asddsdd

7262019 asddsdd

httpslidepdfcomreaderfullasddsdd 112

143

Vesna Jurin Bakotić magiur1

GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTAVA I

NJENO OSTVARIVANJE PRED SUDOM

Stručni rad Professional paper

UDK 34723(4975)(0945)

U ovom radu autorica navodi temeljne odredbe zakona koje uređuju tužbe za zaštitu

vlasništva i to pravu vlasničku tužbu vlasničku tužbu predmnijevanog vlasnika tužbu

vlasnika za prestanak uznemiravanja i tužbu predmnijevanog vlasnika za prestanak uzne-

miravanja Nadalje govori se o načinu ostvarivanju zaštite prava vlasništva i u isključivo osudskoj zaštiti prava vlasništva u parničnom postupku koju vlasnik ostvaruje kao ovlašte-

nik stvarnog prava prema pravilima u građanskoga prava u građanskom parničnom po-

stupku

Ključne riječi vlasništvo zaštita Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

1 Uvod

Pravo vlasništva jedan je od temeljnih instituta građanskog prava uopće i zauzima stožer-no mjesto pogotovo u sustavu stvarnih prava Velika važnost prava vlasništva ogleda se i ucjelokupnom društveno-ekonomskim sustavu neke zemlje O vladajućem konceptu vlas-ničkopravnih odnosa ovisila je čitava struktura i organizacija nacionalne privrede i društvaovisno o konceptu vlasništva koji prevladava u državi

Važnost koja se daje institutu prava vlasništva vidljiva je i po tome što se nepovredivosttoga prava u suvremenim državama jamči najvišim pravnim aktima ustavima međunarodnim

dokumentima itdU Republici Hrvatskoj od osamostaljenja i stupanja na snagu Ustava Republike Hrvatske

(u nastavku Ustav) 22 prosinca 19902 započelo je ponovno uspostavljanje privatnog vlas-ništva po različitim osnovama na nekretninama koje su u SFRJ u najvećem dijelu na prisilannačin prijenosa prava upisivane u zemljišne knjige kao društveno vlasništvo Ustav više nepoznaje kategoriju društveno vlasništvo već se njime kao jedna od najvećih vrednota ustav-

1 Veleučilište u Šibeniku2 Ustav Republike Hrvatske (bdquoNarodne novineldquo 5690 13597 898- pročišćeni tekst 11300 12400- pročišćeni

tekst 2801 4101- pročišćeni tekst 5501 ispravak 7610 I 8510- pročišćeni tekst)

7262019 asddsdd


144

Vesna Jurin Bakotić

nog poretka utvrđuje nepovredivost vlasništva (članak 3) Ustav Republike Hrvatske3 izri- jekom i na nedvosmislen način jamči pravo vlasništva (stavak 1 članak 48) kao i pravonasljeđivanja (stavak 4 članak 48) te je nepovredivost prava vlasništva sastavni dio najvišihvrednota ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske (članak 3) i stoga jedno od temeljnihnačela tumačenja Ustava

Ta se zaštita može ostvarivati u postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatskepred ostalim sudovima pred upravnim i drugim tijelima javne vlasti4

Nakon posljednjih izmjena i Ustavom Republike Hrvatske (stavak 3 članak 118) propisa-no da sudovi sude na temelju Ustava zakona međunarodnih ugovora i drugih važećih izvoraprava Time su sudovi i nadalje obvezni izravno primjenjivati Konvenciju i njoj pripadajućeProtokole u skladu sa rati1047297kacijskom izjavom Republike Hrvatske

Temeljem članka 1 Protokola 1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnihsloboda (u daljnjem tekstu Konvencija) omogućeno je strankama pružanje zaštita prava

vlasništva Konvencija je zaključena u Rimu 1950 godine a 1952 godine u Parizu Konvenciji je dodan članak 1 Protokola 1 kojim je Konvenciji pridodana i zaštita prava vlasništva

Konvencija je međunarodni ugovor speci1047297čnog karaktera kojim je uspostavljena među-narodna zaštita ljudskih prava na regionalnoj razini prema kojem se pojedinac može izravnoobratiti stalnom Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu (u daljnjem tekstu Europskisud) uz uvjet prethodnog iscrpljenja svih nacionalnih pravnih lijekova5

Republika Hrvatska je pristupila Konvenciji rati1047297cirala je i objavila te položila rati1047297ka-cijsku izjavu pa je Konvencija punopravno primjenjiva u hrvatskom pravnom poretku od 5studenog 1997 godine

Prema dosadašnjoj praksi Europskog suda proizlazi da je za ostvarenje nadležnosti sudapotrebno kumulativno ispuniti tri uvjeta

1 postojanje prava ili obveze građanske naravi

2 postojanje spora u odnosu na to građansko pravo i

3 postojanje odluke tj sudske presude u takvom sporu6

U pravnoj teoriji građanskog prava pojam vlasništva de1047297nira se kao pravni odnos u kojemsnagom pravne norme određena stvar u cijelosti pripada određenom pravnom subjektu7 UZakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima8 (članak 1 stavak 1) propisano je da svaka1047297zička i pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva a i drugih stvarnih prava prava

3 Radolović A Jamstvo prava vlasništva u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudskapravaldquo Pravo u gospodarstvu broj 49 2010 str 5

