20

09

Go

din

aX

III

68

^ASOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO

^ASOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO

"VODA I MI"^asopis Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo

hh tt tt pp :: // ww ww ww.. vv oo dd aa .. bb aa

Izdava~:Agencija za vodno podru~je rijeke SaveSarajevo, ul. Grbavi~ka 4/IIITelefon: ++387 33 56 54 00Fax: ++387 33 56 54 23E-mail: dilista@voda.ba

Glavna urednica:Dilista Hrka{, dipl. `urn.

Savjet ~asopisa: Predsjednik: Sejad Deli}, direktor AVP Sava; Zamjenikpredsjednika: Ivo Vinceti}, predsjednik Upravnog odbora AVP Sava;^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultet Sarajevo; EnesSara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Bo`o Kne`evi}; Faruk [abeta.

Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, AidaBezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}.

Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo

Priprema za {tampu i filmovanje: KKDD d.o.o. Sarajevo

[tampa: PETRY d.o.o. Sarajevo

^asopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, naukei informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od12. 03. 2001. godine.

S A D R @ A J

Autor kolor fotografija u ovom broju je mr Anisa ^i^i} Mo~i}, biolog.Naslovna strana: rijeka Sanica u naselju Hrustovo.Zadnja korica: rijeka @eljeznica, pritoka Fojni~ke rijeke u naselju Dusina.Predzadnja korica: rijeka Trstionica u naselju Bijele Vode.Srednje strane: rijeka @eljeznica, pritoka Bosne u naselju Godinja.Prva strana sredine: rijeka Bosna ispod u{}a La{ve i druga strana sredine: rijeka Bjela{nica u naselju Gornja Bio~a.

oktobar 2009. • Broj 68 • Godina XI I I

UVODNIKD. HrkašUVODNIK

AKTUELNOSTIA. Pe}anacEKOLO[KI INCIDENTINA NA[IM RIJEKAMA

KORI[TENJE VODAM. Jahi}, E. Jahi}STANJE ME\UNARODNOGSTATUSA BiH KAO POMORSKE DR@AVE

ZA[TITA VODAH. ^ustovi}UTICAJ POLJOPRIVREDE NASTANJE VODE I TLA KAONAJVA@NIJIH RESURSAODR@IVOG RAZVOJASAVREMENE CIVILIZACIJE

D. Selmanagi}IMPLEMENTACIJA IPPC DIREK-TIVE U BiH – PRIMJENA NAJ-BOLJIH RASPOLO@IVIH TEHNIKAZA TRETMAN OTPADNE VODE UINDUSTRIJI PROIZVODNJE ^IPSA

ZA[TITA OD VODA]. Ademovi}NEDOSTATAK VODE I SU[E

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTIM. Gakovi}I BOGATI [TEDE VODU

IN MEMORIAM

EMIN MILJKOVI]

jerovatno mnogi od vas ve} du`e vrijeme,a naro~ito posljednjih godina i mjeseci, pu-tem medija slu{aju ili ~itaju o u~estalim po-javama incidentnih zaga|enja na vodama

u na{oj zemlji. Sje}amo se velikog zaga|enja tran-sformatorskim uljima na rijeci Neretvi prije nekolikogodina, a zadnjih mjeseci gotovo smo bombardova-ni vijestima o incidentnim zaga|enjima na rijekamaMiljacki, Bosni i Spre~i. Poslije prvog {oka i velikeogor~enosti stanovnika na takve pojave, br`e-boljenam neko pa`nju skrene na druge, kao jo{ va`nijeteme, i tako po onoj narodnoj: Tresla se gora, rodiose mi{! – sve zavr{i kao da se ni{ta nije ni desilo. Donovog incidenta, uskoro.

Javno mijenje i nevladine organizacije kod nas,na`alost, jo{ ni izdaleka nemaju tu snagu da inicira-ju i sprovedu do kraja neke promjene (za razliku odnekih susjednih zemalja gdje su respektabilan faktoru dru{tvu), a kada je rije~ o incidentnim zaga|enjimapotrebno je samo istrajati na dosljednoj primjeni za-konskih i podzakonskih dokumenata koji reguli{uoblast voda ili eventualno zahtijevati njihove izmjenei dopune u dijelovima gdje su nedore~eni i nepreci-zni.

Da, sad se ve} svi pitate pa {ta rade dr`avni or-gani zadu`eni za oblast voda me|u kojima je i Agen-cija koja je izdava~ ovog ~asopisa? U najkra}em, ra-de to da prilikom izdavanja vodnih akata (prethodnavodna saglasnost, vodna saglasnost, vodna dozvo-la) bez kojih ne bi mogli i ne bi smjeli biti u pogonuveliki i mali zaga|iva~i (kao {to su Sarajevska pivara,zeni~ka `eljezara, Natron-Hayat Maglaj, Sicesam So-da Lukavac, tuzlanska Solana, Pivara, termoelektra-na, lukava~a koksara, `ivini~ki rudnik mrkog uglja,kao i niz drugih manjih industrijskih zaga|iva~a), ko-jima se utvr|uju njihove obaveze kao korisnika i za-ga|iva~a voda bilo kroz pla}anje vodne naknade ili(fazne) izgradnje ure|aja za tretman otpadnih voda.

I jedna i druga mogu}nost su finansijski zna~aj-ne, naro~ito izgradnja ure|aja, pa se tako zaga|iva-~i radije odlu~uju za pla}anju naknada za zaga|iva-nje. E, tu sada i nastaje problem pojave manipulaci-je sa koli~inama ispu{tenih zaga|enih voda, jer senerijetko prikazuju znatno manje koli~ine od stvarniha ponekad se i sakrivaju ispusti, tako da stru~ne eki-pe koje utvr|uju te koli~ine gotovo u pravilu ne mo-gu imati prave podatke.

Osim toga, tu su i inspekcijski organi ~ija bi ne-ovisnost u radu i istrajavanje na provedbi izdatih rje-{enja itekako puno zna~ila, ali nerijetko neki “vi{i in-teresi” prevladaju i nama ostaju mrtve vode na{ih ri-jeka.

S druge strane, obzirom da su svi ti zaga|iva~inajve}im dijelom u privatnom vlasni{tvu, u procesi-ma privatizacije su “presko~ene” obaveze za{titeokoli{a, tako da iz profita tih firmi koji se odlijeva uprivatne kase i po~esto izvan prostora BiH, nema ni-ti jedne konvertibilne marke usmjerene na investira-nje u odr`ivu proizvodnju. A u na{em ekonomskomsiroma{tvu hiljadama radnika je va`no da rade po bi-lo koju cijenu, i tako ostajemo u za~aranom krugu.

Da se ipak ne{to i mijenja, govori nedavna inici-jativa Eko foruma iz Zenice o potrebi ujedinjena svihnevladinih udruga u Federaciji BiH radi preduzima-nja {irih i ozbiljnih akcija, izme|u ostalog, i u oblastiza{tite okoli{a, odnosno odr`ivog razvoja.

Stoga va{oj pa`nji preporu~ujemo tekst koji sli-jedi iza uvodnika ~iji je autor na{a stalna saradniceAmira Pe}anac koja ovu temu elaborira na zanimljivna~in.

Nadamo se da }e to biti jedan va`an iskorak naputu stvaranja ozbiljne i odgovorne javnosti koja }ese pobrinuti da ne{to od prirodnih resursa ostavisvojoj djeci.

PO[TOVANI^ITAOCI,

3

DILISTA HRKA[

VODA I MI BROJ 68

V

Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka.

Uvodnik

U Zenici novi ekolo{ki incident, opet za-ga|ena rijeka Bosna. Iz kolektora indus-trijske otpadne vode u krugu biv{e @elje-zare ju~er tokom dana ispu{tena je ve}a

koli~ina one~i{}ene vode, {to je uzrokovalo pomorribe i zaga|enje vode u rijeci Bosni. Ovaj doga|ajpoliciji su prijavili mje{tani naselja Vraca i ~lanoviUdru`enja ribara Zenica. Kantonalni vodni inspektoruzeo je uzorke vode i uginule ribe radi analize. Ovoje drugi put u posljednjih mjesec dana da je flora i fa-una rijeke Bosne na udaru zaga|iva~a. Podsje}amo,23. avgusta iz industrijskog kolektora je ispu{te-no oko 30.000 kubika vode, one~i{}ene fenolnimspojevima karakteristi~nim za tehnolo{ki proces ko-ksare u kompaniji ArcelorMittal. Istraga u vezi s timdoga|ajima jo{ nije okon~ana... (FTV, 14. septembar2009)...

