BROJ 21 PROSINAC 2011., SIJEÈANJ, VELJAÈA 2012.

Glasilo Centra za odgoj i obrazovanje

“SLAVA RAŠKAJ” - Split

*Godina VI* Split, 2012.

Glas veseljaka

Centar za odgoj i obrazovanje

“Slava Raškaj”, Split

SADRŽAJ:

1. UVOD 2. NAŠ KALENDAR 3. SNIJEG U SPLITU 4. KUÆICA ZA PTIÈICE 5. NAŠI OTOCI 6. OBLACI 7. VILE PLANINKE 8. DOGAÐANJA U PROSINCU 9. MEÐUNARODNO PRIZNANJE RH 10. EURO 2012. U RUKOMETU 11. MAŠKARE

12. VALENTINOVO 13. KORIZMA 14. MOJ SRETNI SAN 15. MODNI KUTAK 16. ZANIMLJIVOSTI 17. VICEVI 18. NAŠI LITERARNI POKUŠAJI 19. SVJETSKI DAN BOLESNIKA 20. POPULARNA JELA 21. ZBOGOM ANÐELE 22. MARTE MEO

Dragi naši Raškajevci! Pred vama je 21. broj našeg glasila! U ovom broju osvræemo se na mnogobrojne blagdane iza nas (Sv. Nikola, Božiæ, Valentinovo) i na maskenbal u našoj školi. Donosimo i naše veæ uobièajene teme: viceve, modu, sport, zanimljivosti i drugo, te slike rijetkog fenomena – snijega u Splitu -! Malo smo promijenili naš izgled i uveselili naslovnu stranicu. Nadamo se da vam se sviða J Uživajte èitajuæi 21. broj, a mi odmah kreæemo na stvaranje iduæeg!

Vaše uredništvo

Ma ljudi moji je li to moguæeeeeeeeee?Evo danas 4. 02. 2012. veæ drugi dan pada gusti snijeg u Splitu. Stariji ljudi kažu da se ne sjeæaju kada je ovako padao snijeg u Splitu.Tko kaže da smo u eri globalnog zatopljenja, mi smo dokazano u globalnom ledenom dobu.

Tko kaže da je ovo isti grad?!

U našem Centru raduju se ova dva vesela snjegoviæa.

Ako idete vani ovako se obucite!

Ne zaboravite èizmice na noge.

SNIJEG U SPLITU!

KUÃICA ZA PTIÈICE

Dragi naši,Sad kad doðe lijepo vrijeme i pomalo poènete izlaziti u dvorištenemojte zaobiæi naš maslinik! U njemu se od ove zime krije maloiznenaðenje! Kako je zima bila hladna sjetili smo se naših malihptièica i ekipa predvoðena uèiteljicom Stankom napravila im jekuæicu i stavila mnogo hrane kako bi im pomogla.Obavezno izaðite i pogledajte!A mi vam do tada donosimo nekoliko slika iz dvorišta!

Pero Kunjašiæ i Petra Hrgoviæ

KUÆICA ZA PTIÈICE

NAŠI OTOCI

Lastovo Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Nalazi se 14km prema jugu od otoka Korèule. Upravnom podjelom pripada Dubrovaèko– neretvanskoj županiji. Otok je dug oko 10 km, a širok 5.8 km. Najviši vrh otoka ja Hum (417m). Uz Mljet, Lastovo je najšumovitiji hrvatski otok– preko 70% šumovite površine. 2007. g. Lastovo je proglašeno parkom prirode. Otok Lastovo naseljen je u kontinuitetu veæ nekoliko tisuæa godina. Prvi poznati stanovnici bili su Iliri, a u antici ga koloniziraju najprije Grci, koji su ga nazivali Lades, a zatim i Rimljani. Lastovo je povezano brodskom vezom samo sa Splitom. Razvijeno je poljodjeljstvo: vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo i uzgoj rogaèa. Znaèajno je i ribarstvo i riboprerada, te turizam. Lastovo se u turizmu naroèito promovira oèuvanim okolišom i autentiènom mediteranskom arhitekturom. Na Lastovu, za razliku od velikog dijela drugih otoènih središta u Hrvatskoj, nema apartmanskih naselja, velike izgraðenosti ni betonizacije. Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarjeèjem hrvatskog jezika, jekavskom èakavicom. Prema popisu iz 2001.g. na otoku je živjelo 835 stanovnika. Luèica- naselje od 30tak kuæa u uvali Luèica povijesno je zaštiæen lokalitet. Izvorno je to bilo ribarsko naselje sa kuæama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Hrvati su jedini autohtoni i veæinski stanovnici ovog otoka.

