arboretum trsteno

Mr. sc. Maja Kovačević Ivan Šimić, dipl. inž. agr. Arboretum Trsteno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Potok 20, 20 233 Trsteno WWW: www.hazu.hr/arboretum_trsteno.html Tel: +385 20 751 019 Fax: +385 20 751 268 E-mail: [email protected] Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno

Kao kontrapunkt obzidanom gradu, zatvorenih i definiranih prostora, ljetnikovci i vrtovi razasuti

dubrovačkim krajem, izgradili su jednu drugu urbanističku cjelinu – dubrovačko ladanje, gdje čovjek i

građevina uspostavljaju nov i skladan odnos s prirodom i pejzažom. Ladanjsko – gospodarska izgradnja

kultivirala je krajolik ne samo u agrarnom nego također u estetskom i duhovnom smislu, te od 15. stoljeća

do današnjih dana učinila ga karakterističnim i prepoznatljivim kulturnim naslijeđem.

Redefiniranje višestruke prenamjene

Ljetnikovac u Trstenome na svom ladanjsko-gospodarskom posjedu podiže Ivan Marinov Gučetić, još

rane 1494. godine, prije mnogih drugih glasovitih dubrovačkih ljetnikovaca. Općenito rijetka, a za tako

rano razdoblje jedinstvena je tlocrtna dispozicija građevina ladanjskog sklopa, gdje se prvi puta pojavljuje

razdvajanje stambene od gospodarske namjene. Građevine su međusobno prostorno udaljene, a

ladanjska kuća se izdvaja veličinom i reprezentativnošću. Postavljena je na istaknuto mjesto te dominira

cjelinom i okolicom i uspostavlja hijerarhijski odnos između građevina ladanjske cjeline kao i prema

građevinama okolice, ne samo položajem nego i veličinom, orijentacijom, estetskim oblikovanjem,

načinom gradnje i vrstama materijala od kojih je građena.

Kovačević M., Šimić I. Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno – redefiniranje višestruke prenamjene

INTERREG IIIB CADSES projekt Villas, Stately Homes and Castles: Compatible use, valorisation and creative management Međunarodni znanstveno-stručni skup Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima Zagreb, studeni 2005.

2

Karakteristična aksijalna staza koja čini glavnu os cjeline, povezuje sve reprezentativne građevine, a

prolazeći sredinom ljetnikovca kroz nasuprotne portale, povezuje unutrašnji prostor kuće s vanjskim

prostorom vrta.

Ljetnikovac okrenut pročeljem prema moru, razdvaja vrtni prostor na prednji reprezentativni i stražnji

intimni dio vrta, gdje je smještena kapelica na samom rubu lovorova gaja pod čijim se hladovitim

krošnjama uživa uz žubor trstenjske žive vode.



3

Vremenski je tijek ostao zabilježen slijedom stilskih obilježja koja su se skladno ugrađivala ili

nadograđivala na renesansnu jezgru ladanjske cjeline. Barokizacija ljetnikovca i vrtnih prostora nastupa

tek pri obnovi nakon razornog potresa 1667. Ljetnikovac, navodno, izgrađen ubrzo nakon potresa,

zadržava unutrašnji tradicionalni tlorisni raspored, ali dobiva obilježja baroknog razdoblja.

U stražnjem dijelu vrta koji čini lovorov gaj, na produžetku aksijalne osi izgrađen je 1736. nimfej,

kompozicija od šest kamenih skulptura vodenih božanstava i životinja smještenih ispred središnje velike

grote s dva postrana oslikana krila.

Aksijalna os vrta sada postaje dominantna, na njoj se nižu svi reprezentativni objekti, a iza fontane ona se

produžuje akveduktom kroz lovorov gaj sve do mlina na potoku, gdje se akvedukt snabdijeva vodom.

Prostori oko fontane oblikuju se sadnjom šimširovih bosketa i dodavanjem novih šetnica.

Gospodarski sklop također doživljava promjene, ali ne samo kao odraz obnove nakon potresa nego zbog

promjena u usmjerenju agrarne proizvodnje na području Dubrovačkog primorja. Smanjivanjem uzgoja

žitarica i prijelazom na ekstenzivniji uzgoj maslina javlja se potreba za postavljanjem turnjačnice, preše za

masline i odgovarajućih spremišta.