... Dosad nezapam}eni pomor ribe na prosto-ru op}ine Olovo desio se ju~er, u kasnim poslijepo-

dnevnim satima u rijeci Stup~anici. Prema prvim pro-cjenama nepoznata supstanca u rijeku je ispu{tenau naselju Olovske Luke. Od ovog naselja do Olova udu`ini od ~etiri kilometra desilo se i najve}e trovanjeribe. Velike koli~ina {kobalja, pastrmke i mladice sa-tima su plutale rijekom. Odmah po dojavi na licemjesta iza{li su predstavnici civilne za{tite, inspekcij-skih slu`bi i policije. Uzeti su uzorci vode i uginule ri-be. - Prvo sam primijetio da voda pjenu{a, a nedugozatim i plutanje riba po povr{ini vode. Za samo neko-liko minuta voda je naprosto bila pokrivena velikomkoli~inom ribe. Ovo nikada u `ivotu nisam vidio. Iz-gleda da ni{ta u vodi nije ostalo `ivo, jer sam na{aoi uginule vodene zmije - ispri~ao je Senad Kanji}, ri-bar i poznavalac rijeke Stup~anice. (Dnevni avaz, 7.septembar 2009)...

... Drskim ignoriranjem, ali i svjesnim kr{e-njem doma}ih propisa, zeni~ki ogranak svjetskekompanije ArcelorMittal potvr|uje op}e mi{ljenje ja-

EKOLO[KI INCIDENTI NA NA[IM RIJEKAMA

4VODA I MI BROJ 68

...

AMIRA PE]ANAC, dipl. `urnalista

Aktuelnosti

Frontalno protiv ekocidaNedavni ekolo{ki genocid na rijeci Bosni u Zenici samo je vrh ledenog brijega, ~ije posljedice

danas osje}amo, a nije te{ko zamisliti {ta }e se desiti za 10, 20 ili vi{e godina... Jer, najve}e poten-cijalno zlo koje prijeti ~ovje~anstvu je zaga|enje vode, zraka i tla. Ideja Eko Foruma Zenica je natragu okupljanja svih NVO u BiH, s ciljem formiranja jedinstvenog ekolo{kog fronta na nivou dr`a-ve, utvr|ivanja prioritetnih zadataka i zauzimanja zajedni~ke platforme djelovanja.

vnosti kako strani investitori sa prljavim tehnologija-ma u BiH dolaze isklju~ivo radi brzog sticanja profi-ta. ArcelorMittal Zenica, osim {to, na {tetu oko 3.800radnika, kr{i va`e}e propise iz oblasti rada, definiti-vno je lider u ignoriranju seta ekolo{kih zakona (FTV,4. septembar 2009)...

... Jo{ jedan ekolo{ki incident dogodio se uzeni~kim vodotocima. Ju~er kasno popodnevne gra-|ani su alarmirali javnost o masovnom pomoru ribena u{}u Babine rijeke u Bosnu. Policija i inspekcijabrzo su reagovali, ustanovili uzrok i otkrili krivca, a orazmjerama {tete i obe{te}enju razgovara se danas.- Uzrok trovanja je velika koli~ina hlora, naglo ispu-{tena iz gradskih bazena u Crkvicama, a krivac je Ja-vno preduze}e za upravljanje sportskim objektima -izjavio je Sidik Uzunovi}, predsjednik zeni~kih ribara.Kao vjetar prohujala je gradom vijest o novom trova-nju ribe. Ustanovljen je pomor velike koli~ine sapa-~e, klena, mrena i bjelice u donjem toku Babine, ko-ja se skupila na u{}u u Bosnu. (Udru`enje sportskihrobilovaca Bistro, 26. avgust 2009)...

... Spre~a, najzaga|enija rijeka u Bosni i Her-cegovini Ovo je peti eko-incident na ovoj rijeci ovegodine.

U Gra~anici su u posljednje vrijeme u~estali eko-lo{ki incidenti. Rukovodioci Sportsko-ribolovnogdru{tva Drijen~a, na licu mjesta su se uvjerili da je ri-jeka Spre~a ponovo, peti put ove godine, zatrovanaza sada nepoznatom crnom masom.

– Spre~kim poljem {irio se smrad koji je dolazioiz korita Spre~e. Njome je plivala nepoznata materijakoja je li~ila na razrije|eni katran, mazut ili naftu.Odmah je do{lo do manjeg pomora ribe. Inspektori

do|u, sa~ine zapisnik, uzmu uzorke vode i otrovaneribe i nikom ni{ta – ka`e predsjednik SRD Drijen~aHasib Salkanovi}.

U toku dana dogodio se jo{ jedan ekolo{ki inci-dent. Neko je iz gra~ani~kih fabrika u rje~icu Sokolu-{u ispustio ve}e koli~ine zelene boje, pa }e inspekto-rica Selimovi} uzeti uzorke i raditi i na ovom, drugomslu~aju. (Dnevni avaz, 16. septembar 2009)...

... Pomor ribe u Kru{nici U Bosanskoj Krupi suuspjeli nemogu}e. Rijeka Kru{nica, ~iji je tok, odizvora do u{}a u Unu, duga~ak tek nekih {est, se-dam kilometara, zaga|ena je. U Udru`enju ribaraKru{nica iz Bosanske Krupe sumnjaju da je voda za-ga|ena nakon pokretanja rada separacije Rudnikaboksita. Rijeka Kru{nica nadaleko je bila poznata poizuzetno ~istoj vodi i velikom ribljem fondu. Me|utim,ovih dana po~eo je pomor ribe u ovoj rijeci, flora jenaglo promijenila izgled. – U posljednje dvije godineu Kru{nicu smo pustili vi{e od jedanaest hiljada ko-mada ribe, ali je danas prava rijetkost nai}i na nekuod njih. Nestanak i pomor ribe u Kru{nici poklapa sesa po~etkom rada separacije – ka`e predsjednikUdru`enja ribara Arif Badnjevi}. Pomor riblje mla|izabilje`en je i u ribogojili{tu preduze}a Eko riba-Kru-{nica koje je samo u posljednjem mjesecu izgubilovi{e od dvadeset hiljada komada riblje mla|i. Udru-`enje ribara tra`i hitnu intervenciju nadle`ne kanto-nalne i federalne inspekcije... (Dnevni Avaz, 20. juni2009)...

... Ponovo pomor ribe u Spre~i Kantonalnauprava civilne za{tite Zeni~ko-dobojskog kantona in-formirala je da su 3. februara gra|ani Olova prijavilimasnu mrlju u koritu rijeka Stup~anica i Krivaja, iz

5VODA I MI BROJ 68

Ovo je uobi~ajena slika obala rijeke BosneSnimio: M. Lon~arevi}

kojih je dopirao miris naftnih derivata. – Na desnojobali Stup~anice, u podno`ju kanala za popravkuvozila, primije}eno je nekontrolirano isticanje materi-je, po mirisu i drugim svojstvima sli~noj ulju ili naf-tnim derivatima, koja je nizvodno i uz desnu obalu ri-jeke Stup~anice stvarala povr{inske tamne mrlje,saop}eno je iz Uprave civilne za{tite ZDK-a. Pojavanaftnih mrlja prijavljena je i jutros, {to prema informa-ciji iz civilne za{tite, ukazuje da uzro~nik nije uklo-njen. – Aktivnosti na ovom slu~aju poduzima op}in-ska slu`ba civilne za{tite Olovo, saop}eno je iz upra-ve civilne za{tite Zeni~ko-dobojskog kantona. (Drugidan naftne mrlje u Stup~anici i Krivaji – 4. februar2009)...

... Za{titimo Terra Tolis! - Mi, dole potpisani gra-|ani, odlu~ni u nakani da sprije~imo ekocid nad rije-kom Tolisom i ostalim teku}icama i kanalima u @upa-niji posavskoj, tra`imo od nadle`nih institucija da po-duzmu sve mjere kako bi se zaustavilo daljnje zaga-|enje vode u rijeci Tolisi, zraka u naseljenim mjesti-ma u okolici rijeke, zdravlja ljudi i `ivota u rijeci – sto-ji, izme|u ostalog, u peticiji gra|ana za o~uvanje ri-jeke Tolise, koja je upu}ena na 12 adresa i bila je-dna od tema na sjednici Vlade posavske `upanije. Uvodi u rijeci Tolisi ne mo`e pre`ivjeti ni{ta – rije~i suIlije Klari}a, diplomiranog in`enjera iz Br~kog, osobekoja je obavila fizikalno-kemijsku analizu uzorka vo-de uzetog iz rijeke Tolise. – Radi se o nevi|enom in-cidentu, otkako se obavlja analiza vode, nikada nijevi|eno ni{ta sli~no - dodao je Klari}. Sli~no su utvrdi-li i iz ribolovne udruge [aran iz Ora{ja, kad su poku-{ali ubaciti babu{ku, ribu poznatu po tome da izdr`a-va najekstremnije prirodne uvjete, koja je odmah ugi-nula, a u roku od osam sati ve} se bila raspala. (Po-savina News, 11. novembra 2008)...

