SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Andrea Belušić

UVOZ I DISTRIBUCIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA NA PRIMJERU PODUZEĆA LORIMEX D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

UVOZ I DISTRIBUCIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA NA PRIMJERU PODUZEĆA LORIMEX D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Međunarodno poslovanje

Mentor: Prof.dr.sc. Heri Bezić Student: Andrea Belušić

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081129151

Rijeka, 2015.

1

SADRŽAJ

1. UVOD ...................................................................................................................................... 3

1.1. Problem i predmet istraživanja ....................................................................................... 3

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................... 4

1.3. Cilj istraživanja ................................................................................................................ 4

1.4. Struktura rada ................................................................................................................... 4

2. POSLOVANJE NA MEĐUNARODNOM I DOMAĆEM TRŽIŠTU .......................... 6

2.1. Osnovne karakteristike vanjske trgovine ....................................................................... 6

2.2. Pojam, vrste i proces uvoza ............................................................................................. 7

2.3. Pojam i načini distribucije ............................................................................................... 8

2.4. Međunarodno okruženje .................................................................................................. 9

2.4.1. Poslovanje u zemljama Europske unije .................................................................. 9

2.4.2. Poslovanje u Švicarskoj ......................................................................................... 10

2.4.3. Poslovanje u Republici Hrvatskoj ......................................................................... 12

3. DJELATNOST I ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA LORIMEX D.O.O. ..... 13

3.1. Djelatnost poduzeća LORIMEX d.o.o. ....................................................................... 13

3.1.1. Povijesni razvoj poduzeća ..................................................................................... 13

3.1.2. Organizacijska struktura poduzeća ....................................................................... 14

3.2. Analitički okvir poslovanja poduzeća LORIMEX d.o.o. ............................................ 15

3.2.1. Bilanca poduzeća.................................................................................................... 16

3.2.2. Račun dobiti i gubitka ............................................................................................ 17

3.2.3. Izvještaj o novčanom toku ..................................................................................... 18

3.2.4. Likvidnost kao pokazatelj poslovanja ................................................................... 19

3.2.5. Zaduženost kao pokazatelj poslovanja.................................................................. 20

3.2.6. Aktivnost kao pokazatelj poslovanja .................................................................... 21

3.2.7. Profitabilnost kao pokazatelj poslovanja .............................................................. 22

3.2.8. Ekonomičnost kao pokazatelj poslovanja ............................................................. 23

4. MEĐUNARODNO POSLOVANJE PODUZEĆA LORIMEX D.O.O....................... 24

4.1. Struktura poslovnih partnera ......................................................................................... 24

4.2. Poslovanje s inozemnim partnerima ............................................................................. 24

4.2.1. Poslovanje s poduzećem Nestle Adriatic d.o.o. ................................................... 24

4.2.2. Poslovanje s poduzećem McCain ltd. ................................................................... 26

2

4.2.3. Poslovanje s poduzećem Dolce Milano SRL ....................................................... 26

4.3. Postupak uvoza na primjeru poduzeća LORIMEX d.o.o. .......................................... 27

4.3.1. Pripremna faza uvoznog posla............................................................................... 27

4.3.2. Narudžba proizvoda ............................................................................................... 28

4.3.3. Dostava proizvoda .................................................................................................. 29

4.3.4. Pariteti isporuke – Incoterms ................................................................................. 29

4.3.5. Zaključne radnje uvoznog procesa ........................................................................ 30

5. DISTRIBUCIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA PODUZEĆA LORIMEX D.O.O. ........................................................................................................................................... 31

5.1. Asortiman proizvoda ..................................................................................................... 31

5.2. Prodajni koncept ............................................................................................................ 32

5.2.1. Maloprodajni računi ............................................................................................... 32

5.2.2. Veleprodajni računi – Otpremnica/Račun ............................................................ 33

5.3. Konkurentnost poduzeća LORIMEX d.o.o. na tržištu ................................................ 33

6. PRIJEDLOZI I SMJERNICE ZA UNAPREĐENJE POSLOVANJA PODUZEĆA LORIMEX D.O.O. ...................................................................................................................... 35

6.1. Povećanje dubine i širine asortimana ........................................................................... 35

6.2. Optimizacija vremena u dopremi sladoleda ................................................................. 35

6.3. Izrada internet stranice................................................................................................... 36

7. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 37

LITERATURA ............................................................................................................................ 38

POPIS TABLICA ........................................................................................................................ 41

POPIS GRAFIKONA ................................................................................................................. 41

POPIS SHEMA ........................................................................................................................... 41

POPIS PRILOGA ....................................................................................................................... 42

3

1. UVOD

Uvoz omogućuje svakoj zemlji raznolikost ponude na tržištu, a širina ponude važna je kako bi

poduzeća konstantno ulagala u inovacije i unapređenje poslovanja te tako poboljšala svoju

poziciju na tržištu. Međunarodno poslovanje predstavlja razmjenu roba i usluga, održavanje

stalnih trgovačkih odnosa i gospodarsku suradnju između različitih zemalja. Zemlje uređuju

svoje međusobne odnose i potpisuju sporazume kako bi tu suradnju pojednostavile i na taj

način izbjegle složene procese transfera robe iz jedne zemlje u drugu. Pristupanje Republike

Hrvatske Europskoj uniji uvelike je unaprijedilo međunarodno poslovanje između zemalja

članica pa sukladno tome i poslovanje promatranog poduzeća LORIMEX d.o.o. koje se bavi

uvozom proizvoda iz tih zemalja. Distribucija uvoznih proizvoda predstavlja niz aktivnosti i

operacija koje se provode kako bi roba stigla od proizvođača do krajnjeg korisnika te ona

mora biti prilagođena mogućnostima i potrebama kupaca. S obzirom na dugoročno poslovanje

promatrano poduzeće uspješno organizira segmente uvoza i distribucije.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Uključivanje zemlje u međunarodnu razmjenu doprinosi poboljšanju stanja i konkurentnosti

gospodarstva. Na domaćem tržištu ne nalaze se proizvodi kvalitete i cijene kao na

međunarodnom tržištu te se zbog toga takvi proizvodi uvoze. Uvozni postupak kao i kasnija

distribucija moraju se odraditi na najbolji način kako bi poduzeće ostvarilo svoju svrhu, a to je

ostvarivanje profita i u konačnici ostvarenje dobiti.

Predmet istaživanja je analiza poslovanja te uvoz i distribucija prehrambenih proizvoda na

primjeru poduzeća LORIMEX d.o.o., čije su najvažnije registrirane djelatnosti kupnja i

prodaja trgovačke robe, a bavi se i posredovanjem, kako na domaćem, tako i na inozemnom

tržištu uz to da se distribucija obavlja samo na području Republike Hrvatske odnosno na

području Istarske i Primorsko goranske županije.

4

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

U skladu s danim problemom i predmetom istraživanja, temeljna radna hipoteza koja se

izvodi je: Uspostavljanje dobrih poslovnih odnosa sa suradnicima, precizno odrađen uvozni

postupak te distribucija u skladu s mogućnostima poduzeća doprinosi pozitivnom rezultatu

poslovanja i povećanju konkurentnosti na tržištu.

Uz temeljnu radnu hipotezu s obzirom na sveobuhvatnu analizu poslovanja poduzeća i

međunarodnog poslovanja u promatranom segmentu moguće je izvesti i pomoćne hipoteze:

- Istraživanjem se pokazuje kako je uvoz vrlo važan čimbenik za dugoročno pozitivno

poslovanje poduzeća LORIMEX d.o.o.

- Distribucija na manjem geografskom području i politika poduzeća prema kojoj je cilj

zadovoljstvo kupaca, a ne isključivo minimiziranje troškova diferencira poduzeće

LORIMEX d.o.o. od konkurenata u djelatnosti.

1.3. Cilj istraživanja

Cilj istraživanja je pokazati kako uvozom kvalitetnih proizvoda uz dobro odabranu tržišnu

nišu, jasno definirane ciljeve i način poslovanja, poduzeće LORIMEX d.o.o. može konkurirati

renomiranim poduzećima u istoj djelatnosti. Također želi se utvrditi utjecaj vanjske trgovine i

međunarodnog poslovanja na povećanje konkurentnosti domaćeg tržišta.

1.4. Struktura rada

Ovaj diplomski rad sastoji se od sedam povezanih cjelina čija je sinteza prikazana u

zaključku. U uvodnom dijelu prikazuju se problem i predmet istraživanja, radna hipoteza, cilj

istraživanja te struktura cjelokupnog diplomskog rada. U nastavku je ukratko prikazan

teorijski aspekt poslovanja na međunarodnom i domaćem tržištu. Analizira se uvozni

postupak, načini distribucije i poslovanje u zemljama od važnosti za poduzeće LORIMEX

d.o.o. Treći dio obuhvaća djelatnost i analizu dosadašnjeg poslovanja promatranog poduzeća.

Međunarodno poslovanje poduzeća LORIMEX d.o.o. sljedeće je poglavlje u radu i ono

obuhvaća poslovanje s inozemnim partnerima te primjer uvoznog postupka. U petom

poglavlju obrađena je distribucija prehrambenih proizvoda na primjeru poduzeća, dok su u

5

šestom poglavlju dani prijedlozi i smjernice za unapređenje poslovanja. Posljednji dio rada,

zaključak prikazuje sintezu i rezultate istraživanja.

6

2. POSLOVANJE NA MEĐUNARODNOM I DOMAĆEM TRŽIŠTU

2.1. Osnovne karakteristike vanjske trgovine

Vanjska trgovina je iznimno važan segment svakog nacionalnog gospodarstva te predstavlja

ukupnost razmjene robe i usluga između inozemstva i promatrane zemlje. Različiti autori

definiraju vanjsku trgovinu, a u nastavku se navode osnovni pojmovi i podjele koje se

učestalo koriste.

Ako se proučava u užem smislu, podrazumijeva se isključivo robna razmjena s inozemstvom

dok se razmjena usluga naziva nevidljiva razmjena (Matić 2004, str. 17). Kao ukupnost

razmjene proizvoda, usluga i resursa jedne zemlje s inozemstvom, vanjska trgovina je

sastavni dio ekonomskog sustava svake zemlje. Prostor na kojem se provodi razmjena naziva

se međunarodno tržište, a u razmjeni mogu sudjelovati pojedinci ili poduzeća (Strahinja 2002,

str. 241). Međunarodno tržište definira se kao mjesto na kojem je omogućeno poslovanje

manjeg ili većeg broja zemalja radi gospodarske suradnje i poboljšanja trgovačkih odnosa kod

dugoročne suradnje (Andrijanić 2001, str. 11).

Međunarodna trgovina razlikuje se od vanjske trgovine. Međunarodnu trgovinu definira se

kao sveukupni opseg razmjene među zemaljama iz cijelog svijeta odnosno predstavlja

razmjenu koja se obavlja na tržištu ali globalnom (Andrijanić 2001, str. 5).

