,21

Ukrajina 17.453 139.471 141 141 0,99

Velika Britanija 158.809 762.371 126 130 5,43

Ostale zemlje 184.776 540.221 - - 3,85

UKUPNO 2.458.835 14.032.255 111 112 100,00

Izvor: sustav eVisitor, bez nautike

Blizina tržišta, tradicija, gostoprimstvo, prirodni resursi koji privlače turiste uz osjećaj

sigurnosti koju turisti imaju za vrijeme boravka u turističkim odredištima, pokazali su se

tijekom 2016. godine ponovno kao glavni pozitivni faktor te su zahvaljujući vjernosti

turista s najznačajnijih stranih emitivnih tržišta, kao i novih tržišta, u dosadašnjem

razdoblju, ostvareni izvrsni turistički rezultati stranog prometa. Ozračje gospodarske

nesigurnosti, straha od terorizma i straha od političkih turbulencija te brojni udari na

standard građana, povećana porezna opterećenja i slično, čimbenici su koji su prijašnjih

godina u osjetnoj mjeri determinirali turističku potrošnju na tržištima. Uz sve navedeno

nije se mogao zanemariti niti faktor zaoštrene konkurentske utakmice, odnosno

osvajanje dijela tržišta iznimno povoljnim cjenovnim ponudama, što je bila strategija

kojoj su u velikoj mjeri pribjegle pojedine destinacije koje su tijekom 2015. godine, kao i

početkom tekuće godine, doživjele određene poteškoće u pogledu pada potrošačkog

povjerenja i imagea poput Grčke, Egipta i Tunisa. Analize i pokazatelji turoperatora na

ključnim emitivnim tržištima govorili su o uspješnoj prodaji aranžmana za Hrvatsku koja

je, ovisno o partneru i tržištu, u odnosu na isto razdoblje prošle godine u značajnom

broju slučajeva početkom godine dosegla i visoke dvoznamenkaste stope rasta. Slični su

bili i indikatori pojedinih značajnih globalnih online booking platformi za Hrvatsku,

gdje se osim glavne sezone odlično prodavala i posezona. Rezultat Hrvatske u 2016.

godini, koji bi prema stopi rasta nadmašivao očekivani prosjek za Europu (4,5 posto), biti

će u konačnici izrazito uspješan. Sigurnosna situacija u dijelu turističkih mediteranskih

destinacija, poput Turske Egipta, pa i Grčke, sigurno je i ove godine utjecala na

određeno 'prelijevanje' prometa, pa i u Hrvatsku koja slovi kao sigurna destinacija .

32

Strani turisti su u SD Županiju ove godine dolazili iz više od 70 zemalja svijeta sa svih

kontinenata ostvarujući i dalje poraste i više od 90 posto ukupnih dolazaka i noćenja u

hrvatskom turizmu, a iako su i dalje tradicionalno najbrojniji Česi, Nijemci, Poljaci,

Skandinavci, Slovaci, Austrijanci, Talijani i dr., sve je više i turista iz dalekih krajeva,

poput Brazilaca, Australaca, Amerikanaca i drugih. Uz tradicionalna tržišta, poput

Njemačke, Češke, Poljske i dr., optimizam daju i tržišta poput Velike Britanije i

Skandinavije koja se sve više penju na ljestvici najjačih tržišta. Veseli i snažan porast

francuskih turista te činjenica da je Hrvatska, a pri tome i Srednja Dalmacija sve

prepoznatljivija i na dalekim tržištima poput Koreje, Kine, Australije i dr. Karakteristično

za 2016. godinu je snažan rast sa većine najznačajnijih emitivnih tržišta, posebice Velike

Britanije i Skandinavije, kao i nastavak trenda rasta tržišta Francuske, Mađarske i dr., koji

su prijašnjih godina bilježili negativne stope rasta. Sa svih tržišta koja ulaze u deset

najvećih emitivnih tržišta regije ostvaren je rast osim sa češkog, slovačkog i talijanskog.

Pojedina tržišta nalaze se u različitim fazama zrelosti dok se hrvatska turistička ponuda u

svojoj sveukupnosti profilira kao primjerena za nove skupine gostiju, a različiti eksterni i

interni čimbenici utječu na turističku konkurentnost, što determinira i reakcije na strani

potražnje. Sve navedeno govori u prilog činjenici da nije moguće očekivati ujednačena

kretanja turističkog prometa na svim tržištima, odnosno da progresija prometa na svakom

od pojedinih tržišta očekivano mora iz godine u godinu u određenoj mjeri varirati. Uz

vjernost primarnih tržišta, očigledno je da se na tržištu zauzimaju nove pozicije i dobivaju

neki novi gosti. Nakon sagledavanja desetomjesečnih rezultata, većina tradicionalnih

emitivnih tržišta na području Županije bilježe pozitivne rezultate, a najviše sljedeća:

Austrija (rast od 8% u dolascima, 7% u noćenjima) BiH (rast od 17% u dolascima, 10% u noćenjima Francuska (rast od 17% u dolascima, 28% u noćenjima) Mađarska (rast od 10% u dolascima i noćenjima) Nizozemska (rast od 15% u dolascima, 19% u noćenjima) Njemačka (rast od 7% u dolascima, 8% u noćenjima) Poljska (rast od 13% u dolascima i 15% u noćenjima) Skandinavija (rast od 35% u dolascima, 39% u noćenjima) Slovenija (rast od 7% u dolascima i 8% u noćenjima) Velika Britanija (rast od 26% u dolascima, 30% u noćenjima)

Iako se hrvatska turistička promocija zadnjih nekoliko godina okreće i brojnim novim,

rastućim i dalekim tržištima diljem svijeta, u statistici i dalje na prvih desetak mjesta po

turističkim dolascima i noćenjima prevladavaju tradicionalna tržišta, među kojima su i ona

čiji su turisti i u svjetskom turizmu poznati kao najveći putnici i potrošači - Njemačka,

Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. Glavna europska emitivna tržišta ostaju

najvažnija za rast turističkog prometa. U tom pogledu u 2016. njemačko emitivno tržište,

ponovno je pokazalo izrazito pozitivan trend rasta prometa, a razvidan je i značajan rast

tržišta Ujedinjene Kraljevine i Skandinavije koje svake godine sve značajnije doprinosi

rastu turističkog prometa u Europi pri čemu je rast broja noćenja nadmašio rast dolazaka s

tog tržišta.

33

Pozitivna kretanja uočavaju se i na tržištima Francuske i Nizozemske, iako segment

potrošača na tim tržištima nije optimističan, a cjenovna osjetljivost značajno utječe na

navike putovanja turista s tih tržišta. Prosječno godišnje oko 12 milijuna Francuza putuje

po svijetu, a u Hrvatsku ih je ove godine došlo blizu 500 tisuća ostvarivši blizu 2 milijuna

noćenja, što je 6, odnosno gotovo 10 posto u odnosu na prošlu godinu.To je više nego u

cijeloj prošloj godini, a trend porasta s francuskog tržišta u hrvatskom turizmu mogao bi se

nastaviti i u idućim godinama, po prosječnoj stopi od oko 5 posto, za što je potrebna

odgovarajuća sinergija partnera, adekvatne i ciljane marketinške kampanje te otvaranje

novih zračnih linija koje su godinama bile prepreka još brojnijim dolascima s ovog

potentnog tržišta.

U 2016. godini najznačajniji obujam turističkog prometa na području Srednje Dalmacije

ostvaren je s primarnih emitivnih tržišta koji već dugi niz godina ostvaruju najveći obujam

turističkog prometa. Riječ je o tržištama Poljske, Njemačke i Češke. No, poslovna 2016.

godina za turizam Srednje Dalmacije pamtit će se i po značajno izmijenjenoj strukturi

gostiju. Naime, nakon što su cijelo desetljeće na prvom mjestu u Srednjoj Dalmaciji bili

Česi, na prvo mjesto po broju dolazaka i noćenja stigli su Poljaci sa rastom od 15

posto. Brojnošću ih prate Nijemci, Skandinavci i Britanci, koji su mahom imali

dvoznamenkaste stope rasta dolazaka i noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Jedini

pad broja gostiju iz deset najvažnijih emitivnih tržišta Europe zabilježen je sa tržišta Češke,

Slovačke i Italije, ali u malom iznosu. Dok su Poljaci i Nijemci ponovno pokazali da su

vjerni dalmatinskoj obali, te su značajno pridonijeli ukupnim turističkim ostvarenjima, sa

porastima u dolascima i noćenjima, tržište Češke je počelo opadati. Poljacima je Jadran

ostao apsolutno najpoželjnije mediteransko odredište, pri čemu Srednja Dalmacija

zasigurno najpoželjnije hrvatsko odredište, što potvrđuju i ovogodišnje turističke brojke.

Iako su Nijemci početkom godine bili neodlučni, obuzeti sigurnosno-političkom

situacijom te odgađali planove o godišnjem odmoru, u konačnici su zabilježili odlične

turističke brojke.

Pozitivan i stabilan trend pokazalo je i tržište Austrije, s kojeg su zabilježene brojke za 7

do 8 posto bolje u usporedbi s prošlogodišnjima. Gledajući apsolutne pokazatelje, najveće

stope rasta ostvarene su sa tzv. dalekih tržišta i tržišta Skandinavije i Velike Britanije. Sve

bolja avio povezanost sa hrvatskim destinacijama, otvara nove mogućnosti za agencije i

hotelijere na tržištu. Uz pozitivne gospodarske okolnosti, dobru zračnu povezanost te

kvalitetnu „vrijednost za novac” ponudu, realno je očekivati daljnji postupni rast dolazaka

sa ovih tržišta. Hrvatska je sve poznatija kao atraktivna destinacija, prije svega zbog svoje

kulturne i prirodne baštine te gostoljubivosti i gastronomije. Dobri rezultati zabilježeni su

i s nizozemskog tržišta, koja velik dio turističkog prometa ostvaruje u kamping segmentu,

a značajan je i ponovni porast broja francuskih gostiju.Važnost slovenskog tržišta za

hrvatski turizam pokazuje se iznova i ove godine, jer je njihovih turista u deset mjeseci

bilo 7 posto više u dolascim i 8 posto noćenjima. Smanjenje stope nezaposlenosti i rast

primanja u SAD-u zajedno sa smanjenjem cijena avioprijevoza imalo je pozitivan utjecaj

na rast turističkog prometa s tog emitivnog tržišta. Dvoznamenkaste poraste ostvaruju i

brojna druga daleka tržišta poput Argentine, Australije, Kine i dr.

34

U strukturi noćenja stranih turista na području Srednje Dalmacije u 2016. godini najveće

učešće pripada turistima iz Poljske sa udjelom od 13,4%, zatim slijedi Njemačka sa gotovo

podjednakim udjelom od 13,2%, Češka sa smanjenim udjelom od 12%, Skandinavija sa

udjelom od gotovo 11% i Slovačka sa sa udjelom od 6%. Posebno je značajno što sve više

raste udio Skandinavije i Velike Britanije.

Izvor: sustav eVisitor

3.3. NAUTIČKI TURIZAM Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2015. godini je bilo 121 luka nautičkog

turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 70 marina (od toga 13 suhih marina) i 51 ostala

luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija jest 3 614 784 m2, a broj

vezova 17 351. LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U 2015.

REGIJE

UK

Sidrišta

Privezišta

Marine

Nerazvrstane

luke Suha

marina

I.

kategorija

II.

kategorija

III.

kategorija

Kategorizirana i

označena sidrima

HRVATSKA 121 38 10 13 6 19 17 15 3

Kvarner 27 6 5 6 1 3 3 3 -

Zadarska regija 36 22 2 4 - 4 4 - -

Šibens. - kninska 17 3 - 1 2 3 5 3 -

Splits. – dalmatin. 20 6 1 1 - 3 3 5 1

Istarska regija 14 - 2 - 3 4 2 3 -

Dubr. – neretvan. 7 1 - 1 - 2 - 1 2

Izvor: DZS Zagreb

Na području Splitsko – dalmatinske županije djeluje ukupno 20 luka nautičkog turizma, od

čega 6 sidrišta, 1 privezište, 12 marina razvrstanih u odgovarajuću kategoriju standarda

ovisno o ispunjavanju uvjeta propisanih Pravilnikom za pojedinu kategoriju i 1

nerazvrstana luka.

35

Odgovarajuća kategorija marine ovisi o kvaliteti opreme i uređenja, standardu osnovnih

usluga, raznovrsnosti usluga koje se turistima - nautičarima pružaju u marini, kao i ostalih

usluga i sadržaja na raspolaganju turistima - nautičarima u neposrednoj blizini marine, te

kvalitete održavanja marine u cjelini. Na području Županije u segmentu nautičkog turizma

raspoloživo je u marinama ukupno 335 suhih vezova i 1.216 vezova u moru. Nautički

turizam ostvaruje oko 3 posto ukupnog turističkog prometa u HR, a sve brojniji nautičari

koji svake godine posjećuju Jadran, poznati su kao kvalitetni gosti. Naime, riječ je o

visokoobrazovanim gostima, veće platežne moći, koji u Hrvatskoj prosječno borave 14

dana. Nautičari su u 2012. godini tijekom plovidbe/putovanja (ne uključujući izdatke za

prijevoz do i od polazne luke) trošili prosječno 100 eura na dan po osobi; prosječni dnevni

izdaci čarteraša više su nego dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih

nautičara (161 euro prema 68 eura) kao odraz, prije svega, izdataka za najam plovila.

Nautička sezona traje od Uskrsa do listopada, a sam je početak godine rezerviran za

ulaganja u infrastrukturu te razna poboljšanja u marinama. Hrvatski Jadran i dalje je

najpovoljnija destinacija za nautičare, a najjači su aduti sigurnost plovidbe i čisto more.

Dobrim dijelom zbog sigurnosti destinacije, ali i zahvaljujući novim trendovima u čarter

biznisu, hrvatski nautički sektor u 2016. sjajno je poslovao, pri čemu se bilježi porast

nautičkog prometa od desetak posto u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima sustava

eCrew Ministarstva mora, od siječnja do kraja listopada nautičari su ostvarili 443 tisuće

dolazaka uz čak preko 3 milijuna noćenja, tako da se u ovoj godini u tom segmentu

turizma može očekivati više od 800 milijuna eura prihoda. Najveći hrvatski lanac marina

ACI, u prvih 8 mjeseci 2016. godine ostvario je ukupne prihode u iznosu od 142,9 milijuna

kuna. Poslovni prihodi (godišnji, mjesečni, dnevni vez, zakup te ostale usluge nautičarima)

ostvareni su u ukupnom iznosu od 135 milijuna kuna.

DOLASCI I NOĆENJA, NAUTIČKI TURIZAM PO ŽUPANIJAMA

Razdoblje siječanj – listopad 2016 Ukupno Index %

Ukupno Jadran dolasci 442.997 123 100,0

noćenja 3.046.185 123 100,0

Primorsko-goranska županija dolasci 17.003 178 3,8

noćenja 114.414 187 3,8

Ličko – senjska županija dolasci 43 253 0,0

noćenja 329 179 0,0

Zadarska županija dolasci 102.747 108 23,2

noćenja 690.362 108 22,7

Šibensko – kninska županija dolasci 78.549 112 17,7

noćenja 531.436 111 17,4

Splitsko – dalmatinska županija dolasci 195.028 130 44,0

noćenja 1.360.938 131 44,7

Istarska županija dolasci 21.040 106 4,7

noćenja 146.005 104 4,8

Dubrovačko-neretvans. županija dolasci 28.587 189 6,4

noćenja 202.701 191 6,7

Izvor: sustav eCrew, MPPI

36

Prema podacima sustava eCrew u razdoblju od siječnja do listopada 2016. godine u

nautičkom turizma ostvareno je 443 tisuća dolazaka domaćih i stranih turista koji su

realizirali ukupno nešto malo više od 3 milijuna noćenja, što je porast od 23% u dolascima

i noćenjima. Splitsko-dalmatinska županija bila je u 2016. godini pravi raj za nautičare koji

su u akvatoriju Srednje Dalmacije napravili čak preko 1,3 milijuna noćenja u prvih deset

mjeseci, čime je na samom vrhu po turističkom prometu nautičara u Hrvatskoj. Usporedbe

radi, toliko nautičkih dolazaka i noćenja bilježe zajedno cijela Istarska, Zadarska i

Šibensko-kninska županija, pa je i time srednjodalmatinski arhipelag ponio titulu

najposjećenijeg nautičkog područja u hrvatskom dijelu Jadrana u ovoj godini. Veliki rast u

segmentu nautičkog turizma i to od 30 posto više u dolascima i noćenjima u usporedbi s

prošlom godinom, posebno je važan i zbog planova o uređenju 12 luka nautičkog turizma

na području Splitsko – dalmatinske županije u koje će se uložiti 130 milijuna kuna. Te luke

ne znače samo kvalitetu u nautičkom segmentu, nego one predstavljaju i oplemenjivanje

prostora, stvaranje novih prihoda i zapošljavanje ljudi u tim mjestima. Ujedno, na

području Srednje Dalmacije bilježi se najveći broj turista u nautičkom turizmu, sa udjelom

od velikih 44 posto u ukupno realiziranom nautičkom prometu. Nautički turizam iz

godine u godinu pokazuje sve bolje rezultate, a Hrvatska je sve omiljenija destinacija

čarteraša-nautičara iz raznih zemalja, posebice iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Poljske,

Češke, Mađarske te domaćih gostiju. U sektoru su optimistični i kad su u pitanju najave

za 2017. godinu, koje za sad potvrđuju daljnji rast prometa te nastavak prebacivanja

čarter flote iz nesigurnih mora Turske i Grčke na hrvatski dio Jadrana. Hrvatska je dalje

broj jedan u svijetu u čarteru, što će se vjerojatno zadržati i u sljedećoj godini, dijelom i

stoga što čarter raste i globalno, zahvaljujući tome što su se značajno izmijenile njegove

karakteristike. Naime, sve se više plovila iznajmljuje na principu hotelske sobe, i takvi

gosti prevladavaju u visokoj sezoni, dok pravi nautičari tradicionalno najveći promet

ostvaruju u pred i posezoni.

3.4. KRUŽNA PUTOVANJA STRANIH BRODOVA

U prvih devet mjeseci 2016. godine prisutan je trend porasta broja kružnih putovanja

stranih brodova po hrvatskom teritorijalnom moru. U razdoblju od siječnja do rujna 2016.

ostvareno je 656 kružnih putovanja stranih brodova u Hrvatskoj. Na tim brodovima bilo je

878 907 putnika, koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 1 446 dana, što je u prosjeku 2 dana.

U strukturi kružnih putovanja stranih brodova najviše stranih brodova na kružnim

putovanjima evidentiralo je prvi ulazak u teritorijalno more Republike Hrvatske u

Dubrovačko-neretvanskoj (64%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (21), što je ukupno 85%.

U odnosu na isto razdoblje 2015. godine broj putovanja veći je za 6%, a broj putnika koji

su na taj način ušli u Hrvatsku veći je za 4%. Ukupan broj dana boravka broda u istom

razdoblju veći je za 14%.

37

KRUŽNA PUTOVANJA STRANIH BRODOVA I – IX 2016 I – IX 2015 Index 16/15

Putovanja 656 616 106

Dani boravka broda 1 446 1 270 114

Putnici na brodu 878 907 848 699 104

Izvor: DZS Zagreb

Na području Županije najposjećenija

je luka Split, koja je u prvih deset

mjeseci zabilježila oko 254 tisuće

putnika što je za 4% više u odnosu na

isto razdoblje 2015. godine.

Intenzivna promidžba Luke Split u

pisanim i elektronskim medijima,

prisustvo na specijaliziranim

sajmovima i članstvo u

međunarodnim udrugama, doprinjeli

su da luka Split postane sve

atraktivnija destinacija brodova na

kružnim putovanjima.

Uplovljavanjem norveškog krstaša "Viking Star" s gotovo 1000 putnika u Gradsku luku

započela je u mjesecu ožujku sezona dolazaka kruzera u Split. Baš kao što su uspješno

završili 2015. godinu, u splitskoj Lučkoj upravi bili su zadovoljni i najavama za 2016.

godinu. Naime u 2015. godini Split su posjetila čak 262 putnička kruzera, odnosno 29

uplovljavanja je bilo više nego godinu ranije, a za 2016. godinu se prema najavama

očekivalo da će biti rekordna i to sa uplovljavanjem 292 kruzera, što je 30 više nego prošle

godine te u konačnici brojkom od oko 300 tisuća gostiju. O velikom interesu za pristajanje

u luku Split najbolje govori podatak da već sada, iako se rezervacije primaju cijelu godinu,

dolazak u sezoni 2017. najavilo je 229 kruzera. Osim država Europske unije, u Split vole

doći i američki turisti, a sve je više turista i iz Azije. Zapravo u grad dolaze najjače

kompanije za kruzing putovanja. Velika prednost grada su odlični izleti koji se turistima

prodaju na kruzeru. Osim razgledavanja grada, najviše su zainteresirani za Dioklecijanovu

palaču, Plitvice, Krku, Međugorje, Salonu, Trogir i Radmanove mlinice. Kruzing turistima

je Split prva luka iz Venecije ili zadnja prema Veneciji, a na svom putovanju osim Splita i

Dubrovnika još obiđu Crnu Goru, Grčku i Tursku. Nakon pristanka u luku ili na sidrište,

turisti se na kopnu zadržavaju maksimalno do jednog dana. Dio ih odlazi na izlete, ostali

šetaju po gradu, razgledavaju ponude u zlatarnama, degustiraju domaću hranu po gradskim

restoranima, fotografiraju se uz gradske znamenitosti, a ima ih i koji obavljaju

stomatološke preglede. Pretpostavlja se da turisti nakon izlaska sa kruzera na razne osobne

potrebe u gradu potroše do 70 eura, pa se tako procjenjuje da se od 200.000 turista u

godinu dana zaradi do stotinjak milijuna kuna. Svi će kruzeri koji ove sezone uplove u

Split biti privezani u luci, a samo najveći sidrit će se na ulazu u luku.