Zbog rijeke tu`i dr`avu Vijesti o ekocidu nad rije~nim tokovima gotovo

da preti~u jedna drugu i preslikavaju se. Situacija jealarmantna. Javnost se, kao u slu~aju najalarmantni-jeg zaga|enja koje je u dva navrata prethodnih mje-seci prouzrokovala kompanija ArcelorMittal, na~asuzburka, ali isto tako za~as sve utihne. Do sljede}egincidenta... I tako, svakog mjeseca u nekom od bh.vodotokova registruje se pomor riba. U pitanju su ve-like ekolo{ke katastrofe koje ozbiljno prijete ljudima.Neki od bh. vodotokova su toliko zaga|eni da vodaiz njih nije ni za sto~nu upotrebu. Stru~njaci zaludupozoravaju da njeni izvori nisu neiscrpni, da zaga-|ivanje vodotokova ozbiljno prijeti ekosistemima izdravlju ljudi. Priklju~enost na javni sistem vodoop-skrbe u Hravtskoj i Bosni i Hercegovini je relativnozadovoljavaju}a: u Hrvatskoj iznosi oko 75 odsto, au Bosni i Hercegovini je ne{to manja od 65 odsto.Cilj kojem BiH te`i je da do 2015. godine za 50 odstosmanji procenat stanovni{tva koji nisu priklju~eni nagradski vodovodni sistem. Istovremeno, Centar za

okoli{no-odr`ivi razvoj BiH upozorava na sporostadministracije u razvijanju osnovnih servisa za priku-pljanje i odlaganje otpada, na ~injenicu da 60 odstostanovni{tva u ruralnim podru~jima nema rije{en sis-tem odvoza sme}a, {to rezultira divljim deponijama,te na nevi|enu sporost u zbrinjavanju industrijskogotpada. Prema analizama federalnog Ministarstvapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, Bosna jenajzaga|enija rijeka u BiH, jer proti~e kroz mnogegradove u blizini industrijskih zona, a njene najzaga-|enije pritoke su Miljacka i Spre~a sa Jalom. Iz istihrazloga, mada ne u toj mjeri, ugro`en je i Vrbas ni-zvodno od Banjaluke, gdje prelazi u tre}u kategorijupri malim vodostajima, kao i Sava iza Gradi{ke/Bo-sanske Gradi{ke. Prema pravilniku postoji pet kate-gorija kvaliteta vode, a na teritoriji RS sve rijeke su udrugoj ili tre}oj kategoriji, osim Bosne i Spre~e kojesu ~etvrta, a Spre~a ~esto i peta kategorija, isti~u uOdjeljenju za za{titu voda u Direkciji za vode RS.Portal ba nedavno je prenio vijest da se RS i BiH na-{la na sudu zbog uni{tavanja rijeke Ukrine. Tu`itelj,vodeni~ar iz Prnjavora Ne|o Gaji} ka`e da voda ni-kada nije bila zaga|enija, pa je zbog toga odlu~io datu`i Republiku Srpsku i BiH Me|unarodnom sudu zaljudska prava. Nekada ~ista rijeka Ukrina, koju su lju-di uz ovaj vodotok koristili i za pi}e, ovog ljeta je mu-tna, crvenkaste boje. Gaji} tra`i od{tetu od dvije i po

6VODA I MI BROJ 68

Bosna kod Nemile

Snimio: M. Lon~arevi}

marke po danu zbog “tu|eg sustavnog uni{tavanjarijeke”. Ako dobije spor, novac }e, ka`e, ulo`iti u ure-|enje korita kroz selo. - Te{ko mi je {to sam moraoda se obratim strancima za pomo}, ali sam iscrpiosve mogu}nosti da uka`em na problem na{im insti-tucijama. Slabo su se odazvali. Eto, inspektori su do-zvolili da jedan moj susjed ~ak promijeni tok rijeke -ka`e Gaji}... Na`alost, iako raspola`emo sa velikimvodnim bogatstvom, svakodnevni nemar ugro`avaga i prijeti njegovim uni{tenjem! Ni{ta se, ili veomasporo, mijenja u svijesti stanovnika.Na pogor{anu si-tuaciju i neophodnost za{tite vodotokova od zaga|i-va~a godinama upozoravaju stru~njaci i ekolozi.Septembarska ekolo{ka katastrofa pokazuje kolikoje bio u pravu prof. dr. Mustafa Omanovi}, kada jekao ekspert UN-a ukazivao na posljedice koje }e iza-zvati pokretanje koksare u Zenici. Svi se sla`u da je iu nedavnom zeni~kom ekolo{kom incidentu glavnikrivac ljudski faktor, jer zbog slanja radnika na ~eka-nje jedan radnik istovremeno obavlja vi{e radnih fun-kcija, {to neminovno dovodi do ekolo{kih katastrofa.I apeli ribolovnih udru`enja i ribolovaca koji svakomalo osvanu u medijima, ostaju bez odjeka. Rijeke ijezera sve vi{e li~e na kolektore. I u cijelom svijetu re-sursi pitke vode su ugro`eni, ne samo zbog preko-mjernog kori{tenja i neodgovaraju}eg upravljanja,nego i pove}anog zaga|enja okoline. Pove}anje po-tro{nje vode zbog ve}eg `ivotnog standarda, urbani-zacije i industrijalizacije, dovelo je do pove}anja ko-li~ine otpadnih voda koje se ispu{taju u prirodne vo-dne sisteme. Rijeke i jezera ne mogu prihvatiti otpa-dne materije bez ozbiljnog uticaja na prirodnu ravno-

te`u, {to dovodi do intenzivnog zaga|enja vodnih re-sursa i gubitka kvalitetne vode. Zaga|enjem povr{in-skih voda smanjuju se i koli~ine higijenski ispravnepodzemne vode, koja se naj~e{}e koristi za pi}e. Vo-du je mogu}e za{tititi od zaga|enja izgradnjom ve-}eg broja sanitarnih deponija i sprje~avanjem zaga-|ivanja rijeka i jezera, kori{tenjem mehani~ko-hemij-sko biolo{kih pre~i{}iva~a te~nih otpadnih materija.Svi su slo`ni u ocjeni da odr`ivi razvoj podrazumije-va noveliranje jasnih pravila razvoja i odnosa premaokoli{u, spre~avanje zaga|enja umjesto kontrole za-ga|enja. Kad se pri~a o ekologiji, deklarativno su sviza. A kad treba praviti kompromise, daje se prednostekonomiji, nau{trb ekologije. A svaki takav kompro-mis ra|a nove nevolje, ocjenjuju doma}i eksperti.

Novi zeni~ki grafiti„Gdje su vam filteri“, „Ovo je zlo~in“... neki su od

naslova s plakata koje su ~lanovi zeni~ke Akcije gra-|ana usmjerili prema op}inskim vlastima i upravamazeni~kih kompanija, posebno ArcelorMittala, koji jenajve}i zaga|iva~. Prate}i situaciju u Zenici, portalbitno. ba izvjestio je da ekolozi i aktivisti drugih orga-nizacija iz Zenice uporno poku{avaju dobiti odgovo-re na pitanje ko }e biti ka`njen za one~i{}avanje rije-ke Bosne, kao i do kada }e trajati trovanje gra|ana.Sa sli~nim sadr`ajima grafiti su nedavno osvanuli navi{e objekata u gradu, a tom prilikom prozvan je iop}inski na~elnik Husejin Smajlovi}. Portalu Bitnoba. proslije|ena je i reakcija na zaga|enje rijeke Bo-sne te na dugogodi{nji problem gra|ana Zenice sekolo{kim problemima.

