analiza_potreba_management_skole.pdf

ORGANIZACIJA KOLE I MENADMENT ANALIZA SITUACIJE

1

Projekat Model za sistemske promjene u srednjekolskom obrazovanju

ORGANIZACIJA KOLE I MENADMENT Analiza potreba

Sarajevo, avgust 2001


2

Uvod

Fond otvoreno drutvo BH je u februaru 2001. godine u suradnji sa Ministarstvom obrazovanja Tuzlanskog kantona pokrenuo projekat Model za sistemske promjene u srednjokolskom obrazovanju. Projekat e se u periodu od tri godine implementirati u mrei od 14 srednjih kola u Tuzlanskom kantonu 1. Cilj projekta jeste da postav temelj za sistemsku promjenu u obrazovanju i kreira model za reformu srednjeg obrazovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini. Program promjena poiva na sljedeim prioritetnim oblastima:

1. Razvoj obrazovne politike na nivou kantona 2. Profesionalna obuka i usavravanje nastavnika 3. Organizacija kole i menadment 4. Nastavni plan i program; udbenici. 5. Neformalno uenje; ukljuivanje lokalne zajednice u process obrazovanja

Fond otvoreno drutvo BH je u realizaciji projekta nakon javno objavljenog poziva oformio struni tim za izradu Analize potreba u oblasti Organizacija kole i menadment". Cilj ovog dokumenta jeste da definie glavne odrednice procesa decentralizacije obrazovanja usmjerenog prema kolskoj autonomiji i poboljanju kvaliteta procesa koji se odvijaju u koli. To znai nove oblike organizacije rada, saradnje i podjele odgovornosti unutar kole i sa njenim okruenjem, jaanje kapaciteta samoregulacije, te fleksibilnost i inovativnost kola. lanovi tima koji je uestvovao u izradi Analize su: Izudin Meevi (voditelj) Hasnija Muratovi Sabaheta Kuanin Mersija Jahi

Boris Leki

1 Lista kola koje su ukljuene u projekat data je u Prilogu 1


3

SADRAJ KVALITET U OBRAZOVANJU OPIS SREDNJEG OBRAZOVANJA U TUZLANSKOM KANTONU ANALIZA SITUACIJE

PRAVNI OKVIR KOLA I OKRUENJE ANALIZA STANJA UNUTAR KOLE

Organizacijska struktura Resursi (kadrovi, prostor i oprema, informacije, novana sredstva, programi) Standardi Kontrolna funkcija Dokumentacija Planiranje i analiza Edukacija Nabavka i izbor dobavljaa Statistike metode Odravanje Razvoj Sigurnost Upravljanje projektima Identifikacija zahtjeva i mjerenje zadovoljstva korisnika

PRIJEDLOG STRATEGIJE Sistem kvalitete u srednjekolskom obrazovanju PRILOZI LITERATURA


4

KVALITET U OBRAZOVANJU "Obrazovni sistemi se na poetku 21. vijeka nalaze pod stalnim pritiskom na dva glavna fronta. Oni se najprije moraju prilagoditi promjenama u drutvu koje, kako postaje drutvom uenja, ima sve vea oekivanja od obrazovanja. I drugo, kola kao kua znanja se sve vie suoava sa konkurencijom iz drugih izvora znanja. Tu prije svega mislimo na informacije i zabavu, ali i kompanije koje sebe definiraju kao proizvoae i medijatore znanja"1 Razvoj obrazovanja, koje je nunost ekonomskog rasta drutva i jemstvo za njegov demokratski i kulturni napredak, u novom ekonomskom kontekstu zahtjeva novo znanje i nove modalitete politikog upravljanja. Jedan od naina udovoljavanja novim zahtjevima za upravljanje je decentralizacija obrazovanja, koja je deytonskim sporazumom uvedena i u naoj zemlji. Zahtjevi koje ovaj proces tranzicije postavlja pred edukatore i kreatore obrazovne politike se, meutim, ne razumijevaju u potpunosti. Obrazovni sistem u BiH je, iako formalno decentraliziran, zadrao osnovne postulate centralizovanog sistema obrazovanja koji je odgovarao planskoj ekonomiji, i koji se danas u situaciji otvorenog trita i pluralistikog politikog ambijenta, bori za goli opstanak. U prethodnom sistemu je kvalitet obrazovanja postizan kroz visoke zahtjeve nastavnih planova, izraenih kroz kvantitet pojmova i stepena usvojenosti tih pojmova. Glavne indikatore kvaliteta predstavljalo je ukljuivanje uenika u obrazovni proces, uspjeh u obrazovanju i dostizanje odreenog stepena, oekivani uspjeh pojedinaca (u meunarodnom ili profesionalnom smislu). Meutim, ni ovi indikatori nisu kontinuirano nadgledani na svim nivoima obrazovanja. Postojala je znaajna kontrola ulaganih sredstava (identinih nastavnih planova i programa, odlunost u obrazovnom procesu i organizaciji) i oekivalo se da se ona automatski odrazi i na kvalitet krajnjeg produkta (uspjeh uenika). Procjena kvaliteta procesa i rada obrazovnih institucija se vri potovanjem programa i preporuka, ali se potpuno zanemaruje prilagoavanje programa potrebama uenika, lokalne zajednice i trita rada. Procjena kvaliteta ne uzima u obzir "dodatne vrijednosti" u obrazovnom procesu koji demotiviu one koji rade pod tekim okolnostima, uenike u zapostavljenim sredinama, uenike sa specijalnim potrebama, itd. Poevi od misije obrazovnog sistema, neophodno je prihvatiti koncept razvitka za sve, to podrazumijeva:

1 OECD: Upravljanje znanjem u drutvu uenja, (Knowledge Management in the Learning Society), Paris,

OECD, 2000.


5

- razviti nacionalne obrazovne standarde; - zadovoljiti potrebe trita rada i lokalnih zajednica; - zadovoljiti uenike i njihove roditelje;

U cilju obezbjeivanja boljeg kvaliteta u svim podrujima obrazovanja neophodno je uspostaviti obrazovne standarde (u nastavnim planovima, procesu, organizaciji i menadmentu obrazovnih institucija , dostignuima uenika, obuci nastavnika, itd) i uspostaviti standardizirane procedure za mjerenja i procjenu postignutih rezultata u skladu sa standardima. U pripemanju standarda potrebno je redefinisanje kvaliteta programa:

- razvitak orijentisan ka postizanju cilja umjesto orijentacije na sadraj; - prilagoavanje programa individualnim potrebama uenika i lokalne

zajednice; - obezbjeivanje modernih sadraja; - razvoj interdisciplinarnog znanja , sposobnosti i stavova.

Savremeno shvatanje visokog kvaliteta obrazovnog procesa podrazumjeva:

- obrazovni proces koji je usredsreen na uenike i proces uenja; - stimulisanje okoline i demokratskog komuniciranja.

Redefinisanje kvaliteta rada obrazovnih institucija podrazumjeva:

- novi stil demokratskog menadmenta i preduzimanje inicijative i odgovornosti;

- motivisanje i zadovoljavanje uposlenih; - uspjeno proveden rad; - zadovoljavanje potreba korisnika usluga (uenika, roditelja, lokalne

zajednice, trita rada). Novi nain shvatanja kvaliteta uenika podrazumjeva:

- primjenu znanja; - sticanje znanja koje dozvoljava rjeavanje problema i prilagoavanje

novim situacijama; - poboljane komunikacijskih i drutvenih vjetina.

Uspostavljanje savremenih standarda kvaliteta je samo prvi korak ka uspostavljanju sistema nadgledanja, procjene kvaliteta zasnovanog na ravnotei izmeu spoljnih kontrola (ozvanienje obrazovnih institucija, standarda za nastavnike, programi, nacionalni izvjetaj o uspjehu uenika, miljenja korisnika, usluga kola); i samoprocjenjivanja (obrazovnih institucija, nastavnika) i podrke (obrazovnih institucija, nastavnika).


6

OPIS SREDNJEG OBRAZOVANJA U TUZLANSKOM KANTONU Struktura srednjeg obrazovanja

Broj kola, uenika i odjeljenja Na kraju prvog polugodita kolske 2000/2001. godine u Tuzlanskom kantonu registrovane su 32 srednje kole koje je pohaalo 25.676 uenika, rasporeenih u 828 odjeljenja. Najvie upisanih uenika je u strunim kolama (9847), tehnikim i srodnim kolama (9629), i u gimnazijama 4656 uenika. Prosjean broj uenika u odjeljenju iznosi 30,1. Procenat upisanih uenika u gimnaziju (opeobrazovnu kolu) iznosi 18% (u evropskim zemljama taj procenat iznosi do 50 %). Uspjeh uenika U kolskoj godini 1999/2000, srednja ocjena prolaznosti je bila 3,37, a procenat prolaznosti 95,29%. Uslovi za uenje i rad Prostorni uslovi za rad veine srednjih kola su nepovoljni. Nedostaju uionice za redovnu nastavu, radionice za praktinu nastavu, dvorane za tjelesni odgoj. Stanje kolskog namjetaja je slabo. Veliki dio doniranog namjetaja je loeg kvaliteta. U kolama se koriste udbenici i nastavna sredstva odobreni od strane kantonalnog Ministarstva obrazovanja. Nedostaju udbenici za strune predmete. Veina udbenika je napisana u nepovoljnim okolnostima i ne udovoljava odrednicama kvalitetnog udbenika. Deset kola ima Internet prikljuak.