38

S obzirom da su veliki kruzeri zbog svoje dužine i gaza trebali ostati na sidru prilikom

uplova u Split, tijekom 2014. godine započela je gradnja vanjskih-ljetnih vezova. Tim

radovima na izgradnji vanjskih vezova za velike kruzere na lukobranu Gradske luke u

Splitu, zauvijek će se izmijeniti vizura treće najveće putničke luke na Mediteranu. Tim

kapitalnim projektom Split će dobiti dva dužobalna veza na koje će se moći vezati kruzeri

duljine do 320 i 270 metara, dvije ukrcajno-iskrcajne rampe širine 30 metara te nova

operativna obala površine od 14 tisuća četvornih metara. Dva vanjska veza i popratna

infrastruktura bit će vrijedni oko 200 milijuna kuna, a financirat će se kreditom EBRD-a

koji će zajedno vraćati država i Lučka uprava Split. U tijeku je i izrada dokumentacije o

budućim sadržajima putničkog terminala koji će se graditi na lukobranu, a koji bi

obuhvaćao komercijalne sadržaje te dr. prostore. Za sezonu 2016. godine bila su gotova

dva nova veza za kruzere što je uvelike olakšalo promet u luci.

3.5. POMORSKI I OBALNI PRIJEVOZ U pomorskom i obalnom prijevozu važno mjesto na nacionalnoj razini, a posebice za

područje Srednje Dalmacije zauzima luka Split. Smještena na izuzetnoj geografskoj poziciji

na Mediteranu, jedna je od najvažnijih središta za lokalni i međunarodni pomorski

promet. Sa godišnjim prometom od oko 4,6 milijuna putnika i oko 670 000 vozila, splitska

luka treća je luka na Mediteranu, poslije Napulja i Pireja. Kroz luku je u prvih deset

mjeseci prošlo ukupno preko 4,6 milijuna putnika, što je porast od 5% u odnosu na isto

razdoblje prošle godine. Istovremeno je prevezeno oko 671 tisuća vozila što je za 7% više u

usporedbi s prošlom godinom.

UKUPNI PUTNIČKI PROMET SPLITSKE LUKE za I-X 2016. godine

VRSTE PRIJEVOZA I – X 2016 I – X 2015 Indeks

putnici vozila putnici vozila putnici vozila

Trajektne veze sa otocima 3 182 677 629 823 2 955 751 592 362 108 106

Promet hidroaviona (domaći) 15 785 15 786 100

Promet katamarana 677 649 769 146 88

Linija Split – Trogir - Slatine 102 393 88 852 115

Linija Split - Postira 1 801

Promet cruiseri RH 100 566 118 677 85

Promet izletničkih brodica 91 478

UKUPNO DOMAĆI PROMET 4 172 349 629 823 3 948 212 592 362 106 106

Međunarodni trajektni promet 183 855 41 337 204 876 36 364

Međ. katamaranski promet

Promet hidroaviona (međ.) 2 381

Kružna putovanja 254 315 244 779 104

MEĐUNARODNI PROMET 440 551 41 337 449 655 36 364 98 114

SVEUKUPNI PROMET 4 612 900 671 160 4 397 867 628 726 105 107 Izvor: Lučka uprava Split, 2016

39

Porast prometa bilježi se u

segmentu domaćeg prometa

od 6%, dok je u

međunarodnom prometu

zabilježen pad prometa od

2% u broju prevezenih

putnika. Istovremeno je u

segmentu domaćeg prometa

i međunarodnog prometa

zabilježen porast broja

prevezenih vozila od 6 tj. 14

posto. Pri tome je u

trajektnom prometu

prevezeno oko 3,1 milijuna

putnika što je za 8% više u

usporedbi s prošlom

godinom, dok je u prometu katamarana prevezeno oko 677 tisuće putnika što je za 12%

manje u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Ujedno je u trajektnom prijevozu na svim

linijama prevezeno oko 629 tisuće vozila što je za 6% više u odnosu na prethodnu godinu.

Porast broja putnika bilježi se u segmentu kružnih putovanja, gdje je u usporedbi s istim

razdobljem prošle godine zabilježen porast broja putnika od 4%. Zanimljiv podatak

karakterističan za sezonu 2016. godine je promet putnika hidroavionima prema otočnim

destinacijama, koji se pokazao izrazito dobrim, te je u spomenutom razdoblju tim oblikom

prijevoza prevezeno oko 18 tisuća putnika.

Splitska trajektna luka dočekala je ovogodišnju turističku sezonu, posebice glavni dio

sezone u znaku pojačanog putničkog prometa na svim brodskim linijama od Splita prema

srednjodalmatinskim otocima. Unatoč pojačanom prometu i kolonama automobila, nije

bilo velikih gužvi niti duljeg čekanja na ukrcaj putnika i vozila. Pojačan je promet bio i na

brodskim linijama prema najbližim otocima Braču i Šolti, uz pojačane trajektne linije

prema Visu, Šolti, Starom Gradu na Hvaru i Lastovu. Unatoč velikom protoku putnika i

vozila, izostale su velike gužve i dugotrajno čekanje na ukrcaj. To nije posljedica nekih

poremećaja u putničkom prometu nego dobre organizacije i ljetnog plovidbenog reda

prema otocima srednjodalmatinskog arhipelaga. U svemu tome se ističe i važnost

autoceste, bez koje ni najbolja lučka infrastruktura ne bi pridonijela smanjenju velikih

gužvi, koje su do prije nekoliko godina bile uobičajeni dekor jedne od najvećih putničkih

luka na Mediteranu. Splitska i Županijska lučka uprava sa svojim podružnicama u

najfrekvetnijim otočkim trajektnim lukama i organizacijom prometa, omogućili su da se

promet u tim lukama odvija na profesionalan način. Djelatnici luka i jedinica Prometne

policije uz pružanje informacija gostima, uspostavljali su red i održavali regulaciju prometa

u lukama i prilazima luka, regulaciju vozila na parkiralištima, te ukrcaja i iskrcaja vozila.

Dobri rezultati ovogodišnje turističke sezone odrazili su se i na promet na domaćim

putničkim brodskim linijama, koje uglavnom bilježe značajan porast broja prevezenih

putnika.

40

3.6. ZRAČNI PRIJEVOZ

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u razdoblju siječanj -

rujan 2016. godine iznosio je nešto manje od 90 tisuća operacija, što je u usporedbi s istim

razdobljem prethodne godine, u kojem je broj slijetanja i polijetanja iznosio oko 84 tisuće

operacija, porast za 7%. Ukupan promet putnika u zračnim lukama u spomenutom

razdoblju 2016. godine iznosio je 6,9 milijuna putnika, što je u usporedbi s

devetomjesečnim razdobljem 2015. godine, porast broja putnika za 13%. Riječ je o porastu

redovitoga međunarodnog prometa. Najveći broj putnika sa stranih tržišta u 2016. godini

bilježi se iz Njemačke, Velike Britanije i Francuske.

PROMET U ZRAČNIM LUKAMA, razdoblje I – IX 2016

mj.jed. I – IX 2016 I – IX 2015 16/15

Operacije zrakoplova broj 89 692 83 743 107

Promet putnika tis. 6 900 6 125 113 Izvor: DZS Zagreb

Na većini aerodroma low-cost operateri čine više od polovice ukupna prijevoza putnika.

Većina prometa odvija se tijekom turističke sezone, no sve je veći promet i u ostatku

godine. Većina hrvatskih zračnih luka s optimizmom je gledala na poslovanje u 2016.

godini, očekujući rast broja putnika i novih destinacija te završetak niza građevinskih

radova koji su im trebali dati dodatni poticaj. U razdoblju siječanj – rujan 2016. godine

porast broja putnika zabilježile su sve hrvatske zračne luke, pri čemu je Zračna luka Split

zabilježila porast broja prevezenih putnika od 17%, a aerodrom Brač porast broja

prevezenih putnika od 33%. Porast broja prevezenih putnika jednim se dijelom može i

zhavaliti mjerama udruženih aktivnosti kojima se pruža financijska potpora avio

prijevoznicima. Ukupno je u spomenutom razdoblju prevezno preko 6,9 milijuna putnika,

što predstavlja porast broja putnika od 13% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Najviše prometa odvija se u dvije zračne luke i to Zagreb i Split.

ZRAČNI PROMET NA AERODROMIMA U RH, razdoblje siječanj –rujan 2016

AERODROMI

PROMET PUTNIKA INDEX

2016 2015 16/15

ZL Zagreb 2 120 161 1 984 771 107

ZL Split 2 038 052 1 742 676 117

ZL Dubrovnik 1 730 707 1 493 155 116

ZL Pula 403 528 327 855 123

ZL Zadar 434 238 415 935 104

ZL Osijek 25 448 24 525 104

ZL Rijeka 132 906 127 043 105

Aerodrom Brač 11 421 8 568 133

Z.p. Mali Lošinj 3 826 - -

UKUPNO 6 900 287 6 124 528 113 Izvor: DZS Zagreb

41

Svjesni problema s kojima se zračna industrija suočila u vrijeme financijske krize,

Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s privatnim partnerima, i

ove su godine posebnu pažnju odlučili posvetiti tzv. avio-odredištima. Sezonski red letenja

na većini zračnih luka započeo je krajem ožujka, a sve su predsezonu započele uvođenjem

direktnih letova prema nekim novim destinacijama i potpisivanjem ugovora s novim

zrakoplovnim kompanijama. Nove direktne linije su jedan od način pojačavanja

predsezone i posezone, pa se u tom period očekivao veći broj gostiju nego prošle godine, to

se u konačnici i potvrdilo temeljem rezultata turističkog prometa. Zbog dobrih najava za

hrvatski turizam za ovu godinu s gotovo svih tržišta, povećanog broja sjedala u odnosu na

prošlu godinu te novog sustava za upravljanje prihodom na letovima i optimizaciju

kapaciteta, očekivali su se pozitivni putnički efekti, odnosno veći broj sezonskih putnika-

turista. Kada je riječ o sezonskim letovima, najveći broj letova ove godine bio je planiran iz

najvažnijih emitivnih tržišta u odredišta na jadranskoj obali, posebno na zračne luke u

Split, Dubrovnik, Pula i Zadar. Najznačajnija tržišta i dalje predstavljaju njemačko,

skandinavsko, britansko i francusko tržište.

Za sezonu 2016. godine Zračnoj luci Split najavilo se 50 avio-prijevoznika iz mnogih

europskih država, prvenstveno iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske i skandinavskih

zemalja. Osim dugogodišnjih avio - prijevoznika, najavile su se i nove kompanije kao

Aegean Airlines (Grčka) koja je povezivala Split s Atenom, Britania AB (čarteri iz

Helsinkija), LOT Polish Airlines, Niki, Jetairfly TUI Belgium, te Thomas Cook Airlines

Scandinavia. Nove destinacije su bile Toulouse (Jetairfly, Volotea), Antwerpen, Deauville

(Jetairfly), ponovo Varšava (LOT), Tallinn (Nordic Aviation). Naime, od novosti za

splitsku zračnu luku u sezoni 2016. godine, bila je linija Beč – Split austrijskog

niskotarifnog avioprijevoznika Niki, TUI-ev Jetairfly koji je za Split letio iz belgijskog

Antwerpena od 1. travnja te iz francuskih zračnih luka Pariz, Saint-Gatien, Lyon, Nantes i

Toulouse od početka svibnja, izuzev Lyona koji je krenuo početkom srpnja. Split je s

Francuskom bio povezan i linijom prijevoznika Transavia.com Pariz – Split te Voloteine

na liniji Bordeaux – Split i Toulouse – Split. S njemačkog tržišta za Split je Air Berlin

uveo linije iz Berlina i Dusseldorfa sredinom svibnja, dok je Croatia Airlines imala liniju iz

Erfurta krajem travnja, a Express Airways liniju iz Badena početkom svibnja. Prijevoznik

Germania otvorio je novu liniju iz Zuricha za Split, a Sky Work Airlines iz Berna i to obje

početkom lipnja, a novih letova bilo je i iz Italije, easyJetova Napoli-Split te Vuelingove iz

Catanije i Palerma. Czech Airlines je od 18. lipnja uspostavio liniju Ostrava-Split, a LOT

Polish Airlines od početka svibnja liniju Varšava-Split. Otvaralo se i dosta novih linija iz

Skandinavije, pa su tako Finnair i Jet Time početkom svibnja uveli liniju Helsinki-Split, a

Norwegian je istu liniju imao od kraja ožujka. Kompanija SAS od početka svibnja, a

Norwegian od početka travnja uveli su liniju Kopenhagen-Split, dok je od kraja srpnja do

početka rujna Air Nostrum letio na liniji Madrid-Split. Aeroflot je otvorio sezonski

let Moskva-Split od 1. lipnja do 2. listopada, a iz Rusije je sezonski letio i S7 Sibir na

relaciji Moskva-Split od 5. lipnja do 2. listopada.

42

1. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. UK

2008 28 629 25 897 40 817 57 584 126 203 165 669 211 030 236 466 169 848 79 112 31 740 30 793 1 203786

2009 28 401 25 629 30 530 57 277 112 185 152 224 202 233 218 751 151 504 77 497 29 910 28 956 1 115 099

2010 24 250 21 799 29 585 48 344 116 748 158 029 250 755 251 618 174 280 88 328 27 178 28 827 1 219 741

2011 24 579 22 809 29 471 65 652 113 879 172 119 274 063 259 664 185 546 95 679 28 905 28 099 1 300 381

2012 25 182 20 956 28 782 63 887 126 037 206 988 293 021 290 069 224 681 87 638 28 348 30 160 1 425 749

2013 27 188 22 522 33 135 66 279 139 710 228 957 335 931 344 492 222 369 103 609 29 213 28 329 1 581 734

2014 26 044 21 530 27 580 79 284 159 485 236 923 389 368 392 077 243 761 116 013 28 485 32 107 1 752 657

2015 24 561 23 335 33 091 74 950 182 627 271 006 433 927 430 777 288 038 135 163 29 273 28 652 1 955 400

2016 25 958 23 830 35 131 75 525 204 595 321 545 544 263 486 581 341 405 167 643 2 226 476

Izvor:Zračna luka Split

Zračna luka Split je tijekom 2015. godine imala preko 1,95 milijuna putnika što predstavlja

porast od gotovo 12% u odnosu na 2014. godinu. Od ukupnog broja putnika skoro 94%

bilo je međunarodnih, a samo 6% putnika na domaćim linijama. Letova je bilo 11% više

nego godinu prije. Najpopularnija odredišta tijekom 2015. godine bila su: London, Rim,

Stokholm, Pariz, Frankfurt, Oslo, te Zagreb, Koeln, Kopenhagen i Helsinki, a prema

zemljama dolaska Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija, Norveška i Švedska. U

2016. godini, Zračnu luku Split očekivala je još jedna uspješna turistička sezona.

U prvih deset mjeseci 2016. godine Zračna luka Split imala je preko 2,2 milijuna putnika

što je povećanje od 17% u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Ove godine prvi put u

50 godina povijesti Zračne luke očekuje se više od dva milijuna putnika, a milijuntni

putnik došao je deset dana ranije nego prošle godine. Iz mjeseca u mjesec bilježe se

rekordi, tako je u mjesecu svibnju prvi put bilo više od 200 tisuća putnika, u mjesecu

lipnju prvi put više od 300 tisuća putnika, a u srpnju prvi put preko pola milijuna putnika.

Kroz splitsku zračnu luku u srpnju je prošlo više od pola milijuna putnika što je

zabilježeno prvi put od njenog otvaranja, ali to je i najveći broj putnika ostvaren ikada u

zračnim lukama u jednom mjesecu u Hrvatskoj. Naime, kroz luku je prošlo ukupno 544

tisuće putnika i što je povećanje od 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

GODINA BROJ PUTNIKA INDEKS

2007. 1 190 551 108,6

2008. 1 203 786 101,1

2009. 1 115 099 92,6

2010. 1 219 741 109,4

2011. 1 300 381 106,6

2012. 1 425 749 109,6

2013. 1 581 734 110,9

2014 1 752 657 111,0

2015 1 955 400 111,6

2016 2 226 476 114 - 10 mj/15

43

Splitska zračna luka je s više od stotinu letova dnevno tijekom sezone povezana izravno sa

čak 90 europskih gradova preko 55 zračnih prijevoznika. Niskotroškovni prijevoznici (low

cost) su u Splitu najznačajnija grupacija, koja u Resnik dovede čak polovicu putnika.

Prema dosadašnjim najavama zračnih prijevoznika, trend rasta prometa i putnika, kao i

zrakoplova nastavlja se i u posezoni. Zračna luka Split je i vodeća u Hrvatskoj po broju

niskobudžetnih operatera, ali i broju destinacija s kojima je povezana.

Zračna luka Split u procesu je i velikog investicijskog projekta sa 60 milijuna eura

vrijednim projektom rekonstruiranja i proširenja putničkog terminala na nekoliko etaža i

ukupno 36.000 četvornih metara. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je

krajem prosinca prošle godine splitskoj Zračnoj luci građevinsku dozvolu za projekt

rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala, vrijedan 450 milijuna kuna. Radi se o

projektu, kojim je planirano proširenje putničkog terminala za promet od dva milijuna

putnika godišnje i vršno opterećenje od 2400 putnika u satu, te povećanje kapaciteta

parkirališta za prihvat osobnih vozila, autobusa i putnika izgradnjom parkirališta i

autobusnog terminala južno od državne ceste. Prema procjenama, u putnički terminal

investirat će se 360 milijuna kuna, a 40 milijuna kuna u parkiralište i autobusni terminal.

Za pokriće investicije Zračna luka je osigurala 130 milijuna kuna vlastitog novca, dok će

ostatak financirati iz kredita razvojnih banaka, koji će pak vraćati iz svoga poslovanja

idućih godina.

Za 2016. godinu zračna luka Brač predviđala je dolazak charter letovima 4.500 putnika iz

zemalja EU i 1.200 iz Srbije. Inozemna odredišta s kojima će aerodrom Brač biti povezan u

sezoni 2016. su Graz, Beč, Linz, Innsbruck i Beograd. Za očekivati je u dolascima i

odlascima s inozemstvom oko 11.400 putnika, a možda u konačnici i više. Posljednjim

danom ožujka otpočeo je redoviti promet na liniji sa Zagrebom i to utorkom i subotom do

29. listopada 2016. prijevoznika Croatia Airlines. Od 4. svibnja 2016. uvedena je dodatna

veza sa Zagrebom i to srijedom prijevoznika Awex Croatia do 1. listopada 2016. Zračni

prijevoznik European Coastal Airlines, koji je lani počeo povezivati hrvatske otoke i

obalne gradove hidroavionskim linijama sa Splitom (otoci Hvar, Korčula, Lastovo i Lošinj i

gradovi Zadar, Pula, Dubrovnik) nastavio je tijekom ljeta sa širenjem svoje mreže i na

dvije nove međunarodne linije za Anconu i Pescaru, ali je naknadno prestao u potpunosti s

radom na području Hrvatske.

3.7. POTROŠNJA U DESTINACIJI

Prema rezultatima istraživanja o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj koje provodi

Institut za turizam pod nazivom „Tomas ljeto 2014“, prosječna potrošnja po turistu i danu

iznosila je 66 eura na razini države i za 14% je veća od one ostvarene prije četiri godine,

dok je na području Županije iznosila 70 eura i veća je za čak 27% u odnosu na provedeno

istraživanje iz 2010. godine. Za visokih 20% porasla je potrošnja za kupnju, na prosječnih

oko 9,5 eura, a bitno je što je općenito rasla izvanpansionska potrošnja koja je prije uvijek

bila slaba i što znači da su turisti u Hrvatskoj prepoznali novu i sadržajniju ponudu koja se

polako razvija zadnjih nekoliko godina.

44

Tako su prosječni izdaci turista za ugostiteljske usluge, hranu i piće, rasli za 13 posto, na 12

eura, a izdaci za ostale usluge za 19 posto, u čemu su sport, zabava, izleti, kultura i ostalo.