Svaka zemlja u skladu s društvenim uređenjem, razvijenosti gospodarstva i ostalim

čimbenicima organizira odnose zemlje s inozemstvom. Pod osnovnim oblicima nastupa na

inozemnom tržištu podrazumijeva se izravna i posredna trgovina odnosno posredan i izravan

izvoz, posredan i izravan uvoz te tranzitna trgovina. U nastavku rada proučava se poslovanje

poduzeća LORIMEX d.o.o. čiji je temelj poslovanja uvoz proizvoda i distribucija istih na

području zemlje tako da će se detaljnije analizirati samo oblici uvoza dok je proces izvoza

suprotan.

7

2.2. Pojam, vrste i proces uvoza

Uvoz je oblik vanjske trgovine koji obuhvaća razmjenu dobara i usluga između gospodarskih

subjekata različitih zemalja. Njime se osigurava, odnosno on predstavlja način nabave robe ili

usluga koje se ne mogu u potrebnim količinama naći u okviru nacionalne privrede. Tražena

roba na inozemnom tržištu često je jeftinija od one koja se može nabaviti na domaćem tržištu.

Izravan uvoz najčešće se koristi kao opcija kada se radi o procesu uvoza poluproizvoda

sirovina i iz zemalja u razvoju, u praksi se tada najčešće radi o narudžbama većih količina i

dugoročnom postupku pri čemu je uobičajena izravna veza s inozemnim isporučiteljima. Ako

se roba kupuje izravno od proizvođača, treba imati na umu različite rizike. Radi osiguranja

stalnog protoka većih količina uvozne robe dobro je osigurati odgovarajuće skladište ,

posebice ako se računa na povećanje cijena ili znatno opadanje ponude inozemnih dobavljača.

Bez obzira o kojoj vrsti robe se radi, izravan uvoz smanjuje ukupne troškove koji prate

izvršenje uvoznog posla, a time utječu i na smanjenje konačne cijene jer se izbjegava plaćanje

provizije posredniku. U okolnostima kada se radi o uvozu koji je neredovit i visoko rizičan, u

praksi se najčešće koristi neizravan oblik uvoza odnosno uvoz preko posrednika. Prednosti

ovakvog načina uvoza jesu smanjenje troškova proučavanja tržišta i rizika nepravovremene

dostave u isporuci inozemnog dobavljača, smanjenje vremena utrošenog na ishodovanje

uvoznih dozvola, dokumentacije o podrijetlu robe i drugih papira te se omogućava kupnja

robe onda kada je ona doista nužna (Andrijanić 2001, str. 51-52).

Proces uvoza sastoji se od pripremne faze gdje se nastoji prikupiti što više ponuda

potencijalnih inozemnih dobavljača, izrađuje se pretkalkulacija uvoznog posla te se proučava

visina carinske stope i restrikcije. Druga faza u procesu je operativno izvršenje uvoznog posla

koje obuhvaća preuzimanje ugovorne robe i financijsku likvidaciju uvoznog posla te time se

dolazi do zaključnih radnji koje se sastoje od obračuna sa sudionicima u poslu, evidentiranja i

arhiviranja uvozne dokumentacije (Andrijanić 2001, str. 476).

Prateći navedene faze, svako poduzeće prema svojim potrebama određuje trajanje pojedine

faze i proces uvoza prilagođava svojim potrebama i načinu poslovanja. Ovisno o djelatnosti

razlikuju se i potrebe za uvoznim poslovima ali je bitno da se posao zaključi na obostranu

korist i uz najmanje troškove.

8

2.3. Pojam i načini distribucije

Prema općeprihvaćenoj definiciji Međunarodne trgovinske komore, predloženoj 1947. godine,

distribucija predstavlja stadij koji dolazi nakon proizvodnje robe od trenutka kada je ona

stavljena na raspolaganje do njene isporuke krajnjim korisnicima i potrošačima. Distribucija

kao takva obuhvaća različite operacije i aktivnosti, koje osiguravaju da se ranije spomenuta

dobra stave kupcima na raspolaganje, nebitno da li se radi o potrošačima ili o prerađivačima,

čineći izbor, kupnju a u konačnici i upotrebu robe jednostavnijim. Distribucija se danas

najčešće sagledava s dva gledišta. S općegospodarskog, podrazumijevaju se ukupni procesi

koji služe pri raspodjeli dobara onima kojima su ta dobra potrebna, u vidu pojedinačnog

gospodarskog subjekta distribucija se odnosi na sve odluke donesene od strane poduzetnika i

poslove koji su povezani s dopremom proizvoda do kupca.

Kod distribucije treba razlikovati distribucijske kanale koji označavaju put robe od

proizvođača do potrošača i fizičku distribuciju koja predstavlja način dostavljanja robe,

skladištenja i čuvanja robe (Segetlija i Lamza-Maronić 2000, str. 10-11).

Prvi način distribucije koji se analizira je direktna distribucija, ambulantna distribucija ili

kapilarna distribucija. Ovaj način distribucije definira se kao proces poslovanja koji

proizvođači koriste kako da dobra dopreme izravno do mjesta potrošnje. U sklopu distribucije

nude i dopunske proizvode i povezane usluge kao što su brendiranje proizvoda i mjesta,

usluge dopreme i popravka opreme i pribavljanja informacija te zaobilazak logistike trgovca

na veliko ili pak maloprodavača. Provođenjem izravne distribucije, transport se može

organizirati izravno iz tvornice proizvođača u prodavaonice raznih maloprodavača ili s

prekidom transportnog procesa u vlastitim distributivnim centrima. Pravne osobe koje se bave

proizvodnjom koriste veći broj nivoa skladišta, odnosno centara za distribuciju u izravnoj

dostavi prema maloprodajnim mjestima. Pristupa direktne distribucije pogodan je za

maloprodavača jer se na taj način smanjuju troškovi uskladištenja zaliha i u značajnom

smanjenju troškova transporta. Glavni nedostatak je taj da u slučaju potrebe malih količina

trošak je velik i dobavljaču nije u interesu obavljati dostavu svakodnevno.

Centralna distribucija druga je opcija i navodi se kako je to organiziranje preuzimanja

proizvoda od dobavljača i daljnje distribucije dobara do poslovnica koje samostalno djeluju.

Dostavom transportiraju se od dobavljača do dogovorenoga središnjeg mjesta, a ne u svaku

9

poslovnicu. Ovakav način distribucije podrazumijeva dobavljačevu dostavu proizvoda samo

manji broj mjesta ili točno jedno mjesto, a poslije toga maloprodavač distribuira dobra svih

dobavljača u odnosu prema potrebama određenih manjih poslovnica. Nedostatak metode jest

taj da maloprodavač ima velike troškove držanja zaliha, no vrijeme dostave je u ovom slučaju

brže.

Prema navedenim karakteristikama za velik volumen prodaje pogodn je i poželjan

centralizirani način distribucije dok manjim poduzećima više odgovara direktna distribucija.

2.4. Međunarodno okruženje

Kako bi poduzeće bilo uspješno u poslovanju s drugim zemljama važno je poznavati

ekonomsko, političko, zakonodavno i kulturno okruženje tih zemalja koje se može uvelike

razlikovati od domaćeg i imati izravan i neizravan utjecaj na rezultate poslovanja.U nastavku

rada analizira se poslovanje u zemljama od važnosti za poslovanje poduzeća LORIMEX

d.o.o. Zemlje Europske unije važne su jer se svi proizvodi uvoze s tog područja. Švicarska je

izvorna zemlja glavnog partnera u poslovanju Nestle Adriatic d.o.o., a Republika Hrvatska

predstavlja tržište za proizvode promatranog poduzeća.

2.4.1. Poslovanje u zemljama Europske unije

Europska unija rezultat je procesa integracije i međusobne suradnje koja je započela 1951.

godine među zapadnoeuropskim zemljama, i to Italije, zemalja današnjeg „Beneluxa“,

Francuske te Zapadne Njemačke,. Europska je unija je organizacija država europe putem koje

njezine zemlje članice postižu određene ciljeve u interesu zajednice, kao što su društveni

razvoj i uravnotežen gospodarski rast, niska razina nezaposlenosti i zaštita interesa i prava

građana. Europska unija ima obilježja međunarodne organizacije, ali i federalne ili

konfederalne zajednice. Ono što Europsku uniju čini jedinstvenom u svijetu je to što djeluje

kroz nekoliko samostalnih vlastitih institucija, vodi postupake odlučivanja i određuje

sudionike u politikama od interesa zajednice, a djelokrug političke odgovornosti vrlo joj je

širok te unutar nje djeluju nadnacionalne strukture i unutarnji procesi (Kandžija i Cvečić

10

2010, str. 5-6). Danas Europska unija broji dvadeset i osam članica, kojoj je posljednja

pristupila, 01. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska.

Članice Europske unije ujedinjene su u jedinstvenom tržištu na kojem je osigurano slobodno

kretanje roba, usluga i kapitala. Međunarodno, Europska unija nastoji ojačati poziciju

trgovine i svoju političku i gospodarsku moć. Iako među zemljama postoji velika razlika u

dohotku (od 13.000$ do 82.000$) i velike razlike u mišljenjima pojedinih članica o

problemima kao što su inflacija, vanjski dug i trgovina, Europska unija postigla je visok

stupanj koordinacije monetarne i fiskalne politike (The World Factbook European union,

2015).

Kulturno okruženje i poslovna etika nisu jednaki u svim zemljama članicama, stoga se za

pregovore u pojedinoj zemlji treba posebno pripremiti kako ne bi došlo do neugodnosti među

suradnicima. Kao primjer može se navesti razlika među stilovima poslovanja u Italiji i

Njemačkoj. Temeljne karakteristike talijanskog stila jesu te da se problemi sustavno i

energično rješavaju, odluke se donose brzo i često improviziraju, komunikacija se

preuveličava izraze koji znaju biti slikoviti, česta su radikalna restrukturiranja, izuzetno su

ambiciozni inovacijski procesi, nadziranje je fleksibilno te se prilagođava promjenama. U

Njemačkom poslovanju situacija je nešto drugačija te ovaj stil karakterizira rješavanje

problema automatizmom, činjenice predstavljeju temelj za odlučivanje, komunikacija je

direktna, poštuje se autoritet, kvantificirana metoda nadzora koja se oslanja na

transparentnim instrumente izračuna dok se rizik kalkulira unaprijed (Poslovni običaji, 2014).

Europska unija posebna je tvorevina u kojoj je svaka zemlja zadržala neke svoje običaje i

način ponašanja u poslovanju. Iako je tržište integrirano u pregovorima treba biti oprezan te

poštovati karakteristike zemlje iz koje je poslovni partner.

2.4.2. Poslovanje u Švicarskoj

Švicarska je mirna, prosperitetna i moderna tržišna ekonomija koju karakterizira niska stopa

nezaposlenosti, visokokvalificirana radna snaga i BDP po stanovniku od 52.000,00 $ (podatak

za 2013. godinu) koji se svrstava među najviše u svijetu. Razvijen uslužni sektor predvođen

financijskim uslugama, prerađivačkom industrijom koja je specijalizirana za visoku

11

tehnologiju i proizvodnjom temeljenoj na znanju predstavljaju ekonomske pokazatelje prema

kojima se zaključuje da je Švicarska visoko razvijena zemlja.

