*ARMIRANI BETONkombinuju se dva, po mehanikim karakteristikama, razliita materijala: beton i elik

Efikasno sudjelovanje:* Beton ima svojstvo vrsto prijanjati uz elik u toku stvrdnjavanja tako da pri djelovanju vanjskih sila oba materijala zajedniki nose* Priblino isti temperaturni koeficijenti betona i elika* Beton titi elik od korozije

S obzirom na zapreminsku masu, ovrsli betoni se klasifikuju na:- lake betone sa zapreminskim masama od 700 do 2000kg/m3 (vie od 30% zranih upljina),- betone normalne teine, sa zapreminskom masom od 2000 do 2800kg/m3, i- teke betone, sa zapreminskom masom preko 2800kg/m3 (betone sa dodacima barita ili olova).

*Prednosti betonanezapaljivosttrajnostneznatni trokovi odravanjamogunost izrade najraznovrsnijih oblikaotpornost prema potresustanovita mehanika svojstva

Mane betonaznatna vlastita teina (zapreminska masa 24kN/m3)relativno velika provodljivost zvuka i topline, tekoe u provjeri armature u konstrukciji po zavretku betoniranjarelativna kompliciranost radovaoteani radovi zimi ...

Da bismo odredili koji beton koristiti u konstrukciji potrebno je definisati razred izloenosti prema uslovima okolia, a zatim odrediti minimalni zatitni sloj, te ostala dopunska svojstva i zahtjevi kako za svjei, tako i ovrsli beton.

*Materijali Beton: Kvalitet se deklarie oznakom klase vrstoe: C fck,cyl /fck,cube ; Predviene klase su: C12/15, C16/20, C20/25, C25/30, C30/37, C35/45, C40/50, C45/55, C50/60, C55/67, C60/75, C70/85, C80/95, C90/105 , C100/115; Klasu primarno definie prvi broj u oznaci fck,cyl - karakteristina vrijednost vrstoe na pritisak odreena na standardnom opitnom tijelu cilindru prenika 150 i visine 300 mm. Ova veliina se koristi u svim obrascima: fck = fck,cyl; drugi broj je karakteristina vrijednost vrstoe odreena na standardnoj kocki fck,cube stranice 150 mm i moe se dobiti konverzijom (uz zaokruivanje). S obzirom da je statistiki fraktil 5%, drugi broj priblino odgovara naoj MB (kocka 200 mm, fraktil 10 %, faktor konverzije je oko jedan); srednje i karakteristine vrednosti drugih fiziko-mehanikih karakteristika betona (vrstoa na zatezanje, modul elastinosti, dilatacije koje opisuju proraunski dijagram) date su u posebnim standardima.Relevantni standardi, vezani za beton su: EN 206-1 (Beton: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i usaglaenost sa zahtevima), EN 12390 (Ispitivanje ovrslog betona), ENV 13670 (Izvoenje betonskih konstrukcija), EN 13791 (Ispitivanje betona).

*Klasa betona je skup svojstava betona koji, osim marke betona, podrazumijeva i definisanje njegovih posebnih svojstava.Projektom se definie zahitijevana klasa betona: razred vrstoe na pritisak (C) prije marka betona (MB), vodonepropusnost, otpornost na mraz i sl.)

fck = fcm - tp s

Fraktila (p=procenat nedozvoljenih podbaaja) - prema EC2 je 5%

*Materijali Armatura: Kvalitet se deklarie karakteristinom vrijednou granice teenja fyk ; fyk odgovara v prema naim starim standardima (na primer: fyk = 500 MPa za BSt500); Modul elastinosti Es = 200 GPa; Relevantni standardi, vezani za armaturu su: EN 10080 (elik za armaturu za beton), EN 10138 (elici za prethodno naprezanje), EN ISO 17760 (Doputeni postupak zavarivanja armature), ENV 13670 (Izvoenje betonskih konstrukcija), EN ISO 15630 (elik za armaturu i prethodno naprezanje betona: Metode ispitivanja).