19. stoljeće u vrtne prostore unosi bogatstvo novih i stranih biljnih vrsta. U ortogonalnu mrežu vrtnih

šetnica romantičarski duh uvlači zavijene i krivudave puteljke, a ispod sjenovitih krošanja lovora, otvara

male skrivene interijere. Na ljetnikovcu započinje hod degradacije tog objekta nizom manjih preinaka, što

će se nastaviti i tijekom 20. stoljeća.

U vremenskom razdoblju prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, Gučetići izgrađuju jedan posve novi perivoj,

prostorno odvojen od ljetnikovca i starog perivoja, a smješten na obronku uz more. On nosi osobine

vremena svog postanka i zemljopisne regije kojoj pripada.



4

1948. je prijelomna godina kad ladanjski posjed, nakon 450 godina od osnivanja prelazi iz vlasništva

obitelji Gozze u ruke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U tom razdoblju poslijeratnih promjena

mnoge su povijesne građevine degradirane i devastirane kroz neprimjerenu prenamjenu, ali u ovome

slučaju interdisciplinarna skupina naših eminentnih stručnjaka (Cvito Fisković, Dubravka Beretić,

Aleksandar Ugrenović, Ivo Pevalek, Vale Vouk) osmislivši prenamjenu, zacrtali su i razvoj za budućnost.

Uz ljetnikovac i povijesne perivoje pridruženo je oko 20 ha pod poljodjelskim kulturama i prirodnom

vegetacijom i sve kao cjelina proglašeno Arboretumom Trsteno, te zakonom zaštićeno uz poseban obzir

na zaštitu kulturno-povijesnih vrednota. Ljetnikovac je dijelom preuređen u muzej (Fisković, Domančić,

Beretić), a dio u radne prostore Arboretuma i istraživačke stanice.

Razvojem turizma na dubrovačkom području Arboretum se uklopio kao vrijedna i atraktivna destinacija.

Prostori povijesnih perivoja s raznolikim stranim i domaćim vrstama bilja, te s muzejom u ljetnikovcu i

starom mlinicom za masline, privlačili su od onda do danas mnogobrojne turiste, studente i đake. Ostali

objekti doživjeli su također prenamjenu, a neki su napušteni. Građevina koja je služila kao spremište,

preuređena je u stambeni prostor za ondašnjeg upravitelja, drugo spremište nije korišteno i zapušteno je,

a isto tako i mala građevina koja u svom sastavu ima krušnu peć. Staja za stoku preuređena je za

spremište strojeva, alata i radnih materijala, a kapelica korištena također kao spremište.

Zaštita cjelokupnog ladanjskog sklopa s dijelom obradivih površina i prirodnom obalnom zonom, kroz

proteklih je šest desetljeća očuvala njegov integritet i identitet. Osnovna prenamjena objekta odredila je

njegov položaj u domaćim i međunarodnim okvirima, te ostala i danas, na pragu 21. stoljeća, jedino

ispravno rješenje i put u budućnost.

U ratnim stradanjima 1991.-1992. oštećeni su nasadi, prirodna vegetacija i građevine. Pri napadu na

dubrovačko područje požarom je oštećen veći dio Arboretuma, što je izazvalo dugoročne ekološke

posljedice. U razdoblju od osam mjeseci, koliko je trajala okupacija Dubrovačkog primorja, devastirani su

sadržaji građevina. Usprkos tome što je većina izloženog inventara iz ljetnikovca bila spremljena na



5

sigurnije mjesto, muzejski se postav više nije mogao ponoviti. Od tada do danas postepeno se radi na

konzervaciji i restauriranju muzejskog inventara, te nakon obnove ljetnikovca planira se otvaranje

muzejskog postava u cijeloj zgradi.

Nakon katastrofalnog ljetnog požara 2000. godine u kojem je izgorjelo gotovo dvije trećine površine

Arboretuma pod prirodnom vegetacijom, maslinicima i perivojem s kraja 19. stoljeća, pristupilo se izradi

svih potrebnih podloga za projekt obnove ladanjsko-gospodarske cjeline. Sada nam još predstoji izrada

studije postojećeg stanja, te uz već prikupljenu povijesnu građu, vrednovanje perivojnih i pejzažnih

površina, te napose građevina, uz prijedlog uvjeta za obnovu i zaštitu.