1 Izvjetaj o organizaciji i radu srednjih kola i uspjehu uenika, Pedagoki zavod, Tuzla, 2001. godina

Tipovi kola 1 Gimnazije Umjetnike kole Srednje tehnike i srodne kole Strune kole Vjerske kole kole za osobe sa posebnim

potrebama

Organizaciona struktura kola Samostalne srednje kole (10) Mjeovite kole koje u svom sastavu

mogu imati gimnaziju/tehniku/strunu kolu (20)

Zajednica kola (1)


7

Nastavni planovi i programi U opoj gimnaziji se koristi Nastavni plan i program kojeg je 1999. godine donijelo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona. Taj nastavni plan i program sadri 70% sredinjeg nastavnog plana i programa za opu gimnaziju kojeg je pripremilo Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta, a 30% je kantonalna komponenta. Izrada ovog nastavnog plana i programa je pokuaj modernizacije strukture i sadraja, kao i pokuaj raspodjele odgovornosti za njegovu izradu sve do nivoa kole. U toj namjeri se samo djelomino uspjelo. Veina kola ne koristi mogunost predvienu zakonom da dio nastavnog plana i programa prilagodi lokalnim uslovima. Razlog tome je nedostatak iskustva i odgovarajue ekspertize za dizajniranje programa. U tehnikim i srodnim kolama i strunim kolama se koriste nastavni planovi i programi koje je 1994. godine donijelo Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta.

Tri srednje kole u Tuzlanskom kantonu su od 1998. godine ukljuene u Phare VET program reforme strunog obrazovanja. U okviru tog projekta je napravljeno est novih nastavnih programa. U toku je eksperimentalno koritenje tih programa.

U saradnji sa meunarodnim partnerima, Udruenje medicinskih kola zavrava posao na utvrivanju novih nastavnih planova i programa za grupaciju medicinskih kola. Oekivati je da ovo bude prva realizirana inicijativa za promjenu nastavnih planova i programa koja je potekla od kola, odnosno obrazovnih profesionalaca.

Nastavnici U srednjim kolama je zaposleno ukupno 1565 nastavnika (1140 redovno i 425 kao spoljnji saradnici). Po jednom nastavniku ima 16,5 uenika. Izvjestan broj nastavnika strunog obrazovanja predaje vie predmeta i radi u vie kola, bilo da dopunjavaju sedminu normu ili kao vanjski saradnici. Pomonika direktora imaju 23 kole, a pedagoge 16 kola. Struktura nastavnog kadra je poboljana u odnosu na prethodnu kolsku godinu, ali kvaliteta nastavnog procesa nije na zadovoljavajuem nivou. Najvei sedmini broj asova nestruno zastupljene nastave (nastava koju izvode nekvalifikovani nastavnici) je u predmetima engleskog jezika (1126), matematike (521), njemakog jezika (416), fizike (243), latinskog jezika (157) itd. Obraun plaa nastavnika vri se na osnovu Pravilnika o plaama zaposlenika u srednjem obrazovanju, prema koeficijentima zavisno od strune spreme i na bazi odluke Vlade o


8

visini osnovice za plau, a koja se donosi za svaki mjesec. Plaa srednjokolskog profesora iznosi oko 400 KM i ona je ispod praga potreba za ivot.

Profesionalno usavravanje Za ureivanje i provoenje usavravanja nastavnika, kole se preteno, koriste Pravilima kole. Nije utvren fond dana/sati za ovu namjenu. kole ne dobivaju posebna sredstva za izvoenje programa strunog usavravanja. Usavravanje je uglavnom orijentisano na irenje znanja iz podruja nastavnih predmeta. Povezansot usavravanja sa nastavnom praksom je skoro zanemarena. Takoer je zanemarena obuka nastavnika u odnosu na razvoj uenika kao indivudue i njegovu socijalizaciju. Interesi i potrebe nastavnika se ne uvaavaju. U periodu neposredno iza rata, a i sada (sa smanjenim intenzitetom), dominantnu ulogu u usavravanju nastavnika imaju razliite meunarodne organizacije. Prekvalifikacija i dokvalifikacija nastavnika

S obzirom da veliki broj nestrunog kadra izvodi nastavu pojedinih predmeta, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona i Univerzitet u Tuzli su otvorili studije za deficitarne struke (engleski i njemaki jezik, pedagogija i psihologija). Do sada se nije nita sistematski uradilo na planu prekvalifikacije/dokvalifikacije nastavnika nekih profila (ruskog jezika, vojne obuke, nekih strunih predmeta) koji su zbog modernizacije strukture i sadraja nastavnog plana, te orijentacije srednjeg obrazovanja na trite rada, postali tehnoloki viak.


9

ANALIZA SITUACIJE U ovom dijelu razmatrana je analiza situacije u domenu:

- pravnog okvira organizacije kole i menadmenta - kole i njenog okruenja - organizacijskoj strukturi, resursima i procesima unutar kole

Prikupljanje podataka obavljeno je analizom obrazovne legislative i drugih relevantnih dokumenata. PRAVNI OKVIR U skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine kojim se promovie decentralizacija obrazovanja, Tuzlanski kanton je preuzeo nadlenost i odgovornost za utvrivanje obrazovne politike, donoenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja. U periodu 1996-2000. godine donesen je najvei broj potrebnih propisa kojima je ureen obrazovni sistem i upravljanje obrazovanjem, ali bez dosljednijeg uvaavanja decentralizacije kao naina koji e obezbijediti raspodjelu odgovornosti za funkcioniranje sistema izmeu aktera obrazovanja na svim nivoima, kao i osiguranja koordinacije i saradnje sa drugim kantonima u F BiH. Vano je razmotriti u kojoj mjeri kantonalni propisi uvaavaju glavne odrednice decentralizacije obrazovanja:

- stvaranje mogunosti za postojanje tri tipa svojine: javne, privatne i mijeane - uee svih zainteresiranih strana (nastavnika, roditelja, uenika, poslodavaca i dr.)

u dizajniranju nastavnih planova i programa - razliiti izvori finansiranja kole, sopstvene inicijative i odgovornost kole - uloga kole pri zapoljavanju nastavnog osoblja - izbor direktora kole i profesionalizacija direktorske funkcije - pripremanje, tampanje i distribucija udbenika i nastavnih materijala - obuka i usavravanja obrazovnog osoblja u skladu sa njihovim potrebama i

potrebama kole Osnivanje i rad srednjih kola Prema Zakonu o srednjoj koli, srednje obrazovanje i odgoj je djelatnost od posebnog znaaja. Zakonom se predvia da srednju kolu moe osnovati domaa i strana, pravna i fizika lica, u svim oblicima svojine. No, unato ovoj zakonskoj mogunosti, sve srednje kole u Tuzlanskom kantonu su javne ustanove, ukljuujui i srednju kolu za vjerske slubenike.