Ekonomska i politička stabilnost, transparentni pravni sustav, izuzetna infrastruktura,

učinkovita tržišta kapitala i niske stope poreza na dobit čine Švicarsku jednim od svjetski

najkonkurentnijih gospodarstava. Gospodarska praksa uglavnom je u skladu s onom Europske

unije ali su neke manje tvrtke, posebno u poljoprivrednom sektoru zadržale protekcionizam.

Sudbina švicarske ekonomije usko je povezana s onom njenih susjeda u Europskoj uniji, koji

kupuju polovicu cjelokupnog švicarskog izvoza. Globalna financijska kriza iz 2008. godine

uzrokovala je smanjenje potražnje što je Švicarsku dovelo do recesije. Švicarska narodna

banka tijekom tog razdoblja učinkovito je provodila politiku nulte kamatne stope kako bi

pokrenula gospodarstvo i spriječila aprecijaciju švicarskog franka te su se učinci oporavka

mogli uočiti već 2010. godine. Dužnička kriza koja se trenutno javlja u susjednom zemljama

eurozone predstavlja značajan rizik financijskoj stabilnosti, pogotovo zbog povećanja

potražnje za švicarskim frankom kao sigurnom valutom (The World Factbook Switzerland,

2015).

U poslovanju je važno poznavati kulturu i poslovne običaje pojedine zemlje partnera. Po

kantonima Švicarska se razlikuje, a u svim dijelovima zemlje se preferira točnost i preciznost.

Ustaljena pravila ponašanja poznata su i poštuju se, a za kršenje istih dobiva se upozorenje.

Dijelove talijanskog i francuskog područja karakterizira opušten odnos dok je u njemačkim

područjima odnos strog i rezerviran. Zakazivanje sastanka je obvezno, a poštivanje rasporeda

ugrađeno je u mentalitet svakog Švicarca. U zemlji se također nalaze i sjedišta mnogih

organizacija poput EFTA, GATT, IRC, WHO. Članicom Ujedinjenih naroda Švicarska je

postala tek 2002. godine dok su žene pravo glasa dobile 1971. godine. U Švicarskoj,

neadekvatnim i nepoštovanjem smatra se privlačenje pažnje, guranje čak i žvakanje.

Privatni i poslovni život nastoje se u potpunosti odvojiti. U početku će uvijek ostaviti strog

moguće i negativan dojam i ponašati se rezervirano no kad se suradnja uspostavi, oni u

svakoj situaciji traže najbolje rješenje za sve strane. U pregovorima imaju sasvim jasnu sliku

da njihova roba ima kvalitetu koju treba platiti, te također veoma cijene tradiciju. S obzirom

da je Švicarska zemlja bankarstva prihvatljiv pristup klijentima je prije svega poslovan te

konzervativan i diskretan. Oblačenje je u skladu s ostalim karakteristikama profesionalno,

mirnih i tamnijih boja i zasigurno bez upadljivih dodataka (Poslovni običaji Švicarske, 2015).

12

Poslovanje s partnerima iz ove visoko razvijene zemlje izrazito je precizno i svaki posao

zaključuje se s velikom dozom opreznosti. Konačni dogovor postiže se nakon dugih

pregovora te mora biti sklopljen na način da su obuhvaćeni zahtjevi svih strana u

pregovorima.

2.4.3. Poslovanje u Republici Hrvatskoj

Ekonomsko okruženje je specifično za svaku zemlju, te predstavlja aspekt po kojem se jedna

zemlja razlikuje od svih ostalih u svijetu (Previšić i Ozretić Došen 2000, str. 65). Republika

Hrvatska razvija se i oblikuje kao demokratska i suverena država u kojoj su zajamčena prava

i osigurava se ravnopravnost, prava i slobode čovjeka, te promiče čovjekov gospodarski i

kulturni napredak kao i socijalno blagostanje. Članica je Europske unije od srpnja 2013.

godine. Iako je Hrvatska bila na udaru svjetske gospodarske krize, u 2010. godini negativna

kretanja su ublažena te je došlo do poboljšanja stanja. Unatoč krizi gospodarstva sačuvana je

stabilnost makroekonomije i postignut stabilitet sektora financija. Stopa rasta bruto domaćeg

proizvoda za Republiku Hrvatsku u 2014. godini u blagom je porastu i trenutno iznosi 0,3%

(Realna stopa rasta BDP-a, 2015). Veliki problemi i dalje ostaju, uključujući nevjerovatno

visoke stope nezaposlenosti, neujednačenost regionalnog razvoja. Ulaskom u Europsku uniju,

povećan je pritisak na Vladu da smanji relativno visok javni dug.

Poslovna komunikacija obuhvaća elemente kao što su poslovno odijevanje, pravila ponašanja

u kontaktu s drugim ljudima, poslovno dopisivanje, ton glasa i govor tijela, upotreba riječi i

pravila vođenja razgovora u raznim poslovnim situacijama, kao i ponašanje za i pri poslovnim

sastancima te su ta obilježja slična onima Europske unije.

13

3. DJELATNOST I ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA LORIMEX D.O.O.

3.1. Djelatnost poduzeća LORIMEX d.o.o.

LORIMEX društvo za vanjsku i unutarnju trgovinu s ograničenom odgovornošću prema

Registru poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore registrirano je kao

nespecijalizirana trgovina hranom, duhanskim proizvodima i pićima na veliko. Navedeno

predstavlja glavnu djelatnost poduzeća a većina poslovanja odnosi se na hranu odnosno

prehrambene proizvode (Registrirana djelatnost poduzeća, 2015). Subjekt je također do sada

upisan u reg. ulošku broj 1581100 Trgovačkog suda u Rijeci, a registirane djelatnosti jesu

cjevovodni transport, prateće i pomoćne djelatnosti u prometu, kopneni prijevoz

ugostiteljstvo, poslovanje nekretninama, te one najvažnije u poslovanju kupnja i prodaja robe

te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu (Ostali podaci,

2015).

3.1.1. Povijesni razvoj poduzeća

Poduzeće LORIMEX d.o.o. osnovano je 1992. godine. Jedini osnivač i direktor promatrane

pravne osobe je gospodin Slavko Matuhina. Malo poduzeće koje je svoje poslovanje baziralo

na prodaji sladoleda na uskom području Labina i turističkog naselja Rabac brzo se razvilo i

proširilo područje djelovanja. Godinu dana nakon osnivanja poduzeće je od sladoledarskog

poduzeća Ital-Ice d.o.o. dobilo kamion i proširilo područje djelovanja na još dva istarska

grada, Grad Pazin i Grad Buzet. Sredinom sezone 1994. svoje poslovanje širi i na Pulsko

područje te dobiva prvog velikog klijenta, renomirano poduzeće Puljanka d.d. Nedugo zatim

LORIMEX d.o.o. započinje svoje poslovanje i u Primorsko-goranskoj županiji, točnije u

Rijeci gdje preuzima i komoru za svoje proizvode. Poduzeće je tada pokrivalo područje

Rijeke, cjelokupne istočne obale Istre te dio zapadne obale Istre do Poreča, dok je ostatak

prodaje i distribucije vodio Ital-Ice d.o.o. preko vlastitog distribucijskog lanca. 2001. godine

Ital-Ice d.o.o. kao glavni partner potpisuje ugovor s poznatim svjetskim brendom Eskimo

(danas pod nazivom Algida) te dopunjuje asortiman proizvoda sa sladoledima na štapiću.

Ovaj ugovor doveo je do velikih pozitivnih pomaka u poslovanju zahvaljujući tome što je

Eskimo bio svjetski prepoznat brend. LORIMEX d.o.o. je do 2002. godine bio ekskluzivni

distributer za Ital-Ice d.o.o. kada je Podravka kupila Ital-Ice i njihove sladolede uvrstila u svoj

14

asortiman. Iako se tada vlasnik promjenio, nastavljena je suradnja samo uz distribuciju šireg

asortimana. Poslovanje je 2004. godine dodatno olakšala kupnja komore u Marčani gdje se od

onda dostavlja sva roba.

Veća prekretnica u poslovanju dogodila se 2013. godine kada je Podravka objavila da u

potpunosti izlazi iz prodaje asortimana smrznutih proizvoda te da gasi poduzeće Ital-Ice d.o.o.

Krajem 2013. godine s ponudom se javlja Nestle te nakon dvadeset godina LORIMEX d.o.o.

prekida poslovanje s Algidom i nastavlja s Nestleom. Danas promatrano poduzeće surađuje s

Nestleom kao glavnim dobavljačem, Pescamarom iz Rovinja, poduzećem McCain, s Dolce

Milanom, Fricandelom te nekolicinom manjih distributera smrznutog povrća (Interni podaci

poduzeća Lorimex d.o.o., 2015).

Usprkos nestabilnostima na tržištu Republike Hrvatske u toku godina poslovanja poduzeće

LORIMEX d.o.o. uspjelo je naći način za postizanje odličnih rezultata i ostvarenje dobiti.

Restrukturiranjem i novim načinima poslovanja prilagodilo se zahtjevima i trendovima koji

su prisutni na tržištu i tako osiguralo stabilnu poziciju u području djelovanja.

3.1.2. Organizacijska struktura poduzeća

U poduzeću LORIMEX d.o.o. zaposleno je dvanaest osoba koje su raspoređene po različitim

poslovnim funkcijama. Nabava proizvoda vrši se isključivo iz sjedišta poduzeća u Labinu dok

su prodajni centri osim u Labinu smješteni u Rijeci za područje Primorsko goranske županije i

u Puli za područje Istarske županije. U navedenim gradovima nalaze se i skladišta za

proizvode poduzeća, a voditelji skladišta ujedno su i voditelji prodaje za određenu regiju.

Kako je u ljetnim mjesecima povećana prodaja za potrebe poslovanja iznajmljuje se dodatno

skladište u Poreču. U nastavku je dan shematski prikaz organizacijske strukture poduzeća iz

kojeg je jasno vidljivo kako je poslovanje poduzeća usmjereno na tržište Primorsko goranske i

Istarske županije. Tržište Primorsko goranske županije za promatrano poduzeće novije je i još

je u razvoju tako da tržište Istarske županije predstavlja prioritet iz kojeg se ostvaruje većina

prihoda.

15

Shema 1. Organizacijska struktura poduzeća LORIMEX d.o.o.

Izvor: Izrada studenta prema internim podacima LORIMEX d.o.o.,2015.

3.2. Analitički okvir poslovanja poduzeća LORIMEX d.o.o.

Broj subjekata koji posluje u istoj djelatnosti (Nespecijalizirana trgovina na veliko hranom,

pićima i duhanskim proizvodima) je 389, a oni su u 2013. godini ostvarili 2.158.586.97 kuna

prihoda iz poslovanja. Poslovni prihod u djelatnosti u prosjeku je 390.754 kuna. Navedena

djelatnost ekonomiji Republike Hrvatske doprinosi sa 0,36%. LORIMEX d.o.o. prema

ostvarenim prihodima nalazi se na 39. mjestu u djelatnosti s udjelom od 0,40%. Agregatni

EBITDA1 ostvaren u djelatnosti iznosi 88.613.165 kuna, a prosječan EBITDA 7.500 kuna.