Očigledno je da su se promijenili trendovi, i turisti su 2014. više nego prije trošili u

destinaciji za tu ponudu, što je svakako plus i za lokalnu ekonomiju i za ukupne prihode

hrvatskog turizma.

Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Splitsko – dalmatinske županije iznosili su u 2014.

godini 70 eura po osobi, što je više od prosjeka Hrvatske. U strukturi prosječnih dnevnih

izdataka 51% se odnosi na uslugu smještaja, 21% na uslugu hrane i pića izvan usluge

smještaja, a 28% na sve ostale usluge. Izdaci za usluge ugostiteljstva porasli su u prosjeku

13%, a za sve ostale usluge u destinaciji 19%.

Među stranim turistima najviše su na nacionalnoj razini u 2014. trošili Britanci, prosječno

dnevno 122 eura te Rusi 99 eura i Francuzi 95 eura, dok su najbrojniji u Hrvatskoj Nijemci

tek na osmom mjestu sa Poljacima i potrošnjom od 62 eura. Ispred njih su Mađari s 63,

Nizozemci sa 65 te Talijani i Austrijanci sa 66, odnosno 72 eura. Po vrstama smještaja

najviše ili 106 eura dnevno potrošeno je u hotelima, dok je to u privatnom smještaju 57, a

u kampovima 48 eura. Porast turističke potrošnje logičan je i zbog porasta broja turista i

njihovih noćenja.

45

Među turistima, na razini Splitsko – dalmatinske županije najviše troše Skandinavci (109

eura), te Nijemci i Slovenci sa 69, odnosno 67 eura, što je u potpunosti drugačija slika u

usporedbi s Hrvatskom, kao i u usporedbi s istraživanjem od prije četiri godine kada su

najveći potrošači na razini Županije bili Britanci, Rusi i Francuzi, kojih sada uopće nema

među najvećim potrošačima. U različitim tipovima smještaja različita je i prosječna dnevna

potrošnja, te na području Splitsko – dalmatinske županije iznosi 100 eura za hotele, što je

porast od 10 posto u usporedbi s prošlim istraživanjem, 59 eura za privatni smještaj (rast od

37 posto) i 50 eura za kampove (rast od 32 posto). Za vrijeme boravka u destinaciji, gosti

izvan smještajnog objekta troše na izlaske u restorane, kafiće, slastičarnice i druge

ugostiteljske objekte, zatim na kupovinu različitih artikala za osobne potrebe u

trgovinama, na kupovinu ulaznica za muzeje i kulturna događanja, te na zabavu, izlete i

slično. Takvi troškovi iznose prosječno 15 eura po osobi dnevno.

Prosječna dnevna potrošnja nautičara tijekom plovidbe/putovanja (ne uključujući izdatke

za prijevoz do i od polazne luke) iznosi 100 eura; prosječna dnevna potrošnja nautičara na

individualnim putovanjima iznosi 78 eura (ne uključujući fiksne troškove plovila), a

nautičara u čarteru 171 euro. Prosječna dnevna potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i

događanja na višednevnim putovanjima iznosi 45 eura u prosjeku. U dijelu koji se tiče

izvanpansionske potrošnje, pravo stanje će se vidjeti kada HNB objavi svoje podatke, ali

jasno je da se privatni sektor i sektor usluga maksimalno prilagodio činjenici da je sezona

vrijeme za zaradu, pa je tako već normalno da su trgovine i ugostiteljski objekti radili do

kasno noću, a to će valjda dati i odgovarajuće rezultate.

3.8. PRIHODI OD TURIZMA

Utjecaj turizma uočljiv je putem niza gospodarskih varijabli, što se posebno ističe za

vrijeme turističke sezone kada se povećava zaposlenost, vrijednost kune kao valute, a

promet u trgovini na malo upravo je u tim ljetnim mjesecima najveći u godini. Turizam je

djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu. Jedna od značajnih varijabli

kojom se mjeri utjecaj i uspješnost turističke aktivnosti je devizni prihod od turizma.

46

Hrvatska je u 2015. godini od turizma ostvarila rekordne prihode od 7,96 milijardi eura,

što je najbolji rezultat do sada i čime je konačno premašena i dosad nenadmašna 2008.

godina u kojoj su prihodi iznosili 7,5 milijardi eura. U odnosu na 2014. godinu u kojoj su

turistički prihodi iznosili 7,4 milijarde eura, ostvaren je godišnji rast od 7,6 posto ili 560

milijuna eura više. S obzirom na investicije koje su se planirale provoditi tijekom 2016.

godine i u hotelski sektor i u dodatne sadržaje, očekivalo se da će 2016. nadmašiti 2015.

godinu po ostvarenim prihodima. Prihodi od turizma kontinuirano rastu, što potvrđuje da

je ponuda i usluga turističkog sektora sve raznovrsnija, bogatija i kvalitetnija, a što se

pozitivno odražava i na konkurentnost Hrvatske na svjetskoj turističkoj sceni. Temeljem

navedenoga, očekivala su se i od turističke 2016. godine pozitivna kretanja, posebice u

svjetlu svih planiranih aktivnosti i mjera koje se odnose na razdoblje pred i posezone.

Ostvareni rezultati izuzetno vesele jer dokazuju da Hrvatska postaje konkurentnije,

zanimljivije i traženije svjetsko odredište. Sektor putovanja i turizma čini desetinu

ukupnog globalnog BDP-a i raste u prosjeku 3,4 posto godišnje. U usporedbi s globalnom

ekonomijom koja je rasla 2,3 posto godišnje, ovaj rast pokazuje da je sektor putovanja i

turizma otporniji na gospodarske šokove. Svjetsko udruženje putovanja i turizma predviđa

da će se u sljedećih pet godina rast sektora ubrzati na 5,2 posto godišnje. Ukupni globalni

učinak sektora turizma i putovanja na zaposlenost je vrlo značajan, a sektor i djelatnosti

vezane uz sektor zapošljavaju gotovo 266 milijuna ljudi na svijetu te čine 8,9 posto ukupne

zaposlenosti stanovništva.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije izvoz iz

međunarodnog turizma u 2015. je godini porastao za

gotovo 4% u odnosu na godinu prije,

dosegnuvši oko 1400 milijardi američkih dolara, čime je

udjel turizma u ukupnom svjetskom izvozu porastao sa 6

na 7%. Takvim porastima izvoza u prošloj godini

međunarodni je turizam četvrtu godinu zaredom

premašio rast svjetske robne razmjene, koji je lani

iznosio oko 3%, dok je kao izvozna kategorija turizam u

svijetu na trećem mjestu, nakon naftne i kemijske

industrije te ispred automobilske i industrije hrane.

Pojašnjavajući kategoriju izvoza iz međunarodnog

turizma, potrebno je naglasiti da se radi o objedinjenim

prihodima od međunarodnog turizma ili stranih turista

u destinacijama diljem svijeta, pri čemu je lanjski porast

tog izvoza u skladu s rastom međunarodnih turističkih

dolazaka na gotovo 1,2 milijarde ili za 4,4% na godišnjoj

razini. Od ukupnog prošlogodišnjeg izvoza iz

međunarodnog turizma, najveći dio ili nešto malo više

od 1.200 milijarde dolara odnosi se na prihode od

stranih turista na smještaj, hranu i piće, zabavu,

shopping i druge usluge, koji su u odnosu na 2014. porasli za 3,6 posto, dok se manji dio ili

nešto malo više od 200 milijardi dolara odnosi na prihode od stranih turista na prijevoz.

PRIHOD OD TURIZMA,

MILIJARDE €

1999 2,351

2000 3,011

2001 3,749

2002 3,960

2003 5,572

2004 5,505

2005 5,998

2006 6,293

2007 6,752

2008 7,459

2009 6,450

2010 6,200

2011 6,600

2012 6,830

2013 7,200

2014 7,400

2015 7,960

Izvor: HNB, Zagreb

47

Turizam je danas jedna od glavnih kategorija u međunarodnoj trgovini uslugama, a unatoč

slabom i sporom gospodarskom oporavku, potrošnja stranih turista u svijetu je znatno

porasla, što također dokazuje važnost turističkog sektora u poticanju gospodarskog rasta,

povećanja izvoza i stvaranja radnih mjesta za sve veći broj gospodarstava u svijetu. Među

svjetskim regijama, gotovo sve su prošle godine zabilježile poraste prihoda od stranih

turista, pa su tako primici od stranih turista u Amerikama, Aziji, na Pacifiku i Bliskom

Istoku porasli za po 4 posto, u Europi za 3 posto, a u Africi za 2 posto u odnosu na 2014.

Većina svjetskih tržišta izvijestila je i o povećanju međunarodnih izdataka za turizam

odnosno o turističkoj potrošnji u prvih devet mjeseci 2016. godine, u čemu je Kina

zadržala prvo mjesto među top pet najvećih nacija-putnika.

Činjenica da prihodi od turizma, unatoč gospodarskoj situaciji u cijeloj Europi i

turbulentnom okruženju, i dalje nastavljaju pozitivan trend, dokazuje da je Hrvatska zaista

postala prepoznato i traženo turističko odredište u cijelome svijetu. Za turističku 2016.

godinu očekivalo se da će biti vrlo izazovna, pogotovo zbog odličnih prošlogodišnjih

rezultata, ali uz pretpostavku da će se ponoviti uspjeh iz 2015. te da će prihodi od turizma

i dodatno rasti. Devizni prihod od turizma kao jedna od komponenti koju turistička

aktivnost generira svakako je bitan u bilo kojoj zemlji svijeta jer je jedan od izvora

deviznih sredstava. U Hrvatskoj ima osobito veliki značaj s obzirom na to da se ostvareni

devizni prihod od turizma kreće na razini oko 17 % BDP-a po čemu smo vodeći u EU.

Takav pokazatelj sugerira visoku ovisnost gospodarstva o turizmu i upućuje na nedovoljno

diverzificiranu gospodarsku strukturu Hrvatske. Prema podacima Hrvatske narodne banke

prihodi od turizma u prvoj polovici 2016. godine iznosili su 2,4 milijarde eura, što je 6,7

posto ili 153 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine. Samo u drugom

tromjesečju 2016. godine prihodi od turizma su po podacima HNB-a iznosili 2,05 milijardi

eura što je porast od 5,3 posto ili 103 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prošle

godine. Porast prihoda od turizma u prvoj polovici tekuće godine pokazuje važnost

predsezone za turizam, ali i za poticanje cjelokupnog gospodarstvo. Značajno je što su u

2016. u turizmu već početkom rujna nadmašeni fizički rezultati turističkog prometa iz

cijele 2015. te se stoga očekuje da će 2016. godina i po prihodima biti rekordna. U

konačnici se očekuje na razini Hrvatske oko 90 milijuna noćenja i oko 9,5 milijardi eura

prihoda od turizma, od čega više od 8 milijardi eura od stranih te oko 1,5 milijardu od

domaćih turista. Analitičari očekuju prelijevanje pozitivnih učinaka dobrih rezultata u

turizmu te da će se oni odraziti i na ostale sastavnice bruto domaćeg proizvoda, osobito na

osobnu potrošnju koja pokazuje naznake blagog rasta. Međutim, zabrinjava visoka ovisnost

o turizmu čiji se udio u gospodarstvu prema prihodima približio razini od 19 posto BDP-a.

Prema podacima koje je prikupila Visa o kartičnim plaćanjima stranih turista u Hrvatskoj

tijekom ljetnih mjeseci, 2016. godinu obilježila je još uspješnija turistička sezona s

potrošenih više od 794 milijuna eura. Naime, u usporedbi s protekle dvije sezone i

potrošnje od 652 i 705 milijuna eura, ljeto 2016. godine bilježi porast od 11,2 posto. Od

svih gostiju iz Europe i svijeta, oni iz Njemačke su još uvijek predvodnici u potrošnji, a

slijede ih turisti iz UK-a. Uz sveukupnu potrošnju od 794 milijuna i porast od 11,24 posto,

prema Visinim podacima samo srpanj bilježi rast od gotovo 15 posto, što je posebice

značajno u usporedbi s lipnjem i rastom od 7,88 i kolovozom i rastom od 9,12 posto.

48

IV OBILJEŽJA TURISTIČKE SEZONE

Prije početka turističke sezone najave s svih strana su bile kako će ovo biti odlična

turistička sezona, od reakcija s turističkih sajmova, ranih bookinga kao i interesa stranih

gostiju i medija za Hrvatskom. Pozitivna priča oko Hrvatske urodila je plodom te smo opet

svjedoci rekordne turističke sezone u hrvatskoj povijesti. Taj je uspjeh rezultat niza

aktivnosti koje su realizirane na, prije svega, inozemnim turističkim tržištima. Uspjeh je i

posljedica dugotrajnog rada niza turističkih djelatnika koji uporno slažu mozaik turističke

atraktivnosti zemlje pretvarajući je u zaista poželjnu turističku destinaciju. Očekivalo se da

će sezona biti izazovna, zbog još uvijek nestabilne gospodarske situacije u Europi, snažnije

konkurentske utakmice mediteranskih zemalja, političkih turbulencija u svjetskom

okruženju, straha od terorističkih napada, kao i dr. okolnosti. Zadnje desetljeće u turizmu

obilježili su različiti novi i drukčiji trendovi u prodaji i rezervacijama, a trend ranog

bukiranja odmora za Hrvatsku za 2016. godinu na gotovo svim europskim tržištima, bilo je

glavno obilježje početkom godine. Činjenica je da su se zbog političkih neizvjesnosti

zaobilazile pojedine konkurentske destinacije, posebice Turska, Egipat i Tunis i to

prvenstveno zbog percepcije sigurnosnih pitanja, što je jednim dijelom i utjecalo na porast

ranog bukinga. Naime, svjetske turističke lokacije ulažu u vlastitu promociju kako bi

privukle nepovjerljive goste. Brojne destinacije ulagale su veliki trud, novac i aganžman u

pridobivanje naklonosti gostiju i pri tome su se svi obraćali istim gostima, koji su čekali i

odgađali donošenje odluke, nadajući se raspletu sigurnosno – izbjegličke situacije koja

nikada ozbiljnije nije dovela u pitanje turističke planove Mediterana. Pri tome su najveći

organizatori putovanja omogućili ove godine, kao nikada do sada, da se samo deset dana

prije datuma putovanja gost može odlučiti za promjenu aranžmana i s istom agencijom

krenuti na neko drugo odredište, bez posebnih nadoplata. Time su najveći turoperatori

željeli potaknuti putnike da ubrzaju svoje odluke o putovanju bez straha da će izgubiti

uplaćeno ako se sigurnosna situacija promjeni.

U nesigurnom okružju Hrvatskoj je osim sigurnosti prednost bila i blizina najvećim

europskim emitivnim tržištima, pa se očekivalo da će predsezona biti bolja od

prošlogodišnje. Pri tome se nisu očekivali nikakvi tektonski poremećaji koji bi utjecali na

ovogodišnje turističke rezultate - ni one koji bi ih mogli usporiti, ali niti one koji bi na njih

djelovali blagotvorno. Prema mišljenjima stručnjaka, Hrvatska kao odredište neće znatno

profitirati od turista koji su se razbježali s tržišta ugroženih prijetnjama od terorističkih

napada, i to uglavnom zato što su hotelski kapaciteti više-manje bili popunjeni. Osim toga,

riječ je o turistima koji tradicionalno odlaze ljetovati u destinacije kao što su Egipat,

Turska ili Tunis, gdje uglavnom konzumiraju ali inclusive tip turizma - a to je ponuda

kakvu hrvatska obala uglavnom ne nudi. Činjenica je da su inozemni gosti ove godine rano

rezervirali odmor u Hrvatskoj jer su procijenili kako će dio kapaciteta biti prodan onima

koji ove godine iz sigurnosnih razloga dolaze u Hrvatsku prvi put umjesto u neke druge

zemlje. Zato je već tijekom zime buking bio u dvoznamenkastom rastu.

49

Analize i pokazatelji turoperatora na ključnim emitivnim tržištima govorili su o vrlo

uspješnoj „first minute“ prodaji za Hrvatsku koja je, ovisno o partneru i tržištu, u odnosu

na isto razdoblje prošle godine u značajnom broju slučajeva početkom godine dosegla i

visoke dvoznamenkaste stope rasta. Slični su bili i indikatori pojedinih značajnih

globalnih online booking platformi za Hrvatsku, gdje se osim glavne sezone, odlično

prodavala posezona i lipanj, za koji je bila prisutna bojazan o padu broja posjeta u odnosu

na 2015., uslijed rasporeda blagdana (Uskrs u ožujku, blagdan Duhova u svibnju). Rezultat

Hrvatske u 2016. godini, koji bi prema stopi rasta nadmašivao očekivani prosjek za Europu

(4,5 posto), smatrati će se izuzetnim uspjehom, s time da se u sezonu ušlo sa značajnom

dozom optimizma i nakanom da se kvalitativno i rezultatski naprave dodatni pozitivni

iskoraci. U prilog su išle i brojne najave uvođenja dodatnih (ili proširenja programa letova

postojećih) zrakoplovnih linija (Austrija, Nizozemska, Belgija, Češka, Francuska, Italija,

Njemačka, Poljska, Rusija, Ujedinjena Kraljevina…), što je svakako pridonijelo rezultatima

van sezonskog (i visoko sezonskog) razdoblja, kao i afirmaciji novih emitivnih centara.

Uskrsni blagdani tradicionalno označavaju početak sezone, a iako su ove godine padali

nešto ranije nego prošle, na Jadranu se očekivalo podjednako gostiju. Hrvatski turizam u

lipnju nije osjetio manjak gostiju zbog održavanja Europskog nogometnog prvenstva u

Hrvatskoj, tako da je neovisno o nogometnim zbivanjima, u mjesecu lipnju zabilježen

porast prometa, a samo oni koji nisu dobro planirali ili su donijeli pogrešne poslovne

poteze oko ciijena ili kvalitete, mogli su tražiti alibi za manjak gostiju. Naime, pokazalo se

da održavanje nogometnog prvenstva gotovo uopće ne utječe na kretanje prodaje ili stanje

rezervacija na Jadranu. Promatrano dinamički turistički promet koji ostvaruju strani

turisti, nakon travnja u kojem je zabilježen pad, zbog različitog termina Uskršnjih

blagdana u odnosu na 2015., u ostalim mjesecima bilježio se kontinuirani rast. Vrhunac

turističke sezone, iskazao se u izvrsnim rezultatima srpnja i kolovoza, a ovogodišnja

posezona najbolji je dio turističke 2016. godine. Jer, rujanske cijene u hotelima zadržale su

se na razini koja je hotelijerima osigurala dobar prihod koji se u većini najvećih hotelskih

kuća iskazuje sa 12 do 15 posto boljom zaradom. Tako nedvojbeni dobitak ovogodišnje

sezone svakako predstavlja povećanje prihoda od turizma, tj. u očekivanih oko 8 milijardi

eura prihoda od stranih gostiju (deviznog priljeva). Tome domaći turistički dužnosnici

vole dodati i očekivanih 1,5 milijardi eura od domaćih turista, pa bi time ova godina mogla

biti ukupno zaokružena na 9,5 milijardi eura ukupnih prihoda od turizma, što je oko 150

milijuna eura više nego prošle godine..

Osim odlične posezone i zarade, posebno je vrijedan spomena iznimno povećan aviopromet

koji je prema jadranskim zračnim lukama doveo više od šest milijuna putnika, pri čemu

daleko najveći rast bilježi Zračna luka Split koja servisira letove više od 50 aviokompanija,

a sa 84 izravne linije sa Europom tijekom sezone bila je najbolje međunarodno povezani

aerodrom u Hrvatskoj. Jedan od razloga zbog kojega je ovogodišnja sezona u statističkim

pokazateljima dolazaka i noćenja tako dobra, svakako leži i u novom sustavu elektroničke

prijave gostiju eVisitor, koji je prebrojio i mnogo toga što je u turističkom prometu do sada

prolazilo neregistriranim.

50

Zasluge za rast turističkog prometa svakako idu i privatnom poduzetništvu koje je na

tržište stavilo 70 tisuća novih postelja u obiteljskom smještaju kojih je sada oko 600 tisuća,

čime se enormno povećava volumen istovrsne ponude smještaja i pitanje je dokle ona

može rasti. Hotelijeri su sa 676 milijuna eura ulaganja ponudili četrdesetak novih ili

obnovljenih hotela za ovu sezonu i time napravili iskorak u kvaliteti. Ove godine

primjetan je i dodatni iskorak u agencijskoj ponudi, s više razrađenih motiva dolazaka te

različitih programa za izlete i višednevne ture i dodatnih usluga, ali i veću potražnju za

kompletnim aranžmanima. Inače sezona je za agencije, kao i ukupni turizam, bila jako

dobra, pogotovo rujan i listopad. U pred i posezoni, kada se smanjuje intenzitet

individualnih dolazaka i noćenja turista te povećava kongresni segment, agencije imaju

najviše posla, i nerijetko su i među glavnim kreatorima turističkog prometa u tim

razdobljima za brojne destinacije i smještajne objekte.