10

Odgojno-obrazovni rad Nastavnim planom i programom odgovarajue srednje kole utvruju se ciljevi i zadaci, sadraj i vrsta, obim i trajanje obrazovanja. Sastavni dio nastavnog plana i programa ine specifini sadraji iji obim ne moe biti vei od 20% u odnosu na utvreni nastavni plan i program. Pedagoki zavod predlae Nastavni plan i program Ministarstvu obrazovanja koje ga odobrava na osnovu miljenja komisije koju imenuje ministar iz reda naunih i strunih radnika. Razvoj djelatnosti srednjeg obrazovanja i odgoja utvruje se dugoronim programom koji donosi skuptina Kantona. Tim programom se utvruje obim potreba za obrazovanjem odreenog profila kadrova, kao i vrsta i broj ustanova srednjeg obrazovanja i odgoja. Rad srednje kole u toku kolske godine se utvruje godinjim programom rada, koji sadri oblik i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadraj, u skladu sa metodologijom koju za svaki tip srednje kole utvruje Pedagoki zavod. Srednja kola je duna da u toku obrazovanja sistematski prati razvoj uenika, njihove sklonosti i sposobnosti, vrednuje rezultate njihovog rada i usmjerava ih u skladu sa programom profesionalne orijentacije. Pravila srednje kole sadre samo odredbu koja se tie postupka i utvrivanja specifinih sadraja u okviru nastavnih planova i programa. Utvrivanje ciljeva i sadraja odgojno-obrazovnog rada je centralizirano na nivou kantona i u iskljuivoj je nadlenosti Pedagokog zavoda. Uee nastavnika i uenika, kao i njihovih roditelja, poslodavaca i drugih relevantnih partnera je zanemareno. Godinji programi rada kola su tipizirani, nametnuti od Ministarstva odnosno Pedagokog zavoda, i uglavnom ih prave direktori kola. Ovi dokumenti se samo formalno razmatraju i usvajaju na Upravnom odboru kole. Dakle, u kontekstu pravnog okvira skoro da i ne moemo govoriti o programiranju i planiranju u obrazovanju na nivou kole u smislu koritenja njenih inovativnih kapaciteta, autonomnosti u donoenju nekih odluka i neposrednoj interakciji sa okruenjem. U srednjoj koli se upotrebljavaju udbenici (po jedan za svaki predmet) koje odobrava Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona. To znai da ne postoji sloboda trita u izradi i izdavanju udbenika, kao ni mogunost za nastavnike da izaberu koji e od odobrenih udbenika koristiti u nastavi, to je bitna odrednica decentraliziranog obrazovanja. Upravljanje u srednjoj koli Funkciju upravljanja u koli ima Upravni odbor, rukovoenje je povjereno direktoru, a organ nadzora je Nadzorni odbor. Uee nastavnika, roditelja, uenika i drutvenih partnera je skoro zanemarivo.


11

Srednjom kolom upravlja Upravni odbor (5-9 lanova). Jedna treina lanova imenuje se iz reda nastavnika i ostalih radnika u koli, jedna treina iz reda roditelja uenika, a jedna treina su predstavnici osnivaa. Predsjednici upravnih odbora se najee imenuju iz reda predstavnika osnivaa. Osniva takoer imenuje i razrjeava lanove upravnog odbora. Nema definisanih kriterija strunosti i profesionalnosti za imenovanje lanova Upravnog odbora.

Direktor kole je organizator odgojno-obrazovnog procesa, ali ne i menader. Zakon ne propisuje obavezu da prilikom konkurisanja direktor ponudi program sa jasnom vizijom razvoja kole i operacionalizacijom te vizije za vrijeme mandata. Glavne nadlenosti upravnog odbora i direktora kole se preklapaju i nisu dobro izbalansirane jer je prenaglaena odgovornost upravnog odbora u svim segmentima djelatnosti kole, pri emu je direktor kole vie izvrilac odluka, a manje njihov kreator i voa. Finansiranje Srednja kola moe sticati sredstva za rad iz sredstava osnivaa, budeta kantona, sredstava fonda, od naknada za obavljanje intelektualnih, obrazovnih i drugh usluga, od linog uea korisnika usluga, prodajom materijalnih dobara i iz drugih izvora, pod uslovima odreenim zakonom ili aktom o osnivanju srednje kole.

Tehnika i srodna kola, struna i umjetnika kola mogu sticati sredstva obrazovanjem vanrednih polaznika. Tim sredstvima kole mogu stimulisati zaposlene i nabavljati neophodnu opremu i nastavna sredstva. Potekou ini to se ta sredstva prethodno moraju doznaiti na raun budeta Kantona. Gimnazija ne moe na taj nain sticati dopunska sredstva.

kole se najveim dijelom finansiraju od strane osnivaa, tj. iz sredstava budeta kantona. Sredstva koja kola dobiva mjeseno regulisana su Nastavnim planom i programom, pedagokim standardima, Pravilnikom o plaama budetskih korisnika i brojem odjeljenja. Finansiranje prema broju odjeljenja (broj uenika u odjeljenju moe iznositi od 18 do 36 uenika) ima svojih prednosti jer kole sa malim brojem uenika za odreena zanimanja mogu formirati odjeljenja, a da pri tom nisu u koliziji sa Pedagokim standardima. S druge strane, ovaj veliki raspon u broju uenika koji mogu initi jedno odjeljenje ima za posljedicu da se cijena po ueniku u pojedinim kolama znatnije razlikuje. kolama koje nakon godinjeg vrednovanja kola i testiranja uenika ostvare prvih deset mjesta, Vlada kantona dodjeljuje novanu nagradu.


12

U okviru projekta Razvoj obrazovanja u Bosni i Hercegovini", iz sredstava kredita Svjetske banke, u Tuzlanskom kantonu se provode pilot projekti:

1. Informacioni sistem menadmenta obrazovanja ( EMIS ) 2. Finansiranje po ueniku

EMIS e, pored ostalog, doprinjeti veoj transparentnosti sticanja i rasporeivanja sredstava u koli, a time i veem povjerenju u menadment. Oekivati je da e rezultat projekta finansiranja kola prema broju uenika doprinijeti boljem rasporeivanju novanih sredstava od strane osnivaa.


13

KOLA I OKRUENJE Saradnja kole i porodice Za razvoj mladih najodgovorniji su roditelji i nastavnici. Uspjeh na tom zajednikom zadatku zavisit e od njihove organizovane i pedagoki usmjerene saradnje u svim podrujima odgoja. Na uzorku od pet kola, ukljuujui 50 roditelja, 25 nastavnika i 5 strunih saradnika ispitivani su:

- stavovi roditelja i nastavnika o meusobnoj saradnji porodice i kole - odnos roditelja prema nastavnicima - odnos nastavnika i kole prema roditeljima - zainteresovanost nastavnika i roditelja za promjene u meusobnoj komunikaciji.

Iz odgovora ispitanika moe se zakljuiti da se saradnja kole i porodice odvija uglavnom preko roditeljskih sastanaka i informacija. To je praksa koja se primjenjuje u svim kolama i ne postoji tendencija da se neto mijenja u tom smislu. Istovremeno, velika veina roditelja je izrazila zainteresovanost za zajednikom edukacijom (roditelja i nastavnika), i aktivnijem ueu u radu kole. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Ministarstvo obrazovanja Tuzlanskog kantona ima dvije slube: jednu strunu u upravnoj jedinici Pedagokog zavoda i drugu za inspekcijski nadzor. U toku su promjene organizacione strukture unutar Ministarstva. Meutim, akutan problem i dalje ostaje: - nedostatak ekspertize na polju modernog obrazovnog menadmenta - uspostavljanje informacionog sistema

(prikupljanje i davanje informacija koje e omoguiti bolju analizu i donoenje odluka, kontrolu kvaliteta obrazovanja, njegovo osiguranje i razvoj, te razvoj kapaciteta za prenos implementacije decentraliziranih funkcija na nivo kole)

Takoer se postavlja pitanje uloge prosvjetne inspekcije zbog dupliranja funkcija sa Pedagokim zavodom i njegovom nadzornom slubom. Pedagoki zavod Pedagoki zavod, kao dio strukture Ministarstva, ima dvostruku ulogu:


14

- savjetodavnu

(utvrivanje i dizajniranje Nastavnih planova i programa, prikupljanje, obrada i prezentiranje statistikih podataka)

- nadzornu (procjenjivanje godinjih programa rada kola i kvaliteta strunosti nastavnika; uloga koordinatora, kreatora i realizatora programa strunog usavravanja na kantonalnom nivou, te procjena planova za razvoj kola)

Pedagoki zavod meutim nema odgovarajue kapacitete, a ni ekspertizu za vrenje naprijed navedenih funkcija. U vezi s tim, Pedagoki zavod mora redefinisati svoju ulogu, orijentisati se na praenje i analizu izlaznih rezultata obrazovnog procesa i davanje povratnih informacija za unapreenje obrazovno-odgojnog rada. Takoer specijalizirati svoje usluge, podrati koordinaciju i meusobnu saradnju sa drugim pedagokim zavodima u BiH, kao i saradnju sa ostalim institucijama koje se bave obrazovanjem ili su korisnici obrazovnih usluga. Univerzitet Na Univerzitetu u Tuzli budui nastavnici se koluju na Filozofskom i Defektolokom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu postoji vie studijskih grupa za ope obrazovne predmete. Programi su tradiconalno koncipirani. Organizacija kole i menadment se tek dotiu u programima pedagoke grupe predmeta. Ne postoje posebni razvojni programi usavravanja nastavnika i direktora kole, kao ni specijalistiki i magistarski studiji u podrujima planiranja, programiranja, obrazovnog menadmenta, kolskog zakonodavstva, finansiranja obrazovanja i dr. Agencija za standarde i procjene Polazei od toga da sistem obrazovanja mora da reagira na potrebe socijalne kohezije i ekonomskog rasta i razvoja zemlje, neophodno je vriti mjerenje rezultata obrazovanja. Trenutno se provode individualne procjene od strane nastavnika u svakodnevnom obrazovnom radu i periodine procjene od strane Pedagokog zavoda, ali na nestandardizovan nain. Nema komparativnih analiza o uspjehu uenika meu kantonima i na nivou federacije/drave radi praenja postizanja opih ciljeva procesa obrazovanja i podataka na osnovu kojih se moe suditi o kvalitetu obrazovanja. Nedavno je formirana Agencija za standarde i procjene na dravnom nivou sa zadatkom definisanja obrazovnih standarda (u skladu sa standardima u zapadnoevropskim zemljama) i procjene rezultata u obrazovanju u Bosni i Hercegovini na osnovu tih standarda.


