ante vukasovic utjecaj j a komenskog na pedagoska i kulturna stremljenja u hrvatskoj prilozi 1986

Upload: miguel-collins

Post on 04-Nov-2015

36 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

Utjecaj J a Komenskog

TRANSCRIPT

  • Vukasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (1-2), str. 163-175, Zagreb (1986)

    UTJEOAJ J. A. IK!OMENSKOG NA !PEDA:GOSK!A I ;KULTURNA STREMUENJA U HRVATSiK!OJ

    ANTE VUKAJSOVl Filozofski fakultet, Zagreb

    163

    UDK '101 (457.13) 501 Izvorni znanstveni tekst, primljen 29. 5. 1986.

    Prema ocjenama bilQgmfa li tTecenzenata J. A.KiomenskY (1592-1670) je Jl)io veilJiIlci eki iloo2'JOf, pedagog, teolog, !pisac, pOV1jeSD.1liJar i politlicar, llla!jlpoznatJiija lino.st 'e;hos\lrnnallke oou1tulI1ne pDVlijiesti, lllaJjrvei slavel1iski ,pedagog, jedam. Old utemeljdtelja pedagogijslke 2'JI]am.OIsti, po-

    kreta ,kolskih :i IOdgoljlnli!hJ1ef1amni, orgamJiaJator Imod!eI1l1JOg :loolLstV1a, veliilkJi hrt.lil11aJlI~srt:, parbr:iota ~ uii'telj naroda.

    Nasuprot Islke.Pitlidimnu srednjega v1jelka, ~om,ensky je uilo da je ovjek sav-lieno br,e, >>IIlajodJl,rnijti Istrvor, id\iValIl mi!krokozam, hartno-nlija 'tijela :i duha. Odgoj ga mom fiOIrmliJra:ti II cjeILnii IlljegoV1a iOOa. SU!protno slrol'a!S't1i1kJOjfiil1ozofJijliposta'VIlja on p a III s lO fl j rtl kao mvu fil102'JOi1.ilju o jeditnstvu ,~1jeta (:mal~IidkJOZlma) li :ovJieka i(milkirokJozma), lO jedlimisWu Jjudslm IspOliooje j jediinS'tvlU ZDiaJIljOSlUi. PalI1sofija je s:veqpa mudrost, p!OZlIlaJV'alnje ;svega to tposlooji, IS'Veukunmo zna:nje, ffiLorof1ska sfunteza fi enoitkl!Qped!ija znam:ja, sveolpa ZJIlJalllIost, ISVlOObtiliVaJtnia, lUlIlJiiver-mLna mallllOst zamnos:tJi, IObr~vanJa ii 7IDallstv:errog pOiInOO!ja svij,eta ~ i'VlOtla, svestrano, :ir101ko pOStlalVlJjeno ii znaI1l!StvelnJO 'fUIllJdiJmno opOO obra-2X)fVal1l:je, 'za sve IjlUlde. Ta oriJgima1m:a pan:sofiijsika m~salO jo uv;iljek 'je vrlo aikttuallna. I !ll r~dobiljlU ,manSltrveno - tehJnillke ,flevolrucij,e ona lIlaJS olnspi.ilrira da traitmo Irje,enja ,klOja 6e 'Onem'Oguoiti, tilli hatr IUlIDanj~ti, jedinlOS'traJl1t)st :i otuenost suvremenogoVijeka i In}egov.a oibrazova:n:ja.

    Jedno od temeljnili InaeLa pedagogije Komenslrog i12JraJlava .se II 1JOmeda odgoj mora b:itti us:kladu s ~plii'rod!dm, pr.iIrodom ovjeka lj pIiilrodom U1dpe. Oovjek Je diilO 'Pmrode ~ zatlO m10ra !b~tili podreen nJe-lIllim ~a. Zas[)]ilVanjem odgojnih !za!konli!tlOsti i postUjpa!ka :na pIii-lIiodm.im osnovama, ustaJO je !protJirv ;slk1oIaJstilkogignoniJ:00I11lja ilvota. Je ,Iii njegovo os1alnijanje na !pIrioodu, njeno Ior.goosw jedlilnsttVlO ii. mlronJi-tos,ti, bilo pozIDaJto Rueru Bo1kovliiu ;pdldlkom IstvaraJIlIja rteornj:e prti.-r.odne fiJJO:rof1ij 1e - trebaJ1.1O hi despittati. Isto ib!i taiko tJreba1oprouitli utjecaj njegove tPaJ1lJSo1iije na 'i1illorotS1ka shva6amJja li nastaIVU f1Horof~Je u naim prosJt:or1i1111ia. U OVlOl11

  • 164 Vukasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (1-2), str. 163-175, Zagreb (1986)

    hdjd, \POtit:a1e Nl na meusobinJo poV'ezilVanje li zajedn:i1ko djelavaJnj,e. Raa se ideja slvesla'V1eI1s\ke sloodarnos1:ii. Te~nja za duhJovinirrn j e dim-stvom iSImr'ensik~h naroda sJjedil11javala Je ehe, Hmr,ate ,i dJ.1uge sLaven-ske Ill:arode u OOzbi protiv !germansllcih i ~naalI1sk1ih p~it]saka. OSiObd:to je bldslro pove2Jilv1aLa HIWflI1is~u i elkJU jer su :se nalazile II sliillnirrn IUrvjetiIna. Ta je \pove7JamJOst lIl1aIl'Iootto dola do izr;aaja na kultUlIinio-"'prosvjetlIllom \podruju a ootovala se u S'vestramioj ISiuradmJji, .meusobnilm utjecajlitma i !Vrlo jpriJSlnirrn kon~tiuna ui;telj.slkWh pdkJreta. A iprva-ke tih :pokJOOta,poptllt svjetla II tami, osvjeHjavaile su, Il!aidahnjlhlla1e dvodiile hUmamiilstiJke, demokroatls'ke :i ;patmiJotske ideje J. A. KomeIlJslkog.