Sumirajući sve što se događalo tijekom ovogodišnje turističke sezone, može se konstatirati

da je na ostvareni turistički promet utjecalo niz obilježja među kojima ćemo spomenuti

sljedeća:

SIGURNOST = glavni motiv odabira destinacija

Sigurnost je uvijek bila jedan od ključnih čimbenika uspjeha i razvoja svake turistički

usmjerene zemlje, no posljednjih nekoliko godina sigurnosna pitanja su poprimila posve

novo značenje. Uslijed terorističkih napada, migracijske krize, lokalnih ratova, prirodnih

katastrofa, epidemija i pandemija, sigurnost je u mnogim regijama značajno smanjena.

Svijest o svim spomenutim sigurnosnim rizicima prisutna je i u Hrvatskoj i zbog čega se

poduzimaju razne sigurnosne mjere kako bi turisti prepoznali Hrvatsku kao poželjnu i

sigurnu turističku destinaciju. Brojni potencijalni turisti, posebice Europljani, sve više su

zabrinuti mogućnošću (terorističkog) napada tijekom putovanja. Tako je „rizik od napada“

postao osnovni čimbenik izbora turističke destinacije, prije klimatskih uvjeta i budžeta, što

je posebice došlo do izražaja tijekom turističke sezone 2016. godine.Turistički djelatnici

slažu se da sigurnost putovanja i boravka u određenoj zemlji postaje prevladavajući

element potražnje, znatno bitniji i od cijene, kao i da će velikim turističkim zemljama

kakve su Tunis, Turska i Egipat trebati i vremena i umješnosti da vrate povjerenje turista i

rezultate koje bi po veličini kapaciteta i prepoznatljivosti u svijetu mogle ostvarivati i koje

su ostvarivale prije terorističkih napada s kojima su se suočile zadnjih godina..

Mediteranske zemlje ovog ljeta, uključujući i Hrvatsku, u većini su bilježile dobre

turističke rezultate, no neke zemlje poput Turske, Tunisa i Egipta zbog različitih

negativnih sigurnosnih situacija bilježe pad turističke potražnje, koji bi mogao dovesti u

pitanje i njihova buduća turistička ostvarenja jer sigurnost postaje prevladavajući element

u potražnji. U takvim se ocjenama slažu vodeći hrvatski touroperatori i predstavnici

strukovnih agencijskih udruženja, koji kao i njihove europske kolege zbog raznih

negativnih događanja u spomenutim mediteranskim zemljama više nego prije osluškuju i

prate mišljenja i preporuke međunarodnih stručnjaka za sigurnost, državnih institucija, pa

i medija, kreirajući istodobno nove programe sukladno promjenama potražnje.

51

Kroz sve analize ovogodišnjih turističkih kretanja upravo se provlačilo pitanje sigurnost

kao odlučujućeg faktor putovanja u određenu destinaciju. Nažalost, razni teroristički

incidenti se Europljanima događaju “sve bliže kući“, a turisti su se pokazali kao „isplativa

meta“ terorističkih napada jer su željeni efekti širenja panike i straha vrlo veliki,

dalekosežni. Istovremeno, zemlje pogođene terorističkim činom imaju i problem

suočavanja sa ucjenama tour operatora koji nemilosrdno obaraju cijene aranžmana. Tako

se dio prometa organiziranih putovanja u 2016. „prelijevao“ u druge mediteranske

destinacije poput Grčke, Španjolske i Italije, pri čemu se procjenjivalo da bi Španjolska

mogla u 2016. ostvariti apsolutni rekord turističkog prometa. Teroristička prijetnja postaje

sastavni dio života suvremenog doba i vjerojatno neće tako skoro nestati ove opasnosti.

Stoga je potrebno poduzimati sve moguće raspoložive mjere sigurnosti te se na sustave i

mjere sigurnosti ne smije gledati kao na nepotrebni trošak, ovi elementi moraju naći svoje

mjesto u organizaciji i u troškovima usluge. Veće hotelske i turističke tvrtke trebale bi

imati krizni menadžment i razrađene protokole postupanja u slučaju izvanrednih situacija.

U konačnici, dobru sliku sigurnosti pojedine destinacije, može se koristiti kao

konkurentsku prednost i privući različite segmente internacionalnog turističkog tržišta. U

ovim sigurnosno zahtjevnim vremenima te s obzirom na cijelu geopolitičku situaciju u

Europi, val izbjeglica koji je ne tako davno bio na pragu turističkih destinacija, ali i

zbivanja koja su ponovno u fokus stavila suradnju sigurnosnih službi kao imperativ za

turističku djelatnost, Hrvatska dosta dobro funkcionira. „Sigurnost“ je općenito jedna od

najvećih kvaliteta hrvatskog turizma te je Hrvatska prema svim istraživanjima prepoznata

kao sigurna zemlja.

„GLAVNI dio sezone“ = oboreni turistički rekordi

Turistička statistika za mjesec srpanj, još je jednom pokazala da će sezona 2016. godine biti

rekordna. Prema podacima DZS-a, u srpnju je na razini Hrvatske zabilježeno 18 posto više

dolazaka turista, dok su se noćenja povećala za 12 posto, a prosječna popunjenost hotelskih

soba kretala se oko 84 posto. Dobroj statistici noćenja najviše su pridonijeli strani turisti

koji su ostvarili rast od 10 posto i kojima se Hrvatska, s obzirom na nestabilnost u Europi i

svijetu, ukazala kao jedna od sigurnijih destinacija za ljetni odmor. U mjesecu srpnju regija

Srednja Dalmacija zabilježila je impresivne turističke brojke. Sa registriranih 792 tisuće

dolazaka domaćih i stranih gostiju, ostvaren je porast od čak 18 posto više u usporedbi s

istim razdobljem prošle godine, pri čemu su rast u dolascima bilježili i domaći i strani

gosti. Istovremeno je evidentirano oko 4,6 milijuna ukupnih noćenja, što je također

dvocifreni rast i to od 14 posto više u odnosu na mjesec srpanj 2015. godine. U

ovogodišnjem turističkom srpnju sve hotelske postelje, kao i drugi oblici smještajne

ponude bili su popunjeni, pri čemu je većina turističkih odredišta poput Splita, Makarske,

Bola, Hvara, Segeta i dr. bilježila dvoznamenkasti rast turističkog prometa. Da je

ovogodišnji srpanj bio izuzetan mjesec u turističkom smislu, potvrdio je i promet u

Zračnoj luci Split, gdje je ostvaren promet od ukupno 544 tisuće putnika, što je bilo

povećanje od 25 posto u odnosu na prošlu godinu, a to je ujedno i predstavljalo najveći

broj putnika ostvaren ikada u zračnim lukama u jednom mjesecu u Hrvatskoj.

52

Splitsko - dalmatinska županija po svojim je rezultatima i odličnom turističkom prometu u

kolovozu ostala i dalje u samom vrhu turističkih regija u zemlji. Tako je samo u kolovozu

zabilježeno 774 tisuće dolazaka gostiju koji su realizirali preko 5 milijuna turističkih

noćenja, što je 6 posto više u dolascima, odnosno 9 posto više u noćenjima u usporedbi s

prošlom godinom. Glavni dio turističke godine i prvih osam mjeseci Srednja Dalmacija

završila je s impresivnim brojem od 2.2 milijuna dolazaka i 12.4 milijuna noćenja, što je 10

posto više u dolascima i 11 posto više u noćenjima. Turistička zvijezda sezone je grad Split

koji je i dalje na vrhu ljestvice najpopularnijih turističkih odredišta u zemlji i bilježio je

rast od 20 posto u dolascima odnosu na isti mjesec prošle godine odnosno porast broja

noćenja od 34 posto. Odlične rezultate bilježe i druga mjesta na području Splitsko –

dalmatinske županije pri ćemu su najviše noćenja u prvih osam mjeseci ostvarili gosti iz

Poljske, Češke, Njemačke i Skandinavije. No, više od statističkih podataka turističke

profesionalce veselila je činjenica da je Srednja Dalmacija produžila svoju sezonu i postala

tražena destinacija u svim svojim dijelovima u kojima je popularnost u ovogodišnjoj sezoni

ravnomjerno podijeljena u mjestima uz more, ali i u zaleđu koje je također bilježilo

rekordne dolaske i noćenja. Nizom atraktivnih događanja, sportskih i kulturnih

manifestacija turistička živost nastavila se u rujnu u kojemu su domaćini pripremili

zanimljive filmske festivale, jedriličarske regate, tradicijske gastro-priredbe, koncerte i sl.

U Hrvatskoj je u kolovozu 2016. godine boravilo 4 milijuna turista ili 3 posto više nego u

istom lanjskom mjesecu, a još veći porast i jedan od najvećih za kolovoz u zadnjih

nekoliko godina, od 7 posto, zabilježen je s 25,4 milijuna noćenja. Dobri kolovoški

rezultati utjecali su na još bolji rezultat za prvih osam mjeseci, tijekom kojih je ostvareno

65 milijuna noćenja ili 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Strani su turisti

pritom ostvarili 93 posto noćenja i porast od 9 posto u odnosu na prošlogodišnjih osam

mjeseci, dok su domaći gosti s udjelom u ukupnim noćenjima od 7 posto bili u porastu od

1,2 posto. Očekivano, najviše noćenja u kolovozu ostvareno je u kućanstvima, koja su u

plusu od 11 posto, dok su kampovi na drugom mjestu sa 6,2 milijuna noćenja ili 3 posto

više, a hoteli treći s 3,6 milijuna noćenja ili porastom od 3,5 posto u odnosu na kolovoz

prošle godine.

„PRODUŽENJE sezone“ = izvrsni rezultati turističke POSEZONE

Ulazak u posezonu pratio je trendove iz „špice turističke sezone“ u rastu broja domaćih i

stranih turista te top županijama po turističkom prometu koje su predvodile regije Istra,

Srednja Dalmacija i Kvarner. Odlični turistički rezultati ostvreni u mjesecu rujnu jasan su

pokazatelj da je turistička sezona sve dulja, tj. da mjesec rujan sve više ulazi u glavni dio

turističke sezone. Tako su rekordno dobri rezultati koji su u „špici sezone“ ostvareni na

području Srednje Dalmacije nastavljeni i s odličnim rezultatima u posezonskom razdoblju.

Splitsko – dalmatinska županija iz godine u godinu produžuje posezonu, a booking i

očekivanja za rujan i listopad bila su jako pozitivna te se očekivala uspješna posezona.

Odlične najave za posezonu stizale su i od strane hotelijera, resornog ministarstva,

Hrvatske turističke zajednice i Udruge hrvatskih putničkih agencija koji su također

najavljivali rekordnu turističku sezonu i odličan booking u posezoni.

53

Svim turističkim djelatnicima u interesu je da glavna turistička sezona traje što dulje, a

kako bi postigli te ciljeve, u posezoni, stvaraju nove turističke proizvode i programe, a u

prilog ide i prepoznatljivost Hrvatske kao turističke destinacije i izvan glavne sezone.

Početkom službenog razdoblja posezone na cestama su bile prisutne kolone automobila, a

prema jadranskim zračnim lukama dupkom puni zrakoplovi dovodili su brojne goste koji

su procjenili da je posezona najljepše doba godine za provođenje godišnjeg odmora, uz i do

30 posto jeftinije cijene usluga i aranžmana. Njih su dočekale niže cijene posvuda, osim u

Splitu i Dubrovniku, jer ta dva grada zbog izuzetnog zanimanja gostiju i velikog broja

rezervacija, svoje hotelske cijene počinju snižavati u listopadu.

Zahvaljujući ugovorima s turoperatorima koji imaju letove prema splitskom,

dubrovačkom, pulskom i zadarskom aerodromu, sezona je u avioprijevozu trajala sve do

studenog, čime se posezona znatno produžila, što rujnu i listopadu daje posebno važno

mjesto u turističkom poslovanju. Dobra prodaja hotelskih kapaciteta bila je na cijelom

dijelu obale, ali je posezonski turistički promet opet u orbitu vinuo Dubrovnik i Split, kao

neosporne zvijezde ovogodišnje sezone. Činjenica je da rujan postaje sve popularniji

termin za odlazak na odmor duž jadranske obale. Uz izbjegavanje najvećih gužvi na svim

većim prometnicama, popularnim plažama i u hotelima ili apartmanima, poseban su adut

početkom rujna i niže cijene smještaja te akcijski paketi, pri čemu je ljetovanje u tom

terminu i ekonomski isplativije. Prema podacima turističkih agencija i hotelijera, hotelske

postelje odlično su bile popunjene u cijelom rujnu, pa se tako kod većine njih zbog rane

prodaje kapaciteta u tom mjesecu sezona produžila i na mjesec listopad. Prema podacima

DZS-a u razdoblju od siječnja do rujna 2016. godine, broj ostvarenih noćenja na razini

Hrvatske premašio je brojku od 74 milijuna noćenja, što je bilo gotovo 6 milijuna noćenja

više u usporedbi s prošlom godinom. Po udjelu u noćenjima u prvih devet mjeseci

Splitsko–dalmatinska županija je bila na drugom mjestu sa preko 19 posto udjela u

ukupnom turističkom prometu Hrvatske. U samome rujnu na području Srednje Dalmacije

ostvareno je goovo 2 milijuna noćenja, što je bio porast od 15, a sa 346 tisuća dolazaka

zabilježen je porast od 16 posto. Pri tome su domaći turisti ostvarili porast broja dolazaka

od čak 20 posto i noćenja od 6 posto, dok su strani turisti sa porastom od 16 posto u

dolascima, zabilježili 15 posto veći broj noćenja u odnosu na mjesec rujan prošle godine.

Najveći dio njih odmara se u hotelima i turističkim naseljima, ali i obiteljski smještaj,

osobito u većim središtima, bilježio je odlične rezervacije za rujan. Odlične turističke

brojke bilježio je i mjesec listopad. Prednosti odmora u listopadu prepoznali su brojni

gosti pa se Splitsko - dalmatinska županija našla u vrhu posjećenosti u posezoni u cijeloj

Hrvatskoj. Na području Splitsko – dalmatinske županije je prema podacima DZS-a u

listopadu ostvareno oko 121 tisuća dolazaka i preko 436 tisuće noćenja što je rast od 11

posto u dolascima i 16 posto u noćenjima. Time je Splitsko - dalmatinska županija

potvrdila da je i u posezonskom turističkom prometu podjednako uspješna kao i u

njezinom glavnom dijelu. Među najposjećenijim destinacijama na području županije u

listopadu grad Split je bio na prvom mjestu sa 38.737 noćenja, zatim Makarska, Hvar i Bol.

54

Splitsko – dalmatinska ŽUPANIJA i SPLIT = još jedna rekordna godina

Sudeći po ovogodišnjim statistikama i drugim pokazateljima, Split i Splitsko-dalmatinska

županija ostvarili su još jednu rekordnu turističku godinu. Naime, prema najavama s

brojnih inozemnih tržišta početkom godine, Splitsko-dalmatinska županija očekivala je još

veći priljev turista uslijed pojačane i osmišljenije promocije, povećanja kvalitete ponude i

novih proizvoda poput kulturnog turizma, enogastronomije te cikloturizma. Također, od

nekadašnjeg tranzitnog grada Split je s prošlogodišnjih milijun noćenja postao perjanicom

hrvatskog turizma, koji u 2016. godini bilježi kontinuirane dvoznamenkaste poraste.

Pozitivan turistički trend prati i povećanje smještajnih kapaciteta na razini cijele regije,

grad Split još uvijek vrvi turistima te je u pripremi i bogat adventski program do kraja

2016. godine. Prema sadašnjim pokazateljima u gradu Splitu ima 24.759 registriranih

kreveta, od kojih su čak 16.741 u domaćinstvu. Primjetan je nedostatak hotelskih

kapaciteta, ali i nadanja da će investitori prepoznati priliku za ulaganje u iste i uvidjeti

potencijale kongresnog turizma. Po strukturi gostiju na prvom mjestu su gosti iz

Ujedinjenog kraljevstva, zatim SAD i Njemačka. Split se danas turističkom atraktivnošću

može mjeriti i sa razvikanim svjetskim destinacijama. Tome je svakako pridonijela i

„Ultra“, koja ga je lansirala u orbitu najomiljenijih svjetskih destinacija za mlade – oni su

postali njegovi dobrovoljni promoteri širom svijeta, ali i kvalitetni posjetitelji koji značajno

prolongiraju svoj boravak ne bi li što bolje upoznali njegove kulturne i prirodne ljepote.

Splitsko-dalmatinska županija nastoji svake godine obogatiti svoju turističku ponudu,

promišlja tradiciju i kulturu kao svoje ključne elemente, te koristi pomno osmišljenu

strategiju marketinško medijske komunikacije u kojoj se koriste napredni marketinški alati

novog doba i kvalitetno medijsko planiranje, što u konačnici polučuje rezultate. Od

početka godine (izuzev mjeseca travnja) bilježili su se porasti turističkog prometa i to u

značajnim indexnim pokazateljima. Odlična ovogodišnja sezona je i svojim predsezonskim

i posezonskim rezultatima pokazala da se gostima uspješno prenijela poruka o ponudi,

raznolikosti i sadržajima koji se nude u svim razdobljima godine pa je to najveći

ovogodišnji turistički uspjeh regije Srednje Dalmacije. Iskazano u brojkama, do sada sa oko

2,6 milijuna gostiju koji su ostvarili rekordan broj noćenja, regija Srednja Dalmacija čvrsto

zauzima drugu poziciju u zemlji po obujmu i udjelu u turističkom prometu.

Prvog jesenskog mjeseca destinacije su još uvijek bile u znaku autobuserskih tura,

odmorišnim gostima se pridružuju i sve brojniji sudionici kongresa i stručnih skupova, a

kruzeri i dalje dovode tisuće znatiželjnika, čime je i cijeli listopad bio u znaku izvrsne

popunjenosti kapaciteta. Da sa Srednjom Dalmacijom na krilima odlične poslovne godine

koja je iza njih, sve ozbiljnije računaju inozemni partneri, pokazuju i prve najave novih

letova prema Splitu, ali i povećanje kapaciteta i dužine avio-programa na postojećim

linijama. Sve to stvara pretpostavke za daljnji rast gostiju sa inozemnih tržišta, ali stvara i

obvezu da se premno dočekaju gosti. Dobra pripremljenost i osmišljenost boravka gostiju u

Srednjoj Dalmaciji i ove se godine pokazala ključnima za uspjeh sezone, a u tijeku su

završne pripreme za početak novog ciklusa promidžbe i marketinških akcija na svim

tržištima, ali i kvalitetnog informiranja gostiju suvremenim komunikacijskim kanalima.

55

Rast prometa sa GLAVNIH EMITIVNIH TRŽIŠTA

Turistička sezona 2016. godine još jednom je potvrdila da su Hrvatskoj i Splitsko –

dalmatinskoj županiji ostali vjerni turisti s tradicionalnih primarnih emitivnih tržišta,

kojima se može zahvaliti što će turistička sezona u konačnici biti rekordna po fizičkim i

financijskim ostvarenjima turističkog prometa. Na području Županije u desetomjesečnom

razdoblju zabilježen je porast broja turista i noćenja s tržišta Njemačke, Poljske,

Skandinavije, Velike Britanije Francuske i drugih, pri čemu se posebno ističe značajan

skok i porast tržišta Velike Britanije i Skandinavije. Poslovna 2016. godina za turizam

Srednje Dalmacije pamtit će se i po značajno izmijenjenoj strukturi gostiju. Naime, nakon

što su cijelo desetljeće na prvom mjestu u Srednjoj Dalmaciji bili Česi, na prvo mjesto po

broju dolazaka i noćenja stigli su Poljaci sa rastom od 14 posto. Brojnošću ih prate Nijemci,

Skandinavci i Britanci, koji su mahom imali dvoznamenkaste stope rasta dolazaka i

noćenja. Tradicionalna tržišta treba i nadalje motivirati i očuvati jer najvećim dijelom

ostvaruju obujam stranog turističkog prometa, te iako se na njih više ne može potpuno

osloniti, obzirom na prisutan trend stagnacije pojedinih tržišta, u vrijeme krize i recesije

ona su se pokazala najvjernijima. Jedna od aktivnosti svakako je dodatno ulaganje u

promidžbu svih sudionika u privređivanju i pri tome se posebno usmjeriti na emitivna

tržišta s kojih u proteklih nekoliko godina dolazi najviše gostiju. Bez obzira na prisutan

trend recesije, straha od terorističkih napada i dr. negativnih čimbenika na pojedinim

tržištima, realno je očekivati da uložena sredstva i trud upravo na tim tržištima mogu

donijeti konkretne efekte. Blizina tih tržišta, tradicija, gostoprimstvo, prirodni resursi koji

privlače turiste uz osjećaj sigurnosti koju turisti imaju za vrijeme boravka u turističkim

odredištima, a uz sve uređenije prometnice, svakako ide u prilog.