Tanja Periæ

OBLACI

Oblaci su vidljive nakupine kapljica i ledenih

kristaliæa . Nastaju kada se vodena para ohladi ispod

temperature rosišta. Postoji 10 vrsta oblaka koje je

odredila Svjetska meteorološka organizacija: cirus,

cirokumulus, cirostratus, altokumulus, altostratus,

nimbostratus, stratokumulus, stratus, kumulus i

kumulonimbus.

Stipe Veiæ

OBLAK

Promatram oblak na nebu.

Polako se pretvara u pticu.

I dok ona tiho nebom plovi,

Èitam radost na njezinu licu.

Zaklopim polako oèi,

A oblak se u drugi lik pretoèi.

I tako prolaze likovi redom,

A kada zadnji oblak od njih mine,

I oblak se raspline.

Mario Gavran

(odabrala Nikolina Biloš)

VILE PLANINKE

Hrvatska naroda mitologija

Vile planinke

Ni planine nisu same, vilama su nastanjene. Planinke su

vile one što ih gore jednom rode. Brda su ih dadiljala i

time im snagu dala. Dok su nejaè sitna bile, lišæa su im

povijala, rose su ih umivale, vjetri uspavljivali. Stoga

one i sad vole, sve što gora jedna krije: peæine i gudure,

vrleti i oseke. Ne štedeæi ni ljepote, èuva svaka svoju goru, vole ju i poštuju, kao dijete majku svoju. Bdiju nad

njom i nad mirom koji ih je odgojio. A putniku

namjerniku put posvijetlit èesto znaju kad zaluta, il' se

straši, pjesmama ga umiruju.

Odabrala Nikolina Biloš

VILE PLANINKE

To što èuješ kako šuška zeleno te samo njuška, to što èuješ kako zbori pjevaju ti javorovi. I ne skreæi, nikud s puta, uhvati se mojih skuta, domaæica ja sam tvoja, tvoja briga sad je moja. Kako same su po gori, osama ih èesto mori. Tada vjetru rijeè kazuju, dok javljaju se svome rodu: Klièe vila s Biokova, zove vilu sa Mraèaja, dozovi nam sa Dinare, i ostale gorske vile. Hej, vi vile s Blidinje, dovozite planine bijele vile Dubrovkinje, i sve s gore Papukove. U kolu se sastanimo, Bijele ruke sastavimo, sve nas zove, za nas pita, vita vila Velebita. I kad naðu se u kolu, vilovito zaviluju veseleæ' se svojoj sreæi, što rodu æe samo reæi.

Odabrao Elvis Radoš

SV.NIKOLA

Ove godine povodom Sv. Nikole imali smo èak dvije predstave!Došli su nam iz Županije i iz Grada! Ne zaboravimo i naše uvijek drage goste- Malteške vitezove! Lijepo smo se proveli u prosincu. Više vidite na slikama: Martina Galiæ

BOŽIÆNA PRIREDBA Ovaj Božiæ, kao i obièno, priredili smo priredbu za sve naše drage prijatelje, nastavnike i èlanove obitelji. Priredba je održana 21.12. Uz pjesmu su nas nakon priredbe razveselili èlanovi klape Pasika, a rasplesao Trend bend koje nam je doveo naš Mirko. Kako nam je bilo pogledajte sami: Martina Galiæ

BOŽIÆ

DAN MEÐUNARODNOG PRIZNANJA HRVATSKE

Dan meðunarodnog priznanja

Republike Hrvatske

2012. obilježavamo 20. obljetnicu meðunarodnog priznanja samostalne i

neovisne Republike Hrvatske. Dana 15.1.1992. Hrvatsku su priznale 32

zemlje. Valu meðunarodnog priznanja prethodilo je ono iz Vatikana i

Islanda. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3.10.1991. objavila

da radi na priznanju naše države. Njemaèka je priznanjem Hrvatske

18.12.1991. izazvala prijekore, ali i pokrenula nezaustavljivu diplomatsku

akciju meðu ostalim tadašnjim èlanicama Europske zajednice.

20. obljetnicu osobito je obilježio provedeni referendum o pristupu

Europskoj uniji na kojem se narod Republike Hrvatske izjasnio: ZA!