    PRVI SUSRETI

    Neposredniji ,klOnmkrtli zapoeli ISU nepo:sJ.1edJno nalkicm revJolucilO-naril11e 1848. godine. Zadojooi IplwbuelIllOm nacion:aJ1IlJOm svlij,e6u u vri-j:eme ~Jm:,slrog prepOiliOd:a,trodesetih i etJl:desetli!h gadliJna, rodreeniJm li!be,mlLizmom lIlIalkioIn !revoltucloln'aJrniJh .zlbiV1anja i sla'VtmslklOm uzaj1am-JlJa6u, hf!V1atSlkli omlladWnai Skender F,alb\kovi ii Barvol F~anoelj ve 1849. odlaze lU Ptrag, gdj.e su Ise lU mNOdu Bude os:pOls:obllja'Va1i za uliltelj.sIlci pOziv [ nadahJn.>jiiIVrahl 'SJobOldoljrtlJb:i~m, ipa1JrilO1Jsktm .i lOIPesla'Viefilslcim ~deai1ima. Tu su Ise nepoSI1ooije Uipozna1i s pedagolkillm konoepcljlalIDa J. A. Komelns\k.1Qg i K. S. Amerlitnga, osobnIO se upo~na:li li. spdjial1Jeljd!lli s hudu6iJm plI"Vlacima .i organJiJza1:lOI1ima e!kog uiteljskog !pOkreta. S. Fablkov~1 se u ;P["agru i oenio MariJom Frechavom, koja je, :kaIO Marija Faiblrov:ii, postaJla ts:vj.ellaJo liIkhrwats!1rog ui,te1jt~tva. Ne:to IkaJSnije ti Ljudevfut Modec ,pohaa d zaJ\11I1ava ,uirtelj.sllw1rolu na M:aloj Stmnli lU Piralgu.Po poV1r~u lU Hrvatsku, ,svU su Ise ulkljuili ill lnalpredn/i ud.tel(jskd ;pokiret, [POd rvodSlt'VlOm IVall1aFiJJipo!V1ia, a 'Uskoro

    e (pOsrtarti njegovi Illajibl:ili :sumdlnkli ti organizatori hrvatskog uiteljSItva.

    Pored hrva:tskliih iUlilte1ja, to !su .se ,Uro1ovraJlli u P,ragu, IpO!s11ojailo je neIlooldJro m[adih Ceha: Vjenceslav Zaboj Mamk, An1Jun TrlUhelka, Fimnjo StjepatnJek fi SebaJId Oi!h:laf, ,klO'jli .su Ise, u :isno 'V1rij'em,e, napaj'ali .idejama ,slaJVeIllske uzaDamIIlJOsti., odnosno Is~bodaf[1skim, IJ.1odoljuihnim i tPeidago!lcim'lildealiima Komenslkog \i Amer:lJilnga u )~Budeu. Oni su jO' ila wijeme lkolovaarja IUUi~teljLSlkoj :lkoli, !illi nelposreooo [laJkon roga k1aJO 'mladi !l.lil1Je~ji, doli u Hrvaltlslku, koju su pUlIlim ~arom pmgrl:ihi \kao iSIVIOju lIlOVlU dlOmOVlirtru, u:~ljuClil!i. Ise u [)JaJpredIlJi uirt:eljts'ki .pdkiret, ;pOIstalli ~prvaoima toga pokreta li u liIV10t prorodili pedagoIke idej,e SVIOj!ih ruOiJtela J. A. Komensk1og ii K. S. Amerl.iJnga. Tdje!kom kiolloVianja u P~, ti. u hrwa1lslrom uooeljskJom. p~etu, izgraiene su v~ste Ispone waJts\ke POV'ezanJOstli meu elcin1 ti. hrvatskim. uiteljstV1Om.

    Nalk!oIn revolucliooalIlne 1848. [p.rtiIlike su vrlo teke, ali j!OCa:jlU te~je za ISW1aJIialIlJ,em domare pedalgokie lditeraJture i ;ve U PMnim dJeLima prisutne ISlU. lideje J. A. KomenslkQg. GOidJ1ne 1850. iJmla je lU Zagrebu Obuka malenih ili katehetika Stjepana lLijaev.i6a. Knjiga ISe moe

  • Vukasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (1-2), str. 163-175, Zagreb (1986) 165

    smatrani ;PrWm priJru1nJiikom iiZ pedagogije .. U njoj 'se aJUtor poZiva !Ila J. A.Komen~og, ve1i1kli je ~lk nj'egove zorne lIlJasta'V1e i drugih pooa!gokih d dildalktlikilh maela.