– Po~injemo shva}ati da obe}anja o zapo{ljava-nju velikog broja radnika i uspostavljanju gospodar-ske stabilnosti i neovisnosti nema te`inu, od po~etkaprivatizacije `eljezare, pa naovamo. A ono najte`e{to nam pada je cijena upravo tog istog gospodar-skog razvoja. Zdravlje. Ukoliko `elimo odgovoriti napitanje, gospodarski razvoj kroz proizvodnju ~elikada ili ne, potrebno je vlastima postaviti pitanje da li idalje ugro`avati zdravlje ljudi i produ`avati agonijuradni~kih pitanja, ili je potrebno po{tivanje ugovornihobveza kupoprodajnog ugovora u to~no odre|enimvremenskim rokovima? Trenutni balans ne postoji.Ako je i postojao, on se naru{ava najavama u otpu-{tanju radnika i zaga|enjem okoli{a bez sankcija.Ukoliko sankcije i postoje, onda se postavljaju na ra-zinu pravnih lica zaslu`nih u ukupnom udjelu gospo-darskog razvoja regije, {to bi trebalo zna~iti da se ta-kve kompanije ka`njavaju minimalno. Zadnji primjerje najava visine kazne federalne uprave za inspekcij-ske poslove gdje bi ArcelorMittal zbog izljeva 30 tisu-}a kubika otpadne vode iz pogona Koksara u rijekuBosnu, trebalo da isplati u dr`avnu blagajnu izme|u100 i 50 tisu}a KM. A po ovoj formuli ekonomskogudjela, visina kazne kakva god da bude, ne}e povra-titi {tetu nanesenu flori i fauni u slivu rijeke Bosne, ni-

7VODA I MI BROJ 68

Rijeka Usora je lijepa pritoka Bosne kod Doboja

Snimio: M. Lon~arevi}

ti }e vratiti ve} naru{eno povjerenje lokalne zajedni-ce u kompaniju, i lokalne vlasti.

Proizvodnja ~elika u Zenici traje. Trovanje gra|a-na i uni{tavanje okoli{a tako|er. Ravnote`a }e nastu-piti kada mi, Zeni~ani. iza|emo pred lokalne i dr`a-vne vlasti sa zahtjevima {to `elimo – izme|u ostalog,stoji u obra}anju gra|ana Zenice.

Trovanje za uzbunuBenzol (benzen, C6H6) je poznati karcinogen,

koji ovisno o du`ini izlaganja radnika i stanovni{tva,mo`e da bude uzrok leukemije i niza drugih te{kihoboljenja. Benzol se pojavljuje kao sporedni proi-zvod tokom proizvodnje koksa u integriranim `elje-zarama i u zrak dospijeva u koksnom plinu. S obzi-rom da je izlaganje benzolu opasno, za analizu pri-sutnosti ovog otrova u zraku se uzimaju satni uzorci,a ne dnevni prosjeci. Tako se razlikuju i mogu}e po-sljedice, u ovisnosti od kratkotrajnog udisanja do du-gotrajne izlo`enosti. Evropska unija propisuje o{trudr`avnu regulativu za industrijsku proizvodnju kojaproizvodi benzol, kako bi se sprije~ilo njegovo izlu~i-vanje u zrak, tlo i vodu. Prema preporukama Evrop-ske unije, od 1. januara 2010. ne}e biti dozvoljenoispu{tanje benzola u atmosferu. U proteklih pet go-dina proizvo|a~i su bili obavezni da smanjuju koli~i-nu za 1 mg/m3 godi{nje. Uz potrebu stalnog monito-ringa, u slu~aju prekomjernih koli~ina benzola u zra-ku, neophodno je alarmirati stanovni{tvo, {to se, pre-ma pisanju sarajevskih Dana nije nijednom desilo. – Prag uzbune u naselju Tetovo, u blizini `eljezare Ar-celorMittal je tokom mjernog perioda prekora~en 18.februara i zbog trosatnih uzastopnih koncentracijaSO2 vi{ih od 500 mg/m3. Dnevni prosjek koncentra-cija lebde}ih ~estica prekora~en je u ovih sedam da-na ~etiri puta, iako prema propisima FBiH, u toku ci-jele kalendarske godine ne smije biti preba~en vi{eod sedam puta – pi{u Dani.

Eko apeli za ~iste vodotokove Vi{e od dvije tre}ine vodenih tokova u BiH je za-

ga|eno, u najve}oj mjeri zbog toga {to se otpadnevode iz naselja i industrije ne podvrgavaju pre~i{}a-vanju, nego se direktno ispu{taju u otvorene vodoto-kove. Vode sa {est od ukupno osam ve}ih slivnih po-dru~ja u Bosni i Hercegovini imaju prekograni~ni ka-rakter (slivovi Une, Drine, Save, Neretve, Trebi{njicei Cetine). Poseban problem predstavlja zaga|ivanjepodzemnih voda koje su glavni i najkvalitetniji izvorvode za pi}e. U Bosni i Hercegovini postoji veliki brojneure|enih deponija. Na podru~ju Federacije BiHpostoje samo dvije deponije koje zadovoljavaju sani-tarne zahtjeve (Sarajevo i Mostar). Svaki otpad pri-je ili kasnije dospijeva do podzemnih voda, tako dabi i na{a zemlja u budu}nosti mogla osjetiti posljedi-ce ove nebrige za otpad, jer on trajno uni{tava vodnezalihe. Za projekte iz oblasti za{tite `ivotne sredine

Evropska Unija nedavno je BiH odobrila 250 milionaeura, pa eko organizacije apeliraju da gradovi smje-{teni uz rijeku Bosnu apliciraju s projektima za izra-du postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda.Svjetska zdravstvena organizacija iznijela je pora`a-vaju}i podatak: vi{e od pet miliona ljudi umire svakegodine od bolesti izazvane zaga|enom vodom. To-kom proteklog stolje}a stanovni{tvo se udvostru~ilo,a potro{nja vode je ~ak {est puta ve}a. Njen kvalitetje sve ni`i, a posljedice sve vidljivije. Svakodnevno usvijetu, zbog zaga|enosti vode (hemijske i bakteri-olo{ke), ugine vi{e od 500 miliona tona ki~menjakakoji di{u na {krge, i ostalog `ivotinjskog sveta. Ubr-zano nestaje flora i fauna, korita rijeka su pusta, aobale pretvorene u smetlji{ta. Ujedinjene nacije suizdvojile velika sredstva za o~uvanje (za{titu) voda,kako bi njene blagodeti bile dostupne stanovni{tvu. Ina{a dr`ava bi pod hitno trebalo da poradi na prove-dbi zakonskih odredbi koje se odnose na za{tituokoli{a i prirode, kontrolu i pravovremeno sankcioni-ranje. U vrijeme svjetske krize, upozoravaju stru~nja-ci, jedino {to nas mo`e spasiti je dostupna ~ista/pit-ka voda te ~isto i plodno tlo za proizvodnju hrane.

Pogubna pasivnost i inertnost Ekolozi isti~u da su pasivnost i inertnost gra|a-

na ve}a opasnost po ekologiju nego kriminalno po-

8VODA I MI BROJ 68

Rje~ica Kre{evka je sastavni dio sliva r. Bosne

Snimio: M. Lon~arevi}

9VODA I MI BROJ 68

Eko forum Zenica

Otvoreno pismo Federalnom ministarstvu okoli{a i turizma, Federalnoj upravi za in-spekcijske poslove, Op}ini Zenica i Univerzitetu Zenica, nakon zaga|enja rijeke Bo-