4 Gavella N Gliha I Josipović T Belaj V Stipković Z Stvarno pravo Informator 1998 (dalje Gavella N i dr) str428 Grbin I Sudska zaštita stvarnih prava prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (usporedba sdosadašnjim stanjem) Godišnjak 497 Društva za građanska prava znanosti i praksu Hrvatske Zagreb (dalje GrbinI op cit) str 284

5 Bonifačić M Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i autonomni koncept vlasništva prema KonvencijiPravo i porezi broj 4 2006 Zagreb str 88

6 Vidi opširnije Blackstonersquos Human Rights Series Leach P Taking a Case to the European Court of Human Rights2nd ed Oxford University Press 2005

7 Vedriš M i Klarić P Osnove imovinskog prava 5 izdanje Pravni fakultet Zagreb 1984str 1748 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Narodne novine 9196 6898 13799 2200 7300 11401 7906

14106 4608 i 3809

7262019 asddsdd


145

GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTAVA I NJENO OSTVARIVANJE PRED SUDOM

služnosti prava iz stvarnog tereta prava građenja i založnog prava na svemu što može bitiob jektom tih prava ako zakonom nije drugačije određeno Predmet prava vlasništva i drugihstvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina) osimonih koje nisu za to sposobne (članak 2) Iz navedene zakonske odredbe proizlazilo bi da jepravo vlasništva pravo određenog subjekta na određenoj pokretnoj ili nepokretnoj stvarikoja je u slobodnom pravnom prometu

Ovlaštenici prava vlasništva zaštitu svog prava ostvaruju pred različitim tijelima javne vla-sti i u različitim postupcima

Od brojnih aspekata zaštite prava vlasništva u ovom radu zadržati ću se na građansko-pravnoj zaštiti prava vlasništva i to na sudskoj zaštiti prava vlasništva u parničnom postupkukoju vlasnik ostvaruje kao ovlaštenik stvarnog prava obzirom da je za sam institut vlasništvaodnosno njegove nositelje puno važnija građanskopravna (privatnopravna) zaštita koja seostvaruje prema pravilima građanskoga prava u građanskom parničnom postupku Stogakada govorimo o zaštiti vlasništva prvenstveno mislimo na privatnopravnu zaštitu toga pra-va što je i tema ovoga rada

Sudovi će o zaštiti prava vlasništva odlučivati također u propisanim sudskim postupci-ma kaznenom parničnom izvanparničnom ovršnom zemljišnoknjižnom stečajnom i dr

Stvarna su prava apsolutna i djeluju prema svima pa se i njihova zaštita ostvaruje premasvakome tko vrijeđa to pravo

Na području prava vlasništva to vlasniku daje subjektivno pravo na zaštitu odnosno dajemu vlasnički zahtjev koji se u teoriji de1047297nira kao vlasnikovo subjektivno pravo koje ga ovlašć-uje od osobe koja vrijeđa njegovo pravo vlasništva zahtijevati onu činidbu kojom će se otklo-

niti tu povredu9

Prema odredbi čl 30 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ldquoNarodne novinerdquobroj 9196 6898 13799 u nastavku Zakon o vlasništvu a uz pojedine članke ZV) ldquopravovlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvarii koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi ako to nije proti-vno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima

U granicama iz stavka 1 ovoga članka vlasnik ima među ostalim pravo posjedovanjauporabe korištenja i raspolaganja svojom stvarirdquo

U pravilu će za odlučivanje o vlasničkim zahtjevima biti nadležna sudska vlast a kad se

govori o drugim nadležnim tijelima to su u pravilu upravna tijela

2 Tužbe za zaštitu prava vlasništva

21 Općenito

Zakon o vlasništvu uređuje zaštitu prava vlasništva u Glavi 7 u člancima 161 do 168

Pri tome je pojmovno odredio slijedeće klasične vlasničke tužbe rei vindicatio (čl 162ZV) actio publiciana (čl 166 ZV) i actio negatoria (čl 167 ZV)

9 Gavella N i dr op cit str 419

7262019 asddsdd


146


Predviđa i zaštitu prava vlasništva od povreda upisom u zemljišnoj knjizi (čl 168)

ZV sadrži posebne odredbe o posjednikovim prigovorima (čl 163 ZV) te uređuje prava ipoložaj poštenog i nepoštenog posjednika uključujući i prava vlasnika i poštenog i nepoš-tenog posjednika na sporedne zahtjeve (plodove troškove naknadu štete i dr - čl 164 i 165

ZV)Osim navedenih odredaba i neke druge odredbe Zakona o vlasništvu odnose se na zaštituprava vlasništva npr odredbe o zaštiti prava suvlasnika (čl 46 st 2 ZV) i zajedničkih vlasnika(čl 62 st 2 ZV) odredbe o zaštiti od prekomjernih štetnih imisija (čl 110 ZV)

Povrede prava vlasništva koje uređuje Zakon o vlasništvu u citiranim odredbama sastojese

I u bespravnom posjedovanju vlasnikove stvari dakle oduzimanju stvari iz posjedu vla-snika

II u bespravnom uznemiravanju vlasnika u izvršavanju njegovih vlasničkih prava bez

oduzimanja posjedaOvisno o naravi povrede prava vlasništva tužbe kojima vlasnik a istu zaštitu uživa i pre-

dmnjevani vlasnik može prema Zakonu o vlasništvu zaštititi svoje pravo vlasništva su slje-deće