HOTELI, KAMPOVI i PRIVATNI smještaj = zadovoljstvo rezultatima sezone

Pozitivne trendove i povećan broj dolazaka i noćenja u razdoblju predsezone, glavnog

dijela sezone, kao i dobre najave za završetak posezone istaknuli su i hotelijeri, koji u

konačnici ističu zadovoljstvo rezultatima turističke sezone 2016. godine. Vodeći hotelijeri,

tako očekuju, značajan rast prihoda i dobiti u 2016. godini. Sva predviđanja i na globalnom

tržištu za 2016. godinu idu u korist hotelijerstvu, s vjerojatnim prihodima na globalnoj

razini od 550 milijardi eura. Pri tome najveći rast ostvaruju investirani objekti u segmentu

četiri i pet zvjezdica na svim destinacijama, što je potvrda nužnosti i važnosti velikih

investicija kao pokretača rasta i razvoja u turizmu. Posebno zadovoljstvo rezultatima

sezone ističu i hotelijeri s područja Splitsko – dalmatinske županije, gdje se Split nametnuo

kao hit odredište. Izvjesno je da će turistički sektor u cjelini ove godine ostvariti

porast prihoda iznad 5 posto u odnosu na prošlu godinu, no rast prihoda i ulaganja prate i

dalje brojni problemi, od nedostatka kvalitetne radne snage, problema u građevinskom

sektoru i upitne konkurentnost turističke Hrvatske, uslijed najviše stope PDV-a na

Mediteranu, te brojnih drugih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Poslovni rezultati

turističkih kompanija za prvih devet mjeseci pokazuju da je turistička sezona 2016. bila

uspješna i u financijskom smislu.

56

Najbolje rezultate bilježe kompanije koje su u prethodnom razdoblju uložile u podizanje

kvalitete, pa tako i cijena. Zbog jakog bookinga početkom godine hotelijeri su mogli ranije

prestati s preliminarnim popunjavanjem i okrenuti se profitabilnijim kanalima, recimo

vlastitom bookingu te podići cijene. Stoga se očekuje da će fizički pokazatelji biti

marginalno bolji, možda dva do tri posto, ali će prihodi od turizma rasti više, barem pet,

ako ne i deset posto. Također, zbog velikog zanimanja inozemnih turista za Jadran u 2016.

godini, hotelijeri nisu imali potrebe prilagođavati cijene i davati akcije, last minute

aranžmane i popuste pa su cijene odmora u hotelima bile skuplje, što će u konačnici

rezultirati također većim prihodima. Uz velike investicije u hotelski sektor i dobar buking,

domaći hotelijeri rastom su zaključili glavni dio turističke sezone, a izrazito pozitivne

rezulate ostvarili su i tijekom pred i posezone. Prema podacima Udruge poslodavaca u

hotelijerstvu, hoteli su u Hrvatskoj, s obzirom na rekordan broj dolazaka i noćenja turista,

poslovali bolje nego prošle godine, ostvarivši 51 postotnu ili za 3 postotna boda bolju

iskorištenost kapaciteta te za pet eura višu ostvarenu prosječnu cijenu po sobi ili cijenu od

91 euro.

Obiteljski smještaj je i 2016. godine donio veliki dio povećanja u turističkom prometu.

Kao dio ekonomije kojom se iznajmljuju, zamjenjuju ili ustupaju stanovi, apartmani i

vikendice, obiteljski smještaj postaje sve popularniji. Turizam u Hrvatskoj jedan je od

najpropulzivnijih gospodarskih sektora, a velik udio u ostvarivanju značajnijih rezultata u

turizmu može se zahvaliti upravo privatnim iznajmljivačima i ulagačima. Prošla, 2015.

godina, bila je iznimno uspješna, ostvareni su dosad najbolji rezultati turističkog prometa,

ali i najveći prihodi u turizmu. U obiteljskom smještaju prošle je godine ostvareno najviše

turističkih noćenja među svim komercijalnim smještajnim objektima, 37,3 posto od

ukupnih 71,6 milijuna, što je potvrdilo važnost tog segmenta za ukupne turističke prihode,

kojima prema konzervativnim procjenama pridonosi s više od 10,4 milijarde kuna ili oko

1,4 milijarde eura. Najave za 2016. godinu su bile još bolje. Privatni, odnosno obiteljski

smještaj, vrlo je važan segment ukupne turističke ponude jer se u njemu ostvaruje trećina

svih noćenja u Hrvatskoj, uz trend kontinuiranog rasta. U posljednjem desetljeću Hrvatska

je povećala raspoloživi smještajni kapacitet u registriranim komercijalnim smještajnim

objektima za 25 posto, s time da je najveći rast zabilježen upravo u kućanstvima.

Velike brojke i porasti u segmentu obiteljskog smještaja rezultat su sve većeg broja

pružatelja usluga smještaja i drugih u vlastitim kućanstvima (sobe, apartmani i kuće za

odmor) kojih je prošle godine bilo oko pet tisuća više nego u godini prije, a u 2016. godini

ima ih još više. U Hrvatskoj se broj domaćinstava koja se bave pružanjem usluga smještaja

turistima povećao u 2016. godini na 74 tisuće, a kako taj smještaj od početka godine bilježi

dvoznamenkaste poraste, očekuje se i da godina u konačnici završi bolje od prošle. Uz to,

povećano je i prosječno 'punjenje' tog smještaja sa 40 na 47 dana. Porasti kapaciteta

obiteljskog smještaja (u kućanstvima) među najizraženijima su u Dubrovniku, Zagrebu i

Splitu, koji i bilježe popunjenost iznad hrvatskog prosjeka. Također se u 2016. pojavio i

fenomen novih destinacija poput Bakra, Krasice, Hreljina i Imotskog u kojima raste

ponuda obiteljskog smještaja i koje su od turistički nepoznatih postale dosta

tražene destinacije.

57

Obiteljski ili turistički smještaj u kućanstvima od početka godine bilježi dvoznamenkaste

poraste turističkih dolazaka i noćenja, koji su dijelom rezultat povećanja broja kapaciteta,

ali i dobro osmišljene promocije za taj smještaj kao rezultat brojnih edukativnih i drugih

radionica koje su se za taj smještaj organizirale. Još je važnije što se stalno povećava i

kvaliteta obiteljskog smještaja, uz dogradnju bazena i uvođenje različitih sadržaja dodatne

ponude, te ono zapravo najjednostavnije - turisti vole u Hrvatskoj obiteljski smještaj i rado

ga biraju, jer su Hrvati kao domaćini među najboljima u Europi. Prednost je i cijena

smještaja, obzirom se u ovom segmentu nudi najviše različitih cjenovnih 'razreda' i

najfleksibilniji izbor mogućnosti za sve 'vrste' turista. S obzirom na veliko učešće ovog tipa

ponude u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta na području Srednje Dalmacije težnja je

ka poboljšanju usluge u privatnom smještaju kako bi se produžila sezona.

U Hrvatskoj je i sve razvijeniji kamping turizam čija uspješnost ovisi o dobrim

vremenskim prilikama. U kampove se tijekom proteklog desetljeća konstantno ulagalo, što

je, uz adekvatnu promociju i prirodan položaj, pridonijelo da su u zadnjih deset

godina svake godine ostvarivali dobre rezultate i svaku godinu završavali s barem nekoliko

postotaka plusa. To je ujedno dokaz da se u kamping sektoru svakako isplati ulagati u

kvalitetu i da su gosti spremni platiti i veću cijenu, ako je omjer cijene i kvalitete

adekvatan. Analiza ocjena kampova u cijeloj Europi u kamping vodiču njemačkog auto

kluba ADAC dokazuje da su po prosječnoj ocjeni kvalitete hrvatski kampovi prvi na

Mediteranu, a drugi u Europi. Ispred Hrvatske su tek kampovi u Nizozemskoj. Prema

procjenama KUH-a, u 2016. godini se u kampove investiralo oko 10 do 15 posto od

ukupnih ovogodišnjih 676 milijuna eura investicija u turizmu, a trend je da se u kampove

investira u gotovo svim krajevima, od Istre do Dalmacije, pa i u unutrašnjosti zemlje.

Investicija bi bilo i više da se konačno razriješi i izmjeni zakonska regulativa oko

turističkog zemljišta. U kamping sektoru ističu da su zadovoljni vrlo dobrim rezultatima

poslovanja u kampovima tijekom 2016. godine. Kampovi su sezonu, unatoč nešto lošijoj

predsezoni, završili ukupno s plusom u noćenjima od oko 2 posto u odnosu na prošlu

godinu. Predsezona je za kampove završila s minusom od 7 posto, no kako su srpanj i

kolovoz bili dobri, a u rujnu ostvaren porast noćenja od čak 7 posto, kampovi u konačnici

završavaju godinu s plusom i procijenjenih oko 2,6 milijuna dolazaka turista i 17,5

milijuna noćenja. Najbrojniji gosti bili su Nijemci, s ostvarenih 33 posto od ukupnih kamp

noćenja, a slijede ih Slovenci, Nizozemci, Austrijanci i Talijani. Inače, u Hrvatskoj ima 571

kampova, koji mogu ukupno primiti gotovo 240 tisuća osoba, što predstavlja oko 25 posto

ukupnog smještajnog turističkog kapaciteta Hrvatske.

Značajan porast AVIO PROMETA

Većina hrvatskih zračnih luka s optimizmom je gledala na poslovanje u 2016. godini,

očekujući rast broja putnika i novih destinacija te završetak niza građevinskih radova koji

bi im trebali dati dodatni poticaj. Približavanjem uskrsnih blagdana te početka ljetnog reda

letenja i sezonskih turističkih letova, u hrvatskom zračnom prostoru znatno su se i ove

godine, kao i proteklih, pojačale operacije zrakoplova na hrvatske zračne luke.

58

Sukladno tome, predviđalo se da će letova biti više nego ikad. Osim redovnih letova, s

približavanjem ljetnog dijela sezone, značajno se aktivirao i charterni zračni promet s

različitim frekvencijama i razdobljima letenja. Za sezonu 2016.g. Zračnoj luci Split

najavilo se 50 avio-prijevoznika iz mnogih europskih država, prvenstveno iz Njemačke,

Velike Britanije, Francuske i skandinavskih zemalja. Inače, splitska zračna luka je

zrakoplovnim linijama povezana sa 100 destinacija u 23 države svijeta.

Hrvatski aerodromi tijekom sezone 2016. bilježili su najviše putnika u povijesti, pa je

tako u razdoblju od siječnja do rujna zračnim lukama Dubrovnik, Split, Zadar, Pula,

Zagreb, Osijek, Rijeka, Brač i Mali Lošinj prošlo gotovo 7 milijuna putnika ili 13 posto više

nego u istom razdoblju lani, pri čemu luke Split i Zgreb bilježe više od dva milijuna

putnika pojedinačno. Najutjecajniji čimbenik porasta potražnje za proizvodom zračnog

prometa jest rast gospodarstava. Osim činjenice da je u većini EU država, odakle dolaze

hrvatski putnici, došlo do porasta BDP-a, a samim time i do kupovne moći stanovništva,

može se reći da su i brojni drugi čimbenici utjecali na povećanje zračnog prometa na

hrvatskom nebu. Jedan je od njih i povećana turistička potražnja za hrvatskim

ljetovalištima, kao posljedica smanjenih odlazaka na neka tradicionalna europska i

sjevernoafrička odredišta poput Turske i Tunisa radi nesigurnosti. Ujedno, avioprijevoznici

su i dijelom smanjili prosječne cijene karata u zračnom prometu, što je, pak, posljedica

smanjenja cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu. Na povećanje zračnog prometa u

Hrvatskoj utjecao je i skraćen boravak turista na pojedinim odredištima, otprilike dva do

tri dana, zahvaljujući internetskim rezervacijskim sustavima. Naime, navedeni sustavi, uz

korištenje niskotarifnog prijevoza, koji je inače značajno prisutan na aerodromima u

Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli, Rijeci i Osijeku, omogućili su češću izmjenu

turista u jednakim kapacitetima, što povećava promet putnika uz postojeće kapacitete.

Posebno veliki promet prisutan je kod Zračne luke Split, gdje se po prvi put u 50 godina

povijesti Zračne luke očekuje više od dva milijuna putnika, a milijuntni putnik došao je

deset dana ranije nego prošle godine. Iz mjeseca u mjesec bilježu se rekordi, tako je u

mjesecu svibnju prvi put bilo više od 200 tisuća putnika, u mjesecu lipnju prvi put više od

300 tisuća putnika, a u srpnju prvi put preko pola milijuna putnika. Zračna luka Split je 26.

rujna oborila sve rekorde u broju putnika, pa je tako prvi put u svojoj povijesti zabilježila

dvomilijuntnog putnika, i to tri mjeseca prije kraja godine. Niskotroškovni prijevoznici su

u Splitu najznačajnija grupacija, koja u Resnik dovede čak polovicu putnika. Prema

dosadašnjim najavama zračnih prijevoznika, trend rasta prometa i putnika, kao i

zrakoplova nastavlja se i u posezoni.

Zračni prijevoz u turizmu ključan je čimbenik produljenja sezone u odmorišnim

destinacijama Mediterana, ali sezonalnost i relativno kratko razdoblje letenja

komercijalnih i niskotarifnih kompanija jednako su prisutni u svim zemljama i svi

pokušavaju nadi mogudnost da kompanije privole na letenje cijelu godinu. Upravo u tome

leži i jedan od odgovora kako produljiti sezonu u Hrvatskoj, koja je dominantno auto-

destinacija, a prema svjetskim trendovima u turizmu, sve je više avioputnika koji značajno

određuju popularnost i uspjeh turističke destinacije.

59

Zato bi trebalo poraditi na formiranju turističkog proizvoda kojim će gosti biti

zaintrigirani, a onda će u toj destinaciji i aviokompanije pronaći interes za letenje. Na

tome zajednički moraju raditi lokalne zajednice i turistički sektor u njima te turoperatori.

Nedostatak RADNE SNAGE u turizmu

Nedostatak radne snage u sezoni obilježio je turističku 2016. godinu. Naime, brojne

investicije u poboljšanje turističke ponude nemaju svoj efekt bez kvalitetne radne snage.

Više investicija znači i više zapošljavanja, no tu se nameće i jedan od najvažnijih problema

u turizmu - nedostatak broja i kvalitetne radne snage, na što se upozorava godinama, ali se

tek 2016. to jasnije pokazalo jer je bilo iznimno teško naći oko 15 tisuća radnika za rad u

turizmu, unatoč oko 300 tisuća nezaposlenih. Naime, zadnjih godina sektor je najviše bio

fokusiran na privlačenje ulagača, uz istodobno slabo poticanje na rad u turizmu i

hotelijerstvu, što se upravo 2016. iskazalo kao nedostatak radne snage, a bit će i izraženije

u godinama koje slijede, ako se hitno, snažnim mjerama ne poveća atraktivnost turističkih

zanimanja i općenito profesionalizacija i kvaliteta usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Svake

se godine pokaže kako je najslabija točka hrvatskog turizma nedostatak kvalitetne radne

snage. Sezonalnost posla, nestabilna politička situacija, do 15 posto niže plaće od

hrvatskoga prosjeka, nedovoljno educirani kadar, sve su to uzroci nedostatka radne snage

usred turističke sezone. Dodatni problem Hrvatske je i loš obrazovni sustav koji ne vodi

brigu o zahtjevima tržišta, a također tu je i problem slabe mobilnosti radne snage te

nedostatak cjeloživotnog obrazovanja zbog kojeg su mnogi srednjovječni građani na burzi

često nezaposlivi. U turizmu su djelatnici iznimno bitni jer se prosječan gost susreće s

prosječno 10 turističkih djelatnika tijekom svog boravka. Turistički djelatnik je lice usluge,

lice organizacije, brend kojeg organizacija želi iskomunicirati prema van. U 20 najvećih

hotelskih kuća u 2016. trebalo je 5 tisuća radnika, a na temelju nekih izračuna potrebno je

u sljedećoj godini još 20 tisuća ljudi. Zbog toga se krenulo u suradnji s Hrvatskim zavodom

za zapošljavanje i Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu, s prekvalifikacijom kadrova sa

zavoda za zapošljavanje te prema sadašnjem stanju trebale bi biti zadovoljene sve potrebe

za sljedeću godinu. Dugoročno je pitanje radne snage izazov s kojim će se sektor morati

nositi, i to ne samo u turizmu. Uskoro bi se trebali ustrojiti i regionalni centri

kompetencija, financirani iz EU fondova koji će biti centralna mjesta za cjeloživotno

obrazovanje u turizmu. Time će se osigurati kvalitetni kadrovi koji bi nakon završetka

obrazovnog procesa bili spremni aktivno se, na učinkovit način, uključiti u radne i

upravljačke procese, što bi omogućilo i veću zaposlenost te osiguralo kvalitetu radne snage

poslodavcima u turizmu. Dobra prometna povezanost, blizina glavnih tržišta, konkurentne cijene i kvalitetno

odrađena promidžba, smatrani su kao glavni razlozi zbog kojih bi Hrvatska i ove godine

bila poželjna među stranim gostima. Ujedno, Hrvatska ima milijune vjernih gostiju koji se

na ista odredišta vraćaju godinama, fenomenalnu geostratešku poziciju kojoj gravitira

gotovo 500 milijuna mobilnih Europljana, pri čemu su dolasku velikog broja gostiju

svakako pridonijele i suvremene ceste.

60

Dalmacija, koja svoj gospodarski uspon gradi na turističkom sektoru, uz dolazak autoceste

nalazi se u krugu od oko 800 kilometara koje turisti iz najznačajnijih emitivnih tržišta

mogu prevaliti u jedan dan. Kad se tome pridoda i atraktivnost samog odredišta,

dalmatinski turistički djelatnici, unatoč neizvjesnosti kao pratećoj pojavi svakog potresa na

svjetskom tržištu, vjerovali su da u konačnici turistička sezona neće podbaciti. Dalmacija

je destinacija koju Europljani još uvijek otkrivaju, i to ponajviše zahvaljujući sve većoj

dostupnosti brojnih turističkih odredišta Srednje Dalmacije. Glavna sezona prošla je u

skladu s očekivanjima, uz odličnu posjećenost turista sa raznih stranih emitivnih tržišta, te

mogućnost da se do kraja godine ostvare rekorni pokazatelji turističkog prometa. Rezultati

turističkog prometa ostvareni u predsezoni, tijekom glavne sezone i u postsezoni, posebice

na području Dalmacije, su iznad očekivanja. Oni su rezultat su ozbiljnog rada tijekom

pripreme sezone, intenzivnih tržišnih aktivnosti privatnog i javnog sektora i promjena u

komunikaciji s tržištima te pokazatelj atraktivnosti i konkurentnosti kako hrvatskog, tako

i dalmatinskog turizma. Rezultat je to niza pripremnih promidžbenih aktivnosti svih

uključenih u sektor turizma, od gospodarskih subjekata, resornog ministarstva, sustava

turističkih zajednica te pojedinaca koji u sve većoj mjeri sudjeluju u kreiranju jedinstvene

ponude svojih destinacija.

V OSTALI ASPEKTI TURISTIČKE SEZONE

◄ uređenje turističkih odredišta ►

Uz ulaganja u poboljšanje smještajne i krupne infrastrukture, veliku važnost imaju

ulaganja u izgled samih turističkih odredišta, jer upravo prirodne i kulturne ljepote su

jedan od vodećih razloga dolaska turista. Uređenost gradova i mjesta znatno utječe na

konačni dojam koji će turisti odnijeti sa sobom. Odredišta Splitsko – dalmatinske županije

osvojila su i u 2016. godini razne nagrade i priznanja za uređenost i ponudu destinacija, pri

čemu odredišta poput Splita, Brela, Baške Vode, Makarske, Trogira, Bola, Hvara, Šolte, i

dr. osvajala su proteklih godina priznanja u kategorijama najuređenijih općina i gradova.

Ovakva priznanja nagrađuju trud ljudi i cjelokupne zajednice na stvaranje klime

dobrodošlice za brojne turiste te služe kao poticaj da se aktivnosti na uređenju turističkih

odredišta i nadalje nastave. Na Danima hrvatskoga turizma održanima 2016. u Bolu u

organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke

zajednice dodijeljene su turističke nagrade i priznanja. Split je osvojio treće mjeste u

kategoriji najbolje city break destinacije, Komiža je najbolja autentična primorska

destinacija, a Bol je osvojio treće mjesto u kategoriji najuspješnije destinacije za ljetni

odmorišni turizama. Hotel Park osvojio je drugo mjesto u nagradi za održivi turizam, a

plaža Nikolina u Baškoj Vodi drugu nagradu u kategoriji plaža godine. HGK je i ove godine

birao najbolje objekte u turizmu za nagrade Turistički cvijet -kvaliteta za Hrvatsku, a

među hotelima priznanje za najbolji poslovni hotel dobio je splitski Hotel Park. U

kategoriji najboljeg odmorišnog hotela s 5*, Le Meridien je osvojio treće mjesto, a

najboljim u kategoriji odmorišnog hotela s 3* proglašen je Bluesun Hotel Soline iz Brela,

dok je treće mjesto osvojio Hotel Marina iz istoimene grupacije, također iz Brela.