LORIMEX d.o.o. s ostvarenim EBITDA od 904.771 HRK zauzima 22. mjesto u djelatnosti

ukojoj posluje. Malih poduzetnika u djelatnosti je 382, srednje velikih je 7, a velikih 0

(FININFO, 2015). Najveći udio u bilanci zauzima dugotrajna materijalna imovina iz razloga

što ona predstavlja osnovu poslovanja promatranog poduzeća. U dugotrajnu imovinu spadaju

skladišta odnosno komore za uskladištenje proizvoda i vozni park koji omogućuje distribuciju

na način koji je detaljnije opisan u petom poglavlju ovog diplomskog rada. Zalihe poduzeća

1 EBITDA - Earnings Before Interest, Taxes, Depreciation and Amortization odnosno dobit prije kamata, poreza

i amortizacije.

Uprava

Centar za Primorsko

goransku županiju

Zaposlenik Zaposlenik Zaposlenik

Centar za Istarsku županiju

Zaposlenik Zaposlenik Zaposlenik Zaposlenik Zaposlenik

Financije i

računovodstvo Prodaja

Ljudski

potencijali Nabava

16

najveće su u ljetnim mjesecima stoga se zaključuje kako poduzeće ovisi o povoljnim

sezonskim uvjetima. Kroz bilancu, račun dobiti i gubitka te ostale relevantne pokazatelje

pruža se uvid u poslovanje poduzeća LORIMEX d.o.o.

3.2.1. Bilanca poduzeća

Bilanca predstavlja sustavno obrađeni pregled kapitala, imovine i obveza društva na točno

određeni dan, kao dan najčešće se uzima datum kraja jedne fiskalne godine. Podaci iz

bilance temelje se na povijesnim troškovima stoga daju samo opću procjenu vrijednosti

poduzeća. Za određivanje prave vrijednosti kao adekvatni uzimaju se tržišni pokazatelji.

(Vidučić, Lj 2004, str. 370).

Grafikon 1. Prikaz dugotrajne imovine u razdoblju od 2011. do 2013. godine

Izvor: Izrada studenta prema bilanci subjekta LORIMEX d.o.o.,

Analizom aktive u bilanci društva vidljivo je da najveći dio kroz sve promatrane godine čini

dugotrajna materijalna imovina dok je nematerijalna imovina značajno povećana 2013.

godine. Dugotrajna materijalna imovina čini temelj za obavljanje djelatnosti.

Na grafikonu kratkotrajne imovine koji je prikazan u nastavku rada, u 2012. i 2013. godini

vidljiv je porast potraživanja što se može povezati s kasnije prikazanom analizom aktivnosti

poduzeća gdje se dani naplate potraživanja višestruko povećavaju. Zbog prirode poslovanja

-

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

3.000.000,00

Nematerijalna

imovina

Materijalna

imovina

Nematerijalna

imovina

Materijalna

imovina

Nematerijalna

imovina

Materijalna

imovina

DUGOTRAJNA IMOVINA 2011 DUGOTRAJNA IMOVINA 2012 DUGOTRAJNA IMOVINA 2013

17

poduzeća zalihe su u ljetnim mjesecima vrlo visoke dok se u drugim dijelovima godine one

minimiziraju a komore i skladišta pripremaju za nove proizvode.

Grafikon 2. Prikaz kratkotrajne imovine u razdoblju od 2011. do 2013. godine

Izvor: Izrada studenta prema bilanci subjekta LORIMEX d.o.o.,

Nadalje, na pasivnoj strani bilance temeljni kapital je u 2013. godini uvećan za dio dobiti iz

2012. godine odnosno za 1.500.000,00 HRK te sada iznosi 1.574.000,00 HRK. Prilog 1

prikazuje odluku o povećanju temeljnog kapitala.

3.2.2. Račun dobiti i gubitka

Ovo financijsko izvješće daje prikaz rashoda, prihoda te njihove razlike odnosno financijskog

rezultata poslovanja za promatrano razdoblje za koje se obračun radi, odnosno daje uvid u

profitabilnost poslovanja poduzeća u danom razdoblju (Belak 1995, str. 25). U nastavku su

prikazane najvažnije stavke računa dobiti i gubitka promatranog poduzeća.

-

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

3.000.000,00

3.500.000,00

4.000.000,00

4.500.000,00

5.000.000,00

Zalihe Potraživanja Zalihe Potraživanja Zalihe Potraživanja

KRATKOTRAJNA IMOVINA 2011 KRATKOTRAJNA IMOVINA 2012 KRATKOTRAJNA IMOVINA 2013

18

Tablica 1. Račun dobiti i gubitka poduzeća LORIMEX d.o.o. s iznosima u HRK

Račun dobiti i gubitka 2011. 2012. 2013.

POSLOVNI PRIHODI 8.233.721 10.200.508 8.555.710

POSLOVNI RASHODI 7.020.515 8.317.982 8.252.397

DOBIT PRIJE

KAMATA I POREZA 1.213.206 1.882.526 303.313

NETO REZULTAT FIN.

AKTIVNOSTI -171.891 -124.973 -50.372

Financijski prihodi 0 0 0

Financijski rashodi 171.891 124.973 50.372

NETO REZULTAT IZV.

AKTIVNOSTI -789.125 0 0

Izv. prihodi 0 0 0

Izv. rashodi 789.125 0 0

UKUPAN PRIHOD 8.233.721 10.200.508 8.555.710

UKUPAN RASHOD 7.981.531 8.442.955 8.302.769

DOBIT PRIJE

OPOREZIVANJA 252.190 1.757.553 252.941

Porez na dobit 57.777 57.742 57.441

NETO DOBIT 194.413 1.699.811 195.500

Izvor: Izrada studenta prema Računima dobiti i gubitka subjekta LORIMEX d.o.o., 2015.

Iz računa dobiti i gubitka može se očitati rast poslovnih prihoda 2012. u odnosu na 2011.

godinu od 24%, te pad poslovnih prihoda od 16% u godini 2013. u usporedbi na 2012.

godinu. Poslovni rashodi su u 2012. godini rasli ali po manjoj stopi od stope rasta prihoda dok

su u 2013. godini bili konstantni. Prihodi su u svim promatranim godinama veći od rashoda te

poduzeće shodno tome ostvaruje dobit.

3.2.3. Izvještaj o novčanom toku

Izvještaj koji daje prikaz svih odljeva i priljeva novca te rezultat navedenoga za promatrano

izvještajno razdoblje.

19

Tablica 2. Izvještaj o novčanom toku poduzeća LORIMEX d.o.o. IZVJEŠTAJ O NOVČANOM

TOKU 2011. 2012.

%

PROMJENA 2013.

%

PROMJENA I. Novčani tok iz rezultata

(korigiran za rez.izv.

aktivnosti) 1.487.075 2.015.579 36 796.958 -60

II. Promjena radnog kapitala -2.040.892 -2.675.767 -31 -812.223 70 NOVČANI TOK IZ

POSLOVNIH AKTIVNOSTI -553.817 -660.188 -19 -15.265 98

NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH

AKTIVNOSTI -284.459 -1.482.726 -421 -370.186 75

NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH

AKTIVNOSTI -296.763 2.139.467 821 390.864 -82

POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA

-1.135.039 -3.447 100 5.413 257

Izvor: Izrada studenta prema Izvještaj o subjektu LORIMEX d.o.o., FININFO, 2015.

Analizom novčanih tokova, primarno novčanog tijeka iz poslovnih aktivnosti koji obuhvaća

gotovinsku prodaju, naplatu svojih potraživanja prema kupcima, primljene predujmove iz

operativne aktivnosti, primitke za kamate koje su naplaćene, povrate novca od dobavljača i

ostale primitke može se zaključiti da je znatno smanjen, a najveći razlog su loše vremenske

prilike koje su uzrokovale smanjenje prodaje.

3.2.4. Likvidnost kao pokazatelj poslovanja

Poduzeće bi trebalo pravovremeno podmirivati svoje kratkoročne obveze pokazatelj koji

prikazuje ti sposobnost naziva se likvidnost. Za poduzeće bolje je da pokazatelji likvidnosti

imaju veće vrijednosti, što sa stajališta povrata odnosno profitabilnosti ne mora biti

optimalno.

Tablica 3. Analiza pokazatelja likvidnosti poduzeća LORIMEX d.o.o.

POKAZATELJI

LIKVIDNOSTI 2011. 2012. 2013. Pros.djelatnosti 2013.

Trenutna likvidnost 0,02 0,01 0,01 0,04

Brzi odnos 0,46 1,44 1,79 0,65 Omjer tekuće likvidnosti 0,80 1,78 1,96 1,03

Pokriće I. stupnja 0,78 1,67 1,90 0,68 Izvor: Izrada studenta prema Izvještaju o subjektu LORIMEX d.o.o., FININFO, 2015.

20

Tekuća likvidnost kao koeficijent pokazuje omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza.

Silazni trend koji je niži od prosjeka u promatranoj djelatnosti i upozorava kako kratkotrajna

imovina pada i/ili kratkoročne obveze rastu. Preporučena vrijednost ovog pokazatelja je

najmanje 2,00 kako poduzeće ne bi u budućnosti imalo problem s likvidnošću. Vrijednost

ovog pokazatelja je ispod 1,00 što ukazuje na potencijalnu nelikvidnost tvrtke. Niska

vrijednost ovog pokazatelja preporuča hitno povećanje kratkotrajne imovine ili smanjenje

kratkoročnih obveza.

Za brzi odnos preporučena minimalna vrijednost iznosi 0,9. Brzi odnos poduzeća LORIMEX

d.o.o. u 2013. godini je 1,79 što je pokazatelj da poduzeće može podmiriti svoje kratkoročne

obveze upotrebom svoje najlikvidnije imovine.

Trenutna likvidnost u promatranim razdobljima viša je od minimalne vrijednosti te prikazuje

kako je pokrivenost kratkoročnih obveza novčanim sredstvima vrlo visoka. Ovaj koeficijent

trebao bi minimalno iznositi 10%.

3.2.5. Zaduženost kao pokazatelj poslovanja

Pokazatelji zaduženosti odnose se na sposobnost poduzeća da podmiri svoje obveze, odnosno

prikazuju sam način financiranja imovine promatranog subjekta.

Tablica 4. Analiza pokazatelja zaduženosti poduzeća LORIMEX d.o.o.

POKAZATELJI

ZADUŽENOSTI 2011. 2012. 2013. Pros.djelatnosti 2013.