sne

Jedinstveni front

Udru`enje gra|ana Eko Forum Zenica podsje}a nadle`ne institucije na akcident u kojem je 22. av-gusta zatrovan tok rijeke Bosne nizvodno od brane u zeni~kom naselju Kanal, te ukazuje da je vrijemeda se odgovorni subjekti sankcioniraju. S obzirom na te`inu ovog prestupa koji je doveo do uni{tava-nja flore, masovnog pomora ribe i one~i{}enja rijeke Bosne, i to u njenom toku koji se tradicionalno po-ribljava, kao i na neodgovorno pona{anje kompanije ArcelorMittal Zenica, koja odbija priznati odgovor-nost, ~ak i nakon nepobitno utvr|ene krivice za trovanje toka rijeke Bosne benzolom, fenolima i ostalimhemijskim spojevima opasnim za zdravlje, od kantonalnog tu`iteljstva, ~iji je predstavnik bio na licumjesta zajedno s predstavncima kantonalne inspekcije i policije, tra`imo pokretanje krivi~ne odgovor-nosti protiv pojedinaca, ali i same kompanije za ovaj akcident. Gra|ani Zenice imaju pravo na od{tetu,jer situacije poput ove doga|aju se ~e{}e nego {to javnost pretpostavlja. Eko Forum Zenica spremanje u slu~aju pokretanja krivi~ne odgovornosti ponuditi svoja stru~na saznanja, ali i vlastitim sredstvimadokazati da se putem industrijskog kolektora u naselju Kanal, naro~ito u razdobljima vikenda i no}u, re-dovno u rijeku Bosnu ispu{taju zna~ajne koli~ine zatrovane vode iz industrijskih pogona ArcelorMittala.U ^lanu 61. Zakona o vodama Federacije BiH navodi se: „Ako je usljed iznenadnog slu~aja, kvara ilidrugih razloga nastala opasnost od zaga|enja vode, pravno ili fizi~ko lice u vezi s ~ijim je djelovanjemili propustom takva opasnost nastala, mora odmah poduzeti sve potrebne mjere za spre~avanje ili ubla-`avanje utjecaja prouzrokovanih incidentom, te sprije~iti ponovni nastanak incidenta“. ArcelorMittal, ni-ti bilo ko drugi nije preuzeo krivicu za trovanje rijeke Bosne i niko nije poduzeo ni{ta da se posljedicesprije~e ili ubla`e, {to treba rezultirati krivi~nim sankcijama za propu{tanje nastupanja koje je trebalo dauslijedi, u skladu sa Zakonom. Federalna uprava za inspekcijske poslove ne bi smjela provoditi „blagupolitiku“ u izricanju sankcija zaga|iva~ima. Generalno, kako je potvrdio i direktor Federalne uprave zainspekcijske poslove Ibrahim Tirak, za odgovornost kompanija kakva je ArcelorMittal koja zapo{ljava vi-{e tisu}a radnika, Federalna uprava za inspekcijske poslove izri~e minimalne sankcije za ogro`avanjeokoli{a. Podsje}amo da je Uprava ArcelorMittala nedavno zatra`ila mogu}nost korekcije kupoprodaj-nog ugovora, kojom bi proizvodnja i broj radnika bili reducirani zbog krize na tr`i{tu, {to zna~i da }e brojradnika najvjerovatnije biti zna~ajno smanjen. To se ogleda i u dosada{njoj politici „slanja na ~ekanje“,a proizvodnja u pogonima ArcelorMittala i dalje ugro`ava i ugro`avat }e gra|ane Zenice i {iru okolinu.Da proizvodnja u pogonima ArcelorMittala vi{estruko ugro`ava zdravlje stanovnika, mo`e potvrditi i Iz-vje{taj Zavoda za javno zdravstvo ZD@, prema kojem je broj respiratornih, kancerogenih i kardiovasku-larnih oboljenja na podru~ju Zenice, u zna~ajnom porastu tokom proteklih nekoliko godina. Odgovor-nost „ArcelorMittala“ u ovom slu~aju se, dakako, ne mo`e dokazati, s obzirom da gra|ani nemaju po-datke o razini zaga|enja iz industrijskih pogona, naro~ito ne one koji se odnose na zaga|enja zabilje-`ena unutar ArcelorMittala. S obzirom da su Op}ina Zenica i Univerzitet u Zenici prije skoro tri mjesecaobjavili da je nabavljena savremena oprema za monitoring zaga|enja okoli{a u gradu Zenici, a Eko Fo-rum 13. avgusta od Op}ine Zenica i slu`beno zatra`io da se ona po~ne koristiti na adekvatan na~in, jo{jednom apeliramo na op}inske vlasti i zeni~ko sveu~ili{te da stave u funkciju ovu skupocjenu monito-ring opremu, kako bi se moglo utvrditi koliko i ko zaga|uje okoli{ u gradu Zenici. To su podaci potre-bni za eventualno procesuiranje krivaca za incidente kakav je onaj od 22. avgusta, kao i krivaca za ugro-`avanje zdravlja Zeni~ana, te uni{tavanje flore i faune u na{em gradu. Ujedno, tra`imo o~itovanje Fede-ralnog ministarstva okoli{a i turizma u vezi s procedurom pribavljanja okolinskih dozvola za rad pogo-na ArcelorMittala, kao i brojnih sugestija Eko Foruma na ponu|eni tekst Plana aktivnosti prilago|ava-nja. U vezi s tim, UG Eko Forum Zenica je svim relevantnim subjektima uklju~enim u ovu problematiku,uputio dopise na koje zahtijevamo blagovremen i kvalitetan odgovor. Ovim putem obavje{tavamo ja-vnost da je UG Eko Forum Zenica poduzeo {iroku kampanju okupljanja nevladinog sektora, s ciljemuvezivanja svih eko udru`enja u Bosni i Hercegovini u jedinstveni front u borbi za ~istu i zdravu okolinu.

na{anje zaga|iva~a. – Obeshrabren sam ~injenicomda moji sugra|ani samo deklarativno daju podr{kuljudima i projektima koji se bore protiv ugro`avanje`ivotne sredine – za zeni~ki list Na{a rije~ nedavno jeizjavio aktivista Udru`enja gra|ana Eko Forum Zeni-ca dr. Harun Drljevi}. Povodom nedavnog zaga|enjakoje je prozrokovala kompanija ArcelorMittal, po kozna koji put upozorio je da proizvodnja u njenim po-gonima vi{estruko ugro`ava zdravlje stanovnika Ze-nice i njene okoline, {to potvr|uje i Izvje{taj Zavodaza javno zdravstvo ZDK, u kojem stoji da je broj re-spiratornih, kancerogenih i kardiovaskularnih obolje-nja na podru~ju Zenice u zna~ajnom porastu tokomproteklih nekoliko godina. Na upit novinara Na{e ri-je~i kako se mo`e dokazati u kakvoj su korelacijizdravlje Zeni~ana i ekologija, dr. Drljevi} odgovara:

– Ne trebate biti pretjerano pametni niti obrazo-vani da shvatite da }e otrovne supstance koje zaga-|iva~i ispu{taju u zrak, vodu i zemlju, i koje imaju vi-{estruka pove}anja koncentracije u odnosu na ma-ksimalne vrijednosti, imati dugoro~ne i {tetne efektepo zdravlje ljudi koji `ive u okolini. Ne trebate biti do-ktor medicine da biste znali da SO2, fina pra{ina,CO, podukti fenola i benzola, kadmijum, olovo i broj-ni drugi polutanti koje emitiraju zaga|iva~i nisu zdra-vi za ~ovjeka i njegovu `ivu i ne`ivu okolinu. Ne tre-bate biti nikakav medicinski stru~njak da shvatite davi{estruka i dugotrajna pove}anja navedenih otrovane da mo`e, nego mora dovesti do porasta bolestivezanih za oboljenja kojima su ovi otrovi uzrok. Neznam za{to se {pekuli{e da je, naprimjer, SO2 ili olo-vo u zraku bezopasno, ili da nije previ{e opasno.

10VODA I MI BROJ 68

Ako okeani umru„Kad bi okeani umrli... kao {to i ho}e, ako i

nadalje budemo one~i{}ivali kontinentalne pla-toe kanalizacijskim i industrijskim otpadom.. akone zaustavimo one~i{}enje naftom koja prekrivapovr{ine i prije~i oksigenaciju, ako okeani umru,nastat }e nevi|en u`as na Zemlji. Prvo }e do}inevi|en smrad trule`i organske tvari, di`u}i se smora, bit }e nemogu}e `ivjeti uz obale Zemljezbog smrada i svi }e biti otjerani daleko u njezi-nu unutra{njost, a s raspadanjem vegetacije po-vrh truljenja mrtvih mora, stat }e vitalan procesisparavanja. Klima i padavine ovise o isparava-nju i kad to prestane uslijedit }e su{e i velikaglad, a smr}u algi u moru i vegetacije na Zemljizbog su{e do}i }e do smanjenja kisika koji udi-{emo, jer kisik proizvodi vegetacija i svijet }e os-tati bez daha. Okeani odr`avaju ravnote`u izme-|u raznih soli i plinova o kojima ovise na{i `ivo-ti, a kad okeani umru sadr`aj ugljik dioksida uatmosferi }e rasti i rasti dok ne oblikuje omota~oko Zemlje. Iz toga }e se razviti u~inak stakleni-ka - toplina koja se di`e sa Zemlje bit }e uhva}e-na i priklije{tena pod stratosferom i temperaturazraka i mora }e porasti, otapanje polarnog ledau okeane podi}i }e razinu mora za trideset me-tara u par godina i tako potopiti mnoge velikegradove na na{oj zemlji. Ako okeani umru, ~o-vjek }e umrijeti unutar pedesetak godina, gladu-ju}i na visokim planinama, bez hrane i kisika...(Iz knjige Leviathan, Johna Gordona Davisa)