*

TO SE TIE BETONA PROJEKTOM SE DEFINIU:

1. OSNOVNI ZAHTJEVI ZA BETON:Razred tlane/pritisne vrstoe: npr.C25/30Razred izloenosti: npr. XC1Zatitni sloj betona: npr. cnom=20mmNajvee zrno agregata: npr.16 mmRazred konzistencije slijeganjem: npr. S3

2.DODATNI ZAHTJEVI ZA SVJEI BETON:Temperatura svjeeg betona: npr. 525 C

3.DODATNI ZAHTJEV ZA OVRSLI BETON:

Vlana/zatezna vrstoa: npr. 2,6 N/mm2

konano, oznaka betona se pie npr. Za rezervoar(spremnik) preistaa otpadnih voda:C 35/45 ; XC4 ; XD2 ; XF1 ; XA1 ; S3 ; Cl 0,10 ; Dmax 16razred vrstoe C 35/45 razred izloenosti: npr. Rezervoari preistaa otpadnih voda XC4; XD2 ; XF1 ; XA1razred konzistencije: S3 (mjera slijeganja 100-150mm)razred sadraja klorida: Cl 0,10razred prema maksimalnom zrnu agregata Dmax =16mm

*Razredi izloenosti prema uslovima okolia

Razred izloenostiPrimjeri za uslove okolia1 Suhi okoli- unutranjost stambenih ili uredskih zgrada1)2 Vlaan okolia) bez mrazaunutranjost zgrade s velikom vlanou vanjski elementi elementi u nekodljivom tlu i/ili vodib) s mrazomvanjski elementi izloeni mrazu elementi u nekodljivom tlu i/ili vodi izloeni mrazu unutarnji elementi u velikoj vlazi izloeni mrazu3 Vlaan okoli s mrazom i djelovanjem sredstava za odmrzavanje- unutarnji i vanjski elementi izloeni mrazu i sredstvima za odmrzavanje4 Morski okolia) bez mrazaelementi izloeni prskanju morske vode ili uronjeni u more elementi na zraku zasienom solju (neposredna blizina mora)b) s mrazomelementi izloeni prskanju morske vode ili uronjeni u more elementi na zraku zasienom solju i izloeni smrzaviciOvi razredi mogu pojedinano postojati ili biti u kombinaciji s gore navedenim:5 Hemijski kodljiv okoli2)a)neznatno kemijski kodljiv okoli (u plinovitom, tekuem ili krutom stanju) kodljiva industrijska atmosferab)- umjereno kemijski kodljiv okoli (u plinovitom, tekuem ili krutom stanju)5 Hemijski kodljiv okoli2)c)- kemijski vrlo kodljiv okoli (u plinovitom, tekuem ili krutom stanju)Ovaj razred izloenosti vrijedi samo ako graevina ili njezin dio za vrijeme izvoenja dulje vrijeme ne budu izloeni loijim uvjetima.

Kemijski kodljiv okoli razvrstan je u ISO DP 9690. Mogu se takoer usvojiti ovi istovrijedni razredi izloenosti: Razred izloenosti 5a: ISO - razredba A1G, A1L, A1S Razred izloenosti 5b: ISO - razredba A2G, A2L, A2S Razred izloenosti 5c: ISO - razredba A3G, A3L, A3S

*Najmanja debljina zatitnog sloja za obini beton (Eurokode 2)Najmanja debljina zatitnog sloja ovisno o klasi ekspozicije cnom=cmin+Dc

Dc tolerancija zatitnog sloja kako bi se garantovala cminZatitni sloj armature treba biti jednak ili vei: -preniku podune ipke-2,5 prenika spleta armature-3prenika pod.ipke ako je primijenjen montani spoj

Razred izloenosti (prema Eurokodu 2)12a2b34a4b5a5b5c 4)Najmanji

zatitni

sloj cmin

(mm)

2) 3)elik za

armiranje152025404040253040elik za

prednapinjanje253035505050354050

Preporuene granine vrijednosti sastava i svojstava betona (prema EN 206-1)*

XM-korizija betona uzrokavana habanjem (XM1,XM2,XM3)

W-korozija betona usljed reakcije alkalija i silicijske kiseline (WO,WF,WA, WS)

Kada za odreeni element konstrukcije definiemo razred izloenosti, mjerodavan je onaj koji postavlja stroije zahtjeve.