I prava vlasnička tužba za povrat stvari (rei vindicatio čl 162 do 165 ZV)

II tužba predmnijevanog vlasnika za povrat stvari (actio publiciana čl 166 ZV)

III vlasnička tužba za prestanak uznemiravanja (actio negatoria čl 67 st 1 ZV)

IV tužba predmnijevanog vlasnika za prestanak uznemiravanja (publicijanska actio ne-

gatoria čl 167 st 4 ZV)Sve navedene tužbe su petitorne tužbe i o njima sudovi odlučuju u parničnom postupku

(petitorni sporovi)

22 Vlasnička tužba (rei vindicatio)

Prava vlasnička tužba (rei vindicatio) de1047297nira se kao tužba vlasnika protiv osobe koja po-sjeduje njegovu stvar kojom on pozivajući se na svoje pravo vlasništva koje može dokazatitraži od nje da mu stvar preda u posjed10

Zakon o vlasništvu pod nazivom ldquoVlasnički zahtjev za povrat stvarirdquo u čl 161 st 1 sadržiodredbe o pravu vlasnika ldquozahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona pre-da svoj posjed te stvarirdquo

U čl 162 ZV pod nazivom ldquoPrava vlasnička tužbardquo utvrđuje pretpostavke pod kojima vla-snik može tužbom ostvariti to svoje pravo na posjed stvari Čl 162 st 1 ZV glasi ldquoDa bi upostupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe kojaposjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari vlasnik mora doka-zati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedurdquo11

10 Gavella N i dr op cit str 42911 Hoće li se vlasnik poslužiti tim svojim subjektivnim pravom i zaštititi svoje vlasništvo ovisi isključivo o njemu a tu

je zaštitu ovlašten ostvarivati putem suda U tom slučaju nema pravo na samopomoć Iznimno je dopuštena

7262019 asddsdd


147


Onaj tko podiže takvu tužbu u postupku treba dakle dokazati svoje pravo vlasništvazahtijevane stvari tuženikov posjed te stvari

221 Tužitelj

Tužitelj je osoba aktivno legitimirana za podnošenje prave vlasničke tužbe a to je vlasnikstvari Međutim i od tog pravila postoje iznimke Iznimke nalazimo u odredbama Zakona ovlasništvu neke proizlaze iz odredaba drugog posebnog zakona a neke su rezultat stajalištazauzetih u sudskoj praksi

Iz odredaba Zakona o vlasništvu proizlazile bi sljedeće iznimke12

I Prema čl 161 st 3 ZV pravo zahtijevati predaju stvari u posjed ne pripada osobi koja jeotuđila stvar u svoje ime dok ta stvar još nije bila njezina a poslije ju je stekla u vlasništvo Uovom slučaju se naknadnim stjecanjem vlasništva ne stječe pravo i na vlasničku tužbu dakletakvo pravo nema osoba iz čl 161 st 3 iako je (naknadno postala) vlasnik

II Prema odredbama čl 162 st 3 ZV tuženik koji taji ldquopred sudom da posjeduje stvar adokaže se da je posjeduje mora već samo zbog toga predati tu stvar tužitelju u posjed alizadržava pravo da stvar natrag zahtijeva vlasničkom tužbom a tko tvrdi da posjeduje nekustvar a ne posjeduje je pa time vara tužitelja odgovara za svu štetu koja iz toga proizlazirdquo

U opisanoj situaciji tužitelj može uspjeti sa zahtjevom za predajom stvari iako nije vlasnikNa vlasničku tužbu aktivno je legitimiran kako vlasnik neposjednik tako i vlasnik posredniposjednik

Pojam posrednog posjednika određuju odredbe čl 10 st 3 Zakona o vlasništvu Prema

tim odredbama ldquokad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj založni vjerovnik zakupopri-mac najmoprimac čuvar posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je pre-ma drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je onda je posjednik te stva-ri i taj drugi (posredni posjednik) Stoji li posredni posjednik prema nekomu trećemu u takvuodnosu i taj je posredni posjednikrdquo

Aktivna legitimacija vlasnika posrednog posjednika također proizlazi iz njegovog pravavlasništva

Pravo zahtijevati predaju stvari od osobe koja je posjeduje proizlazi za posrednog posje-dnika iz činjenice da nema neposredan posjed vlast na stvari pa je stoga u položaju vlasnika

koji ne drži u posjedu svoju stvarS obzirom da svaki posredni posjednik ne mora biti i vlasnik treba naglasiti da je na takvu

reivindikacijsku zaštitu aktivno legitimiran samo posredni posjednik koji je ujedno i vla-snik13

Međutim sama okolnost da na svojoj stvari nema neposrednu vlast odnosno neposredniposjed ne čini posrednog posjednika nevlasnikom

defenzivna samopomoć da se suzbije povreda prava vlasništva kada neposredno prijeti opasnost ako je takva

zaštita nužna12 Grbin I op cit str 29213 Vedriš M Klarić P ldquoGrađansko pravordquo - ldquoNarodne novinerdquo broj 1998 (dalje Vedriš M Klarić P op cit) str 208

7262019 asddsdd


148


Vlasnik posredni posjednik ima zaštitu kako u odnosu na svakog trećeg tako i u odnosuna neposrednog posjednika ako on bespravno drži vlasnikovu stvar u posjedu Npr nakonprestanka ugovora o najmu vlasnik posredni posjednik može temeljem svog stvarnoprav-nog ovlaštenja vlasničkom tužbom od najmoprimca tražiti povrat stvari

