anselm grun - 01 krstenje.pdf

8/10/2019 Anselm Grun - 01 Krstenje.pdf

1/20

SAKRAMENTISAKRAMENTISAKRAMENTISAKRAMENTI

KrtenjeKrtenjeKrtenjeKrtenje

Slavlje ivota

Anselm Grn

Kranska sadanjost

Zagreb, 2003.

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................... 3Novi identitet .......................................................................................................................... 3Novo roenje .......................................................................................................................... 3Imati dijela s Bogom .............................................................................................................. 3Znaenje krsta ........................................................................................................................ 4

I. Sakrament krsta ....................................................................................................................... 4Otajstvo djeteta ....................................................................................................................... 4Voda ....................................................................................................................................... 5Voda ienja ......................................................................................................................... 5

Duhovna plodnost .................................................................................................................. 6Pokopati to sprjeava ivot ................................................................................................... 6Oduzeti smrti mo .................................................................................................................. 7Otvoreno nebo ........................................................................................................................ 7Bezuvjetno prihvaen ............................................................................................................. 7Nanovo roen ......................................................................................................................... 8Pomazanje .............................................................................................................................. 8Krizma .................................................................................................................................... 8Pristup k Bogu ........................................................................................................................ 9Krsna svijea .......................................................................................................................... 9Bijela haljina .......................................................................................................................... 9Preobrazba ............................................................................................................................ 10Ulanjenje ............................................................................................................................. 10

II. Red krtenja ......................................................................................................................... 11Postavljanje pitanja .............................................................................................................. 11Ime ........................................................................................................................................ 11Sluba kuma ......................................................................................................................... 11Biblijsko itanje .................................................................................................................... 12Znak kria ............................................................................................................................. 12Litanije svetih ....................................................................................................................... 12Polaganje ruku ...................................................................................................................... 13

Blagoslov krsne vode ........................................................................................................... 13Odreknue od zla .................................................................................................................. 13


2/20

2

Uronjen u ljubav ................................................................................................................... 14Kralj, sveenik i prorok ........................................................................................................ 14Slika Boja ........................................................................................................................... 14Svjetlo uskrsnua .................................................................................................................. 14Obred Efeta .......................................................................................................................... 15

Blagoslov .............................................................................................................................. 15Bit krsta ................................................................................................................................ 16III. ivjeti iz krsta ..................................................................................................................... 16

Krsna obnova ........................................................................................................................ 16Krten sam ............................................................................................................................ 17Izvor ivota ........................................................................................................................... 17U zajednitvu ........................................................................................................................ 18Blagoslovljena voda ............................................................................................................. 18Zaodjenuti se Kristok kao haljinom ..................................................................................... 19Kraljevski ovjek .................................................................................................................. 19Odluka za ivot ..................................................................................................................... 19

Saetak ..................................................................................................................................... 20


3/20

3

Uvod

Novi identitetU prvoj Crkvi krtenje je bio obred, koji je i u krtenika i u suslavitelja ostavljao dubok

dojam. Krtenju je prethodila viegodinja priprava. Po njoj su krtenici uvoeni u tajnukranskog ivota. Oito je prva Crkva znala odueviti ljude za ivot s Isusom Kristom i izIsusa Krista. Tu su oni doivljavali alternativu besmislenoj i bezbonoj hajci karakteristinojza kraj antike. U krtenju su krtenici prekidali sa svojom dotadasnjom biografijom.Odluivali su se za ivot koji nije bio samo orijentiran prema Isusovim rijeima, nego sehranio iz drugoga, boanskog izvora. Imali su osjeaj da tek po krtenju istinski dolaze doivota. Sve ono ranije bijae - kako opisuje Prva Petrova poslanica "mataios" = besmisleno iprazno, puka iluzija, "prividan ivot". U krtenju su naputali stari identitet, da bi u IsusuKristu nali novi identitet. ivot na kraju antike bijae obiljezen pozivom "panem et circenses- kruha i igara". To je bio dekadentan svijet. Izgubio se smisao ivota. Sve se vrtjelo jo

jedino oko radoznalosti i senzacija, oko uitaka i zabava. Iz ovih ispraznih zanimanja izlazilisu krtenici, da bi u Kristu nali novi identitet. Raskid s njihovim starim identitetom dojmljivoje dolazio do izraaja u nonim krsnim slavljima. Tu su krtenici goli silazili u krsni zdenac itri puta bili polijevani vodom. Odricali su se zla i besmislenosti bezbona ivota i odluivalise umrijeti ovomu svijetu, ne odreivati vie sebe polazei od uspjeha i ostvarenja, od uitakarazvratnosti, nego polazei od Krista.

Novo roenjeOni su svoje krtenje iskusili kao novo roenje. U Kristu su dobili jedan novi ivot.

Nova egzistencija proeta je iskustvom velike slobode. Krtenici sada sebe definiraju polazei

od Boga, oni su sada slobodni ljudi. Nemaju nad sobom vie nikakva cara. Vie nisu osuenina to da ispunjuju oekivanja drugih. Istinski su slobodni i mogu ii putem koji ih vodiistinskomu ivotu. A krtenje im je posredovalo iskustvo nove Boje blizine i ljubavi u kojojsu se osjeali bezuvjetno voljenima. Krtenje je za njih znailo posveenje u tajnu otkupljena iosloboena ivota i u tajnu Boga koji ih je ukljuio u krug svoje boanske ljubavi. Kad sukrtenici goli izlazili iz bazena i od biskupa - ili pak ene od neke ene - mazani miomirisnimuljima, doivljavali su sebe zaista kao nove ljude, kao ljude koji su posve zaogrnuti Bojomljubavlju. I ujedno su iskusili da su u Crkvi nali novu brau i sestre, zajednicu u kojoj suprihvaeni bez predrasuda, ali koja ih je takoder izazvala na osmiljen i ispunjen ivot.

Imati dijela s Bogomenja za ispunjenim ivotom, za slobodnou od oekivanja i zahtjeva ovoga svijeta

pokree sigurno i danas mnoge ljude. Ali mnogi se pitaju kakvu vezu ima ova enja s IsusomKristom, zasto im upravo zajednitvo s Kristom treba dati slobodu i ivot u punini. Bilo bidostatno poi nekim duhovnim putem. A on bi uspio i bez Isusa. Bilo bi sigurno potrebno

jedno posebno pismo da se opie Isusovu ulogu na naemu putu oovjeenja. Za prve jekrane susret s Kristom bio toliko fascinantan, da su preuzimali i opasnost progonstva da bi usebi iskusili ovu novu kvalitetu ivota koju im je darovao Isus. No, to je bilo to zbog ega suse ljudi toliko divili Isusu i to ih je pokretalo da svoj ivot stave na kocku? Druga Petrovaposlanica, koja Isusovu poruku prevodi u situaciju helenistikoga duhovnog svijeta,

obrazlagala je privlano Isusovo djelovanje time to nam Isus dariva sve to je dobro za nas ina ivot. U Isusu je zasjala Slava Boja. "Time (po spoznaji Boga i Isusa) smo obdareni


4/20

4

dragocjenim, najveim obeanjima da po njima postanete zajedniari boanske naraviumakavi pokvarenosti koja je u svijetu zbog poude" (2 Pt 1, 4). Krtenje nas oslobaa odputa koji ne donosi nita, koji samo vodi u izgubljenost, i daje nam dijela na boanskoj naravi.Imati dijela sa samim Bogom, to je zacijelo bila najvea elja traitelja antike. Ako ovjekima dijela s Bogom, on tek tada postaje uistinu ovjek. Tako se vjerovalo na kraju antike.

Tako je to doivio i Alfred Delp neposredno prije svoje smrti u zatvoru Gestapoa: "ovjek jeovjek samo zajedno s Bogom" (Delp 281). Ideologija nacionalsocijalizma koja prezireovjeka nauila ga je da ovjek za svoje oovjeenje treba boansku narav. U krtenju nam sedaje boanski ivot. Zadaa Crkve bila bi danas krtenje slaviti tako da ljudi po njemu naslutetajnu svoga ivota, da po krtenju iskuse tko su zapravo.

Znaenje krstaKad je krtenje djece malo-pomalo postalo sluaj, izgubilo se puno od egzistencijalnoga

uinka krtenja. I do danas ostaje nelagoda oko pitanja to bi trebalo znaiti slavljenje krtenjadjece. Ta dijete ne dobiva nita. U prolosti se tumailo, a time se shvaanje krtenja jooteavalo, primjerice, da se dijete oslobada istonoga grijeha, da od poganina postaje dijeteBoje ili da se krtenjem ulanjuje u Crkvu. Prvo shvaanje zvui magino i pesimistino kaoda dijete bez krtenja nije Boje dijete i da ne bi moglo doi u nebo. Ako se krtenje

jednostrano shvati kao ulanjenje u Crkvu, tada to prati neugodan okus naplate. Crkvu se tadashvaa kao udrugu koja eli to je mogue bre svoje lanove vezati uza se.