15

Trite rada Ne postoji sprega izmeu trita rada i srednjokolskog obrazovanja, niti se vri identifikacija potreba za kadrovima odreenog profila. Privredna komora kantona i Zavod za zapoljavanje se veoma malo bave obrazovanjem. Privredna komora i Ministarstvo obrazovanja sarauju prilikom pravljenja Plana upisa u prvi razred srednje kole, te za prevazilaenje potekoa u izvoenju praktine nastave. Privredna komora moe dati svoj doprinos poboljanju nastavnih planova i programa i biti spona izmeu preduzea/poslodavca i kole.

Posrednike organizacije U Tuzlanskom kantonu postoje razna udruenja/organizacije nastavnika, direktora i strunih saradnika. Oni djeluju u koli kao samostalni subjekti ili kao dijelovi odgovarajuih udruenja/organizacija na federalnom/dravnom nivou (udruenje matematiara, pedagoga tehnike kulture, geografa itd.) U kantonu djeluju 83 nevladine organizacije (41 lokalna i 42 internacionalne). Posredno ili neposredno u obrazovanju je angaovano 17 organizacija. Neke od tih organizacija i udruenja odnosno fondacija imaju profilirane obrazovne programe i postiu zavidne rezultate (Step by step , CIVITAS BiH i dr.) Potrebno je skrenuti panju da neke nevladine organizacije i udruenja samo mehaniki transferiraju razliite ideje i programe bez neophodne procjene potreba i prilagoavanja naim obrazovnim prilikama i tradiciji. S druge strane, pojedini akteri u obrazovnom sistemu proizvode privid da su ideje koje se artikuliraju u nevladinom sektoru samo alternativna opcija, pa se one esto marginaliziraju. Uzrok tome je preduga zatvorenost naeg obrazovnog sistema. Zaposleni u srednjem obrazovanju su uglavnom lanovi Sindikata srednjeg obrazovanja koji se u zadnje vrijeme poeo baviti i profesionalnim usavravanjem.


16

ANALIZA STANJA UNUTAR KOLE

Cilj ove analize je utvrivanje stanja u organizaciji kole, njenoj organizacijskoj strukturi, resursima, te nekim procesima. Procjenjujemo dakle, elemente koji su neophodni za realizaciju integralnog zadatka kole - pruanje kvalitetnog obrazovanja njegovim korisnicima.

Djelomino e naravno biti analizirani i neki elementi okruenja i njihov utjecaj s obzirom na malu autonomiju koju kola ima zbog svog hijerarhijskog poloaja u sistemu srednjokolskog obrazovanja. Ova analiza e biti osnova za utvrivanje mjera za poboljanje organizacijske ureenosti kole. S druge strane, ona je i poetno stanje koje emo koristiti pri praenju rezultata mjera i aktivnosti za poboljanja koja budu usvojena. Za izradu analize koriteni su materijali i dokumenti koji su u upotrebi u kolama, Ministarstvu i Pedagokom zavodu, kao i relevantni izvori informacija o razmatranoj problematici. Takoer su kreirana dva upitnika. Jedan je namijenjen uenicima kao najvanijim korisnicima usluga koje prua kola i sistem obrazovanja uope. Drugi je namijenjen manadmentu kole. Ovi upitnici su trebali posluiti kao temelj za opi zakljuak i priprema za prikupljnje podataka na licu mjesta. Pored pitanja koji su sadravali, upitnici su kao dokaz traili i odgovarajue dokumente, koji su takoe analizirani. Upitnici za menadment kole imali su karakter upitnika za samoocjenjivanje.

Organizacijska struktura (model, upravljanje, ogovornosti) Organizaciona struktura je odreena Zakonom o srednjoj koli i pedagokim standardima koje je utvrdilo Ministarstvo obrazovanja.1 Model sadri:

- 3 varijante u funkciji broja odjeljenja (do16, preko 16, preko 20) - struktura osoblja (rukovodno, nastavno, struno-saradniko, administrativno-

finansijsko i pomono-tehniko)

1 Prilog 2: Set propisa i podzakonskih akata kojim se regulie organizacija kole, nain finansiranja i

ocjenivanja


17

Upravljanje: - Upravni odbor (5 - 9 lanova) - Direktor (rukovodi radom kole i neposredno upravlja nastavnom pedagokom

slubom)

+ - Organizacijska struktura je standardizovana, uz mogunost individualnih korigovanja.

Postojee rjeenje dugo egzistira u neizmjenjenom obliku i ne podlijee revizijama i modeliranju u skladu sa suvremenim zahtjevima. Promjene su se dogaale vie kao posljedica promjena u sistemu obrazovanja (vrsta kole, veliina), no nisu donosile kvalitativni pomak u organizacijskom smislu sa jasno utvrenim kompetencijama.

kolski menadment postojee rjeenje smatra nametnutim i ne koristi mogunosti koje im ono prua u kreiranju individualnih rjeenja.

Nema potpunih dokaza o angairanosti uposlenih, odnosno ispunjavanju svih obaveza koje postojei standard (sistematizacija poslova) predvia. Angairanost se provjerava uvidom u dnevnik (samoocjenjivanje), i provjerom ispunjenja fonda sati. Ovo se odnosi samo na nastavno osoblje, ne i na rukovodno i ostalo osoblje.

Resursi

1. Kadrovi Biraju se na osnovu postavljenih kriterija i postoje dokazi o provoenju predvienog postupka. Pored ovoga, profil i struna sprema nastavnika utvrena je odgovarajuim nastavnim planom i programom. Blie odredbe o uvjetima i postupku izbora nastavnika i ostalih uposlenih u koli sadre Pravila kole. Odreeni broj uposlenih ne ispunjava aktuelne kriterije, naroito u nastavi stranih jezika gdje je deficit najizraeniji. Kriteriji za izbor kadrova, dakle faktori koji utiu na izbor kadrova su mahom ogranieni na kvalifikacionu strukturu i iskustvo (vremensko). Mogue je zasnovati radni odnos na neodreeno vrijeme bez predhodne provjere sposobnosti, vjetina i niza osobina


18

neophodnih za uspjeno obavljanje ovog posla. Miljenje uenika i njihovih roditelja se uope ne uzima u obzir. Ovu injenicu emo esto naglaavati tijekom daljnje analize s obzirom da su uenici i njihovi roditelji najvaniji korisnici usluga obrazovanja. + - Postoje opti i posebni kriteriji za prijem u radni odnos. Postupak prijema se pod nadzorom komisije provodi prema ovim kriterijima, za to postoje i dokazi.

Nekvalitetan nain izbora kadrova; provjera se ne vri dovoljno detaljno i dugo. Kako smo ve ranije rekli mogue je odmah zasnovati radni odnos na neodreeno vrijeme.

lanovi Upravnog odbora i direktor se takoe biraju prema uputstvu za izbor i postoje dokazi o ispunjenju kriterija, odnosno potovanju uputstva.

Dosta je konfuzno definiran opis poslova i zadataka kao i kreiteriji za izbor.

Kvalifikacioni kriteriji za direktore kola ne sadre bitno razliite zahtjeve u odnosu na nastavno osoblje; traze se organizacijske sposobnosti i iskustvo, to se ne dokazuje eksplicitno, pozitivnim rezultatima. Menadment kole nema adekvatno obrazovanje iz oblasti upravljanja i organizacije. Ove vjetine se ne provjeravaju i nisu praktino uvjet za izbor. Ovom obrazovanju nije posveena dovoljna panja niti u strunom usavravanju tokom vrenja dunosti.

Pozicija direktora ima ogranien mandat

Direktora potvruje Ministarstvo uz struno miljenje

Pedagokog zavoda te je na taj nain, ostvaren uticaj na kolu.

2. Prostori i oprema Pedagoki standardi propisuju prostore za odvijanje nastave, njihovu veliinu u zavisnosti od broja uenika i vrste nastave, kolski namjetaj i ostale uslove za rad kole. Postoje i normativi za projektovanje i graenje zgrada srednjih kola. Ostali uslovi: osvjetljenost, temperatura, specijalizovani prostori i drugo, utvruju se normativima. Nastavna sredstva i ostala sredstva rada (u funkciji NPIP) takoe se utvruju normativima. kole uglavnom ne posjeduju prostore, opremu i nastavna sredstva predviena standardima i normativima. Stanje ovih resursa se utvruje direktnim uvidom tokom godinjih popisa o emu najee ne postoje kvalitetni dokazi.