Dragocjeno plavo zlatoU vrh ljestvice najbogatijih i najsiroma{nijih zemalja vodenim resursima hidrolozi su svrstali zemlje

sjeverne hemisfere: prva je Finska, druga Kanada, tre}i Island, a tu su i Norve{ka, Gvajana, Surinam, Aus-trija, Irska, [vedska i (deseta) [vajcarska. Najmanje vode imaju zemlje u Africi: Nigerija (146. mesto), Ru-anda (145.), ^ad (144.), Etiopija (143.), Eritreja (142.). Prema UNESCO-u, Hrvatska je peta zemlja po ko-li~ini i dostupnosti pitke vode u Evropi, tj. 42. u svijetu. Rezerve pitke vode su dvadeset puta ve}e od go-di{nje potro{nje. Sli~na je situacija i s Bosnom i Hercegovinom, s tim da je zanemarivo mali dio ove ze-mlje geolo{ki adekvatno ispitan, pa na temelju drugih pokazatelja postoje procjene kako je BiH bogatijaizvori{tima kvalitetne pitke vode od cijele srednje Evrope. Iako je Bosna i Hercegovina bogata vodama, tiresursi nisu neiscrpni. Otpadne vode koje utje~u u na{e rijeke bez pro~i{}avanja sadr`avaju puno sred-stava za pranje i ~i{}enje, umjetnih gnojiva, pesticida, te{kih metala, patogenih mikroorganizama i osta-lih opasnih i otrovnih tvari i predstavljaju izravnu opasnost za ekolo{ki i sanitarni status svojih prijemnika.Shodno svojoj ~isto}i, ekosistemi na{ih rijeka mogu se pohvaliti i velikim bogatstvom biljnih i `ivotinjskihvrsta, od kojih su mnoge drugdje ve} odavno nestale. BiH ima sre}u da ima i ogromne podzemne i po-vr{inske rezerve pitke vode. Taj resurs je, mo`da, druga nafta koja }e se eksploatisati i prodavati u svije-tu. U uvjetima u kojima se globalno gledaju}i ubrzano smanjuju svjetske zalihe pitke vode, a problem vo-de uskoro }e postati glavno ekolo{ko i ekonomsko pitanje, imperativ je spasiti trenutno ugro`ena podru-~ja i sprije~iti dalja one~i{}avanja vodnih resursa. Pro~i{}avanje svih vrsta otpadnih voda, kao i uvo|enjeekolo{ki ~istijih tehnologija, te recikliranje otpadnih tvari, zahtijeva golem trud, vrijeme i novac. A kada jeo na{im rijekama rije~, potrebno je za{titi njihove specifi~ne i cjelovite ekosisteme kroz nekoliko faza za-{tite, od zakonske za{tite pojedinih biolo{kih vrsta, preko pojedinih dijelova podru~ja, sve do za{tite cije-log prirodnog podru~ja.

Postoje brojne nau~ne studije koje govore o jasnojkorelaciji izme|u navedenih toksi~nih polutanata i te-{kih oboljenja kod ljudi, i to je nau~na istina o kojojse vi{e ne diskutuje. UG Eko Forum Zenica nastojiokupiti nevladin sektor, ali i obi~ne gra|ane kako bise problemu ekologije posvetila neophodna pa`nja.Da li vjeruje da se sa malo vi{e anga`mana u ovojoblasti mo`e dobiti “bitku” sa zaga|iva~ima okoline.

– Oja|en sam mi{ljenjima nekih koji smatraju daje nama, Zeni~anima, ovakvo stanje na{ usud. Ina~e,ideja Eko Foruma je da na godi{njicu formiranja oku-pi sve NVO koje se bave ovom problematikom iz ci-jele Bosne i Hercegovine, kako bi se formirao jedin-stven ekolo{ki front na nivou dr`ave i odredili najpri-oritetniji zadaci, te zauzela zajedni~ka strategija dje-lovanja. O~ekuju}i aktivniju podr{ku gra|ana, zeni-~ki aktivisti poru~uju:

– Mi, gra|ani, smo ti koji treba da ~uvamo na{u`ivotnu sredinu. Nismo protiv zapo{ljavanja, indus-trijskog i ekonomskog procvata svog grada i regije,ali nismo ni za razvoj pod svaku cijenu – cijenu na-{eg zdravlja! Smatraju i da se vladin i nevladin sektormoraju okrenuti putu koji }e ovu sredinu u~initi pri-hvatljivom za `ivot nas i budu}ih generacija.

11VODA I MI BROJ 68

Na{ doprinos za{titi vodaSvaki pojedinac mo`e doprinijeti za{titi voda ako samo malo promijeni ustaljene navike:

Racionalno koristiti voduSprije~iti nastajanje velikih koli~ina otpadnih voda na samom izvoruKoristiti biorazgradljive deterd`ente, jer na taj na~in poma`emo biolo{ku razgradnjuKoristiti omek{iva~ vode umjesto omek{iva~a za rublje, jer meka voda smanjuje potro{nju deterd`entai {titi ma{inu, a nastale otpadne vode su prihvatljivije za vodotoke,Voditi ra~una o tome {ta bacamo u kanalizaciju, jer treba imati na umu da }e to zavr{iti ili u postrojenjuza pre~i{}avanje otpadnih voda, ili u vodotoku ({to je kod nas ~e{}i slu~aj)Koristiti prirodna |ubriva umjesto vje{ta~kihNe odlagati otpad u blizini izvori{ta pitke vode i vodotokaNe sje}i {ume u blizini izvori{taKontrolirati eroziju tla na vlastitom imanju sadnjom biljnog pokriva~a i stabiliziranjem podru~ja sklonogerozijamaNe odlagati staro motorno ulje u blizini vodnih resursa (jedan litar ulja zagadi preko milion litara vode)Pa`ljivo odlagati baterije; jedna cin~ana baterija mo`e zagaditi od 5-30 m3 vode, jedna kadmijska bate-rija mo`e zagaditi od 3000-15 000 m3 vode, a samo jedna merkurijeva baterija mo`e zagaditi do 30000m3 vode

Prvi korak koji od danas mo`emo napraviti, jeste pravilan izbor deterd`enata. Kori{tenjem deterd`e-nata bez fosfata direktno doprinosimo smanjenju koli~ina fosfora u komunalnim otpadnim vodama i sma-njenju zaga|enja na{ih rijeka.

Kroz komunalne otpadne vode (bez industrije) svaki dan u rijeke u BiH ispusti se oko 8.400 kg fosfo-ra. Fosfor, iako jedan od osnovnih elemenata za `ivot, u prevelikim koli~inama postaje zaga|iva~. Onuzrokuje veoma brzi razvoj algi i vi{ih oblika biljaka, koje koriste vi{e kisika iz vode,i na taj na~in naru{a-vaju balans organizama u vodi (eutrofikacija).

(Centar za ekologiju i energiju)

UVOD Bosni i Hercegovini u posljednje vrijemesve vi{e se u medijima mo`e ~uti ili pro~i-tati da je na{a dr`ava ugro`ena kao po-morska zemlja time {to nema slobodan izlaz

na me|unarodne vode Jadranskog mora, a i {ire,prije svega izgradnjom tzv. Pelje{a~kog mosta ko-pno (Komarna-Duboka)-otok Pelje{ac, ali i nedefini-sanom dr`avnom granicom na moru sa Hrvatskom.

^injenica je da je izgradnja predmetnog mostave} po~ela, a da dr`ava BiH nije dala na to svoju sa-glasnost, {to je Hrvatska morala da tra`i, budu}i dase pravi vje{ta~ka prepreka preko djela mora koji pome|unarodnim propisima mora biti slobodan radinesmetane veze na{e dr`ave sa me|unarodnim vo-dama. Naime, poznato je da je BiH ulaskom u Ja-dransko more, pomorska dr`ava i shodno tome imasva prava po tom pitanju, uklju~ivo i slobodan izlazna otvoreno more (UN Konvencija o pravima na mo-ru-United Nations Convention on the Law of the Sea,iz 1982. godine, stupila na snagu 16 novembra 1994.godine).

Budu}i da se radi o primarnom i strate{kom in-teresu BiH, dr`avni organi bi trebali ozbiljnije reago-vati, odnosno razgovarati o gradnji mosta, kako bi sespasio vrlo kvalitetan dio veza na{e dr`ave sa osta-

lim svijetom, zna~i putem pomorskog saobra}aja,poznatog kao najjeftinijeg prometnog sistema. Sdruge strane Hrvatska ima puno pravo, {to je njen in-teres, da povezuje svoja podru~ja, ali na na~in da neugro`ava legitimna prava druge dr`ave kada je u pi-tanju slobodan pristup otvorenom moru, kao {to je udatom slu~aju.

1. MORSKI SAOBRA]AJ I NJEGOV ZNA^AJ ZA NA[U DR@AVU

Statisti~ki pokazatelji govore da se skoro 90%robnog prometa Evrope sa Dalekim Istokom odvijamorskim putem, preko luka u Hamburgu, Roterda-mu i dr., pa kroz Suecki kanal i dalje Tihim okeanomna Daleki Istok. Negdje oko svega 10% ovog tran-sporta se odvija preko luka u Sjevernom Jadrano(Trst, Rijeka, Portoro`). Razlog ovom je nerazvijenaprate}a saobra}ajna infrastruktura Jugoisto~neEvrope (`eljezni~ka, cestovna i lu~ka).