Opisanu stvarnopravnu zaštitu treba razlikovati od obveznopravne zaštite koja vlasnikumože pripadati kao obveznopravnom ovlašteniku temeljem ugovornog odnosa

Vlasnik stvari može biti jedna osoba i tada je jedino ta osoba kao samovlasnik aktivnolegitimirana na vlasničku tužbu

Vlasništvo na istoj stvari može imati više osoba i to kao I suvlasnici II zajednički vlasniciIII etažni vlasnici IV prethodni i potonji vlasnici

222 Tuženik

Tuženik odnosno pasivno legitimirana osoba povodom vlasničkopravnog zahtjeva za po-vrat stvari je svaka ona osoba koja posjeduje vlasnikovu stvar (čl 161 st 1 ZV) Pri tome jebitno da tuženi posjeduje vlasnikovu stvar bespravno jer samo takvim bespravnim posje-dovanjem vrijeđa vlasnikovo pravo vlasništva te stvari Tuženik u odnosu na posjedničko svoj-stvo može biti samostalan posjednik nesamostalan posjednik ili pomoćnik u posjedovanju

a) samostalni posjednik - onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik (čl 11 st 1 ZV)vrijeđa pravo vlasnika takvim svojim samostalnim posjedovanjem vlasnikove stvari

b) nesamostalni posjednik - onaj tko stvar posjeduje priznavajući višu vlast posrednogposjednika koji nije vlasnik (čl 11 st 1 ZV) takvim svojim posjedovanjem može

vrijeđati vlasnikovo pravoc) pomoćnik u posjedovanju (čl 12 ZV) izvršavajući tuđu vlast na vlasnikovoj stvari

također vrijeđa vlasnikovo pravo pri čemu nije odlučno da li je ta druga osoba samo-stalni ili nesamostalni posjednik

Zakon o vlasništvu predviđa iznimke od pravila da tuženik odnosno pasivno legitimiranaosoba mora biti posjednik Te iznimke određene su u čl 162 st 3 i 4 ZV

Tako prema čl 162 st 3 ZV ldquotko tvrdi da posjeduje neku stvar a ne posjeduje je pa timevara tužitelja odgovara za svu štetu koja iz toga proizlazirdquo

Treba istaći da iz navedene odredbe proizlazi da tužitelj neće uspjeti sa reivindikacijskim

zahtjevom na predaju stvari već jedino može uspjeti s odštetnim zahtjevomPrema odredbi čl 162 st 4 ZV ldquotuženik koji je stvar posjedovao pa je posjed napustio

pošto mu je dostavljena tužba treba je o svome trošku predati tužitelju koji se ne bi htiodržati pravoga posjednika odnosno treba mu nadoknaditi punu vrijednost stvarirdquo

Kao što je vidljivo pasivna legitimacija tuženika nije prestala ako tuženik napusti posjedstvari nakon što je parnica počela teći

Tužitelj u takvoj situaciji može birati između sljedećih mogućnosti

I tužiti pravog posjednika

II tražiti da se tuženiku naloži da mu o svom trošku preda stvar koja je predmet sporaIII tražiti da se tuženiku naloži da mu naknadi pravu vrijednost stvari

7262019 asddsdd


149


Razlikujemo situacije ovisno radi li se o poštenom posjedniku ili nepoštenom posjednikuNaime pošteni posjednik tuđe stvari koju isti nema pravo ( koje opet izvodi iz prava posred-noga posjednika prednika) posjedovati mora je predati vlasniku međutim nije dužan datinaknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi jer je vjerovao da mu pravo pojedapripada te ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno Pravo na naknadunužnih i korisnih troškova zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari

Nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku te naknaditi sve štete koje su nanjoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja pa i one koje bi stvardala da ih nije zanemario Vlasnikovo traženje zastarijeva u roku od tri godine od dana kadmu je stvar predana

Vlasnik neće međutim uvijek biti ovlašten zahtijevati predaju svoje stvari od posjed-nika

Vlasnik će na to biti ovlašten kad posjednik bespravno drži vlasnikovu stvar dakle kad je

drži bez valjane pravne osnoveZakon o vlasništvu u čl 163 sadrži odredbe o posjednikovim prigovorima kojima se on

može braniti od vlasnikova reivindikacijskog zahtjeva

223 Predmet tužbe

Vlasničkom se tužbom zahtijeva predaja određene stvari To mora biti takva stvar koja semože identi1047297cirati

Prema odredbi čl 162 st 2 ZV ldquovlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim oso-

binama koje je razlikuju od istovrsnih stvari pa ne može zahtijevati stvari kao što su gotovnovac pomiješan s drugim gotovim novcem vrijednosne papire na donositelja pomiješane sistovrsnima ako ne postoje okolnosti iz kojih tužitelj ipak može dokazati svoje pravo vlasništvai iz kojih je tuženik morao znati da tu stvar ne smije prisvojitirdquo

Iz navedenih odredaba proizlazi da predmet vlasničke tužbe može biti stvar koja je do-voljno individualizirana mora biti opisana po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovr-snih stvari