Pitanje je kako danas moemo shvatiti krst. I kako krtenje slaviti tako da ljudi budufascinirani tajnom ivota, da se mogu radovati daru djeteta koji im je Bog namijenio? Krtenje

je neto izvorno kransko. Unato svim slinostima sa idovskim pranjima koja su bilauobiajena u Kumranu, ono je ipak nesto posebno. S druge strane, u svim religijama postojeobredi vezani uz roenje djeteta. Svi narodi i kulture imaju oito potrebu obredima izraziti

roenje i boanski dar djeteta. I ovi obredi

esto se vrte oko teme vode i pranja. Dijete trebaoprati od svega to zastire njegovu pravu bit. I ono treba doi u dodir s istinskim izvorom

ivota. Ne elim ovim sveiem razvijati potpunu teologiju krsta, nego - kao i crkveni oci -slikovitim govorom pokazati to krst (ba kao i krtenje djece) moe za nas znaiti, kako gamoemo slaviti i kako moemo ivjeti iz stvarnosti svoga krtenja kao slobodni i bezuvjetnovoljeni ljudi.

I. Sakrament krstaKrst je sakrament. Ipak s ovim pojmom mnogi danas ne mogu vie nita zapoeti.

Sakrament znai "in posvete sa zakletvenom obvezom" (Neunheuser 825). "Sacramentum"

bijae zapravo zakletva rimskoga vojnika na zastavu. U sakramentu krsta krtenik se vezujeuz Krista. On time izraava da eli svoj ivot oblikovati zajedno s Kristom. Ipak sakramentznai jo i neto drugo. To je prijevod grke rijeci "mysterion". A misterij znai posveenjevjernika u otajstvo ivota, u otajstvo smrti i uskrsnua Isusa Krista. Pitanje je kako nam ovadva pojma mogu pomoi shvatiti krtenje djeteta.

Otajstvo djetetaU krtenju slavimo otajstvo djeteta. to sainjava njegovu bit? Tko je ovo dijete u svojoj

najdubljoj stvarnosti? Dovedemo li ivot djeteta u dodir sa sudbinom Isusa Krista, postat enam jasno, tko je zapravo ovo dijete, to znai ivot, kako ga moemo gledati oima vjere. U

svjetlu Isusove sudbine postaje nam jasno otajstvo djeteta, shvaamo da dijete nema samozemaljski nego i boanski ivot, da smrt nema nad njim vie nikakve moi da ono vesada


5/20

5

ima dijela na Isusovu uskrsnuu. Ipak, kakav bi uinak trebao imati obred krtenja u krtenikui u ljudima, koji slave krtenje? Obred nam otvara oi da dijete ne gledamo vie samo kaodijete ovih roditelja i ove velike obitelji, nego kao boansko dijete u kojemu Bog postavljanovi poetak, u kojemu u ovaj svijet prosijava neto jedinstveno i neponovljivo.

Ali obred uzrokuje jo vie. U obredu sam Isus Krist dotie dijete, ulijeva mu svoj

boanski ivot i svoju bezuvjetnu ljubav, dodiruje ga, posreduje mu Boju zatitu i pokazujemu njegovu ljepotu. O djetetu ne samo da govorimo. Mi slavimo njegovo otajstvo stavljajuiga u otajstvo Boga, kao to nam je to postalo najjasnije u Isusu Kristu. Ali u jednome seobredu nikada ne dogaa neto samo s ovjekom na komu se vri obred, nego uvijek i sasvima koji u obredu sudjeluju. Na samome malenu djetetu djelovanje obreda ostajeogranieno, budui da je ono jedva svjesno to se na njemu dogada. Mi slavimo krtenje i zasebe, da dijete gledamo novim oima i da vjebamo nov nain ponaanja i oblik odnosa prekoutvrenih obreda. Dijete nije samo dijete svojih roditelja. Ono je dijete Boje. Ono imaboansko dostojanstvo. Slobodno je. Ne pripada roditeljima nego Bogu. Ono e poi svojimvlastitim putem. Ima uza se anela koji e ga pratiti, koji e ga sigurno provesti i kroz ugrozeivota i kroz povrede dobronamjerna odgoja. Tako krtenje rastereuje roditelje koji su vrlo

esto izloeni pritisku da u odgoju moraju sve initi ispravno. Jer pogreke odgoja mogle biimati stranih posljedica i trajno nakoditi djetetu. Krtenje nam pokazuje da Bog naddjetetom dri svoju ruku zastitnicu, da je spasonosna Kristova snaga jaa od mehanizama naeneurotine psihe koju ranjavaju, da svako dijete ima svoga anela koji nad njim bdije.

VodaKakav je ivot koji slavimo u krtenju, razvit emo u nekoliko slika koje se javljaju u

obredu krtenja. Tu je najprije slika vode, oito sredinja slika krtenja. Za prve krane kojisu goli silazili u krsnu kupelj bilo je to dojmljivije nego za nas koji glavu djeteta samo

nekoliko puta polijevamo vodom. Voda je izvor i poelo svakoga ivota. Sve ivo proizlazi izvode. U bajkama se govori o vodi ivota koja ozdravlja rane i omoguuje zauvijek ivjeti.

Postoji slika zdenca mladosti. Tko iz njega pije, ostaje uvijek mlad. Izvor i zdenac su usvim kulturama sveta mjesta. Na zdencu se susreu ljudi, tu mukarci idu pogledati zarunicu,kao recimo Mojsije ili Izak. Zdenac ima erotsku dimenziju. I on je mjesto objave Boje.Hagara, od Abrahama odbaena slukinja, nalazi na izvoru vode ponovno odvanost za ivot.Isus susree enu Samarijanku na zdencu i govori joj o vodi koju e joj on dati. Tko od njepije, "ne, nee oednjeti nikada: voda koju u mu ja dati postat e u njemu izvorom vode kojastruji u ivot vjeni" (Iv 4,14). Tako je krsni zdenac onaj zdenac na kojem crpimo od onevode koja u nama postaje izvorom koji nikada ne presuuje. I erotska dimenzija izvora izdenaca postaje vidljiva na krsnome zdencu. To je konano ona ljubav Boja koja se na nas

izlijeva i koja u nama postaje neiscrpljivim izvorom. Naa najjaa ejest za ljubavlju kojanikada ne prestaje, jer se hrani s izvora koji nikada ne presuuje. Ova boanska ljubav darivanam se u izvorskoj vodi krtenja. Iz nje moemo uvijek piti kad naa ljudska ljubav bivalomljivom, kad nam nestaje meu prstima.

Voda ienjaVoda je u svim religijama i kulturama i snaga koja isti i obnavlja. Voda krtenja isti

nas od pogreaka prolosti i obnavlja nas, da bismo ivjeli kao novi ljudi. Odrastao ovjek,koga se polijeva vodom, to razumije bolje nego dijete. Ta od ega treba dijete biti oieno?Ako je Crkva srednjega vijeka mislila da se dijete pere od istonoga grijeha, mi bismo tomogli ovako prevesti u na dananji jezik: Dijete se izuzima iz povezanosti sa sudbinom. Sveto dijete optereuje, poevi od faktora naslijea sve do psihike situacije obitelji, koja je


6/20

6

uvjetovana iskustvima djetinjstva roditelja, djeda i bake, i predaka, pere se u krtenju. To sedakako ne dogaa magijski. Nije mogue reci, da se sve psihike zamrenosti jednostavnorazrjeuju krtenjem. Ali lijevajui na dijete vodu, moemo sebi zamisliti da dijete nijeosueno na to da ponovi sudbinu svojih roditelja, djeda i bake, da ono nije jednostavnorezultat rodoslovlja, nego da moe zapoeti sasvim iznova. to slavimo u krtenju, duhovno je

roenje. Dijete nije odredeno prolou, nego je otvoreno za novo koje Bog eli initi uovome djetetu. Dijete ne oblikuju mrane obiteljske tajne, nego aneo Boji koji vodi dijete uslobodu i ivot, unato svim upletenostima u naslijeenu obiteljsku situaciju. Moemo sebizamisliti da voda pere svu smuenost koju nanosimo djetetu, smuenost na temelju naih slikakoje nabacujemo na dijete i koje zastiru njegovu bit i kode mu. Krsna voda eli dijete oistitiod svega to potamnjuje jedinstvenu sliku Boju koja u njemu dolazi do izraaja.

Duhovna plodnostVoda je nadalje slika duhovne plodnosti. Ima ljudi koji su zaglibili u rutinu, od kojih ne

izlazi vie nita. Tu je sve osueno i skamenjeno. Krtenje nas uvijek iznova podsjea na to dau nama tee izvor koji nikada ne doputa da presuimo. Mi tu postajemo uvijek iznovainspirirani novim idejama, tu smo uvijek u dodiru s boanskom kreativnou. Tko radipolazei od ovoga izvora, nikada nee biti iscrpljen. Iz njega e proistjecati rad. On e imativolju za rad. I radovat e se ivotu koji u njemu procvjetava. Svatko od nas ivi i u strahu dabi mu snage mogle presuiti, da vie nee imati novih ideja, da e postati dosadan i prazan.Krst nam obeava da je izvor u nama neiscrpljiv jer je boanski. On e nas uvijek odratisvjeima i ivotnima i oploditi sjeme koje u nama hoe klijati.

Kreativna strana krsne vode postaje vidljiva u pripovijesti o krtenju poganskoga satnikaKornelija. Kornelije je u snu primio uputu neka zamoli Petra da doe k njemu. Kad Petar prednjim i njegovim domom dri propovijed, svi se napunjaju Duha Svetoga. Poinju govoriti u

jezicima i slaviti Boga. Svi idovi su se divili tomu da Duh Sveti silazi i na pogane. A Petarkae: "Moe li tko uskratiti vodu da se ne krste ovi koji su primili Duha Svetoga kao i mi? Izapovjedi da se krste u ime Isusa Krista" (Dj 10, 47-48). Krtenje vodom povezano je sposlanjem Duha. Prva je Crkva vjerovala u to da je krtenje vodom ispunjeno posveujuom iivotvornom snagom Duha Svetoga. Zato krtenje vodom moe ljude oploditi, posvetiti iobnoviti.