61

U kategoriji najboljeg wellness hotela, Bluesun Hotel Elaphusa iz Bola osvojio je treće

mjesto, a jednako mjesto osvojio je i Hotel Adriana iz Hvara u kategoriji jedinstvenog

luksuznog hotela. U izboru čitatelja portala „European Best Destinations”, plaža Stiniva na

otoku Visu proglašena je najljepšom europskom plažom. Ovaj se izbor vrši svake godine na

način da stručni žiri portala kreira popis s gotovo 300 najboljih i najljepših europskih

plaža. Ove godine je upravo hrvatska plaža osvojila najviše glasova turista i zauzela sam

vrh popisa 15 najljepših plaža u Europi.

◄ sigurnost turista ►

Sigurnost u hotelu i destinaciji u novije je vrijeme sve bitnija kada gost odlučuje o tome

gdje će provesti svoj odmor. Sve češći razlog zbog kojeg turisti uz atraktivnost, cijenu i

kvalitetu usluge odabiru određenu destinaciju, u zadnje vrijeme je i pitanje sigurnosti same

destinacije. Srednja Dalmacija, predstavlja jednu od najsigurnijih turističkih destinacija, pri

čemu veliku ulogu uz MUP imaju i druge institucije i cjelokupno stanovništvo koje svojim

djelovanjem osigurava sigurnost turista. Kao i svake godine zbog dolaska na ljetovanje

velikog broja stranih i domaćih gostiju, MUP surađuje tijekom turističke sezone sa ostalim

državnim tijelima, a kako bi boravak turista bio što ugodniji i sigurniji. Uzimajući u obzir

povećani broj dolaska, boravka i kretanja turista te na temelju statističkih pokazatelja iz

prethodnih godina, policijske uprave na moru pojačano su, preventivno i represivno

provodile aktivnosti s ciljem smanjenja svih vrsta kaznenih djela i prekršaja. S posebnom

pažnjom pristupilo se zaštiti cjelokupnog morskog prostora, sigurnosti plovidbe, zaštitu

podmorskih arheoloških lokaliteta i dr. S ciljem osiguranja maksimalne protočnosti i

sigurnosti cestovnog prometa, u vrijeme pojačanog prometa na svim važnijim državnim

cestama koje vode prema turističkim odredištima, policijske uprave su osigurale veći broj

auto i moto ophodnji koje su pojačanim mjerama i aktivnostima osigurale nesmetano

odvijanje prometa. Posebno su bile pojačane aktivnosti na auto-cestama, kako bi se

održavala opća sigurnost korisnika auto-cesta. Posebna pozornost bila je posvećena

mjestima na kojima se očekivala otežana protočnost prometa: naplatne kućice autocesta,

tuneli, prilazni pravci većim gradovima, trajektna pristaništa, luke, zrakoplovne luke,

granični prijelazi i sl. Za pripremu sezone poduzet je niz mjera za povećanje razine

sigurnosti turista u turističkim odredištima. Tijekom sezone u organizaciji MUP-a provodi

se projekt „Sigurna turistička sezona“, u sklopu kojeg o sigurnosti u brojnim odredištima

brine i niz stranih policajaca, a riječ je o projektu koji hrvatska policija provodi na obali

već punih 11 godina i koji iz godine u godinu raste. U 2016. godini u njemu je sudjelovalo

18 policijskih organizacija iz 17 država te više od 70 stranih policajaca koji tijekom

turističke sezone dolaze na hrvatski Jadran kako bi zajedno sa svojim hrvatskim kolegama

obavljali redovne policije zadaće. U ljetnim mjesecima brojne policijske postaje na Jadranu

pretvaraju se u međunarodne policijske postaje. Hrvatska policija u svojim pripremama i

procjenama sigurnosnih rizika ne uvažava samo najočiglednije sigurnosne prijetnje za

turiste poput imovinskih kaznenih djela ili stradavanja u prometu već vrlo detaljno

procjenjuje i prijetnje vezene uz globalizacijske trendove, prije svega terorizam,

prekogranični i međunarodni kriminalitet te nezakonite migracije. Sigurnost tijekom

ljetne turističke sezone jedan je od prioriteta hrvatske policije, a boravak stranih policajaca

na obali tijekom ljetnih mjeseci itekako pridonosi osjećaju sigurnosti turista.

62

U konačnici, dobru sliku sigurnosti Hrvatska može koristiti kao konkurentsku prednost i

privući različite segmente internacionalnog turističkog tržišta

◄ rad turizmu pratećih djelatnosti ►

Nedostatak parkirališnih mjesta u gotovo svim turističkim odredištima regije te

komunalna infrastruktura, posebno odlaganje krupnog otpada i odvodnja otpadnih voda te

nedostatak plažnog prostora, sve više će utjecati na kvalitetu boravka turista i tržišnu

konkurentnost turističke destinacije. Ovaj dio turizmu pratećih djelatnosti sve više gubi

dah za rastućem brojem turista koji posjećuju turističke destinacije, ali i standardima koji

se postavljaju pred turističku ponudu. Usprkos što se trgovina sve bolje prilagođava

potrebama turista, još uvijek postoji dovoljno mogućnosti za plasman različitog asortimana

roba turistima i stvaranja dodatnih gospodarskih učinaka od turizma. Turizam je poseban

poligon za plasma proizvoda poljoprivredno prehrambenog kompleksa. Nažalost, te

mogućnosti su minimalno iskorištene i upravo u tom dijelu turističke ponude, još uvijek

dominira uvozna supstanca proizvoda.

Iako je u protekle četiri godine turistički promet u Splitsko-dalmatinskoj županiji narastao

za čak trećinu i većina gostiju koji su je posjetili rado bi ponovila to iskustvo jer su bili vrlo

zadovoljni odmorom, ipak ima zamjerki gostiju na komunalnu i turističku uslugu Srednje

Dalmacije koju treba podizati na višu razinu, pokazalo je istraživanje Instituta za turizam,

u kojemu su gosti najbolje ocjene dali prirodi, okolišu, mogućnostima za odmor obitelji,

čistoći mora i gostoljubivosti te gastronomiji. Istovremeno primjedbe imaju i na velike

gužve u prometu, loše mogućnosti parkiranja automobila, gužve na plažama, loš lokalni

prijevoz, ali i neuredno odlaganje smeća.

63

VI OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE

2017. GODINE S obzirom na stvoreni imidž na tržištu, izvozni potencijal, mogući stupanj integracije

ostalih sektora, sačuvani prostor i veliku količinu neiskorištene imovine, nema nikakve

dvojbe da je turizam jedna od najvažnijih hrvatskih strateških grana. Premda je pod

pritiskom svjetske ekonomske krize 2009. i 2010. godine turizam posustao, već se 2011.

vratio ostvarivši rast broja noćenja i prihoda, koji je prisutan i u razdoblju od 2013. – 2016.

godine. S poboljšanjem indikatora profitabilnosti, u turizam sve više dolaze i toliko nužne

investicije što potvrđuje rast inozemnih ulaganja u ovu djelatnost.

6.1. STANJE U SVJETSKOM OKRUŽENJU I OČEKIVANJA OD TURIZMA

U 2017. GODINI

Činjenice temeljene na brojkama potvrđuju da će Hrvatska 2016. godinu u turizmu pisati

kao najbolju u fizičkom prometu i zaradi koju se procjenjuje na čak 9,5 milijardi eura

ukupnih prihoda od turizma. Očekivanja su da će 2017. godina u turizmu također biti

uspješna, pri čemu je trenutno stanje bukinga za Hrvatsku za iduću godinu 3 do 4 posto

bolje od onoga u isto ovo vrijeme prošle godine. Dobrim rezultatima u turizmu iduće

godine trebao bi pridonijeti i nastavak investicija, koje se u idućih godinu-dvije penju na

oko 800 milijuna eura, kao i najava otvaranja novih i/ili novoobnovljenih 40-ak hotela.

Gospodarska kretanja također su pozitivna te je prema podacima DZS-a bruto domaći

proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle

godine. To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom,

kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto. Rast od 2,9 posto je najbrži još od drugog kvartala

2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi. Najveći doprinos povećanju obujma

BDP-a, prema podacima DZS-a, ostvaren je rastom izvoza usluga, pri čemu su

najznačajnije upravo turističke usluge. Turizam se približio udjelu od 20 posto BDP-a, na

što je u 2016. godini utjecalo puno stvari, od promocije do događanja u okruženju,

pogotovo u nekim zemljama poput Turske i Egipta, koje su zbog napada i političkih

nestabilnosti imale pad u turizmu. Unatoč tome, Hrvatska se ističe i svojim drugačijim

postupom turizmu, pa ju sa stranih tržišta proglašavaju i liderom u kvaliteti pružanja

usluga u obiteljskom i drugim vrstama smještaja, što je definitivno prednost u odnosu na

neke druge zemlje. Ukupno gledajući, prisutan je optimizam za rast u idućoj godini i

turoperatori su za sada zadovoljni prognozama za Hrvatsku za 2016. godinu. Prema

Oxford Economicsu, predviđena stopa rasta turizma u sljedećoj godini u svijetu je +4,2

posto, dok je na razini Europe predviđen rast od 3,2 posto, odnosno od 2 posto za

Mediteran. Predviđanja za Hrvatsku govore o porastu u noćenjima od 3,3 posto, što ju

svrstava među zemlje koje će ostvariti stope rasta veće od generičkog prosjeka. U toj se

kategoriji još nalaze i Španjolska, Portugal, Grčka, Malta, Cipar, Slovenija te Bugarska.

Hrvatska ima nekoliko konkurentskih prednosti, kao što su njen zemljopisni položaj,

nedovoljno iskorišten turistički potencijal i dobro razvijena cestovna infrastruktura.

64

To je i ključna podloga za afirmirati sve povijesne, kulturne, prirodne i ljudske potencijale

koji trenutačno čine Hrvatsku najpoželjnijom turističkom destinacijom u Europi. Prema

objavi britanskog lista „The Telegraph“ Hrvatska je najpoželjnije odredište u svijetu

prema analizama Googleovih podataka, uz napomenu da svi žele posjetiti Hrvatsku.

Napominjući u članku kako se takva pozicija Hrvatske nametnula iz analize s web stranice

teflSearch, na kojoj su u zadnjih godinu dana ljudi iz 80 zemalja izražavali želje gdje bi

najradije proveli odmor, autor i urednik Telegrapha Oliver Smith ističe da se na Hrvatsku

odnosi najveći postotak pretraživanja svjetskih destinacija za putovanja, odnosno 2,71

posto. Ujedno, rusko izdanje časopisa National Geographic Traveler uvrstilo je Hrvatsku u

TOP 3 najboljih turističkih destinacija za obiteljski odmor, što je druga godina za redom da

Hrvatska ulazi među tri najbolje destinacije u toj kategoriji. Da je Hrvatska turistički hit na

tržištima, potvrđuje i nagrada za najbolju svjetsku destinaciju za 2016. godinu u izboru

kojeg je organizirao poznati američki turistički magazin Travel and Leisure. Jedan od

najvažnijih ciljeva hrvatskog turizma, a definiran u Strategiji razvoja turizma do 2020. je

da Hrvatska uđe među 20 najjačih odnosno najpoželjnijh turističkih zemalja u svijetu, a

ako se nastave ostvarivati predviđanja, i bilježiti dobri rezultati te trendovi kao iz ovog i

brojnih drugih istraživanja realno je da se taj cilj i ostvari.

Turizam je posljednjih godina jedan od najdinamičnijih sektora hrvatskog gospodarstva, a

karakteriziraju ga čista i očuvana priroda, kulturne znamenitosti, gastronomija i izvorna

gostoljubivost. Glavni izazovi s kojima će se hrvatski turizam morati suočiti u budućnosti

obuhvaćaju povećanje raznovrsnosti ponude te razvoj novih turističkih proizvoda i

posebnih oblika turizma u korist produženja turističke sezone i kreiranja cjelogodišnje

turističke ponude te uključenja domaće poljoprivrede i trgovine u zadovoljavanje potreba

turista. Članstvo u EU omogućuje Hrvatskoj pristup povoljnijim uvjetima financiranja što

bi u konačnici moglo pomoći ostvarenju željenih investicija. Izdašnost europskih

pristupnih fondova, kao i privlačnost ulaganja u hrvatski turizam mogli bi dati vjetar u

leđa najavljivanim velikim investicijskim projektima, koji još do sada nisu pokrenuti. I u

2017. godini mnoge će zemlje EU, zbog još uvijek prisutnih financijskih problema,

nepovoljnih ekonomskih uvjeta i straha od terorističkih napada poticati domicilno

stanovništvo da odmor provodi u vlastitoj zemlji, a dohodak raspoloživ za turizam i

slobodno vrijeme prvi dolazi na udar štednje. U takvim uvjetima, blizina Hrvatske, kao i

Srednje Dalmacije tradicionalnim turističkim emitivnim tržištima svakako ide na ruku.

U strateškom i operativnom pristupu realizaciji planiranih programskih aktivnosti

turistička zajednica će se rukovoditi postavkama Strategije hrvatskog turizma,

odrednicama Strateškog marketing plana hrvatskog turizma koji je donesen, potrebama i

zahtjevima hrvatskog turističkog gospodarstva i aktualnim trendovima u turističkom

marketingu. Situacija na međunarodnom turističkom tržištu kontinuirano se mijenja i

jedino je uz brzu reakciju i kvalitetnu prilagodbu moguće konkurirati na tržištu. Uz

pretpostavku povoljne situacije u svjetskom okruženju, Splitsko-dalmatinska županija

može iduće godine očekivati još veći priljev turista uslijed pojačane i osmišljenije

promocije, povećanja kvalitete ponude i novih proizvoda kulturnog turizma,

enogastronomije te cikloturizma.

65

Sve dosadašnje najave touroperatora, avio prijevoznika i drugih stranih i domaćih partnera

govor da će iduće godine u regiju Srednju Dalmaciju doći još više turista, jer potražnja

raste zbog prirodnih ljepota, UNESCO-ovih lokaliteta, poboljšanih prometnih veza,

prihvatljivih cijena i općenito bolje ukupne ponude. Povećana kvaliteta destinacije, jači

poduzetnički aganžman, više raznovrsnih i atraktivnih proizvoda, te bolja politika cijena,

mjere su koje je prepoznalo i 13 niskotarifnih zračnih kompanija koje lete prema Splitu, a

za iduću godinu najavljuju više letova i turista. Nastavak valorizacije naslijeđa i tradicije,

kreiranje dodatnih proizvoda, jači razvoj selektivnih oblika turizma, ciljana promocija

prema zasebnim interesnim skupinama, destinacijski menadžment i edukacije, jedni su od

planova djelovanja TZ Splitsko - dalmatinske u budućem razdoblju. Na kraju, valja

napomenuti da je suradnja na svim razinama jedan od preduvjeta uspjeha Hrvatske kao

turističke destinacije, bilo u segmentu kreiranja i unapređenja turističkih proizvoda, bilo u

domeni marketinških napora usmjerenih prema tržištima. Optimizacija djelovanja sustava

turističkih zajednica, kroz zadaće definirane Zakonom o turističkim zajednicama i

promicanju hrvatskog turizma i sinergijsko djelovanje te udruživanje financijskih

sredstava i zajednički nastupi na tržištima predstavlja imperativ.

6.2. PROJEKCIJA STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA U 2017. godini

Nakon svake turističke sezone koja je Hrvatsku smjestila u sam vrh najuspješnijih

destinacija Mediterana, kao izazov se postavlja očuvanje postignutog rezultata, ali i

postizanje novih poslovnih iskoraka. Turizam iz godine u godinu pokazuje otpornost na

negativne čimbenike, potvrđujući svoju poziciju nezaobilaznog elementa životne

svakodnevice modernog čovjeka. Turist današnjice zahtjevniji je nego ikada prije, nastoji

maksimizirati vrijednost koju dobiva za svoj novac, a odluku o odabiru “odmora iz snova”

donosi na temelju mnoštva brzo i jednostavno dostupnih informacija. Nakon pozitivnih

pokazatelja turističkog prometa na svjetskoj razini, turizam je i dalje suočen s izazovom

zadržavanja pozitivnog trenda u izazovnom okruženju mnogih globalnih gospodarskih

poteškoća te i nadalje prisutnih političkih napetosti u pojedinim relevantnim receptivnim

mediteranskim turističkim destinacijama. Budući da su gospodarske prognoze Europske

komisije i UNWTO-a za sva najvažnija emitivna tržišta hrvatskog turizma pozitivne,

očekuje se da će i sezona 2017. biti uspješna. Hrvatska je turistička destinacija s velikim

potencijalom, gdje pored velikog broja stalnih gostiju postoji i velik broj potencijalnih

turista koje bi trebalo privući i upoznati s turističkom ponudom.

Europski turizam je, unatoč izazovima globalnih gospodarskih i financijskih problema,

dosada bio ipak vrlo otporan na negativne tendencije, te su prisutna nadanja da će tako

ostati i u buduće. Na međunarodnom tržištu Hrvatska će se u 2016. godini pozicionirati

kao kvalitetno i sigurno odredište životnog stila s posebnim naglaskom na ekološkoj

očuvanosti, kao jedna od vodećih turističkih zemalja na Sredozemlju. Prve naznake i

projekcije inozemnih predstavništava Hrvatske turističke zajednice odaju u kojem bi se

smjeru mogla kretati sljedeća godina, što bi mogle biti prednosti a što ograničavajući

faktori za privlačenje gostiju.

66

Iz Velike Britanije, kao pete gospodarske velesile u svijetu, čiji gosti su među najboljim

potrošačima, Hrvatska u 2017. godini može očekivati oko stotinu tisuća gostiju više nego

ih je došlo ove godine, pa bi se tako broj britanskih turista mogao iduće godine popeti na

više od 750 tisuća. Hrvatska je trenutno jako popularna destinacija na tržištu Velike

Britanije. To se prije svega vidi po interesu partnera, širenju programa turoperatora,

uvođenju velikog broja novih letova te upitima novinara za press putovanja. Trenutno je

najvažniji faktor pri odabiru putovanja sigurnost. Radi trenutne geopolitičke situacije, ali i

terorističkih napada u proteklih godinu dana, Britanci su se okrenuli samo sigurnim

destinacijama. Ono što je posebno važno kod Britanaca koji dolaze u Hrvatsku, nije riječ

više, kao nekada, o gostima masovnog turizma, nego mahom o avionskim gostima koji

odsjedaju u hotelima najviše kategorije i u prosjeku troše 125 eura dnevno. S brojnim

novim avionskim linijama koje se najavljuju za 2017. godinu, najviše prema Splitu i

Dubrovniku, ali i Puli, Hrvatska ima razloga za optimizam s britanskog tržišta. Tako su

"Easy Jet", "Jet2com", "Thomson" i "Thomas Cook", kao najveći organizatori putovanja u

toj zemlji, prema Hrvatskoj za sezonu 2017. zakupili desetke tisuća dodatnih aviosjedala

prema Jadranu koji će biti povezani s desetak najvećih britanskih gradova izravnim

letovima, a nove linije uvode i "British Airways" i "Ryanair". Britanci traže puno više

hotelskih kreveta u zakup nego ih Hrvatska može ponuditi, i to je najveća zamjerka koju

iznose britanski partneri hrvatskog turizma. Svi ističu potrebu dodatnih hotelskih

kapaciteta i avioletova koji će dulje trajati. No, iako 15. mjestu zemalja po broju Britanaca

na odmoru, Hrvatska se našla među top 10 odredišta na koja oni promisle kada ih se pita

za odmor, i to je veliki napredak. Sva istraživanja objavljena na WTM-u pokazuju kako

turistički djelatnici procjenjuju da bi im izlazak iz EU-a donio puno lošega, ali u

neformalnim razgovorima izražavaju uvjerenje kako se stvarni izlazak Britanije iz EU-a

neće dogoditi još barem nekoliko godina, odnosno ne prije ožujka 2019. godine, dok se ne

provedu sve pravne procedure tog postupka.

S talijanskog tržišta se u 2017. godini također očekuju vrlo dobri rezultati, te bi prema

najavama talijanski turisti tijekom 2017. godine trebali imati više ostvarenih inozemnih

putovanja, posebice u teritorijalno bliže zemlje. Podaci pokazuju kako je u prvih 9 mjeseci

s tržišta Italije ostvaren blagi porast broja noćenja te se u narednoj godini očekuje

ponavljanje dobrih rezultata ostvarenih tijekom 2016. godine u kojoj se talijansko tržište,

nalazi među top pet tržišta s kojih je ostvareno najviše turističkih noćenja u Hrvatskoj.