To može biti

a) individualno određena stvar (species)

b) generična stvar ali samo pod određenim pretpostavkama tj ako je određena količinageneričnih stvari zbog posebnih okolnosti individualizirana odnosno može se raspoznati Usuprotnom generične stvari neće moći biti predmet vlasničkopravnog zahtjeva a u čl 162st 2 ZV primjerice su navedene generične stvari (gotov novac vrijednosni papiri na donosi-telja) koje vlasnik neće moći zahtijevati vlasničkopravnom tužbom nego mu na raspolaganjupreostaje obveznopravni zahtjev

Stvari koje ne mogu biti predmet prava vlasništva ne mogu biti niti predmet vlasničko-pravnog zahtjeva Međutim već smo naprijed iznijeli iznimke odnosno primjere iz sudskeprakse kad se vlasničkopravna zaštita priznavala i kad se radi o stvari koja prema propisima

koji dolaze do primjene nije mogla biti predmet prava vlasnika

7262019 asddsdd


150


224 Tužbeni zahtjev

Kod prave vlasničke tužbe a u svezi s tužbenim zahtjevom razlikujemo glavni i sporednitužbeni zahtjev

Glavnim tužbenim zahtjevom ili petititom (osnovni tužbeni zahtjev)14 vlasnik odnosno

tužitelj zahtijeva od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu preda svoj posjed te stvariodnosno povrat stvari istodobno se određuje i pasivno legitimirana osoba (čl 161 st 1)

Tužiteljev zahtjev za predajom stvari u posjed je kondemnatorne prirode i o njemu sudodlučuje kondemnatornom presudom Presudom se tuženiku nalaže činidba i to predaje po-sjeda stvari

Sporedni zahtjevi tužitelja u pogledu plodova i drugih koristi odnose se na

- naturalne plodove koje je pošteni posjednik dužan zajedno sa samom stvari vratiti od-nosno predati vlasniku dok na separiranim plodovima pošteni posjednik stječe pravo vlas-ništva već trenutku separacije a radi čega vlasniku tom slučaju nema pravo na nikakvu nak-

nadu za potrošene ubrane otuđene ili zanemarene plodove za vrijeme trajanja poštenogpojeda od strane poštenog posjednika Nepošteni posjednik dužan je vlasniku stvari predatikako plodove tako i svaku drugu korist koju je imao od stvari za vrijeme posjedovanja istihUjedno je dužan naknaditi i vrijednosti svih plodova koje je potrošio otuđio uništio te onihkoje je eventualno propustio ubrati

- Civilne plodove - koje pošteni posjednik zadržava a nepošten vraća odnosno naknađujevlasniku bez obzira da li ih je iskoristio ili ne

23 Vlasnička tužba predmijevanog vlasnika (actio publiciana)Vlasnička tužba predmijevanog vlasnika (actio publiciana) uređena je odredbama čl 166

Zakona o vlasništvu Publicianskom tužbom štiti se jače pravo na posjed

Pojam publicijanske tužbe određen je u čl 166 st 1 ZV koji glasi ldquoOnoga tko u postupkupred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanjastvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posje-duje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temeljurdquo

Vlasničkom tužbom predmnijevanog vlasnika tužitelj od tuženika posjednika u petitutužbe zahtijeva povrat stvari čiji je posjed tužitelj izgubio

Pravo na tužbu sličnu pravoj vlasničkoj tužbi priznaje se dakle osobi za koju se pretposta-vlja da je vlasnik stvari budući da nisu utvrđene okolnosti iz kojih proizlazi njezino pravovlasništva

U čl 166 st 2 Navedene su daljnje pretpostavke za podnošenje Publicijanske tužbe ldquoPre-dmnijevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravnitemelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit ili što ne možeoznačiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga ili što je stekao posjed stvari besplatnoa onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno no neće mu trebati predati posjedstvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao onrdquo

14 Vedriš M Klarić P op cit str 287

7262019 asddsdd


151


231 Tužitelj

Tužitelj je osoba u čiju korist djeluje zakonska predmnijeva vlasništva a proizlazi iz či-njenice njezinog ranijeg posjeda Tužitelj mora biti kvali1047297cirani posjednik što znači da njegovposjed mora biti zakonit istinit i pošten

Kakvoća posjeda ocjenjuje se prema trenutku kad je tužitelj izgubio posjedPoštenje posjeda neće morati dokazivati jer se ono pretpostavlja a dakako tuženi može

dokazivati i dokazati suprotno (čl 18 st 5 ZV)

Predmnijeva vlasništva ne djeluje prema svima (erga omnes) već samo prema tuženiku utoj parnici i to samo prema tuženiku koji stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijempravnom temelju a ne i protiv tuženog koji stvar posjeduje na jednako jakom ili jačem prav-nom osnovu15

232 Tuženi Tuženi je osoba koja posjeduje stvar ako je posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem

pravnom temelju ZV je u čl 166 st 2 navodi kriterije na temelju kojih se ocjenjuje da lituženik stvar posjeduje na slabijem pravnom temelju

Tuženikov pravni temelj je slabiji

- ako mu je posjed nepošten ili nezakonit ili

- ako ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga ili

- ako je stekao posjed stvari besplatno a tužitelj naplatno

Ako Sud utvrdi da je pravni temelj tužitelja i tuženika jednak tada ne bi bilo osnova zapriznanje zaštite tužitelju temeljem publicijanske tužbe u tom slučaju sadašnji posjednik(tuženik) ne mora predati posjed što ima za posljedicu odbijanje tužbenog zahtjeva16