Pomorski transport preko luka u Jadranskommoru je u odnosu na sjevernoevropske luke za dale-ki istok kra}i za cca 5000 km, {to ~ini ogromne eko-nomske povoljnosti za EU. Na taj na~in izgradnju no-vih luka u Jadranskom moru, pored ve} postoje}ih,~ak i sa njihovim pro{irenjem (Plo~e, Rijeka, Bari iDra~ i sl.), postoju vrlo aktuelnim. Stoga izgradnja lu-

STANJE ME\UNARODNOG STATUSA BiH KAOPOMORSKE DR@AVE

12VODA I MI BROJ 68

U

Prof. dr. MUNIR JAHI], mr EDIN JAHI]

Kori{tenje voda

ke u Neumu na spoljnoj strani poluotoka Klek, i slo-bodan izlaz na otvoreno more, aktivnost je od prvo-razrednog zna~aja za BiH. Stim u vezi tako|e va`naje i izgradnja autoceste u oviru koridora 5c, posebnoone dionice koja bi morala da ide od Mostara i Sto-ca prema Neumu, odnosno spoju Jadransko-Jon-skom autocestom, te pruga ^apljina-Neum ili spojNeuma na prugu koja se planira ^apljina-Nik{i} uCrnoj Gori. Jedinstvena je {ansa da se BiH uklju~i ute`nje u EU za izgradnjom koridora 5c, {to direktnootvara izgradnju luke u Neumu, ~ime bi se pobolj{aorazvoj jugoisto~ne Evrope i u isto vrijeme ekonomskipovoljnijim u~inio morski transport na relaciji Evropa-Daleki istok. Bosna i Hercegovina bi, posebno poredekonomskih efekata izgradnjom luke u Neumu i pra-te}e cestovne i `eljezni~ke infrastrukture, dobila mo-gu}nosti razvoja svojih ju`nih djelova uklju~ivo i Isto-~ne Hercegovine, naru~ito na planu vodoprivrednih ipoljoprivrednih objekata, {to bi i dodatno uticalo narazvoj ukupne privrede i sekundarnih djelatnosti ve-zanih za razli~ite usluge, kao {to je trgovina, turizami dr.

Tako|e, ono {to je posebno interesantno i va`noza BiH, luka Neum pru`ala bi mogu}nost prihvatabrodova sa teku}im gasom, njegovo uskladi{tenje itransport plinovodima prema potro{a~ima kao va`naalternativa snabdijevanja gasom koji sada dolazi is-klju~ivo sa sjevera u na{u dr`avu. Svi nabrojani pro-jekti omogu}ili bi izuzetan razvoj na{e dr`ave, podi-gli me|unarodni ugled, i vi{estruko pove}ali stan-

dard gra|ana i sve to na relativno ugodan na~in, bu-du}i bi se zbog ve}eg broja zainteresovanih akteralako obezbjedila finansijska sredstva za realizacijuzacrtanih ideja.

2. LUKA U NEUMULuka u Neumu izgradila bi se na sjeverozapa-

dnoj obali pouotoka Klek. Na tom djelu sada BiH ima14 km puste obale. Akvatorij ovog lokaliteta zadovo-ljava kako tehni~ke, tako i ekolo{ke uslove za izgra-dnju lu~kih kapaciteta. Tako npr. dubina mora iznosiod 27-31 m, podvodnih struja na ovom djelu Malos-tonskog kanala gotovo i nema, dok bi sama luka bi-la nevidljiva sa rezidencilanog turisti~kog djela Ne-uma. Uslovi dubine mora i {irine ulaza u luku su ta-kvi da bi mogli da pristaju i najve}i svjetski plovniobjekti. Radi uporedbe, dubina mora u luci Plo~e uprosjeku je 11 m a ulaz u luku je {irok 250 m. Osimtoga, luka Plo~e je na {irem podru~ju delte rijeke Ne-retve koja konstantno dovla~i velike koli~ine vu~e-nog nanosa.

Na koncu, luka Neum bi bila logi~na krajnja tzv.ju`na ta~ka koridora 5c, za razliku od ranije usvoje-ne ta~ke u luci Plo~e, od koje se u me|uvremenuodustalo. Luka Neum obzirom na prirodne uslovemogla bi da ima sve uobi~ajne sadr`aje karakteristi-~ne za kompleksne luke kao {to su putni~ki i turisti-~ki promet, kontejnerski saobra}aj te terminali za te-ku}i gas. Za razliku od drugih jadranskih luka (Kopar,Rijeka, Split, Plo~e, Bar i dr.) luka u Neumu, odnosno

13VODA I MI BROJ 68

Pograni~ni dio Jadranskog mora izme|u BiH i HrvatskeSnimio: M. Lon~arevi}

na{a dr`ava, ima najbli`u prirodnu i komparativnuvezu ove morske luke sa rije~nom lukom Br~ko na ri-jeci Savi, koja sa potencijalnom vezom sa Dunavom(mogu} plovni kanal) predstavlja najrentabilniju sao-bra}ajnu vodnu vezu BiH sa dr`avama centralne i ju-goisto~ne Evrope a time i sa ostatkom svijeta. Potpu-ni zna~aj luke u Neumu postaje onda kad ona budepovezana dobrom cestovnom, `eljezni~kom i komu-nikacionom vezom a to je koridor 5c sa Evropskimsredi{tem.

3. OTVORENA PITANJA ME\UNARODNIH ODNOSA BOSNE I HERCEGOVINE I HRVATSKE VEZANIH ZA POMORSKI STATUS

BiH ima dovoljno razloga da u ovom trenutku i tobez odlaganja za{titi svoja prava vezana za pomor-ski status kod me|unarodnog suda pravde (Interna-tional Court of Justice-ICJ) i me|unarodnog tribuna-la o pravu na more (International Tribunal on the Lawof the Seas-ITLOS). Cilj bi bio da se napravi valjanidogovor oko izgradnje Pelje{a~kog mosta, kako bise potvrdio suverenitet morskog teritorijalnog korido-ra od Neuma do otvorenog mora. Prema u UN kon-venciji o pravima na moru (~l. 2,7 i 47) garantuje sedr`avama, koje su okru`ene otocima i poluotocima,

odnosno teritorijalnim vodama i teritorijalnim eksklu-zivnim zonama druge dr`ave, slobodan pristup otvo-renom moru (2).

Suverenitet morskog teritorijalnog koridora BiHdo otvorenog mora u {irini od najmanje jedne po-morske milje (1 pm=1,8 km), podrazumijeva suvere-nitet i zra~nog i podvodnog prostora koridora (tozna~i kad bi Hrvatska vezivala kopno sa Pelje{com itunelom morala bi tra`iti suglasnost od BIH). Kodovog treba znati da je Hrvatska bilateralno ugovoromo razgrani~enju na moru sa BiH od 30.07.1999. go-dine, i jednostranim progla{enjem linije teritorijalnihvoda 1994. godine utvr|ene Ugovorom izme|u Itali-je i SFRJ od 1968. godine flagrantno osporila pravoBiH na pristup otvorenom moru, koje joj pripada po-menutom UN Konvencijom o Zakonu na moru iz1982. godine (1). Tako|e, Hrvatska je jednostavnoodbila da ratifikuje ugovor sa BIH o slobodnom prila-zu i kori{tenju luke Plo~e uz reciprocitet prava na slo-bodan prolaz kroz op}inu Neum. Hrvatska je tako|eosporila BiH pravo suvereniteta na dva otoka Mali iVelike [kolj i na vrh poluotoka Klek.

UMJESTO ZAKLJU^KABiH, odnosno njeni dr`avni organi, prije svega

Parlament do sada su veoma inertno posmatraliugro`avanje od strane Hrvatske statusnog prava na-{e dr`ave kao pomorske zemlje ka slobodnom izla-zu na otvoreno more. Radi dobrosusjednih odnosabilo bi nu`no da se svi otvoreni nesporazumi u veziovog pitanja u me|usobnom dogovoru uklju~ivo i iz-gradnja Pelje{a~kog mosta korektno rije{e po{tuju}iva`e}e me|unarodne propise iz ove oblasti. BiH mo-ra imati slobodan izlaz kao pomorska zemlja na otvo-reno more, bez ikakvog uslovljavanja i zapreka, alineugro`avaju`i pravo Hrvatske da povezuje svojapodru~ja na na~in da nisu ugro`eni vitalni interesisusjeda.

Rje{enje ima, o njima ovdje ne}emo govoriti jersu uglavnom i poznata, ali ih u svakom slu~aju trebasvestrano razmotriti. Me|utim, dok se to ne rije{i i nedogovori, nema razloga da Bosna i Hercegovina nepo~ne planirati luku u Neumu i njeno infrastrukturnopovezivanjem sa zale|em, prije svega preko zapo-~ete izgradnje koridora 5c.