Pokopati to sprjeava ivotVoda moe imati i razornu snagu. Stari su se plaili opasnosti mora. Jo i danas

osjeamo razornu snagu vode u bezbrojnim katastrofama zbog poplave. U snovima poplava

uvijek znai da smo preplavljeni nesvjesnim, da vie ne ivimo mi sami, nego iz nekih silakoje dolaze od nesvjesnoga. Pavao ima pred oima ovu smrtonosnu snagu vode kad pie otome da smo krtenjem krteni u Kristovu smrt, i da nas je Bog kao i Krista uskrisio od mrtvih(usp. Rim 6, 3 i dalje). Krtenjem smo kao uronjeni u Kristov grob i pokopali sve to namsmeta ivjeti. Mi pokapamo svoj stari identitet kojemu je bilo samo do toga da postigne to jemogue vie novca i vlasti i ugleda, koji se vrtio samo oko sebe i bio zapleten u sebe.Pokapamo i svoju prolost koja nas je ranije odreivala. Pokapamo i nae ranjenosti i uvrede.Ne elimo se njima dalje sluiti da drugima pripisujemo krivnju za nau sadanju situaciju.Umiremo ovomu svijetu da bismo ivjeli kao novi ljudi. Vie nismo definirani uspjehom iostvarenjem, priznanjem i naklonou, nego Bogom. To znai pravu slobodu. Krtenje djetetanam pokazuje da se tu dogaa promjena identiteta. Dijete dolazi u dodir sa svojim pravimbiem, slobodno od ovisnosti ovoga svijeta. Ali i mi u krtenju vjebamo nov odnos premadjetetu. Ne elimo ga obvezivati na egzistenciju koja e biti definirana priznanjem i


7/20

7

uspjehom. Hoemo u njemu gledati otajstvo Boga, otajstvo slobode i jedinstvenosti, otajstvoboanskog dostojanstva.

Oduzeti smrti mo

Ako smo veumrli ovomu svijetu, ako ovaj svijet nema nad nama vie nikakve moi,onda to takoer znai da veivimo s onu stranu praga, da nam smrt ne moe nanijeti vienita. Kod svakoga roenja mijea se u radost zbog mladoga ivota uvijek i strah koliko li edugo ovo dijete ivjeti. U krtenju izraavamo svoju vjeru da ovo dijete nee nikada umrijeti.Makar ga jednom i zadesila tjelesna smrt, sebstvo ovoga djeteta, njegova prava jezgra osobenee propasti. To znaci da na odnos prema ovome djetetu nikada nee moi biti razoren.Boja ljubav na kojoj ovo dijete ima udjela i koja kroz nas struji, povezivat e nas i poslijesmrti. Ova vjera hoe nam odagnati strah da bi nam smrt mogla ugrabiti dijete. A slobodnostod ovoga straha sauvat e nas od toga da se grevito vezujemo uz dijete i i vrsto ga drimo.

Otvoreno neboKad promatramo Isusovo krtenje, pred oi nam dolaze i drugi vidici vode i krsta.

Marko opisuje Isusovo krtenje ovako: "Onog dana doe Isus iz Nazareta galilejskoga i primiu Jordanu krtenje od Ivana. I odmah, im izae iz vode, ugleda otvorena nebesa i Duha poputgoluba gdje silazi na nj, a glas se zaori s nebesa: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi svamilina!" (Mk 1, 9-11). Kad Isus silazi u vodu, onda je to slika toga da on prodire u dubinezemlje. Voda je u psihologiji slika nesvjesnoga. U krtenju silazimo u dubine nesvjesnoga, uponore vlastite due, u podzemni svijet u koji je sve bilo potisnuto, sve to smo iskljuili izivota. I upravo dok silazimo u vlastitu tamu, nad nama se otvara nebo. To je lijepa slikaotajstva kranina. Imamo odvanosti prihvatiti svoje vlastito ovjetvo, s njegovim usponima

i padovima, i s tamom koja se ugnijezdila u naemu nesvjesnome. Mi nita ne potiskujemo.Ali upravo zato jer imamo hrabrosti sii u vlastitu dubinu, nad nama se otvara nebo. Otvorenonebo nam naznauje horizont u kojemu kao krani ivimo. To je otvoreni horizont Boji.Naa dua ima udjela na prostranstvima neba, na sjaju zvjezdanoga neba, na ljepoti bojaljetnoga neba i na blagome svjetlu zimskoga neba. Ne trebamo o sebi misliti prenisko. Nadnama se otvara nebo. Na ivot dopire do Boga.

Bezuvjetno prihvaenIz neba Bog nama govori da smo bezuvjetno prihvaeni i da imamo pravo na opstanak.

Karl Frielingsdorf opisao je u svojoj knjizi "Od preivljavanja do ivota" da mnoga djecasamo uvjetno osjeaju pravo na opstanak. Ona doivljavaju da su prihvaena jedino akoispune odreene uvjete, ako imaju uspjeha, ako neto ostvare, ako roditeljima ne zadaju brige,ako ih je lako odgajati, ako se prilagode. Ako dijete osjeti da je prihvaeno uvjetno, onorazvija strategiju preivljavanja. Da bi bilo voljeno, ono uvijek iznova potiskuje vlastitomiljenje, potiskuje svaku alost i svaku srdbu da ne bi roditeljima zadavalo brige. Da bi bilopriznato, ono ostvaruje sve vie, potpuno se razdaje. Ali ono nikada nee iskusiti priznanje dokojega mu je toliko stalo. Tako nikada ne ivi stvarno. Odsjeeno je od ivota. Frielingsdorfnaziva ovaj reducirani ivot "preivljavanje". Da bi dijete moglo preivjeti, ono treba ovestrategije ostvarivanja i prilagoivanja. Ono moe ivjeti jedino ako iskusi bezuvjetno pravona opstanak. U krtenju ujemo Boji glas: "Ti si moj ljubljeni sin, ti si moja ljubljena ki. U

tebi uivam." Volim te, ali ne zato jer neto ostvaruje, nego jer je dobro da si takav kakav


8/20

8

jesi. Ti si posve dobrodoao, prihvaen, voljen. Ovo apsolutno pravo na opstanak kojedoivljavamo u krtenju pretpostavka je da ne samo moemo preivjeti, nego i istinski ivjeti.

Nanovo roen

Krsnu vodu oploenu Duhom Svetim, shvaa se i kao sveto krilo iz kojega se raajuljudi. Slika ponovna roenja opisuje jedan bitan vidik krtenja. U Ivanovu evandelju govoriIsus Nikodemu: "Tko se ne rodi nanovo, odozgor, ne moe vidjeti kraljevstva Bojega!" (Iv 3,3). Kad Nikodem to ne shvati, Isus mu tumai tajnu ponovnoga roenja: "Ako se tko ne rodiiz vode i Duha, ne moe ui u kraljevstvo Boje. to je od tijela roeno, tijelo je; i to je odDuha roeno, duh je" (Iv 3, 5-6). Ponovno roenje znai da je krtenik primio novi identitet.Njegov stari, njegov bioloski identitet bio je odreivan prirodnim prisilama. Ponovno roenjeiz Duha dariva mu slobodu. Dijete se u krtenju nanovo raa na vjeni ivot, tu ono bivapoboanstvenjeno. Ono vie nije tijelo (put), nije vie krhko i slabo, nego duh, to znai imadijela na besmrtnosti vjenoga Boga. Ono je postalo nov ovjek, uronjen u neprolazan,boanski ivot. Ovaj boanski ivot nije mogue vidjeti, mogue je u njega samo vjerovati.Ali ako vjerujemo u ponovno roenje krtenika iz Duha Svetoga, tada dijete gledamo drugimoima, tada otkrivamo u njemu boansku ljepotu, neto neprolazno i vjeno, to ve sadadopire do u Boju vjenost, tada veovdje na zemlji na licu djeteta nalazimo nebo, tada namu ovjeku postaje jasno otajstvo Boga.

PomazanjeDruga slika krtenja jest pomazanje. Krtenika se u krtenju dva puta mae, jednom

katekumenskim uljem a zatim krizmom. Katekumensko ulje jest ulje ozdravljenja. Pomazanjekatekumenskim uljem izraava da je ozdravljajua snaga koja dolazi od Isusa Krista jaa od

ranjenosti koje e dijete iskusiti u svome ivotu. Svako je dijete ranjeno, koliko god seroditelji prema njemu odnosili brino i pomnjivo. Ne moemo izbjei ozljede koje nampripravlja ivot. Odluujue je to kako se odnosimo prema ranama nae ivotne povijesti.Katekumensko ulje nam hoe tjelesno posredovati da u naim ranama nismo preputenisamima sebi. U obredu pomazanja izraavamo da Kristova ljubav struji u nae rane, da samKrist njeno dodiruje nae rane. Ulje uvijek znai njenost, ljubav, panju, ljubazan dodir.Krist nas ljubazno dodiruje upravo ondje gdje smo ranjeni. I njegov dodir moe ozdraviti naerane, isto kao i onda kad je Isus dodirivao i ozdravljao bolesnike. U pomazanjukatekumenskim uljem treba jasno pokazati i to da Krist danas eli ozdravljati preko nas. Mitrebamo djetetu biti kao pomazanje uljem. Trebamo ga okruiti svojom ljubavlju da bi ozljedemogle u naoj blizini ozdraviti. Mi trebamo ozdravljujue zraiti na dijete. A to e biti

mogue jedino ako kao Isus ljude njeno dodirujemo ondje gdje imaju svoja osjetljiva mjesta,ako ih podiemo i hrabrimo da se odvae za svoj vlastiti ivot.

