Arhitektura u republikansko doba

U prva dva stoljeća republikanskog sustava slabo se razvijala arhitektonska i drugaumjetnost, jer su zakoni protu-luksuzu i ćudorenu i poslovična skromnost tadašnjihRimljana i patricija i plebejeca kao posljedicu imali i umanjivanje estetskog izražavanja(posebno ako je on bio skup). To je različito od npr. Etruraca sa raskošnim grobovima (koji su pravo arhitektonsko djelo sa oslikanim zidovima u živopisnim detaljima i pejsažima) i južnoitalskih Grka koji su imali razvijenu hramovnu arhitekturu.

Od ranih vremena podizane su granevine od praktičnog značenja. Prva namjera drevnihRimljana u podizanju javnih granevinskih objekata bila je da budu impresivni (kako bidočarali moć Republike i njenih institucija) i da budu funkcionalni u realiziranju svrheradi koje su podizani. Zato oni u javnoj, a i u privatnoj granevinskoj djelatnosti nisu biliograničavani estetskim i drugim sličnim aksionima i šablonima. Karakterističnu crtu rimskih granevina predstavlja njihova izvanredna čvrstoća.1

Krajem republike ,zidovi se ne grade iskljucivo od blokova,vec imaju sredisnji dio ,koje cine mesavina kreca,pjeska i tvrđeg materijala.Ovaj nacin je bio brz i ekonomican ,a zahtjevao je radnu snagu koja nije morala biti specijalizirana onako kako je to bilo potrebno kod tradicjonalnog nacina gradnje.2

Rimljani su usavršili razne metode zidanja, preuzete uglavnom iz Etrurije, ali su naročito umijeće postigli u granenju svodova. Ove su upotrebljavali pri granenju mostova, akvedukata i raznih zgrada.Rimljani su se tako zadržavali na praktičnoj arhitekturi i monumentalnošću sa

općom javnom realnom (a ne metafizičkom) svrhom kao što su ceste, akvadukti, kloake i mostovi.

U ovoj epohi napredovalo je i rimsko umijeće u granenju lukova, i tajarhitektonski oblik su upravo oni razvili (iako se po grčkoj tradiciji teorijskoosmišljavanja luka pripisuje fizičaru Demokritu). I ta vještina gradnje luka (kod vrata,kapija, mostova, vodovoda, hramova) je nerazdruživa od rimskog imena.Sa gradnjom se sam grad Rim (početkom III. st. p. n. e. grad Rim je možda imao oko 150000 stanovnika) se izmijenio iz jednog naselja sa prevashodno seljačkim izgledom uurbano naselje mediteranskog gradskog tipa.

Mesihovic,2013,969-9702 Grimal,1964,210

Tabularium

Tabularium je bio neka vrsta državnog arhiva, u kome su se čuvali oficijelni zapisi, a u njemu su se nalazile i prostorije mnogih dužnosnika i službenika.Unutar zgrade su se nalazili ostacihrama božanstva Veiovis. Tabularium je restauiran i obnovljen oko 46. god. n. e.

Golemi Tabularium je izgranen 78. god. p. n. e. na kraju Foruma (na padinama

Kapitola i ispod hrama Jupitera, Najboljeg, Najvećeg/Kapitolinskog) po nalogu tadašnjihkonzula Marka Emilija Lepida i Kvinta Lutacija Katula.

MostoviU rimskoj epohi su graneni i prvi veliki trajniji mostovi. Tome je ponajviše dopriniopraktični duh Rimljana, koji su željeli da funkcionalno i dugotrajno povežu različitedijelove svoga imperija. Mostovi su uglavnom graneni od kamena i sa lukovima kao bazičnom strukturom koja održava statiku konstrukcije. Čvrstoći gradnje je doprinosilo i korištenje betona. Pored kamenih mostova, graneni su i drveni mostovi. Rani rimski mostovi (pod utjecajem idealne kružne forme) su imali lukove koji su često opisivali puni krug, nastavljajući se pod zemljom. Do danas je evidentirano na stotine mostova izgranenih u rimsko doba i sa tehnologijom svojstvenoj rimskom svijetu, od kojih je dobar dio i danas u upotrebi. Inženjeri i graditelji rimskog doba su premostili sve rijeke svoga svijeta, izuzev dvije i to Eufrata i Nila.

Teatri

Teatar (u arhitektonsko – granevinskom smislu) u rimskom svijetu se oslanja na teatregranene u grčko i helenističko doba. Glavna razlika u dizajnu izmenu rimskog i grčkogteatra je da je ovaj prvospomenuti izgranen na na svojim vlastitim temeljima i da je bio upotpunosti zatvoren na svim stranama. Bazični dizajn za rimski teatar je bio prvi, trajnirimski, Pompejev, teatar. U teatrima su izvonene pozorišne predstave (tragedije ikomedije), pantomime, horske izvedbe, govori, recitali....

U prvo vrijeme nije bilo podignutih teatara od kamena, nego se svaki put gradila daščarasa pozornicom i sa ostraga ukrašenom scenom, a u polukrugu prema tome bilo jegledalište. U takvim ad-hoc teatrima nije bilo sjedišta, a izgleda da su u to prvo vrijemesamo žene imale odijeljenja i najgornja mjesta. Tek 194. god. p. n. e. senatori su dobilinajdonja i najbolja mjesta. Inače ulaz u takve privremene teatre je bio besplatan.Jedan od prvih trajnih od kamena izgranenih teatara u rimskom svijetu je Pompejev teatar(Theatrum Pompeium), koji se gradio sedam godina počevši od 55. god. p. n. e. naMarsovom polju.Jedan od prvih trajnih od kamena izgranenih teatara u rimskom svijetu je Pompejev teatar(Theatrum Pompeium), koji se gradio sedam godina počevši od 55. god. p. n. e. naMarsovom polju.