    U tlO VlriJeme u Hrvatskoj mje bilo pedagokih lJilsrova i 'asopisa, a osjeala ise potreiba za po(plllJ.ariiZiraln:jerrn uenja Komenslkog. Zato su laillJoi 10 njemu :i njegovIim illdeja:ma publkiiJralni u 1mjdoovcim asqprusima.1 Godine 1859. lU 1Jagr.ebu 'jre Z3lpOelo ~la.mt!i Napredak, p:rvi ii .glav-na pedagoki asqpils lU Hrva1JS\kJOj, a ve 'll drugom 'godi'tlU 1860. do-nOSli dva irada pOSl\ne6ena KJOm:ensloom. U brojIU 7 je lanak lO njegovo~ Didaktici,2 a ill broju 9 su prijevlOdIi lUl10mJalkJa iiZ roga dJe1a.3 Napredak je tijekom dugog :vdjeka sVJOga ~zl~ja s p!OSlebnlim. '8iilmpatiti~a pra-tio pedagoki 7liJvot u ie:lroj, O

  • 166 Vukasovi, A., Utjec(1.j . ", Prilozi 12 (1-2), str. 163-175, Zagreb (19.~6)

    LnspiI1iraJno 200.;tom obljetmioom :S1U!1tJi J. A. Komens1rog, ulte1jstVlO je, pod rv!OdSltMom svoga :prvalkJa l. F.iJ11pov;ia, 1870. \OSII1'Ovalo ill Zagrebu !pedagofk{)o!knJi!~evtno dl1uitvo Hrvatski pedagogijsko-knjievni zbor, kao oblilk iV1l1stOg sta!leJrog ,Ulc1ruliJvam.j:a :i Ipedalgolkog u5arvr

  • Vukasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (1-2), str. 163-175, Zagreb (1986) 167

    nedovoljno 'I1azv.iJj:enilm IPredlklolsklim ustaJnovama, HPKZ J'e 1886. godine objavio djelo J. A. KamenSIkog Informatorium za kolu materinsku, koju je ,s elkOg preveo V. Z. M!atirk,11 lDasljad:aJIl u !SiVOjrum tnamjerama i iOdjlentaJai~i, nbor je pristupio preV1Oelllj;u ii laltiinslrog izdanja Velike didaktike, da hrvatslkom UlirteljsTvu jpnu2;i J1lIalj/Va!nIi'je idlj'eLo KJOmenslkog. Pnije\llod je IObjav~o dr J. Golik, la bI"VIal1islkJo d~danje Velike didaktike poja~i'Lo Is'e 1900.godJme.12

    PJ:1os}ava 300.;te i()blje1mice lloenja KJOmoosklog, godine 1892, bila je vrlo :sveana. Uirteljlstvo JIU je Ipoidtglo na IralZlirnu qpooaJrodnO!g slavlja.

    P'I1os~e su odravane u cIjeloj Hrva1:isikoj - .u Is:villm lU&telljlsklirm dru-tvima irom Sdl3!VlOIlJij,e, S nijerri1a, HlWatslkog mgorJa, lJi!ke, Istre, Dalma-aiJe. Glavna Siveall1!oSt je blila lU Zagrebu, aLi su V1etilkri. !Odjek drmale :i tpliosm'V,e lU Oslijekill, Var~d!ilnu ii drugillm gradovima.

    Hrvatski pedagogijsko-knjievni zbor je svojIU XX glalVJlJU skup-tinu, odranu 1892, .posv~etilO ,usrpomenli na J. A. KometnSilrog. ,o njego-vu ivotu, !radu i maienju za ,SUMremeIllU ;pedaigpgJiju, opdlmo je ti:zlagalO Ljurdooit DvoI1Ill~kovi'. N.J~v:o S'us1JaV!l1JO i doklumentitra:nto ;i:zlaganje objavljeno je tU Napretku, u illaSita~lcilma, kroz tri broja aJsqp'i!Sa.13 JubHe'j 300.;te oblJj;e1mlice roenja HPKZ je Obiljeilo !r:roaV1alI1jem stu-dije Josipa K,1ilke IkJo}a je posveena ~tu .i Iradu ~e1Ji1rog slaveulISIkog pedagoga. Studiju Je lSeklog na hrvaltlSlki (preVeo V. Z. Ma~ilk, a !izda-.na 1'e ill skladu sa slavenskom or.ijentacilj1om Zbora li t:emjlOm da se ruva;tsi}rom ,u!ite'1j,stvu priJb~i:e ,pog1ledJi Li odgojna naela KomensklOg.14 U povodutlOga je V. Z. M'aN'k 'preveo .i u N'1a.s1lil1:loj na1kJ.adi obja'VoiJo jo Jedrro djelio pos'Vieel1lo Kiomen:s kom , pod lI1IalSlovom: Jan Amos Komen-sky - veliki uitelj naroda.15 U Oa!Sit :Estog jubileja lUrlJtelj,sk!O drutvo Zajednica u Osijeku je IOligalI1mlraJID piIDslarvu ii :izdalomarnjiU l~o1ektWnu monografiju [pOsveenu lUs\pomeni ll1a J. A. Komen:slkog.16

    ~od Ikraj XIX li po6etlkiom XX ,stIOljea drutvene oi poiJ.rutiOke !pri-li!ke su Ise :pogoraJle. One ,PQgaaju li Hrvatski pedagogijsko-knjievni zbor. Zbog her.bartJovskti 'klondiipimn:ih ud~benilka iiz pedagnglije, povi-jesti pedagogije, di!dalk1:l:ilke :i rpose:brilih Imie\tJOdlilka IStj~a BalSariliOOk.a ti :uiteljlskiim kolama i u HPKZ iPrevlaJdalva herbaTtOV1slka orijentacija.