Razredi izloenostiPreporuene granine vrijednostiOznaka razredaDjelovanjeMaxv/cMin cement[kg/m3]RazredvrstoeX0Nema rizikaNema zahtjevaNema zahtjevaC12/15XC1Karbonatizacija (H2O,CO2)Suho ili u vodi0,65260C20/252Vlaga (stalna)0,60280C25/303Umjerena vlaga0,55280C30/374Vlaenje/suenje0,50300C30/37XD1Kloridi koji nisu iz mora (H2O,Cl)Umjerena vlaga0,55300C30/372Vlaga (stalna)0,55300C30/373Vlaenje/suenje0,45320C35/45XS1Kloridi iz mora (H2O, Cl)Bez dodira s vodom0,50300C30/372Uvodi0,45320C35/453Plima/oseka, zapljuskivanje0,45340C35/45XF1)1Smrzavanje-odmrzavanje / + solUmjerena zasienost vodom0,55300C30/3722Umjerena zasienost vodom + sol0,55300C25/3032Visoka zasienost vodom0,50320C30/3742Visoka zasienost vodom + sol0,45340C30/37XA1Hemijsko djelovanjeNeznatno kodljiv0,55300C30/3723Umjereno kodljiv0,50320C30/3733Vrlo kodljiv0,45360C35/45Potrebno je primijeniti agregat prema prEN 12620:2000 s dovoljnom otpornou na smrzavanje.Preporuljiva koliina zraka od minimalno 4,0%. Kada beton nije aeriran, ponaanje betona treba ispitivati prema prikladnoj metodi u usporedbi s betonom kojemu je otpornost na smrzavanje za odgovarajui razred izloenosti dokazana.Primijeniti sulfatnootporni cement. Kada SO42 vodi ka razredu izloenosti XA2 i XA3, ispravno je upotrijebiti sulfatnootporni cement. Kada je cement razvrstan prema sulfatnoj otpornosti, umjereno ili visoko sulfatnootporni cement treba rabiti u razredu izloenosti XA2 (i u XA1 kad je primjenljiv), a visoko sulfatnootporni cement treba upotrijebiti u razredu izloenosti XA3.

*Razred-klasa izloenosti za elemente konstrukcije1. XO nema rizika2. XC, XD, XS rizik od korozije armature3. XF, XA, XM, W rizik od korozije betona

*

VODONEPROPUSNOSTKapilarne pore u betonu su osnovni faktor vodonepropusnosti betona. Beton u dodiru sa vodom ili drugim tenostima tokom vremena postaje vodonepropusniji. Beton se moe smatrati trajnijim ako prodor vode prema EC nije vei od 5cm, odnosno 3cm ako je izloen agresivnom uticaju sredine. RAZREDI VODONEPROPUSNOSTI BETONA (EC)Razred vodonepropusnosti Doputeni prosjeni prodor vode (mm) VDP 1 50 VDP 2 30 VDP 3 15 KARAKTERISTIKE VDP-a KOJE PROIZLAZE IZ SLJEDEIH SPECIFIKACIJA -tlana/pritisna vrstoa (fck, kocke) 30 N/mm (ili vie u odnosu na v/c faktor odreen za razred izlaganja ili projektne zahtjeve) -agregat Dmax=16-32 mm, ovisno o dijelovima konstrukcije i armature -razred izloenosti S4 -max v/c faktor 0.50 (ili manje s obzirom na klasu izloenosti)