19

+ - Utvreni standardi i normativi.

Manjak ove vrste resursa.

Loe stanje postojeih.

Ne utvruju se planski potrebe za nabavku nove

opreme i uila. Ovu injenicu direktori pravdaju nedostatkom sredstava, to ne moze biti opravdanje za izostanak planiranja u ovoj oblasti.

3. Informacije Glavni nosioci informacija su dokumenti (razne odluke, izvjetaji, obavjetenja, dopisi) koje kola razmjenjuje sa svojim okruenjem i dokumenti koji nastaju ili se koriste u toku pripreme(misli se na sve aktivnosti koje predhode procesu izvoenja nastave), samom izvoenju nastave i ostalim pomonimprocesima (pripreme za nastavni sat, uputstva za izvoenje nastave). Informacije se razmjenjuju i usmenim putem na sastancima strunih aktiva, sjednicama Nastavnikog i razrednog vijea, Upravnog odbora, nakon ega se kreiraju zapisnici kao saetak u pismenoj formi. Ne vri se dovoljno kvalitetno upravljanje informacijama. Nema sistematinog pristupa u planiranju, definiranju potreba i izvora informacija u pojedinim procesima, njihovoj distribuciji, odgovornostima. Ne postoji dijagram tokova informacija ili neki slian prikaz ovih elemenata koji definiu informacije kao osnovni resurs koji omoguava donoenje odluka na osnovu injenica. kola je u ovom sluaju pasivni element u sistemu obrazovanja; ona nema razvijen proces za identifikaciju internih i eksternih informacija, nego te informacije prima od nadreenih struktura i dostavlja traene informacije. Ne vri se procjena efektivnosi i efikasnosti informisanja. + - Informacije u najveem broju u pisanoj formi.

Informacijama se ne upravlja, t.j ne postoji razvijen proces za identifikaciju internih i eksternih informacija ime bi se utvrdile: potrebe, mjesta prikupljanja, distribucija, hijerarhija, arhiviranje, zatita, dakle sve aktivnosti koje obezbjeuju raspoloivost, blagovremenost, adekvatnost i pogodnost informacija za upotrebu. Nedostatak infrastrukture u ovom dijelu nije namjerno spomenut kao nedostatak. Ova oprema ne rjeava sutinske


20

probleme u informisanju, ona samo moe pomoi kao dodatno sredstvo za efikasnije djelovanje.

4. Novana sredstva

kole kreiraju finansijske planove u kojima veinu novanog priliva (oko 95%) predstavljaju sredstva budzeta Vlade kantona. Ostali izvori su: donacije, upisnine, zakupnine. Sredstva budzeta se rasporeuju po kolama linearno, u zavisnosti od broja odjeljenja. Sistem vrednovanja onemoguava kolu da svojim individualnim vrijednostima (ne postoji ni adekvatni instrumenti za mjerenje odnosno dokazivanje kvaliteta) ostvari dohodak adekvatan rezultatima. U ovoj injenici lei i najvei dio odgovora o nemogunosti stimulacije zaposlenih. kola takoe nije razvila adekvatan sistem vrednovanja svojih uposlenih. Postoji formalni sistem koji omoguava stimulisanje izvanrednih uinaka, kako kole tako i djelatnika, ali on u praksi nije efikasan jer se radi o malim iznosima.

+ - Budetsko finansiranje u uvjetima tekog ekonomskog stanja u dravi i kantonu, omoguava relativno stabilan izvor finansiranja.

Postojea vlasnika struktura i nain finansiranja ujedno su i nedostatak. Najveim dijelom zbog sistema rasporeivanja sredstava/vrednovanja.

kole rijetko koriste dodatne izvore finansiranja. Razlog je u propisima koji nalau da sva sredstva koja kola realizuje kroz vlastite aktivnosti moraju ii na raun Vlade kantona. Ova se sredstva rijetko vraaju u kolu koja ih je doznaila. Posljedica je ilegalno bavljenje dodatnim aktivnostima i ostvarivanje dobiti po ovom osnovu.

5. Programi Nastavni programi su svakako jedan od najvanijih resursa neophodnih u realizaciji procesa pripreme i izvoenja nastave. U postojeoj upotrebi nastavni programi su


21

povezani sa planovima za njihovu realizaciju tako da nose naziv: "Nastavni planovi i programi". NPiP su kreirani od strane strunih timova Pedagokog zavoda i u svom nastajanju i upotrebi formalno omoguavaju kolama da uestvuju u njihovom kreiranju i ocjeni njihovog "kvaliteta". Postojee stanje pokazuje da stvarnog uticaja kole u ovom procesu nema. Menadment kole smatra da je njihovo djelovanje minorno, da se njihove sugestije, prijedlozi, miljenja i ocjene ne uzimaju u obzir.

+ - Realizacija programa je vezana uz planove koje izrauje kola to obezbjeuje njihovu provedbu.

Uee kole u kreiranju i ocjeni kvaliteta programa je zanemarljivo. kole nemaju znatnijeg uea niti u jednoj od faza, od identifikacije potreba do korektivnih mjera koje bi uslijedile kao rezultat kontrole i analize.

Ekspertni timovi izrauju i prate uspjenost Nastavnih planova i programa.

Apsolutno je iskljueno uee uenika i roditelja, poslodavaca, univerziteta i drugih drutvenih partnera. Takoer su zanemareni zahtejvi koje evropski standardi stavljaju kao preduslov za integracije.

Obezbijeena je usklaenost programa na nivou Kantona i Federacije.

Standardi U analizi resursa su ve pomenuti pedagoki standardi kao strukovni standardi. Pedagokim standardima se utvruju:

- opa polazita - elementi razvijenosti (minimalna veliina prema tipu kole) - kolski prostor, oprema i kolski namjetaj - nastavna sredstva - oblik rada, broj uenika u odjeljenju, grupi, laboratorijskom, praktinom i

proizvodnom radu - broj i struktura nastavnog kadra - struktura strunih saradnika i saradnika u nastavi - rukovodnog osoblja - administrativnog osoblja - pomonog i tehnikog osoblja - oblike drutvenog djelovanja - slobodne aktivnosti uenika - drutvenu i kulturnu djelatnost kole i ueniki standard.


22

Premda je u uvodu samog dokumenta navedeno da su Pedagoki standardi nastali u skladu sa realnim materijalnim mogunostima drutva, kole nisu u mogunosti ispuniti minimume zahtjeva naroito u podruju resursa. Nismo ulazili u ocjenu ovih standarda, to i nije cilj ove analize, nego smo se samo mogli izjasniti o njihovom potivanju i dokazima.

+ - Standardi kao sredstvo za obezbjeenje kvaliteta potuju se koliko je to mogue. Njihovo potivanje nadzire Pedagoki zavod i struni organi kole.

Djeluju u nekim sluajevima kao factor ogranienja (npr. elementi razvijenosti).

Ne radi se na prihvatanju evropskih standarda u obrazovanju. (Agencija za standarde u obrazovanju je tek osnovana).

4. Kontrolna funkcija kola, njeni struni organi i institucije zaduene za kontrolu (Ministarstvo, Pedagoki zavod, Nadzorni odbor) u okviru domena svoga djelovnja, odgovornosti i kompetencija obavljaju zadatke iz ove oblasti. Na taj nain je obezbijeeno potovanje zakonskih propisa kao i neposredna kontrola kvalitete. Ove kontrole prate odgovarajui dokumenti kojim su definirani postupci za njihovo provoenje. kola cjelovito provodi jedino provjeru znanja uenika, odnosno vrijednuje, prati i ocjenjuje rad uenika. Ne ulazei u kvalitet postupaka i kriterija po kojima se ovo ocjenjivanje vri, esto ne postoje dokazi o njihovom potivanju. Pedagoki zavod vri takoer godinje kontrole rada kole ocjenjujui znanje uenika iz pojedinih nastavnih predmeta. Nastavniko vijee kao struni organ kontrolie izvrenje NPiP. Rad nastavnog i strunog osoblja kontrolira se djelomino (posjete asu) i to ini Pedagoki zavod i inspekcija Ministarstva. Pedagoki zavod nadzire i realizaciju NPiP, te prua odgovarajuu strunu pomo. Uenici kao "korisnici" ne uestvuju u kontroli kvalitete. Njima je ostavljena formalna mogunost da ove ocjene iskazuju kroz rad Razredno- odjeljenskog vijea, strunog organa kole.


23

+ - Prisutnost kontrolne funkcije u formi neposredne kontrole kvaliteta.

esto se ne moe dokazati potovanje postupaka odnosno kriterija za ocjenjivanje.