Koef. vlastitog financiranja 0,41 0,66 0,67 0,16

Koeficijent financiranja 1,42 0,51 0,49 1,45

Faktor zaduženosti 3,35 1,07 3,08 7,98

Pokrivenost sume obveza iz

EBITDA 0,73 1,02 0,37 0,03

Pokrivenost kratkotrajnih

obveza 0,33 0,93 0,32 0,03

Izvor: Izrada studenta prema Izvještaju o subjektu LORIMEX d.o.o., FININFO, 2015.

21

Svi pokazatelji zaduženosti poduzeća LORIMEX d.o.o. upućuju na položaj bolji od prosjeka

u djelatnosti u kojoj posluje, iz čega se može zaključiti kako je poduzeće minimalno

zaduženo.

Grafikon 3. Prikaz koeficijenta vlastitog financiranja poduzeća LORIMEX d.o.o. u odnosu na

prosjek djelatnosti.

Izvor: Izvještaj o subjektu LORIMEX d.o.o., FININFO, 2015.

Koeficijent vlastitog financiranja pokazuje u kojem omjeru se koriste vlastita sredstva

financiranja u poslovanju poduzeća. Za poslovanje poduzeća povoljnije je da koeficijent bude

što više iznad 0,50. Pokazatelj vlastitog financiranja u razdoblju od 2011. do 2013. godine viši

je od 0,50 što označava da se u poslovanju većinom koriste vlastiti izvori financiranja. Iz

grafikona je jasno vidljivo da poduzeće LORIMEX d.o.o. u poslovanju koristi daleko više

vlastitih izvora financiranja u odnosu na prosjek ostalih subjekta u djelatnosti.

3.2.6. Aktivnost kao pokazatelj poslovanja

U nastavku su prikazani pokazatelji aktivnosti kojima se mjeri efikasnost poduzeća u

pretvaranju resursa u prihod ili financijsko sredstvo plaćanja. Vrijeme potrebno da poduzeće

plati nastale obveze također se prikazuje kroz pokazatelje aktivnosti poslovanja.

22

Tablica 5. Analiza pokazatelja aktivnosti poduzeća LORIMEX d.o.o.

POKAZATELJI

AKTIVNOSTI 2011. 2012. 2013. Pros.djelatnosti 2013.

Koef. Obrtaja ukupne

imovine 1,98 1,96 1,17 0,82

Dani naplate potraživanja 28,26 75,67 108,89 66,97 Dani vezivanja zaliha 31,11 26,53 27,16 44,51

Dani plaćanja dobavljačima 40,85 13,56 12,05 56,74 Dani konverzije u novac 18,51 88,64 124,00 38,79

Izvor: Izrada studenta prema Izvještaju o subjektu LORIMEX d.o.o., FININFO, 2015.

Koeficijent obrtaja sumirane imovine izračunava se stavljanjem u omjer poslovnih prihoda i

prosječne imovine, mjeri koliko puta ukupna imovina promijeni svoj oblik u toku jedne

kalendarske godine. U primjeru trend je padajući no i dalje iznad prosjeka djelatnosti.

Dani naplate potraživanja su kroz promatrane godine u konstantnom porastu odnosno u 2013.

godini porasli su za 43,90% što nije povoljno za poslovanje poduzeća jer je za upravljanje

poduzećem novac od izuzetne važnosti, a naplata potraživanja ključna.

3.2.7. Profitabilnost kao pokazatelj poslovanja

Tablica 6. Analiza pokazatelja profitabilnosti poduzeća LORIMEX d.o.o.

POKAZATELJI

PROFITABILNOSTI 2011. (%) 2012. (%) 2013. (%)

Pros.djelatnosti 2013.

(%)

EBITDA marža 20,85 21,55 10,58 2,94

EBIT marža 14,73 18,46 3,55 1,23 Neto marža 2,36 16,66 2,29 0,61

ROE 10,67 55,75 4,01 1,32 ROA 4,67 32,62 2,67 0,17

Povrat na investirani kapital 43,56 40,46 4,42 1,04

Izvor: Izrada studenta prema Izvještaju o subjektu LORIMEX d.o.o., FININFO, 2015.

Navedeni pokazatelji indikatori su koji mjere profitne marže društva i pokazatelje povrata. Od

pokazatelja profitabilnosti važno je naglasiti da je LORIMEX d.o.o. iznad prosjeka djelatnosti

što upućuje na dobro poslovanje unutar grane kojom se bavi. EBITDA marža koja pokazuje

23

dio prihoda nakon podmirenja redovitih rashoda poslovanja je u padu u 2013. godini i to za

50,9 % u odnosu na 2012. godinu i iznosi 10,58% dok je prosjek djelatnosti 2,94%.

3.2.8. Ekonomičnost kao pokazatelj poslovanja

Skupina pokazatelja ekonomičnosti indikatori su koji stavljaju u odnos prihode i rashode

ostvarene na određenim razinama poslovanja, odnosno prikazuju koliko prihoda se dobije po

jedinici pripadajućeg rashoda poduzeća. Za poslovanje bolje je da su vrijednosti ovih

pokazatelja veće.

Tablica 7. Analiza pokazatelja ekonomičnosti poduzeća LORIMEX d.o.o.

POKAZATELJI

EKONOMIČNOSTI 2011. 2012. 2013. Pros.djelatnosti 2013.

Ukupno poslovanje 1,03 1,21 1,03 1,00 Poslovne aktivnosti 1,17 1,23 104 1,00

Izvor: Izrada studenta prema Izvještaju o subjektu LORIMEX d.o.o., FININFO, 2015.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja dobiva se kao suma prihoda u odnosu na sumu rashoda.

Iznos pokazatelja 1,21 u 2012. godini označava kako su ukupni prihodi 21% iznad rashoda

odnosno za 3% u 2013. godini, što ukazuje na pozitivno poslovanje tvrtke. Ovaj pokazatelj

trebao bi biti što je moguće veći, odnosno minimalno 1 što označava identičnu vrijednost

rashoda i pripadajućih prihoda.

Pokazatelj ekonomičnosti poslovnih aktivnosti od 1,17 u 2011. godini, odnosno 1,23 u 2012

te 1,04 u 2013. godini pokazuje da se 1,17 odnosno 1,23 te 1,04 novčanih jedinica prihoda od

prodaje ostvari po jednoj novčanoj jedinici rashoda prodaje. Vrijednost ovog pokazatelja bi

trebala biti veća od 1.

24

4. MEĐUNARODNO POSLOVANJE PODUZEĆA LORIMEX D.O.O.

4.1. Struktura poslovnih partnera

Najveći udio u poslovanju od gotovo 50% zauzima poslovni partner Nestle Adriatic d.o.o.,

udio od 15% Pescamar d.o.o. poduzeće iz Rovinja koje se bavi preradom ribe, 13% sačinjava

poslovanje s poduzećem McCain, 8% Tjestenina Maria. Novi dobavljač Dolce Milano

zauzima 5%, a u daljnjem poslovanju i prema projekcijama poslovanja očekuje se veći udio

ovog poslovnog partnera, 5% zauzima Fricandela koje nudi spremno tržište za određenu

naknadu a ostatak od 4% čine različiti distributeri za smrznuto povrće kojim se popunjava

asortiman proizvoda poduzeća LORIMEX d.o.o.

4.2. Poslovanje s inozemnim partnerima

Najveći dobavljači tvrtke LORIMEX d.o.o. su upravo oni iz trećih zemalja a u nastavku se

analizira poslovanje s najvažnijim odnosno poslovna pravila i odnosi sa Nestleom, McCainom

i Dolce Milanom.

4.2.1. Poslovanje s poduzećem Nestle Adriatic d.o.o.

„Societe pour l´Exportation des Produits Nestle“ švicarska je tvrtka koja je 1996. godine

otvorila je svoje podružnice u Srbiji i Hrvatskoj, dok je nakon samo godinu dana svoje

predstavništvo otvorila u Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Tvrtka Nestle Adriatic kao takva

upisana je u sudski registar 2003. godine, uključuje tržište Hrvatske, Bosne i Hercegovine

Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Slovenije. Sjedište poduzeća nalazi se u Zagrebu

gdje se nalaze sjedišta većine velikih poduzeća koja posluju na navedenim prostorima.

Poduzeće na tržište regije doprema globalno poznate robne marke poput Nescafea, Thomya,

Maggia, Nesquika, KitKata, Smartiesa, Liona, Purina i Nestleovih žitarica. Prema službenim

stranicama poduzeća 2006. godine kupljeno je poduzeće „Delta sladoledi“ sa sjedištem u

Grčkoj. Nadalje, poduzeće vodi tvornicu sladoleda u Staroj Pazovi koja u trajanju sezone

može zaposliti i više stotina ljudi. Osim proizvodnje za domaće tržište poduzeće, izvozi

sladolede za tržišta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Makedonije. U

25

2011. godini u Nestle Adriatic u područje svog djelovanja uključuje i Sloveniju. O veličini

poduzeća dovoljno govore podaci da Nestle ima pestotinjak tvornica diljem svijeta koje

ukupno zapošljavaju oko 330.000 zaposlenika. Poduzeće stoji iza velikih i poznatih marki

prehrambenih proizvoda, poput sladoleda Motta i Scholler te čokoladica i bombonjera Baci i

After Eight. Za hrvatsko tržište Nestle je značajno poduzeće koje proširuje i obogaćuje

ponudu prehrambenih proizvoda i omogućuje ostvarenje dodatne vrijednosti na tržištu dobara

široke potrošnje. Tvrtka Nestle provodi temeljna istraživanja usmjerena na prehranu koja će

umanjiti rizike bolesti današnjice kao što su dijabetes, pretilost i krvožilne bolesti koje dovode

i do mnogo opasnijih zdravstvenih problema. Sustav grupacije uz navedene tvornice

obuhvaća i dvadesetdevet centara za istraživanje te se godišnje utroši oko 1,5 milijardi

švicarskih franaka samo na istraživanja i otkrivanje novih proizvoda (Nestle o nama, 2015).

U poslovanju s ovim partnerom važno je naglasiti da Nestle ima vlastiti sustav kontrole te da

je LORIMEX d.o.o. obvezan ispostaviti sve podatke o kupcima i stanju zaliha. Uz obvezan

HACCP2 sustav kontrole hrane poduzeće mora zadovoljavati i posebno razvijen sustav

kontrole odnosno posebnu politiku kvalitete Nestlea. Ta politika obuhvaća skup pravila koje

mora poštovati svaki njihov suradnik. Neka od pravila jesu da suradnik mora striktno

poštovati sve važeće zakone i propise, da svojim aktivnostima nikada ne smije ponuditi nešto

što bi dovelo do nepravedne prednosti u odnosu na konkurenciju. LORIMEX d.o.o. mora

zaposlenicima osigurati sigurne i zdrave radne uvjete, pristup pitkoj vodi i prvoj pomoći,

radne jedinice i skladišta moraju imati osigurane izlaze u slučaju opasnosti, osvjetljenje mora

biti prema propisanim pravilima a redovito se provode i kontrole stanja proizvoda. Iako se

čini kao strog sustav, njihovi kontrolori su ujedno i velika podrška na terenu pri prodaji.