KrizmaKrizma je ulje za kraljevsko pomazanje. U idovstvu su se uljem pomazivali kraljevi i

proroci kao znak da na njima poiva Boji blagoslov i da od Boga dobivaju novi autoritet.Krizma je ulje pomijeano s balzamom i mirodijama i ima osobito ugodan miris. Pomazanjeizraava da smo kraljevski, proroki i sveeniki ljudi, da na nama poiva Boji blagoslov ida iz naega ivota zrai poseban miris, dobar i ivotvoran a ne zadah smrti, kojega opaamo

kod ljudi u sebi razdrtih. Po krtenju smo postali kraljevski ljudi koji gospodare sobom ikojima nitko ne gospodari, koji sami ive umjesto da budu ivljeni od drugih, koji su u miru


9/20

9

sa sobom, i od kojih zato moe izlaziti mir. Mi smo ljudi s nedodirljivim dostojanstvom, sboanskim dostojanstvom i ljepotom. Prorok je onaj tko je otvoren i govori neto to je duangovoriti, koji ima neto rei itavim svojim ivotom, neto to samo on moe rei ovomusvijetu. Svatko od nas je prorok, a to znai on ili ona svojim osobnim ivotom moe izrazitineto o Bogu, neto to samo on moe u ovome svijetu uiniti ujnim i iskusivim. Svaki

ovjek je jedinstven, jedinstvena Boja rije, koja samo po ovom ovjeku moe odjeknuti usvijetu.

Pristup k BoguI svatko od nas je sveenik/ca. To je poruka Prve Petrove poslanice, koju neki tumai

Svetoga pisma shvaaju kao propovijed o krtenju. "Vi ste rod izabrani, kraljevskosveenstvo, sveti puk, narod steeni da navijetate silna djela Onoga koji vas iz tame pozva kdivnom svjetlu svojemu" (1 Pt 2, 9). Sveenik je posrednik izmedu Boga i ljudi. On imapristup k Bogu. Ali to to nama govori? Ako smo u krtenju posveeni za sveenike, onda toznai da imamo izravan pristup k Bogu, da u samima sebi povezujemo Boga i ovjeka.Sveenik je za mene prije svega pretvoritelj. On pretvara zemaljsko u boansko, on inizemaljsko propusnim za Boga, on u ljudskoj stvarnosti nalazi Boje tragove. Svatko je od naspozvan na to da materijal svoga ivota pretvori tako da u njemu zasja boanski ivot.Sveenik ima zadau da, sa svime to jest bude propustan za Boje svjetlo i Slavu. Tako usvakome ovjeku sjaji Boja slava. Prema Prvoj Petrovoj poslanici zadaa se sveenika sastojiu tome da navjeta ono veliko to je Bog uinio pojedincu i zajednici, gdje je i kako Bograsvijetlio njegovu tamu i ispunio svojim svjetlom. Sveenik je dakle i upozoravatelj i tumaljudskoga ivota. On u svakome ivotu nalazi boanske tragove svjetla i smislenosti.

Krsna svije

aDa je svaki ovjek jedan svijetli trenutak za ovaj svijet, izraava obred krtenja tako dasveenik pali krsnu svijeu na uskrsnoj svijei i predaje je krteniku. Ponekad doivljavamodjecu samo kao teret. Krtenje nam eli otvoriti oi za to da se sa svakim djetetom pojavljujesvjetlo u ovome svijetu. Stari si nisu zaludu zamisljali da se sa svakim ovjekom pojavljuje

jedna zvijezda koja sjaji na nonome nebu ovjeanstva. Svijet po svakome ovjeku elipostati svjetliji i topliji. To je nas najdublji poziv da oi ljudi oko sebe rasvjetljujemo i da unjihova hladna srca donosimo malo topline. Prva Crkva je nazivala krtenje "photismos":prosvjetljenje.

Krtenje dakle pokazuje ne samo da nam se s djetetom pojavljuje svjetlo, nego da jesamo dijete obasjano vjenim Bojim svjetlom. Prva Crkva je ozdravljenje slijepca u Iv 9, 1-

12 shvaala kao pripovijest o krtenju. U krtenju nam se otvaraju oi. Tu vidimo pravustvarnost. Legenda o svetoj Odiliji je ovo prihvatila. Na krtenju je progledala ena slijepa odroenja. Krtenje prosvjetljuje nae oi da u sebi spoznamo Boje svjetlo.

Bijela haljinato je kranin, izraava krtenje odijevanjem bijele haljine. Prvi su krani silazili goli

u krsni zdenac i zatim odijevali bijele haljine. Ostvarivali su ono to Pavao pie u PoslaniciGalaanima: "Svi koji ste se u Krista krstili Kristom se zaodjenuste" (Gal 3, 27). Pavaoposee ovdje za predodbom o nebeskoj haljini koja nam je pripravljena u nebu. Po krtenju

smo postali jedno s Kristom, odmah smo postali nebeski ljudi koji sada odraavaju ljepotuneba na ovoj zemlji. Odijevanje haljine nije samo neto izvanjsko, ono preobraava daleko


10/20

10

vie itava ovjeka, i njegovo srce. Po krtenju smo postali drugi ljudi. Dobili smo novuegzistenciju. Ispunjeni smo Isusovim Duhom koji eli prosvijetliti i nae tijelo, kao to uvijekiznova izraavaju crkveni oci. U odijevanju bijele haljine vrimo obred u kojemu seokuavamo u jednome novom nainu ponaanja prema djetetu. Moja sestra mi je jednomrekla za nekoga ovjeka: "On gleda kao da nekoga eli svui." Prema djetetu se trebam

odnositi suprotno ovomu, tako da se osjea odjeveno u bijelu haljinu, da se osjea zaodjenutoljubavlju, da se moe radovati svomu dostojanstvu. Moj ga pogled treba pokriti umjesto da garazgoliti. Obred uvijek znai i to da se uigravamo u jedan nov nain ponaanja, koji eovjeka opravdati vie od naih starih igara i uzora.

PreobrazbaSve slike i obredi koje smo do sada razmotrili govore neto o tajni pojedinoga ovjeka.

Ali - tako pitaju mnogi koji imaju u glavi nekadanju teologiju krsta - to to krtenjem postajedrukije nego prije i kakve to veze ima s Crkvom u koju se pojedinac krtenjem prima?Krtenje ne samo da pokazuje to je ovjek, nego i uzrokuje preobrazbu. Sakrament - govoristari katoliki nauk - se sastoji u tome da se neim vidljivim izrazi neto nevidljivo iposreduje ovjeku. Izvanjskim se obredom krteniku dariva Boja milost. Mi nita neglumimo, ne obavljamo ni neku magijsku praksu. Naprotiv, mi oitujemo ono to sam Bogini na ovome ovjeku. Crkveni oci vjeruju u to da u ruci sveenika ili kranina sam Isusdodiruje dijete i na njemu djeluje. to je Isus prije dvije tisue godina inio na ljudima, to inii na nama. Podie nas, dodiruje nas, ozdravlja nae rane, hrabri nas rijeima i dariva namsvoga Duha koga je u svojoj smrti izlio na nas. I uzima nas sa sobom na svoj put koji vodipreko kria do uskrsnua, do pravoga i vjenoga ivota. U prvoj Crkvi obred krtenja bio je zakrtenike velik doivljaj. Oni su osjeali da je u njima nastalo nesto drugo, da se tu dogodilapreobrazba. Djeca zacijelo osjeaju samo nesvjesno to se tu na njima dogaa. Teko je sebi

zamisliti da iskustvo krtenja na njih dublje djeluje. Ali barem se na opinstvu krtenihdogaa neto. Ono, opinstvo, dobiva nov osjeaj za otajstvo djeteta. I tako njihov odnos

prema djetetu postaje drukiji. A po ovome novom odnosu i u djetetu e se neto promijeniti.Krtenje stvara u ljudima prostor u kojemu dijete moe ii putem vlastitoga samoostvarenja.

UlanjenjeNakon Koncila krtenje je prije svega bilo shvaano kao ulanjenje u zajednicu Crkve. I

mnoge zajednice stoga pokuavaju krstiti vie djece zajedno na nedjeljnome bogosluju, da biu tome sudjelovala itava zajednica. To je teoloki ispravno. No to ipak esto ne odgovarastvarnosti. Jer, jesu li zajednice stvarno ono mjesto na kojemu se djeca osjeaju kod kue, na

kojemu se mlade obitelji osjeaju prihvaene i podupirane? Stoga je pravno valjano slavitikrtenje u malome krugu obitelji. Jer i tamo je crkvena zajednica, mjesna Crkva u kojukrtenik urasta. Ulanjenje znai vie od prihvaanja preko upne zajednice. Kranin uvijekivi u odnosima. On ui vjeru preko drugih. On u zajednici vjernika doivljava to je tajnanjegova ivota. Zato je ulanjenje u zajednicu Crkve osmiljeno jedino onda kad se krtenjemdogaa neto i sa zajednicom koja slavi, kad se ona obredima krtenja uivljava u otajstvodjeteta i u otajstvo otkupljenja i osloboenja po Isusu Kristu. Prisutnost kumova pokazuje da

je uski obiteljski krug probijen krtenjem, da dijete urasta u vei krug ljudi koji mu nudezdravo ozraje i jaaju njegovu vjeru.