    11 Jana Amosa Komenskoga, Informatorium za kolu materinsku, s ekog preveo V. Z. Mafik, Hrvatski pedagogijsko-knjievni zbor, Pedago-g.ijska b.iblioteka, knj. 18, Zagreb, 1886.

    12 J an Amos Komensky, Velika didaktika. S latinskog preveo d[' J. Goli!k, Hrvatski pedagogijsko-knjievni zbor, Pedagogijska biblioteka, knj. 38, Zagreb, 1900.

    13 Lj. Dvomikovi, J. A. Komensky i dananja pedagogija, predavanje na XX glavnoj skuptini Hrvatskog pedagogijske-knjievnog zbora, 31. ouj-ka 1892, Napredak, Zagreb, 1892, br. 11, str. 165-170; br. 12, str. 181-185; br. 13, str. 197-200.

    Ho J. Klika, ivot i rad Ivana Amosa Komenskog, preveo V. Z. Mariik, Hrvatski pedagogijsko-knjievni zbor, Za~reb, 1892.

    15 Jan Amos Komensky - veliki ucitelj naroda, preveo V. Z. Matik, Trokom spis'atelja, Zagreb, 1892.

    111 Uspomeni Jana Amosa Komenskoga i tristogodinjici njegova na-roenja posveuje uiteljsko dru.5tvo Zajednica u Osijeku, UrediH M. Vukovi i D. Hire, Osijek, 1892.

  • 168 Vukasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (1-2), str. 163-175, Zagreb (1986)

    Ali se jiavlja i k::dttilkJa taJkrvog ,stanja. Jedan dlilO ,mlaih; 1ilbera1nljih li nacionai1Jno isvj.eSlIl!ilh uitelja oSl111r\l1a u Zagrebu 1904. g. drugo u6i:teljS!ko udrueinje: Hrvatsko drutvo za unapreivanje odgoja17 i pokree noVli. pedaJgokli aJSIQp:iJs Preporod,kaJO glasilo toga Drutlva.tS NIOVIO Dl'1utvo li. 8ISO!pis Preporod energiltrloiSDt1G'aju IProti'V germanizaoije, her-bartovsike :Mcole i lPedaigogije, zastJujpajru 'ideje nove kole i re-romnne pedag1OgiJe, mlau ise ,za ITIaoodallU kolu i 'Pedagogilju, za ire povemval1llje slaNensJcih naroda li :pedagoga.t9 Slijedei ;1deje Komoo-skog o demdkra;tSlroj naJrodnoj koLi, njenIOm pove2'lilVanju sa livo:tom li o n8lStavi na maitemnJsIkom jeziku, hPvatsik:i uitelji i njihove orgmi-zadje ustaju protiv veroatL~a i fiormamma u znanju uetnillka, zastu-paju peoogokii .realdlzalIll, bore Ise za af1r.madju uitelj:skog stalea, akademsko obrawvanje uitelja i IObaveZIllU osmogodJiin ju naJmanu kolu.

    RADOVI U POVODU 200-te.OBUETNICE SMRTI I 300-tc OBUETNICE ROENJA

    .o J. A. Komensllrom mnogo se p]salu u raz1t6ittm Listov!1ma i asopils.ima. Naj~~e lU UstoV!ima ti asOtpilsima pedagokog Ikar alktera , ali je zanilmanje za tog pedagogijskog iklaSl~ka IprelazHo njihove okvire pa su se 'latncii o nj:etnu lPojarvrtjiir\na1i u ik;Illj:revnim i opekul tu:r:nilm aso.pdJsima, u 'dmJevm;imtiJs1JaV:ilma li 'oosopilsilma za 'mlade; tl asopisima i Ilistovilma to iSU i~lazHi :ll Zagrebu i lU .dnugilm gradovima u Hrvat-SIk!oj. U ir~dJ

  • Vukasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (1-2), str. 163-175, Zagreb (1986) 169

    pr.atiJo Napredak. On je u jubila:moj 1892. godWni objavio trinaestpni-boga posvee!IllihKJOmeI1lsUrolrI1, a 1893. jo ,tri rtJakJva lpr.iiloga. OtlOlm jiU-blhleju Komens1rog 'VJrlio mnogo ;pr.iJloga iSlU objavili alSloprus.i: Hrvatski

    uitelj (7), Vienac (7), Knjievna smotra (6) i 'dlnugi. Nal2livali su .ga p'~aJU~teIJem ISllavenJslkiJm, uatelj-em naroda, uOiJteljiem mu!lrotI1pIllikom i ooem modeme pedagpig\ilje. Gotovlo da li L1l!ije ibHo !njegove !ideje o 100-joj!se nije plisaJlJo. PJ:iilkaJzJilva~i sunDegova djela, !lmnoopoije, objavljiiva1i popiJse Taldova,ptOs~i mu pj:eSlffie, ,studije li 7lbOlmikJe radova. SvoMm p:rilozlilma iistliC'aJlli. :su Ise: l. F1illi;p!o'V1i, V. Z. Ma:ffilk, B. Inlrof, S. Bauer, J. Skoda, uj. !DvIoIrnlilkovi, J. Horvat, M. ~ba1i, S.' OiWaf, l.;j. Modec, M. Fablkovi, D. Trstenjalk ;i drugi.