Tužbeni zahtjev tužitelja glasi na predaju stvari Zahtjev je identičan kao i u Rei VindikacijiTo vrijedi kako za glavni tako i za sporedne zahtjeve tužitelja i za protuzahtjeve tuženika

Prema odredbama čl 166 st 4 ZV ldquona vlasničku tužbu predmnijevanoga vlasnika naprigovore posjednika kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednikkad je dužan predati stvar vlasniku na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlas-ničku tužbu ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbepredmnijevanoga vlasnikardquo

Prigovori tuženika mogu biti oni isti kao i u reivindikaciji mogu imati i speci1047297čni karakterkoji proizlaze iz naravi publicijanske tužbe (npr prigovor jednako jakog ili jačeg prava na po-sjed prigovor prava vlasništva tuženika ndash exceptio dominii)

Kao niti ostale vlasničke tužbe ne zastarijeva niti vlasnička tužba predmnijevanog vla-snika

15 Gavella N op cit str 48216 Vedriš M Klarić P op cit str 293

7262019 asddsdd


152


34 Prava vlasnička tužba za prestanak uznemiravanja (actio negatoria i actio

negatoria publiciana)

Zakon o vlasništvu pod nazivom ldquozaštita od uznemiravanjardquo u čl 167 uređuje dvije tužbeza prestanak uznemiravanja

- tužbu vlasnika za prestanak uznemiravanja (actio negatoria) i- tužbu predmnijevanog vlasnika za prestanak uznemiravanja (actio negatoria publicia-

na)

341 Actio negatoria

Prava vlasnička tužba actio negatoria je tužba kojom vlasnik-posjednik zahtijeva od oso-be koja ga bespravno uznemirava na drugi način a ne oduzimanjem posjeda da to uznemi-ravanje prestane17

Pod uznemiravanjem može se javiti npr svojatanje nekoga prava na vlasnikovoj stvari (upraksi je to često pravo služnosti) ili kod nekretnina pravo različitih imisija

Prema odredbi čl 167 1 ZV ldquoako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na druginačin a ne oduzimanjem stvari vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanjeprestanerdquo

3411Tužitelj

Tužitelj ili aktivno legitimirani je vlasnik koji je i posjednik stvari U čl 167 st 2 Zakona o

vlasništvu sadržane su odredbe o procesnoj situaciji stranaka koje predviđaju sljedećeldquoDa bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo

iz stavka 1 ovoga članka vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga drugaosoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari ako ta osoba tvrdi daima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari na njoj je da to dokažerdquo

Tužitelj na kojemu je i teret dokaza mora dokazati

- vlasništvo

- čin uznemiravanja prilikom izvršavanja njegovih vlasničkih ovlasti na stvari

Uznemiravanja mogu biti različite pozitivne ili negativne radnje Važna da je uznemira-vanje bespravno

3412 Tuženi

Tuženi odnosno pasivno legitimirani jest onaj koji je izvršio čin uznemiravanja odnosnosmetanja onaj po čijem je nalogu smetanje izvršeno te onaj u čiju je korist smetanje izvršeno

17

Gavella N i dr op cit str 456 Vedriš M Klarić P op cit str 291

7262019 asddsdd


153


a on je tu korist naknadno odobrio Ako tuženi ako tvrdi da ima pravo poduzimati sporneradnje dužan je to dokazati


Tužbeni zahtjev glasi na prestanak uznemiravanja uspostavu prijašnjeg stanja i zabranuponavljanja takvog ili sličnog uznemiravanja

Glavni tužbeni zahtjev kod actio negatoria ne zastarijeva dok sporedni tužbeni zahtjevna naknadu štete zastarijeva po općim propisima o zastari potraživanja s naslova naknadeštete

342 Actio negatoria publiciana (Tužba predmnijevanog vlasnika za prestanak

uznemiravanja)

Pravo na zaštitu od uznemiravanja ima i predmnijevani vlasnik koji zaštitu može ostvari-vati publicijanskom tužbom

Ta je negatorna publicijanska tužba uređena odredbama čl 167 st 4 ZV prema kojimaldquopravo na zaštitu poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo ima i onaj tkou postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti načinsvoga stjecanja posjeda stvari (predmnijevani vlasnik) no nema pravo na zaštitu vlasništvaod uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvarirdquo

Izričito je također propisano da se ldquona pravo na zaštitu predmnijevanoga vlasnika na od-govarajući način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnijevanoga vlasnikardquo (čl 167 st

4 ZV)

3421 Tužitelj

Tužitelj će morati dokazivati da je samostalni posjednik stvari te pravni temelj i istinitnačin stjecanja ali neće imati pravo na zaštitu ako nije pošteni posjednik

3422 Tuženi

Tuženi će zbog činjenice da zaštitu traži predmnijevani vlasnik moći isticati i prigovorepostojanja jače ili jednake pretpostavke vlasništva

Ti se prigovori kao i ostali prigovori tuženika također ocjenjuju odgovarajućom primje-nom odredaba čl 166 st 2 ZV koje se odnose na vlasničku tužbu predmnijevanog vlasnikaStoga i u tom dijelu upućujem na ono što je već rečeno pod toč IIIII

4 Zaštitu prava vlasništva od povrede upisom u zemljišnoj knjizi

Prema odredbama Zakona o vlasništvu u čl 168 ZVrdquoako netko povrijedi vlasnikovo pravo

vlasništva nevaljanim upisom u zemljišne knjige vlasnik se ima pravo štititi od toga sredstvi-ma koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnoga pravardquo