Uenici i roditelji ne sudjeluju u ocjenjivanju niti

jednog od elemenata koji definie kvalitet usluge iji su "korisnici".

5. Dokumentacija Upravljanje dokumentima: uvanje, odgovornost i distribucija propisani su Pravilnikom o kancelarijskom (administrativnom) i arhivskom poslovanju. Ovaj dokument propisuje nain prijema, pregledavanja dokumenata koji stiu u kolu putem pote, rasporeivanja, zavoenja i dostavljanja. Definiran je nain izrade "akata", kao i njihovo otpremanje. U poglavlju arhiviranje i uvanje propisan je nain ahiviranja i uvanja pojedinih dokumenata sa vremenom uvanja, nainom povlaenja, to predstavlja najbolje kreirani dio pravilnika. Ovaj pravilnik je detaljno i kvalitetno definirao postupke za upravljanje dokumentima. Jedini nedostatak je u definiciji dokumenata jer se ovdje dokumentima smatra samo ogranieni broj nosilaca informacija. 6. Planiranje i analiza NPiP predstavlja spregu programa i planova za njihovu pripremu i realizaciju. Operativni planovi (godinji, mjeseni) nastaju na osnovu ovih planova i kreiraju ih kole. Proces pripreme i izvoenja nastave je na ovaj nain pokriven. Ovo se odnosi i na planove strunog usavravanja koji nastaju operacionalizacijom planova strunog usavravanja Pedagokog zavoda koji ovo usavravanje i izvodi. Izvan ovog usavravanja kola ne utvruje potrebe za usavravanjem osoblja, ne planira ga i ne provodi.1 Neki drugi planovi su takoer izostavljeni (planovi razvoja, odravanja, nabave, informisanja). Analizu provode struni organi kole: Nastavniko vijee, Razredno odjeljensko vijee, Upravni odbor, te Pedagoki zavod i Ministarstvo obrazovanja. Ova tijela izvjetavaju o nalazima analiza i predlau korektivne mjere. Analize su najee svrha same sebi jer ne postoji sistem koji koristi tehnike i alate koji efikasno ukazuju na uzroke greaka,

1 FOD BH: "Profesionalna obuka i usavravanje nastavnika", Analiza potreba, juli, 2001.


24

utvruje korektivne mjere, nain njihovog provoenja, odgovornosti, te prati njihovu uspjenost.

+ -

kole izrauju planove koji se odnose na proces pripreme i izvoenja nastave.

Osim procesa pripreme i izvoenja nastave nedostaju planovi koji pokrivaju druge procese i aktivnosti.

Provode se redovne analize od strane strunih tijela kole i osnivaa.

Nesistematian pristup, bez upotrebe efikasnih menaderskih tehnika i alata.

7. Edukacija (Struno usavravanje) Ova problematika je podrobnije obraena u ve pomenutom dokumentu: "Profesionalna obuka i usavravanje nastavnika", analiza potreba. Mi emo ovdje istaknuti dvije stvari koje su bitne za stanje u ovom podruju. Kako smo ve ranije rekli, planovi i programi strunog usavavanja nastavnika nastaju operacionalizacijom planova strunog usavravanja Pedagokog zavoda koji ovo usavravanje i izvodi. Planove i njihovu realizaciju nadzire Nastavniko vijee. Davaoci usluga su pored pomenutog Pedagokog zavoda i meunarodne humanitarne organizacije. Pored ovih oblika usavravanja postoji jo i individualno usavravanje-postdiplomski studij koji je u funkciji istrazivanja u odreenoj oblasti, a ne i za potrebe kole. 8. Nabava i izbor dobavljaa Nabava funkcionira tako to se, u najboljem sluaju, nabavljaju proizvodi i usluge od dobavljaa sa najboljim uvjetima plaanja na osnovu prikupljenih ponuda.

Nema efikasno organizirane nabave, ne prave se planovi nabave,... Nema utvrenih kriterija za odabir dobavljaa na osnovu kojih se utvruje njihova lista i isti potvruju i klasificiraju. 9. Statistike metode U analizama se koriste neke od statistikih metoda: dijagrami, histogrami, indeksi,... U toku su aktivnosti na dravnom nivou oko uspostavljanja EMIS-a i razvoja obrazovne statistike.


25

Statistike metode se meutim ne koriste u nadziranju procesa ili pri donoenju odluka, gdje je upotreba ovih metoda jako velika (npr. kontrolne karte) 10. Odravanje Postoji samo interventno odravanje. Provode ga u zavisnosti od vrste opreme sami nastavnici, domar, ovlateni servisi te druge firme i pojedinci. Na prvi pogled se ini da su na ovaj nain ukupni trokovi odravanja najmanji. To je zapravo pogrena ocjena. Preventivno odravanje u konanici obezbjeuje najmanje ukupne trokove odravanja pogotovo ako uzmemo u obzir trokove zastoja zbog kvarova i njihovu uestalost bez ovog odravanja.

Preventivno odravanje nije organizovano niti u jednoj od kola. 11. Razvoj kole nemaju vlastitog razvoja. Ne postoje razvojni odjeli, ni timovi. 12. Sigurnost U upotrebi su Pravilnici za zatitu od poara kojim se definiraju postupci za sprijeavanje i djelovanje u sluaju izbijanja poara. Zatita zdravlja se dijelom postie zakonskim periodinim pregledima uposlenih. Uenici i osoblje osiguravaju se redovito putem osiguravajueg zavoda. Nisu sveobuhvatno identificirani eventualni izvori i uzronici moguih negativnih djelovanje na zdravlje uenika, uposlenih i imovine. Zbog toga nisu detaljno propisani i naini za spreavanje i djelovanje u takvim sluajevima. 13. Upravljanje projektima Uee kola u projektima zavisi od ocjene Nastavnikog vijea, Upravnog odbora ili najee miljanja direktora kola. Radi se uglavnom o projektima koji su nastali izvan kole (meunarodne organizacije, bilatelarna suradnja, nevladin sektor). Vlastiti projekti nastali kao individualne ideje osoblja ili strunih organa veoma su rijetki i podlijeu odobravanju Ministarstva (zbog naina finansiranja) i nemaju razvijen sistem za njihovo upravljanje. 14. Identifikacija zahtjeva i mjerenje zadovoljstva korisnika


26

Kljuni procesi, odgovornosti rukovodstva, resursi i stalna poboljanja koji su bili predmetom ove analize kontinuirano se odvijaju izmeu ova dva elementa identifikacije zahtjeva i mjerenje zadovoljstva korisnika. kola i njeni struni organi kao i Ministarstvo i njegovi organi nemaju efikasne i sistemske metode za obavljanje ovih zadataka. Ove informacije se prikupljaju na nesistematian nain, bez svrhe i adekvatnih mehanizama za reakciju. Upitnici za uenike su jedan od naina za prikupljanje informacija znaajnih za idetifikaciju zahtjeva i jedna od metoda za mjerenje zadovoljstva korisnika.


27

PRIJEDLOG STRATEGIJE

SISTEM KVALITETA U SREDNJEKOLSKOM OBRAZOVANJU

Osnovni pojmovi i definicije

"Sistem kvaliteta jedne firme-ustanove definie organizacionu strukturu, odgovornost, postupke, procese i resurse za ostvarenje upravljanja kvalitetom". Takav sistem, dakle, mora obezbijediti kvalitet ustanove u svim njenim segmentima, a ne samo kvalitet proizvoda ili usluga. Obezbjeenjem kvaliteta firme, automatski se obezbjeuju svi preduslovi da i usluga- proizvod u svemu bude kvalitetan , odnosno zadovolji zahtjeve korisnika (a samim tim i ostalih: uposlenih, drutvene zajednice, dobavljaa). Zahtjevi proizali iz ovakve "filozofije" poimanja kvalitete pretoeni su u standarde serije ISO (the International Organization to Standardization) 9000. Najbitniji faktor u nastanku ovih standarda je bio zakljuak da je jedino kvalitetna ORGANIZACIJA sposobna isporuiti (svaki put) kvalitetnu uslugu ili prozvod. ISO 9000 nisu dakle tehniki standardi, nego standardi namjenjeni za poslovodstvo . Ovo su prvi standardi u povijesti standardizacije koji po svom sadraju nisu tehniki ili tehnoloki. U njima je sadrano bogato svjetsko iskustvo u izgradnji globalnog poslovnog sistema jedne firme. Takav se sistem temelji na petlji kvaliteta (petlja predstavlja sve faze u realizaciji jednog proizvoda ili usluge) i procesnoj orjentaciji i mogue je primijeniti za sve firme bez obzira na veliinu, tip i vrstu djelatnosti. U ovoj injenici lei odgovor na pitanje mogonosti primjene standarda serije ISO 9000 pri uvoenju i razvoju sistema kvalitete u koli. Usluge i proizvodi ne mogu odgovarati ISO 9000 organizacija moe. Upravljanje procesima U sreditu panje povezanih upravljakih sistema trebalo bi da se nalaze pojedine aktivnosti zaposlenih u organizaciji. Motivacija i sposobnost individualnih uesnika na projektu oduvjek su predstavljali pravu osnovu i orjentaciju za osiguranje uspjeha. Skup svih tih aktivnosti dobio je naziv proces. Rukovodstvo organizacije insististirajui na stvaranju efektivnih i efikasnih procesa, stvara preduslove za realizaciju sistema kvaliteta. Na taj nain nastaje itav lanac povezanih ulaza i izlaza. Da bi se ove aktivnosti uspjeno provele neophodno je definisati odgovarajue mjerne veliine procesa. Najbolje je posmatrati ove veliine odvojeno na one ulazne i izlazne.