    SPECIFICNE OKOLNOSTI I JUBILEJ 2S0-te OBLJETNICE SMRTI

    Izmeu dva sV'jetska rata, tj. za v,mjeme stalre Jugpslarvije, tU Hr-vatslkoj je ob:arvl}e:no dvadese.taJk mdova ,kIoj~ ISU posv;e6enli J. A. Ko-me.nsllrorn. GodJime 1920. slaJVljena j:e 2504a oblj,el1mJica Ismrtd.P.roslave su odraJVrune ru veim gradOVli!ma. T:a:ko j'e Hrvatski pedagogijsko-knji-evni zbor u Zagrebu Jednru :svojru !sjednicu posw1ji!o Isj'e6a:nj:ima na tog pedagoikog v'eliikaJlla. O !Il:Je~ i'V1o.tJU, 'rooo li \Dljegovrilm dljeJl1ma refenilI1ao je prof. JIOsi~p SIkaVli. Oirvo1mJOm !prutu Komens!kog, o il1lje-gnviimkoinCelpcillj,ama, znaenju m. napred:alk ;\k1OlJstvla ii pedCligogJitjske zna1IlOSti i o proslavama 'ro ,su Ise odJrarvare nj,emu u ast ru ju!b!i,laJI'!Il1oj 1920. godini - tillslkamo je devet I~adolva .u pedagnkliun oosopi.s:i1ma: Napredak, Uitelj i Nastavni vjesnik, u opookru1turnJirrn 'aJsopl]Siirrna: Jugoslavenska obnova - njiva, Jug i nekim drugim l;~stovi.ma. Izdvo-ji:t emo rad dra S1lj'eJlatIla Ma:tlileMiia, profesora '.pedagogi'je na Za-grebakom SlVwliLi!itu, o odnosu Komenslkog prema peldaJgolkoj sa-daIljlOsti.20

    .oo drugog svJetskog r.ata !publlicW.rano je jo desetak 'radova poslVe-etnrl.h ,K.ome!nIslloom. Za:nimilJ:irvo je da su ;tiJslkam:i ne samo (ti Z,agrebu, nego i rtl SjpUtJU, libe:nrnkru, Si!slk!u, Senju, to lsvje!doi Ida jezmID:nanje za ve'lJilkog .slavensikog pe~ postojalo u ciJjielJ()lj Hrviatslroj. Najvie priIlioga, Ikao ti (ti prethodmom ra7JddbljlU, dbjaV1ilo je glaMn:i ped~lki asopilS Napredak. U !brojlU 6 za 1938. godimt mfortrrllira on o Stkil1lPti-llli. mgrebakog uiteljstva, koja je lU oije1JosltlipoSIVe6en:a. J. A. Ko-menSkom.!1

    NAJNOVIJE RAZDOBLJE I PROSLAVA 3OD-te OBLJETNICE SMRTI

    PosLije drugog iSJVIjlets~og rata II Jugoslaviji :su IObjatvljena rtri dzda-nja Velike didaktike :i dlvai1Jdalnja Materinske kole. Neposredno na\kon rata, ve 1946. godine lU Beogradu je 1lilstkana Materinska kola, s pred-

    ZI S. Matievi, J. A. Komensky i pedagogijska sadanjost, Nastavni vjesnik, Zagreb, 1920/21, sv. 5-6, str. 198-201.

    Z1 Skuptina zagrebakog uiteljstva u spomen Jana Amosa Komensko-ga, Napredak, Zagreb, 1938, bT. 6.

  • 170 Vukasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (1-2), str. 163-175, Zagreb (1986)

    govOI1Qm O iV1(xiu li ,l1adu J. A. I(lomensirog.22 Drugo j,zdanje Materinske kole :objavljeno je !ll Beogradu 1964, ali naa!lbanSllrom jeziku. Velika didaktika je ,abj1alvljen:a u Beogradu, II dzdanju Saveza ipeda~lkiih drutava J1.llgOls1a'VlllJe, 1954 . .godtime.23 Dnugo i~danJe te ,knjige je slo-vens1k!o izdalnlj,e u Lj:ubljlani, 1958.24 Tiree lizda!Ilj'e Velike didaktike je tiskalTllO u Be1Qgradu 1967. ~odlim.le.25 Svi tU ,pl1ijevlOdi djela Kamenskog billi :su !pristupani ,pedaIgozima oi prosvjetlllittn radnk1ma u HrvatSIkoj, utjec'ali ISU na njihiova .slb:vaal11ja ii njlihov odnos prema tom rve:l!i:kanu pedagoke m~s1i.