7262019 asddsdd


154


Zemljišne knjige (gruntovnica) su javni registri u koje se upisuju nekretnine i stvarna pra-va na tim nekretninama te drugi pravni odnosi i činjenice u svezi s pravnim prometomnekretnina18

Gruntovnice vode općinski sudovi a kao specijalizirani unutar njih zemljišnoknjižni odjeli

Osnovna funkcija zemljišnih knjiga nije isključivo evidencija nekretnina i stvarnih pravana njima već iste trebaju osigurati i zakonom predviđen način samo stjecanje stvarnih pravana nekretninama Dakle zemljišne knjige omogućavaju i pružaju pravnu sigurnost u prome-tu nekretnina

Međutim nečije vlasništvo može biti povrijeđeno i nevaljanim upisom u zemljišne knji-ge19 Ovdje se radi se o speci1047297čnoj zaštiti kod u koje dolazi do primjena zemljišnoknjižnihpropisa

Summary CIVIL PROTECTION OF PROPERTY RIGHTS IN COURT PROCEEDINGS

In the introduction it was pointed out that the subject of this article to protect the rights of owner-

ship in court civil procedure which is regulated by the property Exposed to the legal provisions of

the classic equity complaints lawsuits true ownership and ownership claims supervisor owner ow-

nership claims for termination and harassment lawsuit supervisor owner for the cessation of haras-

sment All exposed shows the importance that is attached to the protection of property rights but

also shows that this question always leaves a doubt in both theory and practice

Keywords property protection Act on Ownershipandother Real Rights

18 Josipović T Uloga i uređenje zemljišnih knjiga u knjizi Odabrane teme iz stvarnog prava (autori Gavela N GlihaI Josipović T Stipković Z) Zagreb 1992 str 107 ista Upis vlasništva pravnih osoba u zemljišne knjige Godišnjak1 Aktualnosti Hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse Zagreb 1994 str 231 ista Zemljišno-knjižno pravo ndashbitne novosti godišnjak 4 Aktualnosti Hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse Zagreb 1997 str 59 istaKomentar zakona o zemljišnim knjigama Zagreb 1998 ista Usklađivanje zemljišnoknjižnog s izvanknjižnim

pravnim stanjem nekretnine Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka br1200019 Grbin I Sudska zaštita stvarnih prava prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Aktualnosti Hrvatskog

zakonodavstva i pravne prakse br41997 str283

7262019 asddsdd


144


nog poretka utvrđuje nepovredivost vlasništva (članak 3) Ustav Republike Hrvatske3 izri- jekom i na nedvosmislen način jamči pravo vlasništva (stavak 1 članak 48) kao i pravonasljeđivanja (stavak 4 članak 48) te je nepovredivost prava vlasništva sastavni dio najvišihvrednota ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske (članak 3) i stoga jedno od temeljnihnačela tumačenja Ustava

Ta se zaštita može ostvarivati u postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatskepred ostalim sudovima pred upravnim i drugim tijelima javne vlasti4

Nakon posljednjih izmjena i Ustavom Republike Hrvatske (stavak 3 članak 118) propisa-no da sudovi sude na temelju Ustava zakona međunarodnih ugovora i drugih važećih izvoraprava Time su sudovi i nadalje obvezni izravno primjenjivati Konvenciju i njoj pripadajućeProtokole u skladu sa rati1047297kacijskom izjavom Republike Hrvatske

Temeljem članka 1 Protokola 1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnihsloboda (u daljnjem tekstu Konvencija) omogućeno je strankama pružanje zaštita prava

vlasništva Konvencija je zaključena u Rimu 1950 godine a 1952 godine u Parizu Konvenciji je dodan članak 1 Protokola 1 kojim je Konvenciji pridodana i zaštita prava vlasništva

Konvencija je međunarodni ugovor speci1047297čnog karaktera kojim je uspostavljena među-narodna zaštita ljudskih prava na regionalnoj razini prema kojem se pojedinac može izravnoobratiti stalnom Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu (u daljnjem tekstu Europskisud) uz uvjet prethodnog iscrpljenja svih nacionalnih pravnih lijekova5

Republika Hrvatska je pristupila Konvenciji rati1047297cirala je i objavila te položila rati1047297ka-cijsku izjavu pa je Konvencija punopravno primjenjiva u hrvatskom pravnom poretku od 5studenog 1997 godine

Prema dosadašnjoj praksi Europskog suda proizlazi da je za ostvarenje nadležnosti sudapotrebno kumulativno ispuniti tri uvjeta

1 postojanje prava ili obveze građanske naravi

2 postojanje spora u odnosu na to građansko pravo i

3 postojanje odluke tj sudske presude u takvom sporu6

U pravnoj teoriji građanskog prava pojam vlasništva de1047297nira se kao pravni odnos u kojemsnagom pravne norme određena stvar u cijelosti pripada određenom pravnom subjektu7 UZakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima8 (članak 1 stavak 1) propisano je da svaka1047297zička i pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva a i drugih stvarnih prava prava

3 Radolović A Jamstvo prava vlasništva u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudskapravaldquo Pravo u gospodarstvu broj 49 2010 str 5