28

Promjene i stalna poboljanja postaju svakodnevan posao i trajna orijentacija za budunost. Koncept modela procesa Arhitektura poslovnih procesa predstavlja skelet posmatrane organizacije. Faktori kao to su drutvo, trite, kupci, itd. definiu parametre za mjerenje uspjenosti organizacije. Odgovornost rukovodstva, upravljanje resursima, te mjerenje, analiza i poboljanja su elementi koji ine model sistemskih procesa:

Odgovornost top menadmenta organizacije sastoji se u koncipiranju vizije, utvrivanju poslovne politike, definisanju ciljeva i strategije, poznavanju interesa koji imaju poslovni partneri, podizanju motivisanosti zaposlenih, kao i sistemskom praenju i prouavanju rezultata

Potrebni resursi podrazumjevaju materijal, potrona sredstva, ureaje, uputstva, znanja i vjetine, podatke, finansijska sredstva i jo mnogo toga. Uspjeno upravljanje resursima predstavlja posebnu kategoriju procesa.

Postupci mjerenja, analize i poboljanja ine integralni dio sistema orjentisanih na budunost.

Postupci za planiranje, provoenje, mjerenje i poboljavanje (PDCA krug) predstavljaju osnovne zadatke upravljanja kvalitetom i ivotnom sredinom. PDCA krug treba da simbolizira zatvorenu petlju redosljeda izvoenja ukupnog posla i pojedinanih poslovnih procesa u odgovarajuem modelu procesa. Svi procesi i cjelokupan sistem sa svojim resursima smjeten je izmeu identifikacije zahtjeva korisnika (uenika i roditelja) i adekvatnog odgovora na njih, to se utvruje mjerenjem zadovoljstva korisnika po izvrenoj usluzi. Povezivanje procesa koji tee od korisnika i procesa koji tee prema korisniku (pruanje dadatnih usluga koje kola nudi izvan osnovnog programa) predstavljaju zatvorenu horizontalnu petlju. Izmeu ova dva procesa nalazi se jo itav niz pojedinanih procesa koji takoe slijede PDCA krug kao to su planiranje i izvravanje naloga, logistika, informisanje. Ovdje se govori o lokalnim petljama. Procesi koji se odvijaju irom organizacije ili koji zahtjevaju predhodno obezbjeenje resursa opisani su vertikalnim petljama. To moe biti na primjer proces upravljanja koji poinje sa stratekim planiranjem (vizija, politika, postavljanje ciljeva), a nastavlja se provoenjem, nadgledanjem i naknadnim ocjenjivanjem postignutog. Mjerne take


29

omoguavaju kontrolisanje perfomansi sistema, praenje i nadzor procesa i spreavanje nastanka pogreaka. Ovdje smo pokuali objasniti genezu razvoja procesnog modela upravljanja sa ciljem da pokaemo podobnost ovog koncepta "novih" standarda na na projekat. Ove promjene nam omoguavaju bezbolniju relizaciju i veu efikasnost uvoenja sistema kvalitete u srednje kole. Sistem srednjekolskog obrazovanja, odnosno kola kao jedan od njegovih elemenata koji uestvuje u realizaciji ove specifine usluge je, dakle, organizacija koja se bavi uslunom djelatnou. Poveana prilagodljivost novih standarda uslunim djelatnostima uz sve ostale zadrane prednosti su zasigurno rjeenje koje nema alternative. Ono je daleko najsveobuhvatnije i najsvrsishodnije u rjeavanju zadatka naeg projekta koje se odnosi na menadment i organizaciju. Uvoenje sistema kvalitete integrie i ostale dijelove projekta na potpuno funkcionalan nain i ne samo to, nego i one njegove dijelove koji su se dosad posmatrali odvojeno i nisu na pravi nain i aktivno sudjelovali u djelovanju ovog sistema (ira drutvena zajednica, kolski sistemi drugih zemlja, meunarodni obrazovni standardi). Dosad smo pominjali potrebe korisnika i u kojoj su mjeri one ispunjene. U naem sluaju korisnik je uenik i njegovi roditelji. Usluga je u ovom sluaju obrazovanje iji nositelji oito ne vode dovoljno brige o zahtjevima korisnika, da i ne govorimo o potrebama drugih, indirektnijih korisnika. U irem kontekstu na "korisnik" je u prenesom smislu znaenja i proizvod od kojeg zavisi razvoj i djelovanje ire drutvene zajednice (da i ne govorimo o svjetskim i regionalnim kretanjima). kola je kao predmet ovog projekta ograniena u svome dijelovanju zbog svog funkcionalnog i hijerarhijskog poloaja u sistemu srednjekolskog obrazovanja. kola ima veoma malu autonomiju u svom djelovanju. Kako je ona hijerarhijski smjetena nisko u obrazovnom sistemu, tako je njen poloaj vrlo zavistan (Ministarstvo obrazovanja, Pedagoki zavod, Upravni odbor). to je jo pogubnije, ova zavisna veza je politike prirode, to unaprijed iskljuuje kriterije kvaliteta u ovoj oblasti. Prednosti Koje su to dakle prednosti koje moemo oekivati od jednog dokumentiranog i implementiranog sistema kvalitete. Navesti emo neke oigledne i veoma vane prednosti:

1. Postojanjem pismenih "procedura" i radnih uputstava postie se:

o stabilnost sistema i njegova neovisnost od pojedinca (sistem nije naruen fluktuacijom radne snage zato to su sve aktivnosti striktno definirane)


30

o postojanje matrice odgovornosti; procedura omoguuje utvrivanje veze izmeu greke i odgovornosti pojedinca pa time i blagovremene reakcije, kao i pravilan raspored ovlasti i odgovornosti (delegiranje odgovornosti)

o Politika kvalitete je jasno definirana kao i aktivnosti koje omoguavaju njenu realizaciju

o Svaka aktivnost se izvodi svaki put ispravno i nema neoekivanih okolnosti

2. Merenje zadovoljstva korisnika i blagovremena reakcija na njegove primjedbe i

zahtjeve (Zadovoljenje potreba korisnika je "vrhovna zapovjed") 3. Stalno nadziranje perfomansi i sposobnosti sistema, te efikasno otklanjanje i

spreavanje greaka i njihovih uzroka (U upotrebu se uvode razne statistike metode)

4. Smanjenje trokova esto nevidljivih trokova "nekvaliteta" Trokovi "ponavljanja razreda" i popravni ispiti su samo vidljivi dio "ledenog brijega" trokova nekvaliteta. Dodatni angazman (rad sa "instruktorima", roditeljima,), tekoe u daljem kolovanju, nesposobnost za izvravanje zadataka na radnom mjestu spadaju u trokove nekvaliteta koji su posljedica loe pruene usluge kole.

5. Stalno poboljanje kvaliteta 6. Efikasan sistem informiranja sa jasno definiranim tokovima informacija

(nastajanje, obrada, koritenje) to omoguuje efikasnije djelovanje sistema. Informacije su teinski vrednovane, pa one manje bitne ne optereuju vie nivoe upravljanja

7. Planska edukacija (struno usavravanje) zaposlenih se izvodi u skladu sa njihovim potrebama

8. Uspostavljanje ravnomjernog angaovanja uposlenih (prije uvoenja sistema kvaliteta ISO 9000, odnos je obino da 30% zaposlenih obavlja 70% posla)

9. Motiviranost svih uposlenih 10. Zadovoljsvo svih zainteresiranih strana od drutvene zajednice, uposlenih, do

korisnika, partnera i vlasnika 11. Efikasan sistem za izbor dobavljaa i partnerski odnos sa dobavljaima