11/20

11

II. Red krtenjaPromiljanje obreda krtenja treba roditeljima pomoi da sami svjesno priprave krsno

slavlje svoga djeteta i suoblikuju ga. Nije dostatno da sveenik sve predviene obrede svjesnoizvri. Obredi su tu za to da izrazimo svoje osjeaje koje inae ne moemo izraziti. Obredimogu na puno dublji nain zajedno povezati, nego to to mogu rijei. I oni nas otvaraju premaBogu. U njima u na ivot probija jedna druga dimenzija, dimenzija neba koje se dodiruje snaom zemljom. Obredi daju da lik Isusa Krista postane vidljiv u naoj sredini. U obredimakrtenja se ne radi samo o osjeajima i vjeri sveenika, nego i svih nazonih, a prije svegaroditelja i kumova. Zato se preporuuje da se i oni prije pozabave obredima i razmisle kako ihshvatiti, kako ih oblikovati i eventualno neznatno preinaiti, da bi uistinu postali zajednikoslavlje. Svatko tko je pozvan na krtenje, pozvan je i da neto doprinese slavlju. Trai sematovitost kumova. Ali drim da ima smisla da i pozvani ne budu samo pasivni gledatelji,nego da se upuste u obred, i eventualno i sami predloe kako ele unijeti sebe.

Postavljanje pitanjaKrtenje zapoinje s postavljanjem pitanja roditeljima i kumovima. Drim da ima smislada se ovdje nuno ne dri strogo formulacija koje predvia obred, nego da se roditelje osobnopita zato ele krstiti svoje dijete, to oni shvaaju pod pojmom krtenje i zato su izabrali baovo ime za dijete. Ja vekod priprave za krtenje dajem ova pitanja na razmiljanje. To jeonda za njih izazov da promisle to im je na krtenju vano. A oni onda moraju predzajednicom stajati uz rijei koje su izrekli, kojima izraavaju svoju vlastitu vjeru. Jedna enakoja se prilicno udaljila od Crkve zaplakala je kad je pred svojom rodbinom pripovijedalazasto eli dati krstiti svoga sina. Sjetila se koliko joj je njezina vjera bila utoite. I nije eljelada njezin sin ivotari bez korijena u toj neobvezatnosti i pluralnosti ovoga svijeta. Ona osje akako krtenje djetetu otvara prostor u kojemu e se osjeati zatieno i noeno.

ImeModa se intenzivnije pozabave i imenom koje su dali svomu djetetu. Ta ime nije

nevano. Ponekad je veime, polazei od znaenja rijei, jedan program za ovjeka. ovjekkoji se zvao "Donat", pripovijedao mi je kako mu je kao djetetu ovo ime bilo neugodno, alikako je sada za njega zahvalan. On je urastao u ovo ime. On sebe sada shvaa kao "dar", kaoBoji dar. S imenom se odabire i ime zatitnika, sveca koji bi mogao biti uzor ili program. Uzime se moe rasti. Ime nije samo jeka i dim. Kad se bavim imenom svoga zatitnika, otkrivami u samome sebi mogunosti koje bi inae ostale neiskoritene. Ja sam pozvan mojim

imenom. Toini i moju posebnost. Kad se bavim svojim imenom, ja sve vie i vie urastam utajnu svoje vlastite jedinstvenosti. Tada rado dopustim da me zovu mojim imenom. Tada se

poistovjeujem s imenom koje su mi dali roditelji.

Sluba kumaI kumove osobno pitam, kako shvaaju svoju slubu kuma. Neki tada kau da svjesno

ele pratiti dijete, da mu ele biti oslonac, sugovornik komu se uvijek moe obratiti i da svojuslubu vide kao zadau da i sami rastu u vjeri i da se uvijek iznova sueljavaju sa svojomvjerom. Kad roditelji u odgoju djece dou do svojih krajnjih granica, kumovi ele biti tu zadijete, da bi se ono moglo pokraj njih uspraviti. Upravo kad dijete - recimo u pubertetu -

roditeljima postane teko, korisno je imati nekoga treega, izvan obitelji, na koga se moguobratiti. Ponekad kumovi sa sobom donesu i tekst koji im otkriva otajstvo krtenja. Ve


12/20

12

traenje takva teksta pokrene u roditeljima i kumovima vie, nego kada ja od njih traim datrebaju svake nedjelje ii na svetu misu da bi mogli biti uzor djetetu.

Biblijsko itanje

Nakon pitanja upravljenih roditeljima slijedi tekst krtenja iz Biblije. I tu je takoersmisleno da roditelji promisle, koji biblijski tekst za njih najbolje izraava otajstvosakramenta krsta. Obrednik krtenja nudi bogat izbor moguih biblijskih mjesta. Neki odaberu

jedan tekst u kojemu se ne radi nuno samo o krtenju, nego koji bi vie mogao biti slika iliprogram za ivot njihova djeteta. Jedan roditeljski par izabrao je onaj tekst o oluji na moru ioblikovao itavo krsno slavlje na pozadini ove slike. Napravili su od orahovih ljuski malesvijee, koje su onda trebale svijetliti na oceanu ivota. Drugi roditelji su itali Psalam 139 ukojemu je rijeo Bojoj ruci koja nas okruuje sa svih strana. Njima je bila vana slika dobreBoje ruke koja titi dijete. Uz ruke oca i majke koje ga miluju, svako dijete ima i anela, kojisvoju njenu ruku ovija oko djeteta da ga zatiti od opasnosti i da mu dade osjetiti neiscrpivuljubav Boju, upravo onda kad ljubav roditelja doe do svojih krajnjih granica.

Znak kriaNakon kraega nagovora u kojemu sveenik tumai prije svega misli i slike, koje su

postale vane u zajednikoj pripravi, zapoinje stvarni obred znakom kria kojim ne samosveenik, nego i roditelji i kumovi i - ako je mogue - i svi prisutni obiljee djetetovo elo.Znakom kria izraavamo da dijete pripada Bogu a ne dravi, ne nekomu caru ili kralju. Ononije tu zato da ispunjuje oekivanja drugih, nego da u slobodi ide svojim putem. Kri je isimbol jedinstva svih suprotnosti. Za Ivana je to znak ljubavi kojom nas je Krist ljubio dokraja. Zato govorimo djetetu u znaku kria: "Dobro je da postoji. Sve na tebi je dobro.

Suprotnosti neka te ne rastrgaju. Ti si jedno sa samim sobom, jer si sjedinjen s ljubavljuBojom. Ti si posve prihvaen i voljen. Na tebi nema nita to nije dotaknuto ljubavljuBojom." A u znaku kria postaje jasno Boje obeanje: "Ja u biti s tobom, kamo god poe.Ja sam uza te. Ii u zajedno s tobom svim tvojim putevima, i krinim putevima,stranputicama i zaobilaznicama."

Litanije svetihNakon znaka kria zaziva se svece i govore pronje za dijete. Roditelji i rodbina mogu

oblikovati ovaj dio posve osobno. Jedna od mogunosti je ta da svatko razmisli o svomevlastitom zatitniku i krteniku poeli neto od onoga to je ovaj ostvario svojim ivotom.Jedna majka koja se zove Marija poeli da dijete bude kao i Marija spremno predati sebeBogu. Ili jedna Monika mu eli da nikad ne popusti, ni kad izvana sve izgleda bezizlazno.Otac eli sinu da se zna boriti kao Juraj. Za mene je kod svetoga Anzelma fascinantno to, dasu ga drali najljubaznijim ovjekom njegova vremena. Zato elim da dijete primi neto oveljubaznosti. Ili se roditelji jos prije krtenja intenzivno bave svecem zatitnikom djeteta ijeime dijete nosi. Tada mogu na ovome mjestu ispripovjediti neto iz njegova ivota i poeljetimu ono to ovaj svetac predstavlja. Djeca koja sudjeluju kod krtenja mogu veprije naslikatislike kojima izraavaju ono to ele krteniku. To bi bila prije svega za bracu i sestre dobrapriprava na krtenje. Neki premjeste pronje za dijete na in predaje zapaljene krsne svijeeroditeljima. Svi nazoni su tada pozvani da na krsnoj svijei zapale svoje vlastite krsne svijee

ili lampione i krteniku pritom izreknu elje kojih se spontano sjete ili koje su veprije bilinapisali.


13/20


14/20

14

Sigurno bi bilo premalo da se ovim obredom odreknua od zla jednostavno proe.Upravo je ono neprilagodljivo u ovome obredu izazov roditeljima da promisle kako da smisaoove stare prakse ispune na nain za sebe i svoje dijete primjeren. Kod krtenja sam pozivaosvu djecu da se okupe oko majke i djeteta. Ako su htjela, mogla su svoje ruke, kao zatitu,drati nad djetetom. Pritom smo uvijek pjevali isti redak blagoslova: "Ti si blagoslovljen, ti si

blagoslov!" Djeca su oarana gledala krtenika. A ovaj se u njihovoj sredini osjeao ugodno.Nastala je jako prisna atmosfera, zatiujui prostor, prostor sigurnosti i ljubavi u kojemu sedijete osjealo sigurno od neprijateljskih snaga i naleta. Tu je svima odjednom bilo jasno toodreknue od zla stvarno znai. A u prostoru se osjeala kvaliteta ovog izriaja i zatiujuegaprostora ljubavi i povjerenja.