*

Otpornosti na dejstvo mraza: Ispituje se provodi na etiri uzorka betona debljine 50 2 mm ispiljena iz kocki brida 150 mm i pripremljenih za ispitivanje. Sva etiri uzorka moraju biti uzeta iz iste mjeavine betona.Ispitivanje se moe provoditi i na valjcima izbuenim iz konstrukcijeNa uzorke se stavlja 3 % otopina NaCl, te se oni podvrgavaju ciklusima smrzavanja i odmrzavanja. Jedan ciklus traje 24 sata.Srednja vrijednost oljutenog betona ne smije biti vea od 1 kg/m2, a pojedinana 1,5 kg/m2Prema PBAB marka otpornosti na mraz se deklarie kao M-50, M-100, M-150 i M-200. Pri tome, brojevi uz oznaku M predstavljaju broj ciklusa naizmjeninog smrzavanja (-20C) i odmrzavanja (+20C) koji probna tijela moraju izdrati bez gubitka vie od 25% vrstoe.

*

Kontrola kvaliteta Kvalitet betona se odre uje se na osnovu projekta konstrukcije, odnosno tehnikih uslova za izvoenje betonskih radova. U projektnoj dokumentaciji se navodi klasa betona sa definisanim osnovnim i dopunskim zahtjevima kako za svei, tako i ovrsli beton.

Kontrola se sastoji od:- kontrole proizvodnje koja se provodi u betonori/fabrici betona i - kontrole saglasnosti sa uslovima projekta konstrukcije na gradilitu (mjestu ugradnje). Kontrola svojstava svjeeg betona na gradilitu mjestu ugradnje Konzistencije Sadraja zranih pora Temperature

*Kontrola svojstava ovrslog betona na gradilitu mjestu ugradnje

Istovjetnost tlane vrstoeIspitivanje vlane vrstoe cijepanjemIspitivanje statikog modula elastinostiIspitivanje otpornosti betona na djelovanjemrazaIspitivanje skupljanja betonaIspitivanje puzanja betona

*vrstoa pri pritisku nakon 28 dana [ N/mm 2 ] C55 i vie je beton visokih vrstoa

MB (PBAB87)Kocka 20/20/20cmEC 2Cilindar 15/30cm (kocka 15/15/15cm)15MB1512 (15)C12/1520MB2016 (20)C16/2025MB2520 (25)C20/2530MB3025 (30)C25/3035MB3530 (37)C30/3740MB4030 (37)C30/3745MB4535 (45)C35/4550MB5040 (50)C40/5055MB5545 (55)C45/5560MB6050 (60)C50/60--55 (67)C55/67--60 (75)C60/75--70 (85)C70/85--80 (95)C80/95--90 (105)C90/105--100 (115)C100/115

*Tehnologija betona betonskih radova

Vrijeme od proizvodnje betona do ugradnje treba biti to krae, kako bi se izbjegli problemi pri pranjenju transportnih sredstava i ugradnji zbog smanjenja obradivosti svjee betonske mase. Ugraivanje e se odvijati brzo i bez zastoja. Redoslijed betoniranja mora omoguiti povezivanje novog betona s prethodnim.Najpogodnija temperatura svjeeg betona pri ugradnji kree se od 15 do 20C.

im tempratura pree + 24C beton je tee ugraivati, a naroito ako gubi prividno vodu.

Pri temperaturama zraka viim od 30oC temperaturu svjeeg betona treba kontrolirati najmanje jedanput u toku 2 sata.

Ne smije se dodavati voda betonu u mikser na mjestu ugradnje.

Betoniranje pri temperaturama niim od +5oC mogue je uz pridravanje mjera za zimsko betoniranje. U svakom sluaju temperatura svjeeg betona u zimskom periodu na mjestu ugradnje mora biti unutar + 5 do + 15oC.