Odabrao Mirko Ribièiæ

EUROPSKO RUKOMETNO PRVENSTVO 2012.

Deseto Europsko rukometno prvenstvo ove godine održano je u Srbiji. Prvenstvo je igrano u èetiri grada. Sudjelovalo je 16 momèadi, meðu njima i Hrvatska. Naša reprezentacija osvojila je bronèanu medalju pobijedivši Španjolsku u utakmici za treæe mjesto. Euro je osvojila Danska pobjedom protiv domaæina Srbije. Ovo je Hrvatskoj deseta medalja na veliki natjecanjima. Naši „kauboji“ su pokazali odliènu igru, veliku borbenost, ostavili srce na terenu i zasluženo osvojili treæe mjesto. Stipe Veiæ, Elvis Radoš i Stipe Kelava

RUKOMET 2012.

MAŠKARE I VALENTINOVO U RADIONICI TEMPERA

LJUBAV

Ljubav je kad nekog poljubiš

Kad nekog voliš

Kad mu nešto daruješ

Kad se crveniš

Ljubav je na prvi pogled

Kad se posvaðaš

Kad se pomiriš

Ljubav je kad nekome pokloniš osmijeh

Kad nekome napišeš pismo

Kad nekome napišeš pjesmu

Ljubav je važna.

Sastavili:

Branimir Æoriæ, Petra Hrgoviæ, Elvis Radoš, Ivan Petroviæ, Ivan Kavelj, Ivan Sekelez i Marija Vuèemiloviæ Grgiæ

VALENTINOVO- NAŠI LITERARNI POKUŠAJI

Povodom Valentinova u Radionici 3 nastala je

nova ljubavna pjesma! Proèitajte!

KORIZMA

KORIZMA Nakon dana maškaranja i ludovanja dolazi vrijeme za malo odmora. Naime, odmah nakon pokladnog utorka, dolazi nam èista srijeda ili Pepelnica. Taj dan poèinje Korizma, razdoblje èetrdesetodnevnog posta i nemrsa u kojem se vjernici pripremaju za Uskrs. Korizmu obilježava promišljanje nad samim sobom. To je pravo vrijeme da uèinimo nešto dobro i lijepo, ako to veæ ne èinimo kroz cijelu godinu. Osim dobrih djela, u Korizmi se vjernici odrièu neèega što vole jer je to vrijeme pokore i kajanja. To je izvrsna prilika za oslobaðanje od loših navika.

Nikolina Biloš

MOJ SRETNI SAN

Nisam mogao ni sanjati da æu biti ovako sretan ovdje u našoj Radionici. Bilo mi je dvanaest godina. Vozio sam se na biciklu. Na mene je naletio automobil i srušio me. Pokušao sam se podignuti, a onda sam lupio glavom o pod. Od tada više ne mogu vidjeti nikoga tko vozi bicikl- mislim da æe mu se dogoditi isto. Išao sam u šesti razred kad se to dogodilo. Odveli su me u bolnicu “Firule”. Bio sam u komi oko mjesec dana. Ne znam što se tada dogaðalo. Sjeæam se samo da me je mama bockala i štipala za prst. Mislim da sam èuo i neke glasove. Nisam mogao ništa govoriti. U bolnici sam proveo godinu dana. Operiran sam nekoliko puta. Najgore je što ne mogu hodati, zato sam èesto bijesan i na sebe i na moje kuæi. Mislim da sam im težak. U Krapinskim Toplicama proveo sam šest godina. Osnovno školovanje završio sam uz pomoæ nastavnika koji su mi dolazili kuæi. Od nedavno sam ovdje u Radionici Centra. Tko bi pomislio da æu ovdje biti sretan. Našao sam nove prijatelje. Neke mi se cure u Centru posebno sviðaju. Kad sam zaljubljen smijem se i èesto prièam o njima. Ovdje me svi vole.

Mate Miljak

NIKIN MODNI

KUTAK

MODA ZA PROLJEÆE 2012.

Nadam se da æe ovo proljeæe biti lijepo vrijeme pa se lagano

odjenite. Nadam se da æete biti zadovoljni s mojim odabirom.

Bit æe raznih kombinacija pa vi odaberite što vam se sviða!

NIKIN MODNI KUTAK

JESTE LI ZNALI

Jeste li znali da neki Eskimi koriste hladnjake kako bi sprijeèili

potpuno smrzavanje hrane?

Jeste li znali da su u New Yorku sve opæine otoci, osim Bronxa?