Uronjen u ljubavNakon odreknua od zla i ispovijedanja vjere slijedi sam obred krtenja: polijevanje

vodom i mazanje krizmom. Pri polijevanju vodom neka djeca budu to je mogue blize. Nekaneto vide i doive. Trostruko izlijevanje vode na glavu djeteta, uvijek fascinira djecu. Kodtrostruka polijevanja sveenik govori: "I., ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga."Dijete biva uzeto u zajednitvo trojedinoga Boga. Uranja se u meusobnu ljubav Oca i Sina,koja se u Duhu Svetome izlijeva u srca ljudi. Ako je prikladno, moe se krsnom vodompokropiti i prisutne, da bi svi iskusili neto od oivljavajue i osvjeavajue snage vode i sviimali dijela u zajednitvu s trojedinim Bogom.

Kralj, sveenik i prorokMazanje krizmom istinski se doivljava tek onda kad krizma iri i dobar miris. Ja

krizmom maem ne samo dijete, nego i roditelje i kumove. Ta i oni su kraljevi, proroci isveenici koji na krtenju suispunjuju svoju sveeniku zadau. Pri mazanju govorim

vlastitim rijeima ono to sadri predviena formulacija. To moe glasiti ovako: "Krist ti je izvode i Duha Svetoga darovao novi ivot. On te pomazuje za sveenika da bude propustan zaljubav, za kralja da ivi kao slobodan ovjek svjestan svoga boanskog dostojanstva, i zaproroka da navjeuje rije koju sam Bog hoe donijeti u svijet da po tebi odjekne."Roditeljima i kumovima dajem pri mazanju druga obeanja nego djetetu. Majku pomazujemza sveenicu, kraljicu i proroicu, oca za sveenika da otkrije Boje tragove u ivotu djeteta,za kralja da sam ivi umjesto da bude ivljen, i za proroka da na svoj nain izrazi Boga.

Slika BojaZatim se na dijete stavi bijela haljina. Obred i to tumai upuujui na Gal 3, 27 da dijete

odijeva na se samoga Krista i u Njemu Boje sinovstvo. Bijela haljina je slika istoe ineporonosti. Ona izraava da je dijete posve propusno za Krista i njegovu Slavu. U djetetunam sjaji Kristova ljubav nepotamnjena ljudskim namjerama i sebinou. Stavljajui nadijete bijelu haljinu poelimo mu da jedinstvenu Boju sliku pokazuje neokaljanu i da iviisto i neporono i da se ne da slomiti ugroenou i napastima.

Svjetlo uskrsnuaPaljenje krsne svijee za sve je uvijek uzvien trenutak. Kad je palim na uskrsnoj svijei,

molim da svjetlo uskrsnua koje rasvjetljuje nosmrti, obasja sve noi ovoga djeteta. Ja drim

goruu svijeu uz dijete i poelim mu da u tamni svijet donosi svjetlo i toplinu tamo gdje jehladno i gdje prijeti opasnost ledenih osjeaja. Djeca zatim zapale svoje krsne svijee koje su


15/20

15

donijela sa sobom a odrasli svoje lampione na krsnoj svijei. Krsna svijea donosi u crkvupuno svjetla. Tu mnoga lica postanu sjajna i nastaje ozraje topline i sigurnosti. Postaje jasnoda je po ovome djetetu svijet postao svjetliji i topliji. Kad u njemu sjaji Kristovo svjetlo, tadamnogi ljudi smiju na njemu stjecati usreujue iskustvo da od djeteta odlaze utjeeni irasvijetljeni. Najee svi sa svojom svijeom u ruci stanu u krug. Ponekad i roditelji neto

priprave. Kupe plivajue svijee koje djeca mogu zatim staviti u krsni studenac. Ili na tlupijeskom i krpama naznae more u koje djeca postave svoja svjetla da kao svjetionici svijetlemnogima koji plove morem svoga ivota. Djeca se rado okupe oko toga mora svjetla i gledajuoarano u njega. Tu sjaj krtenja sjaji i u njihova srca.

Obred EfetaPosljednji obred krtenja je tzv. obred Efeta. Isus je gluhonijemomu otvorio usta i ui.

Krtenje znai da ovjek sada treba Boju rije pravilno uti i svojim ustima je navjetati.Gluhonijemi je bio ogranien u svojoj komunikaciji. On nije mogao ui u stvaran odnos sljudima. Mnogi ljudi danas trpe zbog nemogunosti stupanja u odnos. Mi u odnos ulazimo snasim osjetilima, uima, oima, ustima, naim osjetilom dodira i mirisa, naim rukama inogama. Stoga obred Efeta proirujem na otvaranje svih osjetila. U krtenju treba predoititajnu ljudskoga ivota. Neka ivot djeteta bude osjetan i pun smisla. A ovamo bitno spadasposobnost za odnose. Samo ako ovjek ivi svim osjetilima, on moe uspostaviti dobarodnos s Bogom, s ljudima, sa stvarima i sa samim sobom. Zapoinjem time da svoju rukupoloim na djetetova usta i poelim mu da govori rijei koje bude ivot i uspostavljaju mir,podiu i bodre druge, rijei koje zrae ljubav, ozdravljaju rane i tjee u alosti. Zatim otac imajka poloe svoje ruke na ui i na oi i izriu svoje elje. Tako je obred jedna mogunost daizraze osjeaje i elje koji moda nikada ne bi bili izreeni. Ta jako je vano kako dijete rabisvoje oi, zatvara li oi pred stvarnou ili gleda ljepotu ovoga svijeta i divi joj se, vidi li

dobro u svakomeovjeku, zra

e li njegove o

i toplinu i ivotnost ili samo ire depresivnost.Uima pak dijete treba uti to mu Bog hoe rei, to je stvarna poruka rijei koje od ljudi

uje. Da uje meutonove, da uje one tihe glasove, kako ih mogu uti samo ljudi. Da ujekao onaj Momo, da drugi rado dolaze k njemu da bi s njim popriali. Kumovi blagoslivljajuidodiruju ruke i noge djeteta i poele mu da ruke djelotvorno pomau gdje je potreba, da budunjene, da daju i uzimaju, da se otvaraju i primaju, da uzmu u ruke ivot i da ga s veseljemoblikuju. Da dijete svojim nogama poe pravim putem, da napreduje na svome unutarnjemputu, da nae pristup k drugima i da se na svome ivotnom putu uvijek iznova preobraavasve dok ne doe do cilja svoje preobrazbe. Jedan je estogodinji djeak elio na krtenjusvome bratu otvoriti i nos. Stavio je svoj mali prst na nos krtenika i poelio mu da uvijekmirii dobre stvari i da ima dobar okus. Po takvim obredima postaje roditeljima i kumovima i

brai i sestrama jasno to ivot zapravo znai, da krtenik treba iskusiti ivot u punini, kao tomu je Bog i odredio, sa svim mogunostima koje se nalaze upravo u osjetilima. Mi stvarnostzapaamo i dolazimo s njom u dodir po osjetilima. Osjetila su i mjesto iskustva Boga. Ponjima na ivot postaje bogat i plodan.

BlagoslovNakon ovih obreda koji se povremeno prekidaju pjevanjem, moli sada itava zajednica

namjesto djeteta "Oe na". Lijepo je da sada svi naine jedan ili dva kruga i dre se za ruke.Tako postaje jasno da je Bog zapravo Otac i prava majka ovoga djeteta i sviju nas, da jedinoBog moe darovati pravu sigurnost i utoite. U molitvi moe Isusov Duh strujati kroz naeruke da nas meusobno u Bogu povee. Zatim slijedi blagoslov majke i oca. Prvobitnaformula blagoslova jest polaganje ruku. U osobno formuliranu blagoslovu poelim majci da


16/20

16

djetetu dariva sigurnost i utoite, prapovjerenje i privolu za ivot, da se u svojoj ljubavi nerazda za dijete, nego da uvijek crpi iz izvora boanske ljubavi, da mogne uvijek zahvalnogledati na tajnu djeteta i radovati se njegovoj jedinstvenosti. Ocu u blagoslovu govorim dauzme dijela na oinstvu Bojemu, da podupire dijete i podari mu hrabrost za smione pothvate.Neka uvijek bude tu kad ga njegov sin ili ki trebaju da se na njega oslone i da mogu imati

dijela na njegovoj snazi. I neka ih prati na svim putevima, kamo god ih put poveo.Zatim blagoslovim sve nazone. Blagoslov izgovaram uvijek zajedno s roditeljima, kojiza to esto i sami potrae ili formuliraju molitvu blagoslova. Kad roditelji nad svimaizgovaraju blagoslov, tada postaje jasna njihova sveenika zadaa. Oni su djetetu darovaliivot, jer ih je Bog za to osposobio. Oni sada, u blagoslovu, hoe i svima poeljeti neto odpunine ivota, neto to je Bog svima pripravio. Blagoslov roditelja mogao bi glasiti ovako:"Blagoslovio vas milosrdni i dobri Bog. On neka nad vama dri svoju dobru ruku. Neka vambude svjetlo na vaemu putu. Neka vas krijepi svojom snagom. Neka vam bude izvor izkojega ete uvijek piti. Neka vam uvijek poalje anela koga trebate. Neka vas podie kad uivotu pokleknete. Neka vas ozdravi kada se stare rane opet otvore. Neka vas prati na svimputovima vaega ivota. Neka vas zakrili svojom spasonosnom i dragom blizinom. I neka vas

same uini izvorom blagoslova za vau brau i sestre. Blagoslovio vas dobri i milosrdni Bog,Otac, Sin i Duh Sveti."