    Rad!oV1i 10 J. A. KiOmenSlklOm :objavlJi:Viani su u 'Pn111u6n~o1ma iz po-V!ijeSltii pedagogij,e :i :u :pedagollrojperiodlici. U Opoj povijesti peda-gogije Leona Z,1ebni~ka, to je tilskana u Zagrebu 1955, desetalk !stra:nica je p

  • Vukasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (1-2), S/I'. 163--175, Zagreb (1986) 171

    sa Isimpo21ij:a, kao i neka Ipoglavlja iz Pampaedie li prvri dio ilz Pans 0-fijske kole, 'Koji do tada ,nisu billi Iprevedeni li :obj!asvljeni na jezicima Junih Slavena, obJarv1jetnli ISU u 'asiqp1su Pedagogija, broj 1/1970, Ikoji je Savez p,edagoikih dru,taJva J!UgQsla'Vii}e ,u djelosti ,posvenilo J. A. l(;omenSik"Jom iittime obHjeilO njegov iju\h:ilej,27

    UTJECAJI J. A. KaMENSKOG NA TEORIJU I PRAKSU ODGOJA U HRVATSKOJ

    'V:izilO!Ilar:Sike lideje J. A. Kamenskog, Ikoji'ma j.e ;trajno z:asdu~o pc-dagoglidls~u toori1u li pralk,su, li danas iSU Ipoticajllle, imaiju sVIOJe sIJed-belIllilke i lITals:tavljae meiu pedasgoz1ma u Hrvats.k!oj. Spomenut emo samo neka podruj:a.

    NJegova ,k!O\Ilcepcija cjeLovitQg li jediilnstvelnog susItava odgoja i I()IDra-zovanja, od !l'1oenj:a dJO zrelosti, (oiila Je ideja VloiilJla u ostvar.ivanju tlla!'eg suvremenQg, dem!dkratskog .i j,edJill1JstvenlOtg 'klolls:kiog li odgojnog sUis:tarva, od drutveOJJo orgaJI1Jil2lilraoog :p:r.ed'kolslrog ddJgoJa do 'raZNije-nog susta'Va odgoja i :ohl1a'zov:anja !Otdr,as:~iih.

    Svojim uellluem 'o ,pove'ZJirvanj'll ,klole isalJirviOtom, uenjem da teo-,niJa tJl~oba pratilt.ipraJksu, a pralk:sa stalno Ikor.iigilra:tJi teorilju - utJecao je na teoIiij,s1kukioJllce!Poiju dra Stjepana PIatalIci 'o 1ll1'eiusobnom od-,nosu teorilJe ii IPra!kse odgoJa lU 'llas,:!s d :na SluV1remerru ,refiormlU naeg koLs!kog iS!US\tava, koja se ostva'Iiuje u fiunJkciji [povezi:vam:ja kole ISa lilvOItom. ,

    Shvaa!Il~,em da 'su slt'vatri pr;imamn:e, a .I1ije:i Isek.undalrne, da .uenici tTebaju pl1i1je tI;polID'atJi Istvar.i, a z~tIim :nij>eli li da se najus\pj:einije uli spoznavanjem uzrok,a, pa je :pril}eklO plOltJreJb:no r;a:zumiijeva:nje &ve-ga ito se ui ~ Isnamo je :utjecao Illa dra P. iJJ:nlelu i cjeloiktupnu lll~egov!U cLidakti"~k.u 'OIrijetl1tac:i'ju. N1i!je IsLuajno ~to Ije ;on ,za :temu .s:yode dolkl1orsoce disertaoije odabrao problem istraiiVaJllja uzroka fonmaLiiZllla II mandu uen!iika29 i to se, IKasni'je,esto ba'Viiio prouavanjem tih uZIooka li ~putova 'njihova lulkla!IljaIIlJa.

    VliJzfujom parr:lJslOfJlje, tenjom za ,svestranim obm.zjovanjem za sve ljude, za '111IOdel1IIim li demdkra:tsk!i shvaemm opiim IObmzova:njeul, utjecao je Illa ,izlbor problema li na oorrmiUlaciju teme ,ookuol1slke ,cIli'ser-taoije autora ovoga rasda. U uvjerenju da je Ipansofijs\ka ,mi:sao o pot-Irebi ,Sl\Tiesi1Jranog :o;peg ObraZiO\ViaJnja za sve graalIl!e f\lI]1lio alktuailJna .i II Talldobltj.u ZU1

  • 172 Vukasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (1-2), str. 163-175, Zagreb (198"')

    rjeenja - ill fSVfOljlOj doktJorskloj disertaaiM isam !]strairvoo utjecaj :su-vremene :tehnilke :nalronc~pdiju opeg IQbl'la:2lovanja.30 Knjiga je 1968. gOIdine Iprevedena na .slovaoki li objavlJena u Brait:iJslavli.31 .

    Posljednjih god:iJna priJmje6ujemo !porast diJdalktikog intelektua-1Ji~a i za!JlIema:rii1vamj:e odgojne ,fumjkai!}e ik'Otle. To nas u;puuje na ruz-vome IstafV10lVle J. A. K)omenslrog: Injreg;

  • Vukasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (1-2), str. 163-175, Zagreb (1986) 173

    SljedbeniIOi ipI'1Qgramirane nastave na~e IparaleHl.lam i podudar-nost ~eu dJdeja Komenslkiog li izah1J}ev:a IprogmmiI'1alIlJe 1l!atstave,3S no-vlja se fu1rutrf01Jogilj:ska iisnraJivamja u pocl.Tou!ju odgoja mspilI1ilraju Illje-goMi:m genijalnim predv:iatnJilma, a 'kolslki re:tiomnatJaIii prouavaju i

    d~lJe ~aJm1fi.j:ajunijegoVla retionmska nastojamja.