Jeste li znali da termiti rade 24 sata dnevno, i uopæe ne spavaju?

Jeste li znali da se u Kini 20. rujan obilježava kao dan “Volite

svoje zube“?

Jeste li znali da donirajuæi 0,5l krvi možete spasiti 4 života?

Jeste li znali da Pizza Hut dnevno u svijetu posluži oko 1.7

milijuna pizza?

Jeste li znali da je Madrid jedini glavni grad u Europi koji nije

smiješten na rijeci?

Jeste li znali da prosjeèna osoba zaspi za 7 minuta?

Jeste li znali da ne postoji prirodno plava hrana?

Jeste li znali da je Libija jedina država na svijetu koja ima

jednobojnu zastavu?

Odabrali:

Elvis Radoš, Pero Kunjaš iæ, Petra Hrgoviæ, Ivan Petroviæ i Stipe Kelava

ZANIMLJIVOSTI

VICEVI- SVJETSKI DAN SMIJEHA

10. SIJEÈNJA OBILJEŽAVA SE SVJETSKI DAN SMIJEHA

Kada ste se vi zadnji put nasmijali do suza?

Kada se nekome nasmiješite 9 od 10 ljudi uzvratit æe vam osmijehom i

uljepšat æete dan bar dvoje ljudi!

Smijeh zahtijeva rad 15 mišiæa lica. U odrasloj dobi smijemo se oko

17 puta dnevno, a najmlaði to èine oko 300 puta dnevno. Žene se

èešæe smiju muškarcima, nego muškarci ženama. U Njemaèkoj je

osnovna i 1. škola smijeha gdje polaznici uèe o naèinu smijanja i

pozitivnim stranama smijeha.

Sjeæate li se kad ste zadnji put plakali od smijeha? Znanstvenici

tvrde da bi se tako trebali smijati svaki dan i to najmanje 10 minuta

jer takav smijeh sagorijeva do 40 kalorija! Što znaèi da u godini dana

možete izgubiti 2 kilograma- smijuæi se!

10. sijeènja se obilježava svjetski dan smijeha i za vas smo kao i

obièno pripremili nekoliko viceva. Kako se poèetkom sijeènja donose

odluke za novu godinu, nadamo se da æete u 2012. ukljuèiti i ovo

pravilo- više se smijati! J

Ivan Petroviæ

IvicaPita mama Ivicu:- Zašto ne jedeš? Rekao si da si gladan k’o vuk!- Mama, a kad si ti vidjela da vuk jede mahune?!

Bogataško nadmetanje

Natjecali se bogataši koji ima više novaca. Prvi kaže:- Ja imam dovoljno novca da kupim cijeli svijet!Drugi mu odgovara:- Žalim sluèaj, ali ja ga ne prodajem.

Slon i slonica

Slon i slonica se uhvatili jedno za drugosurlama. Pita ga slonica:- Dragi je li ti to mene voliš ili me opet vuèeš za nos?

NAŠI LITERARNI POKUŠAJI

MOJI PRAZNICI

Za Božiæ sam išla na ponoæku u crkvu. Išli smo kod sestrine svekrve na ruèak.

Novu Godinu sam èekala na rivi: mama, teta, roðak, tetina susjeda i ja.

Pili smo šampanjac. I ja sam isto pila šampanjac , obièni.

Na rivi su pjevali Magazin, Petar Grašo i Mladen Grdoviæ.

Za Tri kralja sam bila u crkvi, a poslije kod seke, zeta i neæaka.

Bila sam kod krizmane kume .

Na Stipin roðendan sam išla u Udrugu.

Posjetila sam i baku na selu.

Ipak, jedva sam èekala kada æe poèeti radionica.

Gorjana Delin

Izlet u Lourdes Seka i ja smo išle u Lourdes, poznato svetište u Francuskoj. Vozile smo se avionom. Na aerodromu nas je ispratila teta Antonija. U Lourdesu smo vidjeli mnogo toga lijepog. Mnogo smo molili, palili svijeæe, razgovarali o Bernadici. Bili smo u špilji i kupali smo se u svetoj vodi. Lijepo smo jeli i pili u hotelu. Naveèer bi nas zabavio bend uz gitaru. Uz pjesmu i molitvu naš posjet Lourdesu prošao je u tren oka. Voljela bih iæi opet.