Bit krstaKako e roditelji i kumovi zajedno sa sveenikom oblikovati pojedine obrede krtenja,

moraju sami istraiti u razgovoru sa sveenikom-slaviteljem. Nije to pitanje samo lijepaoblikovanja. Naprotiv, postaje u pripravi obreda krtenja jasno kako roditelji shvaajukrtenje. I oni e pritom sve dublje urastati u bit krtenja. Obred e pokazati svoje djelovanje.Ako je dobro pripravljen, dolazimo do sredinjih pitanja: to je ovjek? to je ivot? to

zapravo znai biti kr

anin? to sada krtenje stvarno zna

i? to je tajna kr

anskoga ivota?to znai odluiti se za Krista i zajedno s Kristom ii svojim putem? to uzrokuju obredi?

Jesu li oni samo lijep prizor ili mi vjerujemo u to to tu vrimo? Kako nam je blizu Bog?Koliko blizu nam dolazi u krtenju ovaj Isus iz Nazareta i kako on proima na ivot? Bih lisvoj ivot bez Krista oblikovao isto tako, ili Isus ima neki utjecaj na moj nain ivljenja,razmiljanja i djelovanja? Kad roditelji zajedno sa sveenikom dobro priprave obred krtenja,u njima se dogaa vie nego kad sveenik, moralizirajuci, na njih apelira kako bi bilo vanodijete kranski i odgojiti. Kad im se obredi protumae, mnogi roditelji ponovno otkriju svojekranske korijene. Ja im u razgovoru ne elim posredovati nemirnu savjest upozoravajui dabi ipak trebali ivjeti kranski. Radije ih kroz razgovor o obredima raspoloim da samipromisle kako ele kao krani svoj ivot shvatiti i ivjeti. I oni odjednom otkriju da

kranska vjera nije daleka svijetu, nego da im omoguuje ivot koji je proet slobodom idostojanstvom, ljubavlju i zatienou, snagom i osloncem. Oni osjete da je vjera zaistapomou ivotu i da dariva ivotu njegovu pravu kvalitetu.

III. ivjeti iz krsta

Krsna obnovaNa blagdan Isusova krtenja i u Vazmenoj noi poziva Crkva sve vjernike da obnove

svoje vlastito krtenje. Ona se tako nada da e krani ponovno ivjeti iz otajstva svogakrtenja. Budui da su, veina njih, krteni kao djeca, sjeanje na vlastito krtenje malodjeluje. Moemo ne znam koliko traiti da krani ive iz stvarnosti svoga krtenja, oniuglavnom uope ne znaju to to znai. Tko je krten kao odrastao ovjek, iznova e se moi


17/20

17

sjetiti to se tu s njim dogodilo. On moe kao to su to inili prvi krani - obnoviti svojeodreknue od zla i potvrditi svoju odluku za Krista sjeajui se svoga krtenja. Ali to to zanas koji smo krteni kao djeca znai ivjeti iz stvarnosti krtenja? Za mene ivjeti iz krstaznai ivjeti svjesnije i autentinije, ivjeti iz jedne druge dimenzije, iz dimenzije milosti a neiz dimenzije uinka, biti slobodan od oekivanja svijeta, djelovati iz nutarnjega izvora a ne

samo iz vlastite snage. injenica da sam krten uvijek me iznova stavlja pred pitanje: to toznai biti ovjek? Tko sam ja zapravo? Odakle dolazim? Kamo idem? to elim sa svojimivotom? to je tajna moga ivota? to znai biti kranin? Kako Isus Krist shvaa moj ivot?to mi on donosi? Koja je prilika u tome da danas ivim u zajednitvu s Isusom Kristom?Kako se razlikujem od ljudi koji nisu krteni?

Krten samZa Martina Luthera se pripovijeda da je na svoj pisai stol urezao rije: "Baptizatus sum

- krten sam". Kad god se nije osjeao dobro, kad je bio kuan sumnjama i osjeajima manjevrijednosti, pogledao je na ovu reenicu i kazao sebi: "Krten sam", a to je za njega znailo:ne radi se o mome uinku, ne radi se o tome je li sve to inim ispravno, ivim li ispravnopred Bogom. Odluujue je to da me je Bog bezuvjetno prihvatio, da me ljubi bez pridraja,da me Bog ini ispravnim, da moja pravednost dolazi od Boga a ne od mojih ostvarenja. Takobi sjeanje na nae krtenje moglo znaiti: postati sigurni da smo ljubljeni Boji sinovi i keri.Svaki ovjek u dubini svoga bia ezne za tim da bude voljen i da sam moe voljeti. Krst namgovori da smo apsolutno voljeni, da u nama ne postoji nita to je iskljueno od ove ljubaviBoje. Ljubav je temeljna injenica na kojoj moemo graditi svoj ivot. A Boja ljubav nijekrhka kao ona koju doivljavamo od ljudi. Ona nije podvojena kao ljubav roditelja koji svojuljubav esto vezuju uz traenje zahvalnosti ili nas u svojoj ljubavi ele esto vrsto drati uzase. Kad god sumnjamo u sebe, kad se osjeamo manje vrijedni, kad sami sebe odbacujemo,

sjeanje da smo u krtenju bezuvjetno prihva

eni mogla bi biti pomo

da sebe moemoprihvatiti i voljeti.

Izvor ivotaSjeanje na krtenje ne eli nas u prvome redu pozvati na to da vrimo Isusove

zapovijedi i pravilno postupamo. Ono nam eli, naprotiv, reci tko smo mi zapravo. Samo akosebi uvijek iznova posvijestimo tko smo, moemo ispravno ivjeti. Krtenje nam govori dasmo ne samo djeca naih roditelja, nego i djeca Boja. U sebi imamo ne samo svojstva kojasmo batinili od roditelja, nego u nas tee boanski ivot. Mi se ne moramo zadovoljiti samoonom snagom koju imamo u svome tijelu i u svojoj psihi. U nama tee izvor Duha Svetogakoji nikada ne presuuje. Iz njega moemo uvijek iznova crpiti, i onda kad nas snage ostave.

Tu imamo dijela na neogranienoj snazi Bojoj koja k nama tee iz ovoga boanskog izvoraSjeanje na vlastito krtenje rastereuje nas od optereenosti uspjehom, da sve moramo uinitisami, da moramo dokazati svoju vrijednost. I oslobaa nas straha da bi nam moglo ponestatisnage.

Ponekad stjeemo iskustvo da je u nama sve otvrdnulo. Osjeamo se skamenjeni. Posaonas ini krutima. U nas vie nita ne tee. Mi smo oko sebe sazidali oklop da se uspjenoborimo kroz ivot. Ali ovaj nas je uinio neosjetljivima. I odsjekao od rijeke ivota. U nasvie nita ne tee. Sve je postalo samo rutina. Kad nam se to dogodi, tada sjeanje na krtenjedaje da ponovno potee unutarnja rijeka. Ponovno dolazimo u dodir s unutarnjim izvorom.ivot eli tei. Otvrdnulost u rutini smrt je ivota. Krtenje nas eli sauvati od toga da seskamenimo. eli osloboditi blokade da ivot u nama ponovno potee.


18/20

18

U zajednitvuAli za mene biti krten ne znai samo ivjeti iz boanskoga izvora, nego i biti u

zajednitvu s Isusom Kristom. Kad pogledam u sebe, nailazim ne samo na svoju ivotnupovijest, nego i na Isusa Krista kao svoju najintimniju stvarnost. U krtenju sam srastao snjim. Kako ova injenica proima moj ivot, moje samozapaanje? Meditiranje moga krtenja

znai za mene da se nikada ne osjeam sam. Kad sada sjedim za pisaim stolom i piem ovuknjigu, ja se ne moram muiti mislima. Sa mnom je i u meni Isus Krist. Ne moram uvijekmisliti na njega. Ne moram svaki trenutak itati Bibliju da bih dosao u dodir s njim. On je umojoj nutrini. Kad postanem svjestan njega, osjeam se rastereen od pritiska da sam moramizdrati svoj ivot. Osjeam se ukljuen u odnos. Misao na Isusa u meni daje da kroz mojivot tee ljubav. Ja nisam izoliran, nego uronjen u ljubav koja se odnosi na mene osobno, alikoja eli preko mene tei dalje u ovaj svijet. Srasti s Isusom za mene znai nikada ne biti sam,i u osamljenosti znati za ovaj nutarnji odnos, nikada ne ostati bez savjeta, nikada bez utjehe,nikada bez ljubavi, nikada bez zatite.