4 Gavella N Gliha I Josipović T Belaj V Stipković Z Stvarno pravo Informator 1998 (dalje Gavella N i dr) str428 Grbin I Sudska zaštita stvarnih prava prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (usporedba sdosadašnjim stanjem) Godišnjak 497 Društva za građanska prava znanosti i praksu Hrvatske Zagreb (dalje GrbinI op cit) str 284

5 Bonifačić M Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i autonomni koncept vlasništva prema KonvencijiPravo i porezi broj 4 2006 Zagreb str 88

6 Vidi opširnije Blackstonersquos Human Rights Series Leach P Taking a Case to the European Court of Human Rights2nd ed Oxford University Press 2005

7 Vedriš M i Klarić P Osnove imovinskog prava 5 izdanje Pravni fakultet Zagreb 1984str 1748 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Narodne novine 9196 6898 13799 2200 7300 11401 7906

14106 4608 i 3809

7262019 asddsdd


145








niti tu povredu9






21 Općenito




7262019 asddsdd


146















(petitorni sporovi)







7262019 asddsdd


147



221 Tužitelj















7262019 asddsdd


148






222 Tuženik















7262019 asddsdd


149








223 Predmet tužbe





To može biti





7262019 asddsdd


150


















7262019 asddsdd


151


231 Tužitelj


















7262019 asddsdd


152






na)

341 Actio negatoria




3411Tužitelj





- vlasništvo



3412 Tuženi


17


7262019 asddsdd


153







uznemiravanja)




4 ZV)

3421 Tužitelj


3422 Tuženi






7262019 asddsdd


154

















7262019 asddsdd


145








niti tu povredu9






21 Općenito




7262019 asddsdd


146















(petitorni sporovi)







7262019 asddsdd


147



221 Tužitelj















7262019 asddsdd


148






222 Tuženik















7262019 asddsdd


149








223 Predmet tužbe





To može biti





7262019 asddsdd


150


















7262019 asddsdd


151


231 Tužitelj


















7262019 asddsdd


152






na)

341 Actio negatoria




3411Tužitelj





- vlasništvo



3412 Tuženi


17


7262019 asddsdd


153







uznemiravanja)




4 ZV)

3421 Tužitelj


3422 Tuženi






7262019 asddsdd


154

















7262019 asddsdd


146















(petitorni sporovi)







7262019 asddsdd


147



221 Tužitelj















7262019 asddsdd


148






222 Tuženik















7262019 asddsdd


149








223 Predmet tužbe





To može biti





7262019 asddsdd


150


















7262019 asddsdd


151


231 Tužitelj


















7262019 asddsdd


152






na)

341 Actio negatoria




3411Tužitelj





- vlasništvo



3412 Tuženi


17


7262019 asddsdd


153







uznemiravanja)




4 ZV)

3421 Tužitelj


3422 Tuženi






7262019 asddsdd


154

















7262019 asddsdd


147



221 Tužitelj















7262019 asddsdd


148






222 Tuženik















7262019 asddsdd


149








223 Predmet tužbe





To može biti





7262019 asddsdd


150


















7262019 asddsdd


151


231 Tužitelj


















7262019 asddsdd


152






na)

341 Actio negatoria




3411Tužitelj





- vlasništvo



3412 Tuženi


17


7262019 asddsdd


153







uznemiravanja)




4 ZV)

3421 Tužitelj


3422 Tuženi






7262019 asddsdd


154

















7262019 asddsdd


148






222 Tuženik















7262019 asddsdd


149








223 Predmet tužbe





To može biti





7262019 asddsdd


150


















7262019 asddsdd


151


231 Tužitelj


















7262019 asddsdd


152






na)

341 Actio negatoria




3411Tužitelj





- vlasništvo



3412 Tuženi


17


7262019 asddsdd


153







uznemiravanja)




4 ZV)

3421 Tužitelj


3422 Tuženi






7262019 asddsdd


154

















7262019 asddsdd


149








223 Predmet tužbe





To može biti





7262019 asddsdd


150


















7262019 asddsdd


151


231 Tužitelj


















7262019 asddsdd


152






na)

341 Actio negatoria




3411Tužitelj





- vlasništvo



3412 Tuženi


17


7262019 asddsdd


153







uznemiravanja)




4 ZV)

3421 Tužitelj


3422 Tuženi






7262019 asddsdd


154

















7262019 asddsdd


150


















7262019 asddsdd


151


231 Tužitelj


















7262019 asddsdd


152






na)

341 Actio negatoria




3411Tužitelj





- vlasništvo



3412 Tuženi


17


7262019 asddsdd


153







uznemiravanja)




4 ZV)

3421 Tužitelj


3422 Tuženi






7262019 asddsdd


154

















7262019 asddsdd


151


231 Tužitelj


















7262019 asddsdd


152






na)

341 Actio negatoria




3411Tužitelj





- vlasništvo



3412 Tuženi


17


7262019 asddsdd


153







uznemiravanja)




4 ZV)

3421 Tužitelj


3422 Tuženi






7262019 asddsdd


154

















7262019 asddsdd


152






na)

341 Actio negatoria




3411Tužitelj





- vlasništvo



3412 Tuženi


17


7262019 asddsdd


153







uznemiravanja)




4 ZV)

3421 Tužitelj


3422 Tuženi






7262019 asddsdd


154

















7262019 asddsdd


153







uznemiravanja)




4 ZV)

3421 Tužitelj


3422 Tuženi






7262019 asddsdd


154

















7262019 asddsdd


154

















asddsdd

Documents