    KRATKI ZAKUUCAK J. A.KiOmooskY Je, V1ie nego bilo Itrojli dru:gi pedagog, spo:mao

    drutv'ene :potrebe svoga IVin~lIDenta :i vremena IkIoIje ,e doi. Svojom ontgilIlJaLIlOIm lidejom [lalOOdniog obra2'Jovamja, O!pelObmrovtnie, JedlilI1lstve-ne, za !Slve IpmS1JujpaJne ti ra~UJlnljive OISIllovm.e.lko1e, snano je 'Utjecao [[la napredni il.lJiJtelj,skli pokert ill .HrV1atJs1roj, !i na odgovaraju6e pdkrete II dl1ugih j'U~nIOskwooslklill1 ltlIalroda, IPotliJcato mh. d bodrilO u boIfui za na-naGnu .p.rostvjetu, l.la IPot;pt1lIllU, lQ'bve2latmu, Slvtilma pcistupaIl!U, qp6e-ohraroV1l1Ju, jedlinst'VOOJU OISl1JOW1U 'lrolu lIlJa mateIims.Wm jezilklu.

    SVIOjom Jronoepcijomc JelovliI1:Iog [ j1edJilnswenog odgojnog !sustava, uoonjem lO lpovez~osti kole Isa i'Vf011om, IkcitiJlrom j,edI1JostralIlJog liIn.te-leJk:J1JuaJizma i fonmati2Jma, zahtJevom za hammoni\jislk~m ostvalrivanjem miljenja, Igovorenja li d}e1OV1a1I1Jjla, \I1iJ2Jitjom panSlOf1ijls:kJog l()Ibra2Jovanj:a ISlvih u srvemu 1 Isveoboovartlnog odgoja 'k1rozitavivot, ISvoj:irrn Itlrudo-1j1ubljem, ovjekolj1ubljem, demokI'1altSlkim Ish~al6anj:iJma, Igooija:1JniJm

    pI'1edVliamJjlitIIla d ISIt'VamJiIm irelOVgaJn'i:zadiljama !Odgojne d}ela1mJOstii - il.lJtje-,000 je, utj,ee li !jo ,e dugo fUtj~ati na raIZVitalk pedagogijske teorije li na unapreivanje odgojne pvalk!se lU nas i lU mnogo i'rilIll, slVjets\ki,m

    ~elaaiJama. Napos!ljetiku, Komenslky je, uz pomo pa1I1SOmje, eliro rukllOIllitJi ne-spov~ume, UJsjpostavdttii qp6e IraZl.lJmi:evamlje, ,slog)U im'ir. Danas, kada su posti\gJIllua rmaltlosti, telmilk.e ,i telmologije dmnela 'ovjeka [la sud-OOnO\SIlO iraslknilje s Ilroga se :mo'e :poi ill ,SlUiSlret blagostanjIU, 'a!Li li u ika!mst1Jnofiu 'Ljudske aiJv1iJl!imoilj1e, ovjeanJstlV!o oSIjea ivlOltJnu :potrebu za ,ubla'arvanjem ~doolaikiIh, ,rasnih, VlJer.s!kd!h, poliJtiaklih, nacionaJln'ih i drugiih ISIUk!oba u duhu dldeje pa!IlJsof.ij!e . .N,j'etna. imisato ,tIoI1eranoiue ii ra-zumijevanja meu ljrudJilma ii iIlialrOdiIma li dJalIlJatS ije lU aritu dnu1tJven:ih

    ~bJvam.ja, a nazirvarrno ~!e lidejlOm imlimne kloogzilStenoije.

    85 V. Mu.7Ji, Misli Komenskog u svjetlu programirane nastave, Peda-gogija, Beogvad, 1970, br. l, str. 118-128.

  • 174 VI/kasovi, A., Utjecaj . .. , Prilozi 12 (l-2), str. 163-175, Zagreb (1986)

    LITERATURA

    Frankovi, D., StDgDdinjica Napretka - prvDg pedagokog asDpisa u HrvatskDj, Pedagoki rad, Zagreb, 1959, br. 9-10, str. 337-358. Frankovi, D., StD gDdina HrvatskDga pedagokD-knjievnDg zbDra, u zbor-

    niku: StD gDdina rada HrvatskDga pedagDko-knjievnDg zbDra (1871-1971), PKZ, Zagreb, 1971, str. 11-69.

    Klika, J., ZiVDt i rad Ivana AmDsa KDmenskDg, preveo V. Z. Mat~k, Hr-vatski pedagDgijskD-knjievni zbDr, Zagreb, 1892.

    Komensky, J. A., Didaktika, Hrvatski pedagDgijsko-knjievni zbor, Zag.reb 1871.

    Komensky, J. A., InfDrmatorium za kolu materinsku, Hrvatski pedagogij-skD-Knjievni zbDr, Zagreb ,1886.

    KQmensky, J. A., Velika didaktika, Hrvatski pedagDgijskD-knjievni zbDr, Zagreb, 1900.