Leonarda Kataliniæ

NAŠI LITERARNI POKUŠAJI

Proljeæe

Gusjenica se pretvori u leptira Leptir leti u zrak

Cvijeæe cvijeta Galebovi lete u zrak

Ptièice cvrkutaju Priroda se budi

Medo se budi iz zimskog sna. SAT Sat otkucava tik - tak Èekam te satima A ti nisi tu Noæima te nema. Ali opet ja èekam te

Dugo æu te èekati Ma koliko to trebalo Dok sat otkucava tik – tak.

Anðela Popoviæ

11. 2. SVJETSKI DAN BOLESNIKA

Ove godine povodom Svjetskog dana bolesnika odluèili smo malo razveseliti

one najmlaðe. Zajedno sa našim prijateljima iz OŠ "Pojišan" prikupili smo novac

i kupili razne papire, bojice i još mnogo toga! Naš planirani posjet bio je

odgoðen zbog vremenskih neprilika… U èetvrtak 23.2. napokon smo stigli na

djeèji odjel u KBC Firule. Uz poklone i igru družili smo se i izmamili osmijehe na

licima. Hvala svim korisnicima i djelatnicima na sudjelovanju u ovoj akciji!

Dogodine idemo opet! J

Ivan Petroviæ, Elvis Radoš i Tanja Periæ

SVJETSKI DAN BOLESNIKA

POPULARNA JELA

Beèki odrezak (Wiener Schnitzel)

Priprema

1. Odrezak lagano potucite. Nožem napravite nekoliko rezova po cijeloj površini odreska.

2. Odrezak posolite, a zatim ga s obiju strana uvaljajte u brašno, umoèite u jaja i u mrvice.

3. Pecite ga na zagrijanom ulju 3-4 minute sa svake strane.

4. Kada odrezak poprimi zlatnosmeðu boju, izvadite ga na papirnati ubrus kako bi se upila suvišna masnoæa, a zatim poslužite.

Posluživanje

Beèki odrezak tradicionalno se poslužuje s peèenim krumpirom i zelenom salatom.

Dobar tek! :)

Za vas pripremili: Martina Galiæ i Stipe Veiæ

ZBOGOM ANÐELE

Zbogom Anðelèiæu zbogom nježni cvjetiæu,

plahi leptiriæu, sva milino moja,

suzo draga majèina.

Neæu plakat, neæu,svoju crnu tugu

pretvorit æu u dugutamo æeš mi sjati

od tamo poljupce mi slati.

B.D.

POSLJEDNJI POZDRAV DRAGOM PRIJATELJU JOSIPU PERKOVIÆU

DJELATNICI I KORISNICI CENTRA

Misli Marie Aarts - Èudno je što ne koristimo postojeæe prirodne modele u našim naporima da utjeèemo na razvojno disfunkcionalne procese. Onaj koji je Tvorac prirodnih modela imao je puno veæu mudrost nego svi mi struènjaci skupa. - Poèela sam još dublje poštovati Prirodu odnosno Snagu koja je sazdala sve postojeæe. - ...da biste proniknuli u temeljni prirodni model i jasno ga uoèili, morate se pažljivo zadubiti i znati razlikovati razlièite dijelove. Inaèe vam se svi dijelovi pomiješaju. Nevažni detalji budu krivo shvaæeni kao glavne toèke. - Uèenje 'jednostavnog' gledanja i viðenja je nevjerojatno teško.

Tako jednostavno, a tako teško

MARTE MEO prirodna potpora razvoju

u Centru „Slava Raškaj“ 20. i 21. 01. 2012.

Predavanja održala: Silvija Philipps Reichherzer Marte Meo supervizor Marte Meo je program poticanja razvoja koji se može primijeniti u svakodnevnim interakcijama. Ovim programom ohrabrujemo ljude da koriste ''svoje vlastite snage'' za poticanje i unapreðivanje razvoja djece, roditelja i svih koji uèe kako bi optimalno iskoristili svoje sposobnosti. Prihvaæen je kao uèinkovita metoda za prirodno poticanje komunikacije osoba koje imaju teškoæa u ostvarivanju kvalitetnih interakcija sa drugima, te se postupno prihvaæa u struènom usavršavanju kao komunikacijski standard po cijelom svijetu.

PSSSSSST!

IMPRESSUM

UREDNIŠTVO:

Nikolina BilošEdo BuliãMartina GaliãPetra HrgoviãStipe KelavaPetar KunjašiãDuško MešinTanja PeriãIvan PetroviãElvis RadošStjepan VeiãMarino Vukušiã