Tehnologija betona - Mogunost rada u zimskim uslovima Tehnoloki razlozi nameu ubrzano ovravanje betona u uslovima industrijskog graenja objekata kao i na gradilitima u zimskom periodu. Radovi se u zimskim uslovima prekidaju zbog problema u tehnologiji betona. Na temperaturi ispod +5oC proces hidratacije se veoma usporava, a na -10oC potpuno prestaje. Pri kasnijem podizanju temperature nastavlja se proces hidratacije, a kao rezultat svega dobija se beton slabih karakteristika. U sledeoj tabeli je prikazano kako temperatura spoljne sredine utie na usporavanje procesa hemijskih reakcija u betonu (iskazano preko postignutih vrstoa pri pritisku posle 28 dana).

t(oC) 20; 5; 0; -5 %MB 100; 70-80; 40-50; 6-12 *

Tehnologija betona - Mogunost rada u zimskim uslovima Osnovni problem pri zimskom betoniranju nastaje zbog zamrzavanja vode u betonu i usporavanje i prekidanje procesa hidratacije cementa. Zamrznuta voda poveava svoju zapreminu za 9% pri emu se naruava struktura jo nedovoljno ovrslog betona. Prestaje prirast vrstoe betona, dolazi do nepovratnog gubitka konane vrstoe betona, ak i pri kasnijem odravanju betona u povoljnim uslovima. Sniava se i otpornost betona na dejstvo mraza i naruava se athezija betona sa armaturom. Metode ubrzanog ovravanja betona mogu se podeliti na: I Tehnoloke II Hemijske III Fizike IV Kombinovane*

*Pri niskim temperaturama se dio vode transformie u led, a koncentracija ostalog rastvora se poveava. Pri slijedeim temperaturama i koncentracijama rastvora cijeli sistem vodenog rastvora se transformie u led i kristale veziva: NaCl pri -21.2oC i pri koncentraciji rastvora 23.3%, K2CO3 pri -36.5oC i koncentraciji rastvora 40.8%, N aNO2 pri -19.6% i koncentraciji rasvora 28.0%. Zbog ove osobine betoni sa protivmraznim dodacima otvrdnjavaju i na niskim temperaturama. Na osnovu izvrenih istraivanja i graditeljskog iskustva, preporuuje se da beton sa hlornim solima ili natrijum nitritom ne otvrdnjavaju na temp. niim od -15oC, a betoni sa potaom na temperaturama ispod -25oC. Kritina vrstoa ovih betona koju treba obezbijediti u momentu zamrzavanja je znatno nia u odnosu na betone bez hemijskih dodataka.

*U sledeoj tabeli su date karakteristine vrstoe u momentu zamrzavanja za betone sa protiv-mraznim dodacima.

Vrsta protiv-mraznih dodataka i njegova koncentracija odreuju se prema raunskoj temperaturi spoljnjeg vazduha, tipu konstrukcije i uslovima eksploatacije. Za odreeni vremenski period graenja i za odreeno geografsko podruje koriste se tablice raunskih temperatura. Koncentracije rastvora ne treba da se uveavaju zbog rizika niih temperatura zbog tehnolokih i ekonomskih razloga. Betoni sa hemijskim protiv mraznim dodacima deluju pri pozitivnim temperaturama kao ubrzivai ovravanja. Za beton je najpovoljnije da vezuje na temperaturi od 7-21oC, a pri tome je bitno da njegova temperatura tokom prva tri dana po betoniranju ne padne ispod 10oC. Najpovoljnije su temperature do 21oC i da se ako je mogue ta temperatura odrava tokom to dueg perioda.

MBmin.cvrstoa na pritisak u momentu zamrzavanja u %MPa20306,030257,54020 8,0

* Zatita betona u konstrukciji

Plastinom folijom spreava se gubitak topline koju proizvodi hidratacija.

Otpornost betona na poar U betonu izloenom djelovanju poara na visokim temperaturama dolazi do hemijskih promjena na cementnoj pasti, a na temperaturi od 100 C voda u porama betona prelazi u vodenu paru i kada pritisak vodene pare prekorai vrijednost koju moe podnijeti struktura betona poinje ljuspanje konstrukcije. Na temperaturama do 200 C armaturni elik ne mijenja ponaanje, ali ve na temperaturama veim od 600 C nosivost armature je manja od 70%.