Blagoslovljena vodaKrst se podjeljivalo u mnogim obredima. Svagdanji obredi mogu me podsjetiti na

stvarnost krtenja. Tu je obred krianja blagoslovljene vode. Uzimamo blagoslovljenu vodukad ulazimo u crkvu. Neki imaju i u svome domu posudu s blagoslovljenom vodom. Onizapoinju dan kriajui se blagoslovljenom vodom. Blagoslovljena voda hoe u namaprobuditi iskustvo (svijest) da u nama tee izvor Duha Svetoga, da se nismo osuili i sagorjeli,nego da u nama uvijek iznova tee svjea i obnoviteljska voda Bojega ivota. Blagoslovljenavoda je takoder slika toga da smo u krtenju posve oprani. Kad se prekriim blagoslovljenomvodom, nasluujem to znai biti sasvim ist, propustan za Boga, opran od svih smuenostikoje u meni iskrivljuju izvornu sliku Boga, opran od moje prolosti, od moje krivnje. Mrlje,

koje je na meni ostavila povijest moga ivota, nestaju. Ja sam sada, u ovome trenutku, predBogom, slobodan od svega to me prlja i oneiuje. U blagoslovljenoj vodi se krije obeanjeda mogu ponovno zapoeti svoj ivot od poetka, da svaki dan mogu zapoeti iznova i da nemoram biti vrsto vezan uz ono to je prolo, uz ranjenosti moje ivotne povijesti, uz mojukrivnju i moj neuspjeh. Kriajui se dodirujem svoje elo, svoje grudi, lijevo i desno rame iispovijedam tako da Boji ivot i ljubav teku mojim mislima, mojom vitalnou i spolnou,mojim nesvjesnim djelom i mojom svijeu da je sve u meni bezuvjetno prihvaeno i voljeno,ak i ono to sam rado od sebe iskljuim. Kriajui se blagoslovljenom vodom dolazim udodir s izvorom koji tee u meni i tai moju e. Osjeam se uronjen u boanski ivot, uboansku ljubav.

Blagoslovljena me voda podsjea i na to da sam u krtenju umro ovomu svijetu. Svijet

sa svojim mjerilima nema nada mnom vie nikakve moi. To to svijet o meni misli, nije vievano. Ja ne ovisim o potvrivanju od strane moje okolme. ivim u ovome svijetu ali nisamod ovoga svijeta. To mi daje osjeaj slobode. Svakoga jutra kad u 5 sati poem u crkvu ipritom se kriam blagoslovljenom vodom, posvijestim si: "Ti sebe danas ne mora dokazivati.Ti nisi od svijeta. Mjerila ovoga svijeta, kao uspjeh i priznanje, biti voljen i iskoriten, nevrijede za tebe. ivi iz svoje nutarnje stvarnosti, ivi iz Isusa Krista!" Kad se paljivopokropim blagoslovljenom vodom, u meni se javlja slutnja to znai biti kranin: bitislobodan, biti voljen, ivjeti iz stvarnosti Boje, imati nedodirljivo dostojanstvo.


19/20

19

Zaodjenuti se Kristom kao haljinomU krtenju smo se obukli u Krista. To esto zvui kao neka pobona reenica, ali koja se

ne odraava na moj ivot. U duhovnoj tradiciji bilo je uobiajeno da sveenik pri oblaenjusvoga sveenikog odijela, uvijek govori molitvu, kao: "elim se zaodjenuti haljinomspasenja." Ili dok stavlja stolu, govori: "Oblaim haljinu besmrtnosti." U naoj redovnikoj

tradiciji je obiaj oblaiti habit i kukuljicu moleci vlastite molitve. Kad ujutro svjesno oblaimsvoj habit, govorim: "Ja vie ne pripadam sebi, nego Bogu. I stojim u Njegovoj slubi, ne usvojoj." I mogu sebi zamisliti da me Krist obavija kao haljina koju nosim. Zajedno s njimidem kroz dan. Za korsku molitvu oblaimo preko habita kukuljicu, koju duhovna tradicijashvaa kao haljinu kria. Ako kukuljicu ne prebacujem prebrzo preko sebe, nego pomnjivo,slutim to znaci: srasti zajedno s Kristom, obui Krista kao svoju haljinu, suobliiti se njemu,obui se u njegova Duha.

Kraljevski ovjek

Mogu se sjetiti svoga krtenja hodei svjesno uspravno kroz ivot, osjeajui se kaokralj ili kraljica. Tada osjetim svoje dostojanstvo. Slutim kako bi izgledalo ako bih uistinuivio umjesto da budem ivljen, ako bih bio svoj gospodar umjesto da drugi gospodaremnome, ako sam u miru sa sobom. Imajui pred oima sliku kralja, proroka ili sveenika,doivjet u sebe drukije. A ako se osjeam drukije, drukije u i razmiljati i djelovati.Moje razmiljanje vie nee biti proeto time da sebe usporeujem s drugima, da se bunimprotiv drugih, da se na njih ljutim. Kao kraljevski ovjek ja u paziti i na njihovodostojanstvo. Tada mi vie nee biti potrebno da se neprestano bavim njima, da ihobezvrjedujem i vrijeam, da se osjeam bolji. Ako sam u suglasju sa sobom, ja u priznati idrugima prostor da mogu ivjeti u svome dostoianstvu.

Odluka za ivotU krtenju smo se svjesno odrekli zla. Sjeati se krtenja, uvijek iznova znai i odluiti

se za Boga i za ivot. Uvijek iznova doivljavam ljude koji su u opasnosti da potonu usamosaaljenje. Oni jedva da ujutro ustanu, jer su uvijek previe loe. Saalijevaju sami sebe ivrte se samo oko svojih depresivnih osjeaja. Njima uvijek iznova kaem: "Mora se odluitiza ivot. Kad ustane, ustani u ivot a ne u svoju depresivnost." Kad sama sebe ulovim u tomeda poinjem jadati se kako je sve teko, tada mi pomae sjeanje na krtenje. I tada sebikaem: Hou ivjeti umjesto jadati se. Hou sam oblikovati ivot, umjesto da se prepustimnegativnoj struji drugih. Odluujem se za ivot.

U crkvenoj godini su prije svega dva blagdana koji nas podsjeaju na vlastito krtenje:Blagdan Isusova krtenja u nedjelju poslije svetkovine Bogojavljenja i Vazmena no. Nablagdan Isusova krtenja pokropi sveenik na poetku euharistije sve vjernikeblagoslovljenom vodom. Svi pjevaju staru pjesmu "Asperges me": "Pokropi me, Gospodine,izopom, da se oistim, operi me i bit cu bjelji od snijega." U Vazmenoj noi blagoslivljasveenik krsnu vodu. Uranja tri puta uskrsnu svijeu u krsnu vodu i govori: "Molimo te,Gospodine, da po tvome Sinu sie u ovu vodu sila Duha Svetoga: koji s Kristom buduukopani u smrt, neka s njime po krstu ustanu na ivot." U naoj crkvi stoji pripravljena velikaposuda, da si vjernici nakon Vazmene noi mogu kui ponijeti blagoslovljenu vodu. Neka ihkroz itavo vazmeno vrijeme podsjea na to da su uskrsnuli s Kristom, da je ivot i u njimapobijedio smrt.


20/20

20

SaetakRazmiljanje o krtenju i njegovim divnim obredima ne eli pomoi samo roditeljima

koji dobro pripravljaju krtenje svoje djece. Misli ove knjige trebaju, naprotiv, potaknuti svekrtene da promiljaju o tajni svoga krtenja i pritom se uvijek iznova osvjedoe tko su postalikrtenjem. Slike krtenja ele svakog kranina podsjetiti na to to znai biti kranin, koja jeto tajna biti ovjek, od Boga posve voljen, imati dijela na boanskoj naravi, srasti zajedno sKristom. Krtenje je za prve krane bio toliko snaan doivljaj da im je uspomena na njegauvijek iznova stavljala pred oi poelo njihova ivota. Za nas, koji smo krteni kao djeca,moe biti korisno da si suslaveci krtenje posvijestimo da su se svi ovi obredi izvrili nanama. A onda moemo ove obrede meditirati i sebi zamisliti to to znai da smo pomazani zasveenike, kraljeve i proroke, da smo krsteni u vodi i Duhu Svetome, da su nam otvorenaosjetila. Tada nasluujemo tko smo zapravo, to je tajna naega ivota i to je tajna IsusaKrista s kojim smo u krtenju zajedno srasli.

Podsjeanje na vlastito krtenje moglo bi nam pomoi da postanemo svjesni svogakranskoga identiteta. Previe lako zapadamo u opasnost da se prilagodimo ovomu svijetu.

Tada ponekad uope ne znamo zato smo zapravo kr

ani i to nas razlikuje od drugih kojisvoje spasenje trae na trnici duhovnih puteva. Danas trebamo pomo da bismo mogli

svjesno ivjeti kao krani, ne zatvarajui se pred svijetom, nego svjesno ivei u ovomesvijetu, svjesni da smo u svijetu ali ne od svijeta. Potrebni su nam putevi za vjebanje u naojkranskoj slobodi i dostojanstvu. I potrebna nam je pomoda svoj ivot danas, budui da jeugroen tolikim tendencijama koje ugroavaju ivot, tako ivimo da on zaista zasluuje ovoime. Radi se o vjebanju vjenog ivota koji vesada dopire do Bojeg ivota, koji je protkanbesmrtnim Bojim ivotom.

Podsjeanje na vlastito krtenje moglo bi biti konkretan put, da se svaki dan iznovaotvaramo biti nae vjere i naega ivota, i tako ivimo svjesnije i autentinije kao krani.

anselm grun - 01 krstenje.pdf

Documents