Nestle pruža ogromnu potporu u marketingu, brendiranju prodajnih mjesta pri čemu o

vlastitom trošku izrađuju i banere po mjeri te daju ostale promotivne materijale. Problem koji

se javlja u poslovanju s ovim dobavljačem je problem dualne odgovornosti i komplicirane

procedure preknjižavanja što ponekad dovodi do kašnjenja proizvoda. O pregovorima s ovim

partnerom dovoljno govori činjenica da su pregovori za 2015. godinu započeli u lipnju dok je

ugovor potpisan u prosincu. Voditelj nabave i prodaje tvrtke LORIMEX d.o.o. navodi kako je

njihova pregovaračka pozicija slaba ali da se konstantno radi na tome da se ta pozicija

2Hazard Analysis Critical Control Points – Analiza opasnosti i kritične kontrolne točke je logičan, znanstveno zasnovan sustav kontrole

procesa proizvodnje i distribucije prehrambenih proizvoda, koji omogućava identifikaciju i procjenu svih mogućih opasnosti, tj. svakog

fizičkog, kemijskog ili mikrobiološkog rizika u sivm fazama, određivanje neophodnih mjera zanjihovu prevenciju i kontrolu i osiguravanje provođenje mjera na djelotvoran način (Atila, 2013).

26

poboljša, iako je poduzeće ekskluzivan distributer Nestle proizvoda na području Istre i

Primorsko goranske županije, za pregovore navodi kako su izrazito dugi i naporni te smatra

da nefleksibilnost Nestlea predstavlja najveću poteškoću u suradnji (Interni podaci poduzeća

Lorimex d.o.o. 2015).

4.2.2. Poslovanje s poduzećem McCain ltd.

Poduzeće je osnovano 1957. godine te je postalo jedan od najvećih svijetskih proizvođača

specijaliteta od krumpira a posebno smrznutog pomfrita. McCain prodaje proizvode u više od

160 zemalja širom svijeta i to na vlastitim prodajnim mjestima ili preko različitih distributera.

(McCain o nama, 2015). Od široke palete proizvoda koje McCain nudi, LORIMEX d.o.o. se

bavi prodajom ranije navedenih.

U Republici Hrvatskoj o svim distributerima brine se jedan prodajni predstavnik. Ured

odnosno najbliža poslovnica nalazi se u Sloveniji te se sve narudžbe vezane uz ovog

poslovnog partnera obavljaju preko prodajnog predstavnika a pruža se i mogućnost narudžbe

direktno u centralu ali je postupak malo kompliciraniji te se u praksi rijetko koristi.

McCain je na Hrvatskom tržištu dugi niz godina poslovao s Podravkom kao glavnim

distributerom njihovih proizvoda no kada je krajem prošle godine Podravka prekinula s

distribucijom smrznutih proizvoda ovog tipa došlo je do disperzije na više manjih distributera

koji se bore za svoj udio na ovom tržištu. Glavni problem u slučaju prodaje ovih proizvoda

predstavlja velik broj proizvođača s istim ili sličnim proizvodima te veliki konkurenti poput

Leda i Algide. U pregovorima je ležerniji pristup a manja je kontrola i jednostavnija

komunikacija u odnosu na Nestle ali istodobno ne pružaju marketninšku podršku u većoj

mjeri.

4.2.3. Poslovanje s poduzećem Dolce Milano SRL

Radi se o relativno novom poduzeću na tržištu osnovanom 2012. godine u Milanu. Oni nisu

direktni proizvođači već imaju ekskluzivne proizvođače koji proizvode za njihove potrebe.

Cilj Dolce Milana je promovirati talijansku kulturu nudeći visokokvalitetne prehrambene

27

proizvode dobivene iz certificiranog proizvodnog procesa i sa zajamčenim kontroliranim

podrijetlom. Njihov širok raspon izvornih proizvoda olakšava pronalazak poslastica u bilo

koje doba dana. Uz mrežu iskusnih prodajnih predstavnika Dolce Milano ima i vlastiti

logistički sustav koji jamči pravovremene isporuke i pomoć u hitnim slučajevima (Dolce

Milano o nama, 2015). Asortiman proizvoda sastoji se od preko 400 različitih pekarskih

proizvoda i slastica dok LORIMEX d.o.o. u svoj prodajni asortiman uvrštava nekoliko

desetaka proizvoda. Suradnja između ovih poduzeća započela je sredinom sezone 2014.

godine te se ove godine očekuje porast u udjelu zastupljenosti proizvoda. Iz Dolce Milana

pružaju cjelokupnu marketinšku pomoć i podršku a daju i opremu (peći i vitrine) za prodaju

njihovih specifičnih proizvoda. U pregovorima su neodlučni ali uvijek spremni na dogovor.

4.3. Postupak uvoza na primjeru poduzeća LORIMEX d.o.o.

Uvoz je oblik vanjske trgovine koji obuhvaća razmjenu dobara i usluga između gospodarskih

subjekata različitih zemalja. Njime se omogućava dobava robe ili usluga kojih nema u

potrebnim količinama u okviru nacionalne privrede. Tražena roba na inozemnom tržištu često

je jeftinija od one koja se može nabaviti na domaćem tržištu. Ulaskom Republike Hrvatske u

Europsku uniju maksimalno je pojednostavljen uvoz što se osjetno primijeti u kraćem

vremenu nabave i dostave naručenih proizvoda. Prednosti poslovanja na zajedničkom tržištu

Europske unije jesu sljedeći, ono što je za poduzetnika najvažnije, niži administrativni

troškovi u vidu ukidanja carinskih barijera, ePorezna, a poslovanje na zajedničkom tržištu je

slobodno te transparentno. Za poduzetnike u svim državama članicama omogućena je

provjera valjanosti PDV identifikacijskih brojeva čime se dobiva i na sigurnosti poslovanja.

U nastavku razrađuje se postupak uvoza smrznutih proizvoda od strane poduzeća LORIMEX

d.o.o. i dobavljača Dolce Milano SRL.

4.3.1. Pripremna faza uvoznog posla

Ova faza najčešće se sastoji od istraživanja tržišta i pronalaženja potencijalnih dobavljača,

ispitivanja boniteta potencijalnih dobavljača, ispitivanja režima uvoza, upita inozemnom

dobavljaču, izrade pretkalkulacija i slanja narudžbe. U primjeru, poduzeće ne mijenja

dobavljače već se koncentrira na ostvarenje dugoročne suradnje s partnerima. S dobavljačem

28

Dolce Milano potpisan je ugovor na godinu dana prije početka sezone te se pripremna faza

uvoznog posla maksimalno skraćuje. Poduzeće LORIMEX d.o.o. utvrđuje nedostatak

smrznutih proizvoda i promotivnih materijala proizvođača te se odlučuje na narudžbu istih.

4.3.2. Narudžba proizvoda

Oblik narudžbe prehrambenih proizvoda poduzeća LORIMEX d.o.o. ovisi od partnera do

partnera. U promatranom primjeru uvoza ne koristi se standardni oblik narudžbenice već se

koristi tablica u kojoj su navedeni svi proizvodi iz asortimana poduzeća Dolce Milano SRL. U

nastavku izdvojeni su proizvodi koje promatrano poduzeće uvrštava u svoj asortiman.

Tablica 8. Proizvodi poduzeća Dolce Milano SRL koje naručuje LORIMEX d.o.o.

Izvor: Izrada studentice prema tablici cjelokupnog asortimana proizvoda poduzeća Dolce Milano SRL.

U tablici je navedena šifra proizvoda zatim naziv i opis pojedinog proizvoda. Također,

navedene su i grupe proizvoda na dvije razine. Pri naručivanju navedene su i točne mjere

veličine i težine pojedinog pakiranja te koja je količina proizvoda na paleti pri transportu. U

zadnji stupac tablice upisuje se broj potrebnih paleta u ovom slučaju je to jedna paleta

proizvoda GC0029, četiri palete proizvoda CO0020 i četiri palete proizvoda CO0022.

Kod Naziv proizvoda Grupa proizvoda Težina Kartoni Kartoni2 Br.Pal.

CO0037 CORNETTO CURVO MULTICEREALI FRUTTI DI BOSCO MULTICEREALI 75 72 9 x 8

CB0023 CROISSANT DRITTO BURRO (22,5%) LINEA TUTTO BURRO 60 63 9X7

GC0027 GRAN CORNETTO REGAL CURVO ALL'ALBICOCCA REGAL 92 72 9 x 8 1

GC0028 GRAN CORNETTO REGAL ALLA CREMA REGAL 92 72 9 x 8

GC0029 GRAN CORN. REGAL CURVO CREMA NOCC. E CACAO REGAL 92 72 9 x 8

CO0020 CORNETTO CURVO ALBICOCCA GLASSATO TRADIZIONALE 70 72 9 x 8 4

CO0021 CORNETTO CURVO CREMA GLASSATO TRADIZIONALE 70 72 9 x 8

CO0022 CORNETTO CURVO CIOCCOLATO GLASSATO TRADIZIONALE 70 72 9 x 8 4

CR0021 CROISSANT DRITTO VUOTO GLASS.GR.60 PZ.70 TRADIZIONALE 60 72 9 x 8

CH0013 CONKY CREMA LATTE PANNA E CIOCCOLATO CONKY 100 72 9 x 8

ST0001 STRUDEL MELA LINEA SFOGLIE 80 72 9 x 8

MU0003 MUFFIN TULIPAN TRIPLO CIOCC. BELGA GIA' COTTI 90 81 9x9

MU0006 MUFFIN TULIPAN LAMPONE GIA' COTTI 110 81 9x9

MS0003 MINI MOUSSE YOGURT MONOPORZIONI 1300 184 8 x23

MS0004 MINI MOUSSE CIOCCOLATO MONOPORZIONI 1300 184 8 x23

TO0047 CHEESECAKE AI FRUTTI ROSSI PRETAGLIATE 14 FETTE 1,5 234 13 x 18

E8101VB PROFITEROL CACAO VASCHETTA TORTE INTERE 1,2 184 8X23

PV008 TIRAMISU' AI SAVOIARDI TORTE INTERE 1200 234 13X18

PV080 CROSTATA AI FRUTTI BOSCO TORTE INTERE 1,4 234 13X18

PV168 TIRAMISU' SENZA GLUTINE TORTE INTERE 720 234 13X18

CA0011 CALZONE FRITTO MARGHERITA GIA' FRITTI 150 90 10X9

FL10201 BARCHETTE MISTE 16 PZ PRONTO FORNO SNACK 150 84 12 x7

FO0001 FOCACCIA RUSTICA PRONTO FORNO SNACK 360 90 10X9

FO0006 FOCACCIA CAPRESE PRONTO FORNO SNACK 360 90 10X9

FR0002 FRU. SOR. BARCHETTA POM. MOZZ. PRONTO FORNO SNACK 150 84 12X7

29

Skupna tablica šalje se elektroničkom poštom u Dolce Milano gdje se u najkraćem roku

zaprima i obrađuje.