Beton ima prihvatljivo ponaanje do 300 C, ali ni preko te temperature ne nastupa lom konstrukcije, ali to ne znai da beton koji je bio izloen djelovanju te temperature nije pretrpio promjene (mijenja boju, smanjuje se pritisna vrstoa u zavisnosti od hemijskog sastava upotrebljenog cementa i agregata). Ve na temperaturama preko 600C modul elastinosti je manji od 10% od vrednosti prije nastupanja pozara, a vjerovatni uzrok sloma konstrukcije vjerovatno e se pripisati gubitku nosivosti armature. *

Tipovi prslina u armiranobetonskimkonstrukcijama *

Uzroci nastajanja prslina*

*Klasifikacija prslina

Tip PrslinaOznaka naskiciDetaljnija podjelaUobiajena mesta pojavePrimarni uzrok (iskljuujui ukljetenja)Sekundarni uzroci/faktoriLijek (ako je nemogue vriti izmene projektovanog sistema i betonske meavine) u svim sluajevima redukovati ukljetenjaPozitivan uticaj PP vlakanaVreme pojave Plastino slijeganjeAIznad armatureDuboke sekcijePretjerano izluivanje vodeNaglo suenje (visoka temperatura, suha sredina, promaja ..)Redukovati gubitak vode (aeranti ...) ili ponoviti vibriranje +,+Deset minuta do tri sataBSvodoviVrh stubovaCPromena dubineDu rebrastih ploaPlastino skupljanjeDDijagonalnoPutevi i ploeNaglo suenjePretjerano izluivanje vodePojaati njegu betona+,+Trideset minuta do est satiENepravilnoArmirane betonske ploeFIznad armatureArmirane betonske ploeIsto i plus armatura blizu povrineRane termalne kontrakcijeGSpoljno ukljetenjeTanki zidoviPrevelika toplota hidratacijeNaglo hlaenjeRedukovati toplotu i/ili uraditi termoizolaciju+,+Jedan dan do dve- tri nedeljeHUnutranje ukljetenjeDebele ploePrevelik temperaturni gradientVremensko skupljanje ITanki zidovi (i ploe)Neefikasne dilatacije )1Preveliko skupljanje, loa njega betonaSmanjiti V/C faktor, poboljati njegu+Nekoliko nedelja ili meseciMrea prslinaJUz oplatuNatur betonNepropustljiva oplataBogata mjeavina Slaba njegaPoboljati njegu i obradu+Jedan do sedam dana ponekad i mnogo kasnijeKPretjerano obraen betonPloePreterano gletovanjeKorozija armatureLPrirodnaStubovi i nosaiMali zatitni slojLo kvalitet betonaEliminacija nabrojanih uzrokaVie od dvije godineMUsled prisustva CaClPrefabrikovan betonSuvie kalcijum hloridaAlkalna reakcija N(Vlane lokacije)Reaktivan agregat plus visoko-alkalni cementZamena agregata i cementaVie od pet godina

*Granina stanja su stanja izvan kojih konstrukcija vie ne zadovoljava zahtjeve projektovanog ponaanja

granino stanje nosivosti GNS ULS (Ultimate Limit State)GUBITAK SVOJSTVA SIGURNOSTI KONSTRUKCIJE KAO CJELINE, DIJELA KONSTRUKCIJE ILI KONSTRUKCIJSKOG ELEMENTAgubitak ravnotee konstrukcije ili njezina elementa, promatranih kao kruto tijelo (klizanje, prevrtanje, izvijanje)granino stanje sloma ili prekomjerne deformacije kritinog presjekagubitak ravnotee zbog velikog deformiranja (teorija II. reda)granino stanje sloma uzrokovano zamorom transformacija konstrukcije u mehanizam (proraun po teoriji plastinosti)

granino stanje uporabljivosti-GSU SLS (Serviceability Limit States)GUBITAK SVOJSTVA UPOTREBLJIVOSTI (pukotine, progibi, vibracije)

granino stanje naprezanjagranino stanje trajnosti (ogranienje irine pukotina)granino stanje deformiranja (ogranienje progiba)granino stanje vibracija

*Sila u armaturi Fs=Mmax/z je konstantna ako ne postoji prionljivost armatura-beton (zatega). Dakle dobra veza (prionljivost armature i betona obezbjeuje monolitnost armiranobetonskog presjeka).