31

Rezime Kako je gradijent globalnog razvoja drutva i nauke izuzetno pozitivan, dakle taj je razvoj ubrzan, to su i zahtjevi u obrazovanju sve izraeniji. Mi ove zahtjeve slobodno moemo oznaiti kao zahtjeve za kvalitetom. Iz svega do sada reenog proizilazi da je jedan od rjeenja za postignue potrebnog kvaliteta uvoenje sistema kvalitete u sistem srednjekolskog obrazovanja ili jo bolje u cjelokupni obrazovni sistem. Neka to bude prijedlog koji e se elaborirati u daljnjim fazama projekta, no u ovom dijelu projekta, moemo govoriti o uvoenju sistema kvalitete u kolu. U ovoj fazi bi se definirale veze, odgovornosti, sistemi informisanja sa svim sudionicima u ovom vrlo interaktivnom i komplementarnom sistemu (Ministarstvo obrazovanja , Pedagoki zavod, ustanove za obrazovanje nastavnika, edukacioni sistemi u drugim zemljama, Agencija za standarde i ocjenjivanje , meunarodna zajednica). Realizacijom ovog projekta rijeio bi se najvei dio identificiranih problema u skladu sa svjetskim kretanjima, te bi se ostvario pozitivan motivirajui uticaj za razvoj sistema kvalitete na hijerarhijski vie nivoe. Uvoenjem sistema kvalitete bilo bi omogueno stvaranje jednog fleksibilnog sistema, koji je sposoban da se brzo prilagodi promjenama, da prati i analizira promjene u okruenju i na njih blagovremeno i kvalitetno reaguje. Ovakav sistem, ne samo da bi zadovoljio potrebe roditelja i uenika i drugih korisnika nego bi ih u budunosti, kontinuiranim poboljanjima i uveliko nadmaio. Ispunjenje ove zadae omoguio bi vrhunski osposobljen menadment sa jasnim ciljevima i profesionalni kadar koji se permanentno struno usavrava.


32

Prilog 1 Lista kola koje su ukljuene u projekat

GIMNAZIJA "Dr . MUSTAFA KAMARI" , GRAANICA

GIMNAZIJA "MUSTAFA NOVALI", GRADAAC

MJEOVITA SREDNJA KOLA "HASAN KIKI" , GRADAAC

GIMNAZIJA U LUKAVCU

MJEOVITA SREDNJA KOLA "MUSA AZIM ATI" , KLADANJ

GIMNAZIJA " ISMET MUJEZINOVI" , TUZLA

SREDNJA EKONOMSKA KOLA, TUZLA

GIMNAZIJA MEA SELIMOVI, TUZLA

MJEOVITA SREDNJA KOLA IVINICE

MJEOVITA SREDNJA KOLA TEOAK

MJEOVITA SREDNJA KOLA BRIJESNICA, DOBOJ-ISTOK

OPA GIMNAZIJA, KATOLIKI KOLSKI CENTAR, TUZLA

MJEOVITA SREDNJA KOLA ELI

MJEOVITA SREDNJA KOLA KALESIJA


33

Prilog 2

Set propisa i podzakonskih akata kojima je regulisana organizacija kole, nain finansiranja i ocjenjivanja

ZAKON O SREDNJOJ KOLI ("Slubene novine" TP kantona 4/96) PEDAGOKI STANDARDI ZA SREDNJE KOLE ("Sl. novine" TK br. 10/96) Zakon o izmjenama Zakona o srednjoj koli ("Slubene novine" TP kantona 9/97; 5/98; 9/99) Pravilnik o polaganju strunog ispita i o strunom usavravanju nastavnika, profesora, strunih saradnika u osnovnim i srednjim kolama i odgajatelja u predkolskim ustanovama i domovima uenika ("Slunene novine" Tuzlanskog kantona 2/98) Pravilnik o ocjenjivanju rada i sticanja vieg zvanja nastavnika, profesora i strunih saradnika u osnovnim i srednjim kolama, te predkolskim ustanovama i domovima ("Sl. novine" TP kantona, br. 2/98)

Pravila srednje kole


34

Prilog 3 Tuzlanski kanton (osnovne informacije)

Poloaj i veliina Tuzlanski kanton se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Njegova povrina iznosi 2.730 km2 to predstavlja 10,5% povrine Federacije BiH, odnosno 5,3% povrine BiH.

Administrativno ustrojstvo Tuzlanski kanton je sastavljen od 13 opina Jezici Bosanski, hrvatski, srpski Stanovnitvo1 U kantonu ivi 542.966 stanovnika. Gustina

naseljenosti iznosi 195/km2 to predstavlja najnaseljeniji prostor u BiH. To je takoer kanton sa najveim brojem raseljenih lica.

Zaposlenost 2 Broj radno aktivnog stanovnitva u Kantonu je 354.780 ili 70,25%. Ukupno zaposlenih je 73.798 to iznosi svega 14,61%. Posao trai 71.460 osoba. Stopa nezaposlenosti je 47,06%. Najvie nezaposlenih su osobe sa osnovnom i srednjom strunom spremom.

Budet kantona u 2000. godini

256 544.557,00 KM

Budet Ministarstva za obrazovnaje, kulturu, nauku i sport

89 753.423,00 KM to je 34,9% od budeta Kantona

Budet za srednje obrazovanje

21 186.221,00 KM

Obrazovanje u kolskoj 2000/2001 godini

Obrazovanje predkolsko osnovno srednje visoko Broj obrazovnih ustanova 9 86 32 8 Broj uenika 1.375 60.868 25.676 7.377 Broj nastavnika 89 2.993 1.372 -

1 Federalni zavod za statistiku, 2001. 2 Statistiki podaci o privrednim / gospodarskim kretanjima u F BiH po kantonima br.1, 2000 i br 4, 2001


35

LITERATURA OPI IZVORI INFORMACIJA

Glasser, W.: Kvalitetna kola, Educa, Zagreb, 1994. Henting, von H.: Humana kola, Educa, Zagreb, 1997. Lundgrem, P. U.: Upravljanje na podruju obrazovanja: meunarodni

trendovi, glavne teme i pristupi, Konferencija Instituta Otvoreno drutvo/Svjetske banke o upravljanju u obrazovanju, Budimpeta, 2000.

Rado , P.: Transition in Education, Open Society Institute, Budapest , 2001

Konrad, S. : ISO 9000 Velika revizija, Wrangle, 1998 ISO/TC 176: ISO 9001:2000 Sistemi upravljanja kvalitetom-Zahtjevi

SC 2/N 434, 02.1999 ANALIZE OBRAZOVNOG SISTEMA U BIH I U SVIJETU

Obrazovanje u Fedraciji Bosne i Hercegovine, FMONKS, 2000. kolstvo u Evropi i svijetu, FMONKS, 1999. Obrazovanje u Bosni i Hercegovini Upravljanje , finansiranje i rukovoenje, Izvjetaj Savjeta Evrope za Svjetsku banku, 1999. Izvjee o sustavu strunog obrazovanja i osposobljavanja / Izvjee za dravu, Dravne opservatorije, European Training Foundation, 1999. Analiza kantonalnih propisa u oblasti obrazovanja, FMONKS , 2001.

PROJEKTI

Poboljanje kapaciteta menadmenta u sektoru obrazovanja , FMONKS/UNESCO/UNDP , Sarajevo , 1998. Opina i kola u decentraliziranom obrazovanju, Projekat Bosna - Istraivanje i razvoj , Sarajevo, 2000. Put ka sektorskom programu za ope obrazovanje u BiH - Prijedlog

za razradu zajednike strategije za modernizaciju osnovnog i opeg srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini , EC-TAER, 2001.


36

KOLSKA LEGISLATIVA

Zakon o srednjoj koli ( Slubene novine Tuzlansko Podrinjskog Kantona 4 /96 )

Zakon o izmjenama Zakona o srednjoj koli (Slubene novine Tuzlanskog Kantona 9/97; 5/98; 9/99 )

Pedagoki standardi za srednje kole ( Slubene novine Tuzlanskog Kantona 10/96)

Pravilnik o polaganju strunog ispita i o strunom usavravanju nastavnika, profesora, strunih saradnika i saradnika u osnovnim i srednjim kolama i odgajatelja u predkolskim ustanovama i domovima uenika (Slubene novine Tuzlanskog Kantona 2/98 )

Pravilnik o ocjenjivanju rada i sticanja vieg zvanja nastavnika , profesora i strunih saradnika u osnovnim i srednjim kolama , te predkolskim ustanovama i domovima (Slubene novina TP kantona, br. 2/98)

Pravila kola

PRIKUPLJANJE PODATAKA

STATISTIKA

* Statistiki podaci o privrednim / gospodarskim i drugim kretanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine po Kantonima, Federalni zavod za zapoljavanje, Sarajevo, januar / sijeanj 2000. * Zapoljavanje i nezaposlenost na podruju Tuzlanskog kantona,

Kantonalna sluba za zapoljavanje -Tuzla, april / travanj 2001. g. KOLSKA DOKUMENTACIJA

Godinji program rada kole

DOKUMENTACIJA PEDAGOKOG ZAVODA TUZLA

Izvjetaj o radu za prvo polugodite 00/01

analiza_potreba_management_skole.pdf

Documents