4.3.3. Dostava proizvoda

Nakon obrade narudžbe ispunjava se teretni list ili CMR koji uređuje prijevoz različitih vrsta

robe kamionima. Primjenjuje se kada se lokacija na kojoj se preuzima roba i lokacija na koju

robu treba dostaviti nalaze u dvije različite države. Sporazum vrijedi u svim državama

članicama Europske unije i nekim drugim državama. Putem ove isprave uređuje se

odgovornost u slučaju transportnih oštećenja (Pojmovnik transporta, 2015). Prilog 2.

prikazuje ispunjeni teretni list u kojem su navedeni svi važni podaci odnosno pošiljatelj Dolce

Milano SRL, primatelj LORIMEX d.o.o., vrsta i količina transportirane robe ali skupno za

razliku od specifikacije u popratnim dokumentima. Na tretnom listu navodi se još i

prijevoznik zadužen za dopremu robe Nord Frozen, mjesto dostave, u primjeru, komora u

Marčani te registarska oznaka vozila.

4.3.4. Pariteti isporuke – Incoterms

Kratica Incoterms oznaka je za međunarodne trgovačke termine (engl. International

commercial terms). To su službena pravila Međunarodne trgovinske komore koja se korise

pri prijevozu. Upotrebljavaju se više od šezdeset godina.

Prilikom uvoza LORIMEX d.o.o. najčešće koristi incoterms klauzulu FCA koja označava

franko prijevoznika odnosno prodavatelj robu isporučuje drugoj osobi ili prijevozniku koju je

odredio kupac u prodavateljevim prostorijama ili na drugom imenovanom mjestu, izvozno

ocarinjenu.

U poslovanju s McCainom koristi se klauzula EXW franko tvornica prema kojoj, u danom

slučaju poduzeće McCain, obvezu izvršava kada robu ostavi kupcu na raspolaganje u

prostorijama poduzeća ili drugom određenom (imenovanom) mjestu (npr. radionici, tvornici,

skladištu, itd.), izvozno neocarinjenu i neutovarenu na prijevozno sredstvo. Kupac snosi sve

rizike i troškove koje predstavlja preuzimanje dobara iz prostorija prodavatelja te sam

30

organizira prijevoz do svog skladišta (Pravila Međunarodne trgovačke komore za upotrebu

domaćih i međunarodnih trgovinskih termina, 2011).

4.3.5. Zaključne radnje uvoznog procesa

Po primitku robe kontrolira se sadržaj i stavlja na za to predviđena mjesta unutar komore.

Plaćanja robe obavljaju se najčešće avansno odnosno kroz predujmove i akreditive stoga je

posao završen preuzimanjem robe ukoliko nema oštećenja. Završni dio uvoznog procesa

obuhvaća evidentiranje i spremanje dokumentacije uvoznog posla.

31

5. DISTRIBUCIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA PODUZEĆA LORIMEX D.O.O.

5.1. Asortiman proizvoda

Poduzeće LORIMEX d.o.o. bavi se distribucijom prehrambenih proizvoda. Veći udio u

asortimanu zauzimaju proizvodi inozemnih dobavljača dok je udio domaćih manji i služi kako

bi u ponudi bile sve grupe proizvoda koje bi ciljani klijenti mogli zatražiti. Cjelokupna

ponuda poduzeća sastoji se od preko 250 prehrambenih proizvoda iz različitih grupa. Prema

broju proizvoda iz pojedine grupe udio od 32% čini asortiman sladoleda, zatim 25% čine

morski proizvodi u vidu različitih oblika smrznute ribe, 16% čine smrznuto voće i povrće dok

13% asortimana obuhvaćaju različite vrste smrznute tjestenine i konačno 14% asortimana čine

proizvodi poduzeća Dolce Milano SRL koji su prikazani u tablici.

Tablica 9. Proizvodi poduzeća Dolce Milano SRL u ponudi poduzeća LORIMEX d.o.o.

Broj Naziv proizvoda Težina Jed.Mj Komada u kartonu 1 Croissant marmelada 70 KOM 62

2 Croissant crema 70 KOM 62

3 Croissant čokolada 70 KOM 62

4 Croissant prazni 60 KOM 70

5 Croissant šumsko voće 75 KOM 52

6 Croissant prazni-maslac 60 KOM 70

7 Regal Croissant marmelada 92 KOM 52

8 Regal Croissant crema 92 KOM 52

9 Regal Croissant čokolada 92 KOM 52

10 Štrudel od jabuke 80 KOM 60

11 Muffin triple choco 90 KOM 24

12 Muffin malina 110 KOM 24

13 Mini mousse jogurt 1300 KOM 15

14 Mini mousse čokolada 1300 KOM 15

15 Cheescake od crvenog voća 1500 KOM 1

16 Profiterol 1200 KOM 1

17 Tiramisu torta 1200 KOM 1

18 Tiramisu bez glutena 720 KOM 8

19 Krostata šumsko voće 1400 KOM 1

20 Calzone margherita 150 KOM 20

21 Brachette miješane 150 KOM 16

22 Brachette tomato-mozzarella 150 KOM 15

23 Focaccia šunka-sir 360 KOM 12

24 Focaccia masline, rajčica, mozza. 360 KOM 12 Izvor: Izrada studentice prema podacima iz cjenika poduzeća LORIMEX d.o.o.

32

5.2. Prodajni koncept

Tvrtka LORIMEX d.o.o. svoje poslovanje bazira na diferencijaciji za razliku od konkurenata

kojima je cilj minimizacija troškova. Poslovanje poduzeća odvija se na principu ambulantne

prodaje. Početkom sezone uspostavljaju se rute kamiona sa cjelokupnom ponudom a

najintenzivnija cirkulacija je ponedjeljkom, petkom i subotom. Vezano uz vrstu kupaca, 80%

poslovanja čini poslovanje s malim kupcima dok su neki od većih kupaca Puljanka, Arena

Turist, Hoteli Njivice, Istralandia, Plava Laguna i ostali. Pri svakoj isporuci izdaju se računi

na temelju kojih kupac plaća za isporučenu robu. S obzirom na to da su kupci i fizičke i

pravne osobe razlikujemo dvije vrste računa čije su karakteristike objašnjene u nastavku.

5.2.1. Maloprodajni računi

Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje stanovništvu, za osobnu potrošnju ili

uporabu u kućanstvu i posredovanje u kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe. Trgovina

na malo se obavlja u prodajnim prostorijama te izvan njih, ako su za takav način prodaje

ispunjeni propisani uvjeti (Trgovina na veliko i malo, 2013).

U maloprodaji se izdaje maloprodajni račun s propisanim minimalnim elementima iz čl. 15.

st. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji obuhvaća sljedeće elemente:

- mjesto izdavanja, broj i nadnevak

- ime (naziv), adresu i porezni broj poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio

usluge te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog

mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.)

- količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih

usluga

- zbrojni iznos naknade i poreza (Narodne novine br. 47/95).

-

Svaki račun mora imati i dodatne elemente koje propisuje Zakon o fiskalizaciji u prometu

gotovinom odnosno mora sadržavati u nastavku navedene podatke:

- vrijeme izdavanja računa (sat i minuta)

33

- oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju

- oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, transakcijski račun i ostalo

- jedinstveni identifikator računa

- zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije (Narodne novine br. 133/12).

5.2.2. Veleprodajni računi – Otpremnica/Račun

U veleprodaji se izdaje (R) račun s minimalnim propisanim elementima iz čl. 15. st. 3. Zakona

o porezu na dodanu vrijednost na kojem osim ranije navedenih elemenata mora biti

naznačeno:

- ime (naziv), adresa i porezni broj poduzetnika kome su isporučena dobra ili obavljene

usluge (kupca)

- iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih usluga

- iznos poreza (Narodne novine br. 47/95).

također na računu moraju biti naznačeni elementi koje propisuje Zakon o fiskalizaciji u

prometu gotovinom (Narodne novine br. 133/12).

Otpremnica je robni dokument i služi za evidentiranje robe koja je otpremljena sa skladišta

kupcu dok je račun financijski dokument koji može biti izdan kupcu po jednoj ili više

otpremnica. Potpisom ovakvog računa kupac potvrđuje da je robu primio. Primjeri računa

koje izdaje poduzeće LORIMEX d.o.o. dani su u prilogu 4. Maloprodajni račun i prilogu 5.

Otpremnica/Račun za veleprodaju.

5.3. Konkurentnost poduzeća LORIMEX d.o.o. na tržištu

U usporedbi s ostalim poduzećima u istoj djelatnosti prema ostvarenim prihodima i udjelu na

tržištu LORIMEX d.o.o. nalazi se na 39. mjestu sa 0,40% udjela. U nastavku je prikazana

tablica konkurenata prema registriranoj djelatnosti.

34

Tablica 10. Konkurenti prema registriranoj djelatnosti

Broj Poduzeće Prihod Udio

1. PACIFIC FRUIT LIMITED 223.589.917 10,36%

2. MONDELEZ ZAGREB 141.747.086 6,57%

3. BURE D.O.O. 140.019.060 6,49%

4. C.A.K. D.O.O. 137.005.726 6,35%

5. Orbico Beauty d.o.o. 132.913.363 6,16%

6. WRIGLEY HRVATSKA 111.729.678 5,18%

7. BOMARK D.O.O. 104.396.922 4,84%

8. RADOŠ TRGOVINA D.O.O. 71.705.790 3,32%

9. DIK D.O.O. 66.966.152 3,10%

10. ŽITNJAK D.D. 47.273.647 2,19%

Poslovni prihod top 10 subjekata 1.177.347.341 54,54%

39. LORIMEX D.O.O. 8.555.710 0,40%

Ostatak industrije 972.683.924 45,06%

Izvor: Izrada studenta prema Izvještaju o subjektu LORIMEX d.o.o., FININFO, 2015.

U trnutnim okolnostima, s obzirom da više od 50% poslovanja poduzeća čini distribucija

Nestleovih sladoleda a ostatak smrznuti prehrambeni proizvodi, glavni konkurenti jesu Ledo

d.d. i Unilever - Atlantic grupa odnosno Algida. Ledo d.d. najveći je hrvatski proizvođač

industrijskog sladoleda te distributer smrznute hrane. Neprestano se u poduzeću radi na

uvođenju novih tehnologija i obogaćivanju procesa proizvodnje. Nikada ne zanemaruju i

održavaju najviše moguće standarde u području kvalitete i distribucije. Brojka od 500

hladnjača s najsuvremenijom tehnologijom i više od 100.000 rashladnih uređaja na

atraktivnim lokacijama osigurava Ledu poziciju tržišnog lidera na području regije (Ledo o

nama, 2015). Drugi veliki konkurent u poslovanju je Algida, jedan od mnogih brendova

kompanije Unilever, vodećeg svjetskog proizvođača robe široke potrošnje. Distribuciju

sladoleda, koju je do nedavno za svoje područje obavljalo i promatrano poduzeće LORIMEX

d.o.o. kao distributer za Podravku od 01. siječnja 2014. godine preuzela je kompanija Stanić

d.o.o. U svom asortimanu Algida okuplja svijetski poznate brendove kao što su Magnum,

Carte d´Or i Cornetto.