*Naponska stanja u betonskoj gredi optereenoj koncentriranom silom F u l/2:

*Naprezanje arm.betonskog presjeka SLS i ULS

*PRINCIPI PRORAUNA PREMA GRANINIM STANJIMA

PRORAUNSKE SITUACIJESTALNA - UVJETI NORMALNE UPOTREBE I PRIVREMENA - PROLAZNI UVJETI

IZVANREDNA - EKSPLOZIJA I UDAR

SEIZMIKA - KOD POTRESA Npr za promjenljivo stambeno optereenje 2,i=0,3 (MEd;VEd;Ned) = Gk + AEd + 2,i Q k,i =1 Gk,j+ 1Aed + 0,3 Q k,i

*cu - najvea tlana/pritisna deformacija betona je -0.0035 (-3.5 )fcd = fck /gc - proraunska tlana vrstoa - koeficijent kojim se uzima u obzir nepovoljno djelovanje dugotrajnih optereenja na tlanu vrstou betona, te druga nepovoljna djelovanja koja proizlaze iz naina nanoenja optereenja. = 0,85 - 1 definie se Nadnormom za lokalne uslove zemlje, a ako to nije uraeno uzima se 1, dok u DIN-u je to npr. 0,85. = 0,80 uzima se za trokutne, krune, trapezne presjeke, te one kojima se irinasmanjuje udaljavanjem od n.o. prema tlanom rubu, te kod dijagrama s pravokutnom raspodjelom naprezanjaProraunski - dijagrami za beton (u tlaku-pritisku):

*

*su - najvea deformacija elika nije ograniena, ali se preporuuje 0.020 (20 horizontalna gornja grana), ili 0.010 (10 kosa gornja grana)fyd = fyd /gs - proraunska granica poputanja elikaProraunski - dijagram elika za armiranje (tlak - vlak):

*

*Odnos duine i debljine armiranobetonskih elemenata /nije poteban dokaz deformacija/

*Ogranienje pukotina u betonu (mm)Ogranienje deformacij u betonu

Ogranienje frekvencija (Hz) nekih konstrukcija*

*Minimalne i maksimalne armature za elemente napregnute na savijanje: Minimalne povrine armature date su da bi se sprijeio krti lom, prsline velike irine i da bi se prihvatile sile usled sprijeenih pomjeranja (na primer sekundarna ukljetenja). Vrijednost As,min za grede i ploe, koja se primenjuje u odreenoj zemlji, data je u njenom Nacionalnom aneksu. Preporuena vrijednost (EN 1992-1-1: 9.2.1.1) data je izrazom: As,min =0,26 bt d (fctm/fyk),ali ne manje od 0,0013 bt d gdje je: -bt srednja irina zategnute zone; za T- gredu sa pritisnutom flanom za proraun vrednosti bt uzima se u obzir samo debljina rebra -fctm treba da se odrede u zavisnosti od odgovajue klase vrstoe betona prema Tabeli 3.1 (, EN 1992-1-1: 3.1.2(3)P). Povrina zategnute ili pritisnute armature u poprenom preseku, izvan zona nastavljanja armature preklapanjem, ne treba da bude vea od As,max. Vrijednost As,max za grede, koja se primenjuje u odreenoj zemlji, data je u njenom Nacionalnom aneksu. Preporuena vrijednost je 0,04 Ac, osim na mjestu nastavka.

*

***