Vezano za konkretnije pokazatelje u 2017. godini. obzirom da se velika većina putovanja

Talijana realizira tijekom kolovoza, kada su kapaciteti najpopunjeniji, fokus daljnjeg rasta

je na periodu pred i posezone. Naglasak u kampanjama koje će se provoditi na talijanskom

tržištu bit će na posebnim programima kojima su Talijani vrlo skloni, a to su

enogastronomija, kulturna baština, priroda s naglaskom na hrvatske nacionalne parkove i

parkove prirode. Tu je i zdravstveni turizam u najširem smislu te nautički turizam. Postoje

i tri opasnosti za odlazak Talijana na godišnje odmore u narednoj godini, a to su u prvom

redu potresi koji su snažno poremetili njihov život, zatim najavljeni konstitucijalni

referendum koji može donijeti političku nestabilnost, te usporavanje gospodarskih

pokazatelja koja se predviđaju u posljednjem tromjesječju 2016. godine.

67

Iako su s francuskog tržišta u 2016. godini ostvareni porasti u dolascima i noćenjima,

prostor za daljnje poraste i dalje postoji. Dosad su prepreke još brojnijim dolascima bile i

nedostatne aviolinije, no u 2016. otvoreno je devet izravnih zračnih linija s polascima iz

Nantesa, Parisa, Bordeauxa, Toulousea i Marseillesa čime je praktički pokriven velik dio

francuskog teritorija. Za sezonu 2017. potvrđene su i neke dodatne zračne linije i to po

prvi put iz Strasbourga za Dubrovnik te Marseillesa za Split, a još traju pregovori oko

otvaranja nekih drugih zračnih linija. Iako je još prerano za konkretne brojke i prognoze

jer Francuzi relativno kasno odlučuju gdje će na odmor, obzirom na nove programe

francuskih organizatora putovanja i porast u individualnom segmentu, Hrvatska u

sljedećem razdoblju može očekivati daljnji porast s ovog tržišta i to po prosječnoj stopi od

oko pet posto.

Gledajući trenutačnu sigurnosnu situaciju, kao i druge važne elemente pri odabiru

destinacije, Hrvatska će i u 2017. godini biti jedna od glavnih i najpopularnijih destinacija

za poljske turiste, među kojima svakako prednjači Srednja Dalmacija kao najpopularnija

hrvatska turistička regija.Već nekoliko godina Hrvatska je najposjećenija i jedna od

najpopularnijih destinacija za poljske turiste. Nekoliko je glavnih motiva za dolazak

poljskih turista: zagarantirani vremenski uvjeti, sigurnost, netaknuta priroda, bogata

kulturna baština, ljubaznost domaćina i dostupnost destinacije, odnosno dobra prometna

povezanost.

Hrvatska se kao turistička destinacija nalazi i u pozitivnom trendu što se tiče rasta

popularnosti i na njemačkom tržištu.Taj rast je vezan uz rast snage samog brenda Hrvatske

što je i pridonijelo da se Hrvatska u 2016. pozicionira kao peta inozemna destinacija za

glavni godišnji odmor u Njemačkoj. Dolasci i noćenja Nijemaca u 2016. rasli su na razini

države po stopi od 7 posto što je podiglo broj dolazaka na nivo od 2,3 milijuna, te je

zabilježen i porast broja noćenja. To je potvrdilo Njemačku kao tržište broj jedan za

hrvatski turizam. Pozitivan trend za Hrvatsku na njemačkom tržištu trebao bi se nastaviti i

u 2017. godini. Na bazi prvih pokazatelja, koji se odnose na ljetnu sezonu 2017. godine,

primjećuje se da je interes za ljetovanjem u Hrvatskoj veći od prošlogodišnjeg, odnosno da

mnogi Nijemci žele što prije osigurati dobre smještajne objekte za sljedeću sezonu.

Također se očekuje da će i u sljedećoj godini Hrvatska zadržati jednu od vodećih pozicija

na Njemačkom tržištu. Osim samih statističkih podataka koji su vrlo pozitivni, važna

činjenica je i vrlo pozitivna percepcija Hrvatske na njemačkom tržištu gdje se drži jednim

od turističkih lidera. Njemački turisti prilikom odabira destinacije vode računa o nivou

usluge koju dobivaju u destinaciji, o kvaliteti smještaja te o gostoljubivosti domaćina.

Inače, u 2017. godini Nijemci će veliku važnost, osim uvijek prisutne kvalitete za uloženi

novac, dati i temi sigurnosti. Uz to, nove zrakoplovne linije i novi proizvodi koje su

turoperatori stavili na tržište, daju dodatni optimizam te se za sljedeću sezonu može

očekivati nastavak povećanja obujma prometa s njemačkog tržišta.

Prema najavama predstavništva HTZ-a u Austriji, Hrvatska će uz Italiju i 2017. biti lider

na austrijskom tržištu. Važno je istaknuti da će prema istraživanjima oko 72% Austrijanaca

kod odabira destinacije za svoj godišnji odmor na prvo mjesto staviti faktor sigurnosti.

68

Upravo zbog toga će biti najtraženije destinacije brzo i lako dostupne u vlastitom

prijevozu, a to su upravo Hrvatska i Italija. U 2016. godini Hrvatska je bila lider na tržištu i

taj podatak je obznanio respektabilni Instituts für Freizeit-und Torismusforschung (IFT).

Austrijsko tržište je specifično, te se inozemne destinacije bore za 50 posto udjela jer ostala

polovica Austrijanaca svoj godišnji odmor realizira u vlastitoj zemlj. Te je u tom pogledu

uspjeh Hrvatske još veći. Najveći problem je nedostatak hotelskih kreveta, posebice u

glavnoj sezoni, i to naračito u segmentu 3 i 4 zvjezdice. Upravo zbog toga se očekuje rani

buking zbog pravovremenog osiguranja smještaja.

Aktualni rezultati ukazuju na činjenicu da se rast turističkog prometa posljednjih godina

uspješno konsolidirao, otvarajući brojne razvojne i poslovne mogućnosti diljem svijeta.

Unatoč brojnim geo-političkim i gospodarskim izazovima, prosječna stopa rasta turističkog

prometa na svjetskoj razini od 2010. iznosila je 5%, što je rezultiralo većim gospodarskim

rastom, većim izvozom i brojnim novim radnim mjestima.

6.3. MJERE I PLANOVI TURISTIČKE POLITIKE ZA 2017. GODINU

Hrvatski i srednjodalmatinski turistički proizvod proteklih godina je pokazao veliki

potencijal za razvoj, stoga je pred turističkim djelatnicima u 2017. godini složen zadatak –

maksimalnim naporima i uspješnom suradnjom sa svim sudionicima turističke ponude

postići pozitivne turističke rezultate. Planovi i ciljevi za 2017. godinu, ponajviše su

usmjerni na poticanje investicija, produženje turističke sezone, donošenje potrebnih

turističkih zakona i dr., pri čemu je neophodno na lokacijama s velikim potencijalom

sustavno razvijati proizvode i usluge koji su kvalitativno, kvantitativno i cjenovno

konkurentniji od onih koji se nude na globalnom tržištu. Usmjerenost na kvalitetu kao

preduvjet za ostvarivanje većih prihoda te daljnjih ulaganja nužnih za održivi rast

hrvatskog turizma jedni su od prioriteta, pri čemu je naglašeno rješavanje propisa vezanih

uz zakone o turističkom zemljištu i pomorskom dobru. S obzirom na interes turističke

potražnje u Europi i svijetu, koji je zadnjih godina stalan, vjeruje se da budućnost

hrvatskog turizma nije upitna, ali je teško predvidjeti kojom će se brzinom razvijati u

fizičkom obujmu i u kvaliteti proizvoda.

Za postizanje strateških ciljeva stoga se izuzetno važnim smatra suradnja privatnog i

javnog sektora u turizmu, kao i politike i samog sektora. I u 2017. godinu ulazi se s velikim

optimizmom, ali i oprezom te s jasnom vizijom u kojem smjeru se želi ići. Zbog ostvarenih

rezultata u 2016. godini, 2017. godina će biti još izazovnija, ali su prisutna nadanja o još

jednoj dobroj „turističkoj godini“, uz preduvjet održavanja stabilnosti u svjetskom

okruženju. Osim Strategije razvoja hrvatskog turizma, nacionalna promidžba provodi se

temeljem Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, koji sadržava tri operativna

marketing plana; za proizvode, za klastere i marketinški plan za tržišta. Glavni planovi i

mjere usmjereni su na primjenu usvojenih planskih dokumenata i poticanje investicija. U

Hrvatskoj bi se prema podacima nadležnog ministarstva sljedeće godine u turistički sektor

trebalo uložiti oko 800 milijuna eura, odnosno otvoriti više od 40 novih ili obnovljenih

hotela.

69

S ciljem rješavanja problema nedostatne radne snage u turizmu planiraju se razvijati centri

kompetencija koji će se financirati sredstvima EU. Unatoč tome što turizam postiže vrlo

dobre rezultate, puno je toga što je potrebno rješavati i unapređivati, prvenstveno po

pitanju upravljanja turističkom destinacijom i izmjene uloge turističkih zajednica koje

trebaju postati brending agencije i destinacijske menadžment organizacije koje će istinski

brinuti o destinacijama u kojima djeluju. Tu je i investicijski potencijal u kampovima gdje

bi donošenje novog zakona o turističkom zemljištu osiguralo sigurnost investicija u

sadržaje u kampovima i osiguralo njihov duži rad, a time i produljenje turističke sezone.

Važan je i razvoj turizma na kontinentu koji predstavlja velik izazov, a koji se može

značajno unaprijediti aktivacijom domaćeg stanovništva. Uz pomoć HZZ-a i strukovnih

udruga kreće se u proces kako bi naredne turističke sezone imali spremne dodatne

turističke djelatnike i time smanjili nezaposlenost, barem tijekom trajanja turističke

sezone. S druge strane, svjesni da je turizam i socijalna grana i izvor zarade za brojne

iznajmljivače soba i apartmana, težnja je omogućiti putem kvalitetnih kreditnih linija

HBOR-a da se podigne kvaliteta obiteljskog smještaja. U skladu s time želi se pokrenuti

proces rekategorizacije obiteljskog smještaja kako bi se podignula kvaliteta ponude i

potencijalnim gostima ponudio adekvatan proizvod. Potrebno je i bolje pristupiti

investicijskom potencijalu – Hrvatska još raspolaže s mnogo neaktivirane ili neadekvatno

upotrijebljene državne imovine koja u rukama svjetskih investitora može rezultirati

globalno prepoznatim turističkim projektom. Stoga je pravi izazov efikasnija upotreba

državne imovine u svrhu razvojnih turističkih projekata visoke dodane vrijednosti, što je

definirano nacionalnom strategijom. Naglasak je na implementaciji strateških programskih

dokumenata, kao i operativnog okvira za korištenje sredstava iz programa EU za razdoblje,

te posebice strukturnih fondova, Kohezijskog fonda i drugih fondova EU, u dijelu o

turizmu, a koji su u skladu s europskim, nacionalnim i sektorskim strateškim razvojnim

dokumentima. Nova godina sa sobom zasigurno donosi velika očekivanja turističkog

sektora, posebice iz perspektive novih projekata u najavi. Privatni je sektor otvaranjem

novih hotela te obnovom postojećih jasno postavio razinu ambicija vrlo visoko.

Poticanje investicija Hotelski smještaj, unatoć svim problemima, i dalje je glavni nositelj investicijskog ciklusa

u turizmu, što je potvrđeno tijekom 2016. godine uz najavljeni značajni investicijski val i u

2017. godini. Ministarstvo turizma pripremilo je anketu investicija u turistički sektor za

narednu godinu. Sudeći prema dosadašnjim najavama, turistička sezona 2017. bit će jedna

od boljih u posljednjih nekoliko godina kad je riječ o investicijama. Zasad je u najavi 40 do

50 velikih projekata koji će se dovršiti do početka sljedeće sezone, među kojima i podosta

krupnih investicija poput cijelih kompleksa koji će značajno utjecati na poboljšanje

turističke slike. Ono što je zasad sigurno jest da će hrvatski turizam u 2017. godinu ući s

priličnim brojem obnovljenih, nadograđenih, rekonstruiranih, ali i posve novih hotelskih

kompleksa. Predstavljajući prioritete Vlade RH za područje turizma, najavljeno je i od

strane nadležnog ministarstva 800 milijuna eura investicija u turizam u sljedećoj godini.

Od toga iznosa, 300 milijuna eura odnosi se na investicije u javnom sektoru, dok turizam

očekuje više od 500 milijuna eura u privatnom sektoru pri čemu se očekuje otvaranje više

od 40 novih ili novoobnovljenih hotela.

70

Također, najavljeno je i aktiviranje nekorištene državne imovine, ali i smanjivanje

administrativnih barijera i parafiskalnih nameta.Vlada će poticati nova ulaganja u turizam,

između ostaloga kroz izradu modernoga kataloga investicija u turizmu te uklanjanjem

zakonskih prepreka i aktiviranjem neiskorištene državne imovine u turističke svrhe.

Poticanje investicija u turističkom sektoru jedan je od prioritetnih ciljeva za jačanje

ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma, zbog čega struka kontinuirano traži

smanjivanje PDV-a u turizmu. Ulaganja u turizmu zadnjih godina rastu, ali dinamika još

zaostaje za oko 7 milijardi eura predviđenih ulaganja Strategijom razvoja turizma do 2020.

godine. Ipak, ohrabruje što ulagači bez obzira na ograničenja i zapreke, pozitivnije gledaju

na hrvatski turizam te razvoj objekata i destinacija više kvalitete. Prema procjenama, od

2016. do 2018. u izgradnju novih i obnovu postojećih objekata turističke tvrtke i drugi u

turizmu uložit će oko 1,6 milijardi eura, čime se ne može pohvaliti nijedan drugi sektor u

Hrvatskoj. Da bi to bilo ostvarivo UPUHH smatra da je potrebno smanjiti porezne i druge

namete na troškove poslovanja, riješiti urbanističke preduvjete, problematiku turističkog

zemljišta i pomorskog dobra i utjecati na strategije popratnih djelatnosti, poput građevine,

te razvoja ljudskih resursa u turizmu. Ono što je negativno zasigurno je povećanje stope

PDV-a za ugostiteljstvo. Naime, prema prijedlogu porezne reforme od početka 2017.

snižena stopa PDV-a od 13 posto više se ne bi primjenjivala na usluge u ugostiteljstvu, već

bi se od početka 2017. te usluge oporezivale stopom od 25 posto. Od početka 2018. godine

podignuo bi se prag za obvezatan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća

kuna. S druge strane, u sklopu izmjena u sustavu poreza na dobit najvažnija promjena je

smanjenje opće porezne stope s 20 na 18 posto, a za male i srednje poduzetnike te

poljoprivrednike na 12 posto. Dok Ministarstvo turizma podržava prijedlog porezne

reforme, no mjere koje su predložene za turizam u dijelu PDV-a za ugostiteljstvo smatraju

se neprimjerenima za turističku industriju. No, istovremeno nnogo se očekuje od

povlačenja sredstava iz EU fondova za javnu turističku infrastrukturu, edukaciju ljudskih

potencijala te malo i srednje poduzetništvo u turizmu. Posebice bi velik utjecaj na razvoj

same destinacije mogla imati i sredstva iz EU fondova koja su dostupna u sljedećem

razdoblju, posebice ona vezana uz malo i srednje poduzetništvo, ali i jačanje gospodarstva

primjenom istraživanja i inovacija. Sredstva iz EU fondova moći će se koristiti i za

uvođenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u marketing i promociju hrvatskog

turizma, za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, te razvoj obrazovanja kroz

nacionalni projekt centara kompetencija u turizmu.

Turizam je za hrvatsku ekonomiju od izrazito velikog i rastućeg značaja, neposredno i

posredno generira više od 15% bruto domaćeg proizvoda i zbog visoke razine radne

intenzivnosti značajno utječe na zaposlenost. Kao gospodarski sustav koji u širem smislu

ne obuhvaća samo sektor hotelijerstva, ugostiteljstva i turističkog posredovanja, nego i

trgovinu, promet, poljoprivredu i prehrambenu industriju, turizam snažno posredno

utječe na sve gospodarske grane u Hrvatskoj. Dok se polako zbrajaju ukupni učinci

glavnog dijela sezone koja je u Splitsko – dalmatinskoj županiji i 2016. godine donijela

nove rekorde posjećenosti, pozitivne su najave investitora u turističkom poslu za nove

iskorake prema većoj kvaliteti i raznovrsnosti ponude koja se već počinje pripremati za

2017. godinu.

71

Tako su intenzivna ulaganja najavljena na rekonstrukciji hotela "Jadran" u Tučepima,

počinje izgradnja novog putničkog terminala Zračne luke Split, hotel "Medena" je konačno

zakoračio prema sanaciji sa novim strateškim partnerom, a brojne su i najave drugih

investicija u objekte, usluge i sadržaje kojima će Srednja Dalmacija još bogatija sadržajima

dočekati goste u idućoj godini. Pune tri godine prošle su od kada je počeo postupak

predstečajne nagodbe za hotel "Medena" koji je okončan na način da je tvrtka "Kermas

ulaganja" postala strateški partner. Pronađen je privatizacijski model pa nekadašnja

perjanica dalmatinskog turizma nakon 50 godina državnog vlasništva ulazi u proces

vraćanja starog sjaja nekadašnjeg luksuznog hotela u Segetu. Planiranim ulaganjima od

oko 30 milijuna eura u dvije faze, ovaj hotel sa 650 soba na atraktivnoj lokaciji kraj Trogira

trebao bi biti u cijelosti obnovljen i doveden na razinu usluge od četiri zvjezdice. U 2017.

ključna ulaganja su od strane grupacije Bluesun u hotele Berulia u Brelima, Jadran u

Tučepima, u Zračnu luku Brač te u hotel za zaposlenike u Zadvarju iznad Brela. Temeljem

ugovora s Thomasom Cookom, hotel Berulia će 2017. godine nakon ulaganja od 9,5

milijuna kuna u rekonstrukciju i nadogradnju poslovati pod brendom Sentido, a otvorenje

planiraju krajem svibnja 2017. kada očekuju i prve goste s tržišta zapadne Europe i

Skandinavije. U Tučepima, globalna turistička kompanija TUI iduće godine na hrvatsko

tržište ulazi sa svojim novim luksuznim brendom TUI Blue. Pod tim će brendom poslovati

obnovljeni hotel Jadran u Tučepima, u sastavu Bluesun hotela. Bit će to treća hotelska

kompanija u Hrvatskoj čiji hoteli posluju pod brendom grupacije TUI, a Jadran će biti prvi

hotel koji će imati pet zvjezdica. Hotel Jadran obnavlja se u skladu s karakteristikama

novog brenda, a u planu je ulaganje od 12 milijuna eura. Imat će 161 sobu s 11

ekskluzivnih apartmana s bazenom, četiri bara te tri restorana. U investiciji produženja

piste za oko 300 metara, na nešto malo više od 1.700 metara, u Zračnoj luci na otoku

Braču, sudjeluju jer će to omogućiti višestruko povećanje prometa i slijetanje aviona sa i do

150 sjedala. Na koncu Hoteli Brela investiraju 1,6 milijuna eura u smještaj radnika na

lokaciji općine Zadvarje, gdje se radi hotel za smještaj oko 300 sezonskih radnika, a koji se

planira otvoriti početkom svibnja 2017. godine.

Tu su još i projekti izgradnje naselja Livka na Šolti i turističkog resorta na Hvaru uvršteni

na popis strateških investicija Ministarstva turizma kao projekti od izuzetnog značaja za

razvoj turizma Splitsko – dalmatinske županije. Projektom Livka predviđeno je na

području te uvale na Šolti izgraditi turističko naselje vrijedno 180 milijuna eura, u kojem

bi se, između ostalog, nalazili i ribarsko naselje s vilama i bungalovima te hotel s pet

zvjezdica, marina sa 160 vezova kao i plažni objekti. Projekt turistički resort na Hvaru

investicija je vrijedna oko 100 milijuna eura, kojom bi se izgradilo luksuzno turističko

odmaralište u uvali pokraj Starog Grada. Najavljeno je da bi se u sklopu hvarskog resorta

gradio i luksuzni hotel najviše kategorije kao i 60-ak vila.

Strategija razvoja hrvatskog turizma Donesena Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020., koja je 2013. godine usvojena u

Hrvatskom saboru s ciljem pozicioniranja Hrvatske među 20 najkonkurentnijih zemalja

svijeta, ujedno je i putokaz investitorima u kojem smjeru ići, u što ulagati te što će

ministarstvo podupirati.