    Kurdybacha, L., PilsDbeni Jana AmDsa KDmenskeilO v PDlsku, Statni peda-gogicke n akladatel stvi , Praha, 1%0. Ogrizovi, M., Prvi kDngres slavenskih pedagoga u Beu gDdine 1873, Peda-

    gDki rad, Zagreb, 1971, br. 5-6, str. 242-251. Plee, B., CasDpis SIDvansky pedagDg i Hrvatski pedagDdijskD-knjievni

    zbDr, PedagDki rad, Zagreb, 1972, br. 5-6, str. 241-249. ,~1< *, SympDsium Comenianum 1982, The Impact Df J. A. CDmenius Dn Edu-

    cational Thinking and Practice, Comenius Institute 'Of Education of the Czechoslovak Academy 'Of Sciences, CQmenium Museum, Uhersky Brod, 1984.

    imlea, P., PedagDkD-knjievni zbDr u vremenu Dd 1871. dD 1971, PedagDki rad, Zagreb, 1971, br. 9-10, str. 387-395. VukasQvi, A., Kritika stare kDle u asDpisu PrepDrDd (1905-1914), Pe-

    dagDki rad, Zagreb, 1959, br. 9-10, str. 400-410. Vukasovi, A., PedagDka djelatnDst HrvatskDg drutva za unapreivanje

    uzgDja (1904-1914), PedagDki rad, Zagreb, 1960, br. 9-10, str. 339-352. Vukasovi, A., PedagDki pDgledi HrvatskDg drutva za unapreivanje uzgo-

    ja 1904-1914, ZbDrnik za histDriju kDlstva i prDsvjete, Zagreb, 1965, br. 2, str. 139-154. Vukasov,i, A., Rad HrvatskDga pedagDgijskD-knjievl1Dg zbDra na razvijanju

    pedagDgijske teDrije i prakse, u zborniku: StD gDdina rada HrvatskDga pedagDkD-knjievnDg zbDra (1871-1971), PedagDkD-knjievni zbDr, Za-greb, 1971, str. 76-124.

    UTJECAJ J. A. KOMENSKOG NA PEDAGOKA I KULTURNA STREMLJENJA U HRVATSKOJ

    Saetak

    U ovom radu autor raspravlja o utjecajdma J. A. Komensk'Og na peda-goka i kulturna stremljenja u Hrvatskoj. Utjecaje uoava II prvim susre-t:im,a hrvatskih lj ekih u6itelja na kolovanju u Pragu i u naprednQm uiteljslkom pokretu, neposredno nakQn revolucionarne 1848. godine, zatim u suradnjli pokreta hrvatskih i ekih uitelja koje su osvjet1javale, nadah-njivale i vodHe pedagoke, humanistike, demo'kratske .i patriQtske ideje J. A. KQmenskog. Daljnji utjecaji oituju se u djelQvanju HrvatskDg pedagD-gijskD-knjievnDg zbora koji objavljuje njegQva djela: Didaktika (1871), In-formatDrium za kolu materinsku (1886) i Velika didaktika (1900), objav-

  • Vukasuvi, A., U/jecaj ... , Priluzi 12 (1-2), sIr. 163-175, Zagreb (1986) 175

    ljuje studije o Komenskom, inicira proslave 200-te obljetnice smrti 1870, 300-te obljetnice roenja - 1892. i 250-te obljetnice smrti - 1920. godine, organizira predavanja, izlobe, objavljivanje rasprava 1: informativnih lanaka o Komenskom u pedagokoj periodici.

    Naposljetku je zakljuak da su pedagoke i filozofske koncepcije J. A. Komenskog, tijekom 19. i 20. stoljea, vrlo p'l~isutne u Hrvatskoj, snano su utjecale na teoriju i praksu odgoja, jo uvijek su poticajne, imaju svoje sljedbenike ,i nastavljae meu pedagozima u Hrvatskoj.

    THE INFLUENCE OF J. A. KOMENSKY ON EDUCATION AND CULTURAL TENDENCIES IN CROATIA

    Abstract

    In th~ls artkle the author drscusses the influences that J. A. Komensky had on education and cultural tendencies in Croatia. The author sees these influences in thefiill"St oontaots between Croatian and Czech teachers in training in Prague, and in the progressive teacher's movement, immedriately after the revolutionary year of 1848, then in cooperatlion between movements of Croatian and Czech teachers who were illuminated, inspired and guided by the educational, humanist, democratic and patriotic ideas of J. A. Komensky. Further ~nfluences can be seen in the activity of the Croatian Education and Literature Council that published his works: Didaktika (Didactics, 1871), Informatorium za kolu materinsku (I nfonn a-todum for a Namrve School, 1886) and Velika didaktika (Large Didactd.cs, 1900), a study on Komens.kY was publilshed, a 200th anniversary of his death was oommemorated in 1870, while a 300thanniversary of rus bi'rth was celebra:ted in 1892, and a 250th anniversary of his death commemorated in 1920. Lectures and exhibits have been held, and papers and informative artlicles on KomeIllsky have been publJished in eduoatJilOnal journals.

    The mnal conclusion itS that Komen:sky's educational and philosophical notions during the 19th and 20th century have been quite present in Cro-atia, they have had afarreaching .influence on the theory and practice of education, and continue to exert this influence, with their followers among education theorists in Croatia.