35

6. PRIJEDLOZI I SMJERNICE ZA UNAPREĐENJE POSLOVANJA PODUZEĆA LORIMEX D.O.O.

6.1. Povećanje dubine i širine asortimana

Nakon proširenja asortimana za sezonu 2015. na kamionima koji su osnovna sredstva za

distribuciju nije ostalo previše prostora za dodavanje novih proizvoda. Trenutno kupci mogu

pri kupnji odabrati skoro sve vrste smrznitih prehrambenih proizvoda od onih koji služe za

pripremanje predjela, preko onih za pripremu glavnih jela do desertnih proizvoda u vidu

kroasana, torti i sladoleda. Ipak, preporuka je da se smanji udio Nestleovih proizvoda kako

poslovanje nebi ovisilo o tom segmentu te kako bi poduzeće poboljšalo svoju poziciju u

pregovorima s navedenim dobavljačem.

Širina asortimana može se povećati u vidu uvrštavanja u prodaju ambalaže poput posuda za

sladoled, za Nestleove proizvode i kutija za krumpiriće što se tiče proizvoda poduzeća

McCain. Kupci bi tada mogli kupiti sve potrbno na jednom mjestu, a troškovi za poduzeće

LORIMEX d.o.o. ostali bi isti.

6.2. Optimizacija vremena u dopremi sladoleda

Trenutni problem poduzeća je što doprema sladoleda traje dugo stoga se narudžbe moraju

slati i do tri tjedna unaprijed bez obzira na količinu prodaje. Kako se radi o dugom

vremenskom periodu rizik se povećava i postoji velika mogućnost pogreške u procjeni

pomanjkanja određene vrste sladoleda. Trenutno roba dolazi iz Grčke jer je tako uređen

sustav poslovanja Nestle Adriatic d.o.o. odnosno roba za područje „balkana“ doprema se

brodom iz navedene zemlje do Italije a zatim kamionom do odredišta. Ulaskom Republike

Hrvatske u Europsku uniju otvara se mogućnost dopreme sladoleda direktno iz talijanske

tvornice Motta u vlasništvu Nestlea stoga na tome treba inzistirati kako bi se pojednostavilo

poslovanje poduzeća i smanjio rizik.

36

6.3. Izrada internet stranice

Jedan od prijedloga za unapređenje poslovanja je zasigurno izrada internet stranice poduzeća.

Svaka tvrtka dobiva kredibilitet imajući kvalitetnu internetsku stranicu koja kupcima

omogućava dostupnost podataka i uvid u proizvode, usluge i način poslovanja poduzeća.

Troškovi izrade i održavanja internet stranice variraju ali s obzirom na to da se na taj način

ujedno i promovira poduzeće oni su zanemarivi. Internet danas koristi velik broj ljudi i on je

dostupan 24 sata dnevno stoga je pogodan za objavljivanje aktualnih vijesti i informiranje o

prizvodima i uslugama. Za LORIMEX d.o.o. preporuča se izrada jednostavne stranice koja će

partnerima i kupcima pružiti vizualni doživljaj i na taj način povećati povezanost s

poduzećem.

37

7. ZAKLJUČAK

Poduzeće LORIMEX d.o.o. malo je poduzeće sa sjedištem u Gradu Labinu čiji je temelj

poslovanja uvoz i distribucija prehrambenih proizvoda. Uvoz je uvelike olakšan pritupom

Republike Hrvatske Europskoj uniji čime su smanjeni administrativni troškovi, ukinute

carinske barijere, a poslovanje na tržištu unije je transparentno i sigurno. Što se tiče

distribucije, odabrana tržišna niša te poslovanje na području Istarske i Primorsko goranske

županije čini poslovanje poduzeća stabilnim. Veliku prednost za poduzeće predstavlja i

politika diferencijacije prema kojoj je kupac na prvom mjestu. Poduzeće se upravo tom

karakteristikom ističe na tržištu jer su konkurenti koncentrirani na smanjenje troškova

poslovanja, odnosno umjesto politike diferencijacije vode politiku minimiziranja troškova.

Od danih smjernica za poboljšanje zasigurno je najvažnija ona o izradi internet stranice koja

bi poduzeću osigurala kredibilitet i vizualnim doživljajem doadatno povećala povezanost s

kupcima i poslovnim partnerima.

S obzirom na sve navedeno kroz ovaj diplomski rad izvodi se konačni zaključak i potvrda

dane hipoteze. Uspostavljanje dobrih poslovnih odnosa sa suradnicima, precizno odrađen

uvozni postupak te distribucija u skladu s mogućnostima doprinosi pozitivnom rezultatu

poslovanja i shodno tome povećanju konkurentnosti tržišta.

38

LITERATURA

Knjige

Andrijanić, I 2001, Vanjska trgovina kako poslovati s inozemstvom, 2. dopunjeno i

izmijenjeno izdanje, Mikrorad, Zagreb.

Belak, V 1995, Menadžersko računovodstvo, RRiF, Zagreb.

Dujak, D 2012, Upravljanje opskrbnim lancem od strane maloprodaje kroz centralnu

distribuciju,Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osjeku, Ekonomski fakultet, Osijek.

Hrvatska gospodarska komora, 2011, Incoterms 2010: Pravila Međunarodne trgovačke

komore za upotrebu domaćih i međunarodnih trgovinskih termina, Hrvatska gospodarska

komora, Zagreb.

Kandžija, V i Cvečić, I 2010, Ekonomika i politika Europske unije, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

Matić, B 2004, Međunarodno poslovanje, Sinergija, Zagreb.

Previšić, J i Ozretić Došen, Đ 2000, Osnove međunarodnog marketinga, Masmedia, Zagreb.

Segetlija, Z i Lamza-Maronić, M 2000, Distribucijski sustav trgovinskoga poduzeća,

Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osjeku, Ekonomski fakultet, Osijek.

Samuelson, P.A. i Nordhaus, W 1992, Ekonomija, četrnaesto izdanje, Mate, Zagreb

Strahinja, D 2002, Međunarodna ekonomija, Express digitalni tisak, Rijeka

Vidučić, Lj 2004, Fimnancijski menadžment, IV. Dopunjeno i izmijenjeno izdanje, RRiF,

Zagreb

39

Elektronički izvori

Astrum, 2013., Trgovina na veliko i malo pogledano: 22.07.2015.,

online:http://www.astrum.hr/trgovina_savjeti_trgovina_na_veliko_i_malo.html

Atila, 2013., Od farme do stola – HACCP sustav pogledano: 21.07.2015.,

online: http://www.atila.hr/29/03/2012/od-farme-do-stola.html

CIA The World Factbook 2015., Switzerland, pogledano: 04.05.2015.,

online:https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sz.html

CIA The World Factbook 2015., European union, pogledano: 04.05.2015.,

online:https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ee.html

Dolce Milano, 2015., About, pogledano: 21.04.2015., online:http://dolcemilano.eu/about/

Državni zavod za statistiku 2015., Realna stopa rasta, pogledano: 06.05.2015.,

online:http://www.dzs.hr/

Ekapija, 2015., Poslovni običaji u Švicarskoj, pogledano: 04.05.2015.,

online:http://www.ekapija.com/website/bih/page/70460/Poslovni-obi%C4%8Daji-u-

%C5%A0vicarskoj

Hrvatska gospodarska komora, 2015., Registar poslovnih subjekata, pogledano: 20.04.2015.,

online:

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/osnovniPodaci/view?claId=24838657&rfrshparam=14308

35582508

McCain, 2015., Our Diverse Business, pogledano: 21.04.2015. online:

http://www.mccain.com/GoodBusiness/business/Pages/default.aspx

Narodne novine, br. 47/95., Zakon o porezu na dodanu vrijednost, pogledano: 22.07.2015.

online: http://narodne-novine.nn.hr/

Narodne novine, br. 133/12., Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, pogledano:

22.07.2015 online: http://narodne-novine.nn.hr/

Nestle, 2015., O nama, pogledano: 21.04.2015., online: http://www.nestle.hr/aboutus

40

Poslovni forum, 2014., Poslovni običaji, pogledano: 04.05.2015.

online:http://www.poslovniforum.hr/about/bon-ton.asp

Timocom, 2015., Pojmovnik transporta, pogledano 08.06.2015. online:

http://www.timocom.com.hr/?lexicon=1001291715577925|CMR|Pojmovnik%20Transporta

Ostali izvori

Interni podaci poduzeća LORIMEX d.o.o.

FININFO, 2015., Ostali podaci LORIMEX d.o.o., pogledano: 20.04.2015.

41

POPIS TABLICA

Tablica 1. Račun dobiti i gubitka poduzeća LORIMEX d.o.o. s iznosima u HRK..................18

Tablica 2. Izvještaj o novčanom toku poduzeća LORIMEX d.o.o...........................................19

Tablica 3. Analiza pokazatelja likvidnosti poduzeća LORIMEX d.o.o....................................19

Tablica 4. Analiza pokazatelja zaduženosti poduzeća LORIMEX d.o.o..................................20

Tablica 5. Analiza pokazatelja aktivnosti poduzeća LORIMEX d.o.o.....................................22

Tablica 6. Analiza pokazatelja profitabilnosti poduzeća LORIMEX d.o.o..............................22

Tablica 7. Analiza pokazatelja ekonomičnosti poduzeća LORIMEX d.o.o.............................23

Tablica 8. Proizvodi poduzeća Dolce Milano SRL koje naručuje LORIMEX d.o.o...............28

Tablica 9. Proizvodi poduzeća Dolce Milano SRL u ponudi poduzeća LORIMEX d.o.o. ......31

Tablica 10. Konkurenti prema registriranoj djelatnosti............................................................34

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Prikaz dugotrajne imovine u razdoblju od 2011. do 2013. godine........................16

Grafikon 2. Prikaz kratkotrajne imovine u razdoblju od 2011. do 2013. godine.....................17

Grafikon 3. Prikaz koeficijenta vlastitog financiranja poduzeća LORIMEX d.o.o. u odnosu na

prosjek djelatnosti.....................................................................................................................21

POPIS SHEMA

Shema 1. Organizacijska struktura poduzeća LORIMEX d.o.o...............................................15

42

POPIS PRILOGA

Prilog 1. Odluka o povećanju temeljnog kapitala.....................................................................43

Prilog 2. Teretni list ............................................................................................................ .....44

Prilog 3. Potvrda VEIS PDV identifikacijskog broja...............................................................45

Prilog 4. Maloprodajni račun....................................................................................................46

Prilog 5. Otpremnica/Račun za veleprodaju.............................................................................47

43

Prilog 1. Odluka o povećanju temeljnog kapitala

44

Prilog 2. Teretni list

45

Prilog 3. Potvrda VEIS PDV identifikacijskog broja

46

Prilog 4. Maloprodajni račun

47

Prilog 5. Otpremnica/Račun za veleprodaju

48