72

U skladu s time, glavni cilj razvoja hrvatskog turizma je povećanje njegove atraktivnosti i

konkurentnosti, što će u konačnici rezultirati ulaskom u 20 vodećih turističkih destinacija

u svijetu po kriterijima konkurentnosti. Ako se u budućim planovima učinkovito budu

provodile mjere zacrtane strategijom, stvorit će se preduvjeti za daljnji rast i razvoj

hrvatskog turizma. Provedba mjera akcijskog plana predstavlja značajan korak prema

stvaranju jasnog pravnog i gospodarskog okvira. Hrvatski turistički sektor nalazi se na

prekretnici koja će omogućiti promjenu smjera budućeg razvoja i tržišnog pozicioniranja

Hrvatske kao cjelovite i kvalitetne turističke destinacije. Strategija razvoja hrvatskog

turizma za razdoblje do 2020. godine uz postavljanje glavnih smjernica i strateškog okvira

održivog razvoja hrvatskog turizma, trebala bi omogućiti ključne projekte kroz prostornu i

vremensku dimenziju cjelovitog razvoja hrvatskog turističkog sektora: Hrvatske kao

zemlje doživljaja za različite turističke segmente sukladno njenim komparativnim

prednostima i snažnije generiranje pozitivnih ukupnih društvenih učinaka na principima

održivosti. Takav koncept razvoja turizma postavlja se u razvojni kontekst ukupnog

nacionalnog gospodarstva i društva u cjelini, a prate ga akcijski planovi i nacionalni

programi generirani iz nacionalnih i EU strategija. Uspješno pozicioniranje Hrvatske na

turističkom tržištu u velikoj mjeri ovisi i o učinkovitoj promociji turističkog proizvoda i

usluga, pri čemu je temeljni cilj zadržati i osnažiti imidž sigurnog i privlačnog turističkog

odredišta. To će se postići uz novo tržišno i marketinško repozicioniranje branda Hrvatska

na globalnom tržištu sukladno novom Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma.

Cilj novog marketinškog pozicioniranja bit će „mediteranski turistički brend prepoznat po

izvrsnosti i različitosti životnih stilova”. S obzirom da privatni smještaj čini gotovo

polovicu ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske, on je kao takav i predmet posebne

pozornosti Ministarstva turizma koje je u sklopu Strategije razvoja hrvatskog turizma do

2020. godine izradilo Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja. Taj

dokument daje jasne odrednice za budući razvoj, odnosno predviđa zadržavanje postojećeg

udjela privatnog smještaja, uz podizanje profesionalizacije i ukupne razine kvalitete

između ostaloga pretvaranjem dijela kapaciteta u obiteljske male hotele ili udruživanjem u

difuzne i integralne hotele te povedanje prodaje smještajnih kapaciteta u pred i posezoni.

Stvaranje raznovrsnije ponude i produljenje sezone s naglaskom na aktiviranje domaćeg

tržišta kroz projekt 'Cro kartice' i jači razvoj turizma na kontinentu, planovi su na

nacionalnoj razini. Kao primjer turističkih proizvoda na koje će se stavljati naglasak, je

zdravstveni, nautički, kulturni te kongresni, odnosno poslovni turizam. Poticanjem

domaćeg turističkog prometa omogućilo bi se hrvatskim građanima češći odlazak na

odmor te osigurala posjećenost kontinentalnog dijela Hrvatske, kao i obale izvan glavne

turističke sezone. Korištenje vaučera prema procjenama povećalo bi hrvatski domaći

turistički promet za 30 posto, a domaću turističku potrošnju za čak 60 posto.

Strateški marketinški plan, kao jedan od ključnih dokumenata kojim je definiran

nacionalni turistički marketing Hrvatske, temelji se na Strategiji razvoja turizma Hrvatske

do 2020. godine te predstavlja okvir i temelj za sve nadolazeće operativne planove u

godinama koje slijede. SMPHT-om su predložene strategije i inicijative stvaranja dodane

vrijednosti za tržišta, strategije osvajanja gostiju s tradicionalnih i novih tržišta te boljeg

upravljanja zadovoljstvom gostiju na destinacijama.

73

Kako bi Hrvatska postala globalno prepoznatljivom turističkom destinacijom, visoko

konkurentnom i otvorenom za investicije, nužno je ojačati snagu brenda i povećati

konkurentnost, čime će se stvarati i dodatna radna mjesta, uz održivo upravljanje rastom i

povećanje prihoda od turizma. Ciljevi SMPHT-a su jačanje nacionalnog turističkog

brenda, povećanje turističkog prometa u razdoblju pred i posezone te povećanje prosječne

potrošnje turista. provodi se projekt rebrandiranja hrvatskog turizma. Marketinške

aktivnosti usmjerit će se na percepciju Hrvatske kao destinacije koja nudi više od

proizvoda “sunca i mora”, pri čemu će se naglasak staviti na strategije ciljanih tržišta te

strategiju proizvoda, iz kojih bi za svaku regiju proizašla odgovarajuća promocija. Novi

kreativni koncept hrvatskog turizma pod sloganom "Croatia, full of life" - Hrvatska, puna

života nastavlja s punom primjenom u promociji za strana tržišta te uz raznolike prateće

aktivnosti poručuje da je Hrvatska energična mediteranska destinacija koja nudi izniman

broj različitih životnih stilova. Na taj način se glavna komunikacija prema tržištima

usmjerava na emocije i iskustvo potencijalnih turista. U skladu s predstavljenim

komunikacijskim konceptom „Full of life“, hrvatski štand je redizajniran, a promijenjen je

i koncept cjelokupnog štanda koji je sada vizualno moderniji i čišći, a sadržava i više

fotografija destinacija te emocija. Zastupljen je i „Full of life“ slogan, te „Full of…“ inačice

po turističkim proizvodima.

Kako bi se i dalje uspješno nosila s konkurentima i razvijala svoje potencijale kao privlačna

i poželjna turistička destinacija, Hrvatska je Strateškim marketinškim planom hrvatskog

turizma za razdoblje 2014. - 2020., usvojenim 2014., u kojem su uvažene ključne smjernice

Strategije razvoja turizma Hrvatske do 2020., definirala temeljne marketinške ciljeve:

jačanje snage nacionalnog turističkog brenda Hrvatske, povećanje turističkog prometa u

razdoblju pred i posezone, povećanje prosječne dnevne potrošnje turista i snažnija podrška

„turističkoj industriji“. Tijekom 2017. godine u fokusu aktivnosti Hrvatske turističke

zajednice i sustava turističkih zajednica bit će, između ostaloga i jačanje turističkog

prometa u razdobljima pred i posezone. Naime, analize čiju izradu omogućava novi sustav

evidencije turističkog prometa eVisitor, pokazuju kako je tijekom glavnih ljetnih mjeseci

popunjenost hotelskih kapaciteta vrlo visoka te ona u mjesecu srpnju iznosi 93 posto, a u

mjesecu kolovozu čak 98 posto. Dakle, prostor za značajnije povećanje turističkog prometa

u samoj špici sezone, obzirom na postojeće hotelske kapacitete, gotovo i ne postoji. Realan

prostor postoji u mjesecu svibnju tijekom kojega je popunjenost hotelskih kapaciteta

iznosila 43 posto, odnosno u mjesecu lipnju tijekom kojega je popunjenost hotelskih

kapaciteta iznosila 64 posto te u mjesecu rujnu tijekom kojega je popunjenost hotelskih

kapaciteta iznosila 70 posto. U skladu s navedenim, u narednoj godini će se nastaviti s

provedbom kontinuirane integrirane komunikacije (oglašavanje i PR), s jačim naglaskom

na razdobljima pred i post sezone te na tržištima sa značajnim potencijalom rasta.

Upravljanje turističkom destinacijom Prateći aktualne trendove na međunarodnom turističkom tržištu koji su usko povezani s

razvojem destinacijskog menadžmenta, naznakama novog Zakona o turističkim

zajednicama i promicanju hrvatskog turizma daje se naglasak na potrebu upravljanja

turističkom destinacijom.

74

Pored sustava turističkih zajednica veliku ulogu u primjeni imati će i ostali nositelji

turističke ponude u destinaciji, jer se razvoj destinacijskog menadžmenta temelji na

partnerskim odnosima, poglavito javnog i privatnog sektora. Razvoj destinacijskog

marketinga i strategija pozicioniranja, izgradnja jake online prisutnosti na tržištu i razvoj

sustava informiranja i upravljanja iskustvom posjetitelja su uvjeti bez kojih se niti jedna

destinacija ne može održati na tržištu. Stoga posao upravljanja turističkim destinacijama,

danas postaje važnim poslom i pretpostavkom za konkurentski i održivi rast turizma. To

pokazuju primjeri najuspješnijih turističkih destinacija svijeta koje su postavile uzorne

standarde koje drugi s više ili manje uspjeha nastoje slijediti. Temeljem aktualnih

globalnih procesa u destinacijskom menadžmentu i u Hrvatskoj je u tijeku proces

promjena sustava turističkih zajednica prema DMO konceptu zbog strateškog interesa

stvaranja veće dodane vrijednosti u turizmu. Prema najavama, u planu je da se u 2017.

intenzivnije nastave procesi reorganizacije sustava turističkih zajednica u smjeru njihovog

prerastanja u destinacijske menadžment organizacije i općenito veće učinkovitosti tog

sustava koji je bitan za hrvatski turizam, ali mu treba promjena i usklađivanje ne samo s

postavkama iz turističke strategije nego prije svega s trendovima na tržištu. Potrebno je

intezivnije razvijati turistički proizvod – otvoriti prostor lokalnim i regionalnim

turističkim zajednicama da se ozbiljnije pozabave stvaranjem novih turističkih proizvoda i

iskustava. Također, jače treba razvijati upravljački kapacitet turističkog sektora –

omogućiti sustavu turističkih zajednica da postanu funkcionalne organizacije

destinacijskog menadžmenta koje su u stanju profesionalno i efikasno ulagati raspoloživi

proračun isključivo u projekte turističkog interesa.

Radna snaga u turizmu Turističke investicije, proširenje ponude i produljenje sezone, odnosno nastavak

turističkog razvoja nemoguć je ako na tržištu nije raspoloživa adekvatna radna snaga. Taj

se problem ne može riješiti kratkoročnim i isključivo mjerama koje su u dosegu hotelijera i

poslodavaca, već je potreban paket dugoročnih mjera koje će osigurati gospodarski rast u

zemlji i zaustaviti migracijski proces iz Hrvatske. Naime, dok brojne investicije u

poboljšanje ponude predstavljaju razlog za veselje, povećanje smještajnih kapaciteta još

jednom će aktivirati problematiku nedostatka radne snage u turizmu u kojem je već

tijekom 2016. godine nedostaje oko 30.000 radnika. Ulaskom u EU hrvatskim se radnicima

otvorilo veliko tržište i sada se puno lakše odlazi raditi u Europu. Problem predstavlja i

velika sezonalnost hrvatskog turizma, kao i velik broj nezaposlenih koji nemaju određene

kvalifikacije za rad u turizmu. Neophodno je izvršiti reformu obrazovnog sustava glede

obrazovanja kadrova u turizmu te ga je nužno uskladiti s potrebama turističkog

gospodarstva. Osim revidiranja obrazovnog sustava uvažavajući mišljenje struke, potrebno

je djelovati i u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. U pogledu nedostatka

radne snage, najavljeno je da se 2017. kreće s pripremama i realizacijom pet centara

kompetencija koji bi bar djelomično mogli riješiti taj problem i već 2018. dati dobre

rezultate. Radi se na razvijanju centara kompetencija koji će se financirati sredstvima EU.

75

Iz fondova će biti moguće financiranje regionalnih centara kojima bi se moderniziralo

strukovno obrazovanje za turizam i ugostiteljstvo u skladu s potrebama tržišta rada i

podiglo njegovu kvalitetu u svrhu zapošljavanja i daljnjeg obrazovanja. Također, fokus

aktivnosti biti će na marketinški pristup i akcije promoviranja zanimanja u turizmu.

Turizam u Hrvatskoj je jedna od vodećih i najperspektivnijih djelatnosti. Sveobuhvatno

vrlo važan generator radnih mjesta različitih profila od ugostiteljstva i hotelijerstva do

zabave i animacije. Sezonska radna snaga čini udio i do 40% zaposlenih u turizmu, dok je

udio visokoobrazovanih kadrova takozvanih viših menadžera nedovoljan s obzirom na

suvremene potrebe turizma 21. stoljeća. Sustav školovanja za potrebe turizma ne provodi

se kvalitetno na svim razinama obrazovanja, a posljedica toga je neadekvatna

kvalificiranost. S druge strane, primanja zaposlenih u turizmu, pogotovo u hotelijerstvu i

ugostiteljstvu, među najnižima su u Hrvatskoj. Sagledavajući cjelokupnu poblematiku

zapošljavanja u području turizma i ugostiteljstva, može se zaključiti, da to područje

neophodno traži analizu novih zakonskih rješenja na svim razinama.

6.4. POBOLJŠANJE UKUPNE TURISTIČKE PONUDE

Pozitivni rezultati ovogodišnje turističke sezone ukazuju na još veće obveze i poboljšanje

rada svih sudionika turističkog prometa u prilagođavanju ponude i povećanju kvalitete

turističkog proizvoda s ciljem rasta turističkog prometa i financijskih učinaka od turizma

na prostoru Splitsko-dalmatinske županije. Kako će poboljšanje cjelokupne turističke

ponude (kvalitetno i po vrstama) biti odlučujući čimbenik postizanja planiranih ciljeva,

aktivnosti se trebaju odvijati u dva smjera:

na unapređenje postojeće ponude tako da dostigne međunarodno prihvaćene

standarde;

na stvaranje što veće raznovrsnosti ponude, obogačivajući za sada prevladavajuću

ponudu «sunca i mora» novim proizvodima, sadržajima i iskustvima.

Današnje turističko tržište obilježava nestalnost i nepredvidljivost. Željeni razvoj zahtjeva

stalne strukturalne promjene koje su odgovor na nove rastuće potrebe turista. Sadašnji

trenutak i položaj hrvatskog turizma na svjetskom tržištu traži nove kvalitativne promjene

u ponudi koje će stvoriti dugoročne i strateške prednosti na turističkom tržištu, a i zbog

sljedećih razloga:

- mnogi konkurenti postaju u svojim promotivnim naporima sve jači,

- ne pita se više kakav se proizvod nudi, već da li je on dobar, jeftiniji i moderan,

- pojam kvalitete dobiva sve više na značenju,

- planiranje i upravljanje razvojem proizvoda i turističke destinacije sve više

dobiva na važnosti.

Sve to stvara dodatne obaveze i povećane napore od svih sudionika na turističkom tržištu.

6.5. ZAŠTITA OKOLIŠA I TURISTIČKOG PROSTORA

Čisti prirodni okoliš i more glavni su motivi dolaska turista u Hrvatsku, a time i Splitsko-

dalmatinsku županiju.

76

Ljepota prirode, čisti okoliš i more najvrijedniji su prirodni i turistički potencijali

Hrvatske. U tim elementima hrvatski turizam ima najveće prednosti u odnosu na

konkurenciju. Upravo u očuvanju tih elemenata turističke ponude nalaze se glavni

preduvjeti za daljnji rast turističkog prmeta Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije.

Stalni rast turističkog prometa ima za posljedicu povećanje pomorskog i cestovnog

prometa, povećani pritisak na komunalnu infrastrukturu (otpadne vode, krupni otpad) i

opterećenost plažnog prostora. Sve je to preduvjet pogoršanja stanja u prirodnom okolišu i

narušavanje sklada između čovjeka – tursta i njegovog turističkog ambijenat i konfora. U

cilju zaštite prostora i uređenje okoliša potrebno je:

- pojačati nadzor zbog održanja usklađenosti u prostoru i turističkom ambijentu,

- zbrinjavanje otpada uz sve turističke prometnice i na turističkim područjima te u

zaštićenim područjim (parkovi prirode).

Navedeno ukazuje na važnost u promišljanju vizije razvoja turističke destinacije koja se

isključivo temelji na načelima održivog razvoja. U protivnom razvoj turizma može izazvati

neogledive posljedice na cjelokupni prostor i njegovo stanovništvo.

6.6. SIGURNOST TURISTA

Sigurnost turista na turističkom odredištu jedan je od najvažnijih elemenata u donošenju

odluke turista u odabiru upravo tog turističkog odredišta za korištenje svojeg odmora.

Ugroženost turista na javnom mjestu u prometu, opasnost od kriminalnih i terorističkih

napada, opasnost od požara, trovanja hranom, zaraza i svi drugi slučajevi opasnosti,

elementi su koji utječu na konačni izbor turista u njegovom odabiru turističkog odredišta,

duljinu njegovog boravka, njegov ponovni dolazak u turističko odredište i preporuku

turističkog odredišta drugima. Prema svim trenutačnim istraživanjima, upravo se sigurnost

ističe kao jedna od najvažnijih činjenica za odabir odmora i putovanja i u idućoj godini, a

tek potom ostali motivi, poput prirodnih ljepota, kulture, zabave i drugog. Svi koji ozbiljno

računaju na turizam kao gospodarsku djelatnost trebaju stvarati najbolje moguće uvjete za

sigurnost turista i sve šta je vezano uz njih. Bez obzira dali turisti dolaze individualno ili

organizirano svaka im država mora jamčiti potpunu sigurnost, mora predvidjeti moguće

rizike, odrediti odgovornost organizatora, posrednika i dobaljača te usvojiti sve sigurnosne

standarde o zaštiti gostiju na svom području.

6.7. RAD TURIZMU PRATEĆIH DJELATNOSTI

U sklopu aktivnosti u podizanju kvalitete turističke ponude, očituje se velika uloga

državnih tijela i službi, javnih poduzeća, banaka, trgovina i obrta, pošta i službe

telekomunikacija, pojedinih komunalnih službi i ostalih službi koje svojom funkcijom

kompletiraju cjelokupnu turističku uslugu i stvaraju dodatne ekonomske efekte. Stoga je

ovaj oblik ponude potrebno stalno prilagođavati potrebama turista jer osim općih uvjeta

ovaj dio ponude jedan je od najznačajnijih segmenata za povećanje ekonomskih učinaka

od turizma. U tom smislu potrebno je:

77

o osigurati opskrbu turističkih područja i tvrtki poljoprivrednim, prehrambenim i dr.

proizvodima, u što većoj mjeri iz domaćih izvora,

o radno vrijeme svih pratećih uslužnih i dr. djelatnosti, posebno u javnim

poduzećima prilagoditi potrebama turizma (radno vrijeme pošta, banaka,

mjenjačnica, trgovina, benzinskih postaja i dr.), kao i brojnost i efikasnost njihovih

službi te asortimana proizvoda zbog obima usluga koje je potrebno pružiti tijekom

turističke sezone,

o izvršiti infrastrukturno i komunalno opremanje turističkog mjesta.

Ponašanje i sistematičan rad navedenih, ali i drugih pratećih službi i djelatnosti koje

poslovno slijede turizam, nužno je u kontinuitetu usavršavati da bi što bolje obavljali svoju

zadaću tijekom sezone.

VII ZAKLJUČAK

Fizički pokazatelji turističke sezone do listopada 2016. godine upućuju na još jednu godinu

snažnog rasta turističkog sektora Republike Hrvatske tako da se očekuje da bi 2016. godine

devizni prihodi od turizma mogli nadmašiti rekordnu 2015. godinu. Nedavna recesijska

kretanja u Hrvatskoj gotovo da i nisu ostavila traga na turistički sektor. Hrvatski turistički

sektor pratio je i u 2016. godini globalne trendove porasta fizičkih i financijskih

pokazatelja te je pokazao sposobnost bržeg oporavka u usporedbi s ostatkom gospodarstva.

Istra je i u 2016. godini ostala vodeća hrvatska regija po pitanju turističkog prometa, iako

je Dalmacija, posebice regija Srednja Dalmacija, ostvarila velike poraste broja gostiju i

njihovih noćenja te nove turističke rekorde. Najvažniji faktor zaslužan za ovogodišnje

dobre rezultate je kvalitetna priprema sezone u privatnom i javnom sektoru. Upravo zbog

te izvrsne pripremljenosti povećan je promet u zračnim i morskim lukama diljem cijele

hrvatske obale te je većina objekata bila popunjena tijekom cijele sezone i bilježila odlične

rezultate. Cijela Hrvatska ove godine bilježila je znatno bolje turističke rezultate nego

protekle godine, a turiste su pri tome dočekali brojni novi sadržaji jer su ulaganja u

turizam na cijeloj obali bila značajna - od podizanja kvalitete i kategorije hotela, izgradnje

novih hotela, do uređenja plaža i kampova. A i zračni promet dao je svoj obol boljoj

turističkoj sezoni. Razvijaju se destinacije i turistima privlačni događaji kojih je svake

godine sve više. U konačnici se i 2016. godine pokazalo da je turizam jedna od rijetkih

grana gospodarstva koja daje pozitivne rezultate i postaje vodeća hrvatska gospodarska

grana. S obzirom na interes turističke potražnje u Europi i svijetu, koji je zadnjih godina

stalan, vjeruje se da budućnost hrvatskog turizma nije upitna, ali je ipak teško predvidjeti

kojom će se brzinom razvijati u fizičkom obujmu i u kvaliteti proizvoda. Za postizanje

strateških ciljeva izuzetno važnim smatra se suradnja privatnog i javnog sektora u turizmu,

kao i politike i samog sektora. Hrvatska može jako puno toga ponuditi na svom relativno

malom prostoru, čime se treba u budućnosti voditi u kreiranju turističke politike, a u čemu

važnu ulogu ima uspostava i primjena destinacijskog menadžmenta u sklopu čega svi u

destinaciji rade zajedno na kreiranju turističkog proizvoda, uklanjanju nedostataka i

povećanju konkurentnosti.