Postojeća i već uhodana namjena u području kulturnog turizma zahtijeva intenzivnu dinamiku stalnog

održavanja i diktira vlastiti razvoj koji potiče reviziju vrednovanja kulturne i prirodne baštine i usklađivanje

sa zakonskim ograničenjima. U posljednje se vrijeme vrlo jasno očituje potreba da se svaka napuštena

građevina vrednuje i revitalizira u skladu s cjelokupnom namjenom i zadacima. Središnja i

reprezentativna građevina – ljetnikovac – kroz muzejski će postav pružiti evokaciju atmosfere obiteljskog

života dubrovačke vlastele na ladanju. Kapelica Sv. Jerolima već sedamnaest godina služi svojoj pravoj

namjeni, što posebno na dan Sv. Jerolima, kad prema drevnom običaju na Sv. misu dolaze mještani

Trstenoga, vraća bar djelić životne povezanosti ladanjskoga posjeda s okolnim naseljem i stanovnicima.

Gospodarskim se građevinama dijelom vraća njihova izvorna funkcija, a dijelom im se pridaju nove

namjene. Mlinica i preša za masline vratit će se u funkcionalno stanje kako bi se u sezoni berbe maslina

na tradicionalni način, hladnim prešanjem proizvelo ulje iz vlastitog maslinika, što bi ujedno predstavljalo i

jesenski turistički i edukacijski događaj na dubrovačkom ladanjskom posjedu.

Obnova krušne peći i ponuda kriške svježeg kruha, obogatila bi doživljaj atmosfere. Ostale gospodarske

građevine dobile bi nove namjene: napušteno spremište preuredilo bi se u WC koji je za sad privremeno

smješten u ljetnikovcu, stambena zgrada uredila bi se u radne i upravne prostore Arboretuma, a staja

koja je malo udaljenija od ljetnikovca dobila bi ulogu malog edukacijskog centra s kafićem.



6

Arboretum se prema zakonskim ograničenjima dozvoljenih djelatnosti ne može baviti ekonomskim

djelatnostima, ali preko koncesijskih aranžmana može proširiti svoju ponudu i ekonomsku isplativost.

Vrtno-pejzažne površine Arboretuma ne mogu se radi njihove namjene i zaštite uklopiti u procese

ekonomski-proizvodne dobiti, njih treba održavati i zaštićivati na osnovama ekološki održivog razvoja.

Povijesni perivoji vrlo su stare biološke cjeline, posebno se kao uravnotežene male biocenoze ističu

lovorov gaj i vodena zajednica fontane, koje se tijekom dugog vremena održavaju kroz postignutu

ravnotežu antropogenog djelovanja i samih prirodnih procesa.

Povijesni maslinik već je nekoliko godina u tijeku obnove. Njegov su sadržaj i uloga prošireni u smislu

zaštite i obnove povijesne vrijednosti, a dobio je također biološku ulogu očuvanja genofonda starih

autohtonih dubrovačkih sorata maslina. Ulje uzgojenih maslina, prerađenih u mlinici tradicionalnim

načinom, ponudit će se na prodaju u kategoriji posebnog autohtonog suvenira.

Relativno velike površine Arboretuma, koje je već dugo vremensko razdoblje naselila prirodna vegetacija,

bit će vrednovane prema gustoći biološke raznolikosti i na najpovoljnijem lokalitetu osnovan mikro-

rezervat prirodne vegetacije u svrhu stroge zaštite visoke biološke raznolikosti koja ovdje reprezentira tip i

karakter flore primorskog pojasa Dubrovačkog primorja. Način zaštite i održavanja mikro-rezervata

također se provodi na osnovama ekološki održive kontrole i zaštite.

Tako se, na prvi pogled raznorodna djelatnost u okviru zaštite i održavanja kulturno-povijesnih spomenika

i djelatnost suvremenog arboretuma, ujedinjuju kroz zajedničke interesne točke i ciljeve, koristeći vrlo

srodne metode djelovanja na osnovama održivog gospodarenja.

arboretum trsteno

Documents