BIBLIOGRAFIJA:1. Ajanovi} O.: Luka Neum I Most Kopno-Pelje{ac;

MVP BIH, Odsjek za Pakt Stabilnosti i RegionalneInicijative, Sarajevo 2008.

2. Alikadi} N., Ja{arevi} N., BIH-Pomorska dr`ava;str.9, 5th Pan-European Conference PEMT 2006,Sarajevo, 2006.

3. Jahi} M.: Hidrotehnika; Tehni~ki fakultet Biha},2003.

4. Ministarstvo komunikacija i transporta: Projekat„Autoput na koridoru 5c“ (bro{ura); Sarajevo 2005.

14VODA I MI BROJ 68

Pogled na more u blizini Neuma

Snimio: M. Lon~arevi}

UVODajve}e civilizacije svijeta su se razvijale iopstajale uglavnom do granice odr`iveproizvodnje hrane. Njihovu propast i padredovno je pratio problem neodr`ive proi-

zvodnje hrane. Rastu}i broj stanovni{tva, gledanohistorijski u svim civilizacijama, vr{io je pritisak naograni~ene prirodne resurse u cilju zadovoljenja nji-hovih potreba.

Naro~ito je taj pritisak ispoljavan na resurs tla ivode, kako bi se zatvorio ciklus ishrane stanovni{tva,{to je redovno dovodilo do pogre{nog upravljanja is-tim. Posljedice su bile katastrofalne, uslovljene nesamo raspadom velikih civilizacija, ve} stvaranjemogromnih pustinja. Uzroci neodr`ive poljoprivredena razli~itim podru~jima na Zemlji su bili razli~iti, alisu posljedice iste, jer je naru{ena ravnote`a u tluuslovljavala sve manje prinose poljoprivrednih kultu-ra i isklju~ivanje sve ve}eg prostora iz poljoprivredneproizvodnje.

U Mesopotamiji i Mediteranu, zbog intenzivnognavodnjavanja u uslovima visokih temperatura, dola-zilo je sve vi{e do rasta nivoa podzemnih voda i na-gle evaporacije sa tla, a time i do akumulacije soli upovr{inskim slojevima. Sli~ni procesi i danas se do-ga|aju u mnogim aridnim podru~jima svijeta, bez

UTICAJ POLJOPRIVREDE NA STANJE VODE I TLA KAO NAJVA@NIJIH RESURSAODR@IVOG RAZVOJASAVREMENE CIVILIZACIJE

15VODA I MI BROJ 68

N

Prof. Dr HAMID ^USTOVI]

Za{tita voda

Na Bjela{nici jo{ ima ~iste vode i zemlje

Snimio: M. Lon~arevi}

obzira na sva saznanja i tehni~ke mogu}nosti kojimasavremena civilizacija raspola`e.

U Centralnoj Americi civilizacija Maja poznajenajve}i stepen upravljanja zemlji{nim i vodnim resur-sima kroz cijelu historiju. Terasiranjem i za{titom oderozije na vi{im kotama bilo je mogu}e regulisanjevodnog re`ima u nizinama, ~ime je odr`ivost poljo-privredne proizvodnje na ovim podru~jima bila mo-gu}a skoro 2500 godina. Napu{tanjem ovakvogkoncepta iz jo{ nepoznatih historijskih razloga, uku-pan sistem proizvodnje hrane je pao, a sa njim i ovacivilizacija. Ogromne poplave i velike patnje ljudi naovim podru~jima u dana{nje vrijeme, svjedo~e o po-trebi poznavanja upravljanja prirodnim resursima, teizbalansiranog i odr`ivog razvoja proizvodnje hrane idrugih potreba stanovni{tva kao {to su to znale ne-kada{nje civilizacije.

Na{a civilizacija suo~ava se sa sli~nim ili jo{ te-`im problemima, koji su uslo`njeni industrijskim ra-zvojem i globalnim poreme}ajem ravnote`e na Ze-mlji. Kao resursi, tlo i voda sve vi{e postaju ograni~a-vaju}i faktori daljeg razvoja u mnogim dijelovima svi-jeta i nisu u mogu}nosti da prehrane narastaju}i rojstanovnika. Tla i vode je svakim danom sve manje,naro~ito kvalitetnog tla i pitke vode.

U na{im uslovima fizi~ki gubici tla poprimajudramati~ne razmjere, ali se mi u ovome radu ne}e-mo na to osvrtati. Ovdje `elimo ukazati na ~injenicuda je tlo tako|er postalo primarni recipijent za mno-ge otpadne proizvode i hemikalije, koji se koriste umodernoj poljoprivredi i dru{tvu. Kad jenom ovaj ma-

terijal u|e u tlo i vodu postaje dio ciklusa koji ima uti-caj na sve forme `ivota. Zbog toga je od posebne va-`nosti generalno poznavanje polutanata kao takvih injihovih reackija u tlu i vodi. Tek nakon ovoga, mogu-}e je tra`iti prihvatljiv na~in upravljanja polutantima,njihovog u ni{tavanja ili inaktivacije.

To je esencijalno pitanje opstanka dana{nje civi-lizacije. Najzna~ajniji polutanti iz poljoprivrede kojidospijevaju u tlo su: zaslanjivanje tla, hiljade formu-lacija pesticida od kojih se ve}ina koristi u poljopri-vredi, neorganski polutanti kao {to su `iva, kadmijumi olovo; organski otpadi iz fabrika za proizvodnjukoncentrata, prera|iva~ke prehrambene industrije,gradski otpad, radionuklidi i kisele ki{e.

STANJE SVJETSKIH REZERVI SVJE@E VODEKoli~ine vode na Zemlji su fiksne. Okeani i mora

pokrivaju 71% zemljine povr{ine i sadr`e 97% uku-pne vode na Zemlji. U obliku leda i gle~erskih nasla-ga nalazi se 75% svje`e vode, dok rijeke i jezera (po-vr{inska voda) sadr}e 0,33% svje`e vode. Koli~inapodzemne svje`e vode do dubine od 700 m iznosi11%.

U hidrolo{kom ciklusu 64% godi{njih padavinana zemlji (71.000 od 111.000 km3) evaporira ili tran-spirira putem biljke. U hidrolo{kom ciklusu na ispa-ravanje utro{i se pola od ukupno absorbovane ener-gije na zemljinoj povr{ini. Ostatak od 40.000 km3 vodeoti~e, a dio dospije i do mora i okeana (Grafikon 1).

16VODA I MI BROJ 68

Graf. 1. Globalni ciklus vode. Podaci su u km3 za vodne rezerve i godi{nji promet.The global water cycle. The numbers are km3 for water reservoirs, and km³/yr for the flow

Me|utim, globalna raspodjela svje`e vode naZemlji je neujedna~ena i varira {iroko ovisno o nivouekonomskog razvoja. Raspolo`ivost svje`e vode usvijetu po glavi stanovnika godi{nje iznosi 660 m3, stim da u Sjevernoj Americi ova koli~ina godi{nje poglavi stanovnika iznosi 1692 m3, Evropi 726 m3 a uAfrici svega 244 m3. Isklju~uju}i biv{i SSSR, Evropaima veliki potencijalni problem sa svje`om vodom zapotrebe industrije, stanovni{tva, poljoprivrede i dru-ge razli~ite namjene.

Od ukupne koli~ine svje`e vode u svijetu, za po-trebe poljoprivrede se tro{i 69% (Grafikon 2).

Za proizvodnju 1 bushel-a kukuruza (oko 27 kg)potrebno je vi{e od 20 m3 vode. Pove}anjem povr{i-ne za navodnjavanje pove}ava se rapidno upotrebavode u poljoprivredi. Me|utim, efikasnost tradicional-nog na~ina navodnjavanja je svega 37 %, dok osta-tak oti~e sa povr{ine ili evaporira prije nego stignedo biljke.

U prosjeku industrija u svijetu koristi 23% svje`evode, s tim da ovaj procenat stalno raste. Za izgra-dnju jednom automobila utro{i se oko 380 m3 vode.Proizvodnja ~elika, hemijska industrija i industrija urudarstvu su glavni potro{a~i slatke vode.

U doma}instvima prosje~no u svijetu se tro{isvega 8% svje`e vode.

Zaga|ena voda uti~e na zdravlje vi{e od 1,2 mi-lijarde ljudi, a kao posljedica zaga|enosti vode, usvijetu godi{nje umire preko 15 miliona djece ispod5 godina starosti. Svega 20 % svjetske populacijeima sigurnu i zdravu pitku vodu, a svega 50% popu-lacije sigurnu sanitetsku vodu. I na kraju, trenutno

1/3 svjetskog stanovni{tva `ivi pod visokim i sre-dnjim vodnim stresom, a ra~una se da }e do 2025.godine vodnim stresom biti pogo|eno oko 2/3 sta-novnika na Zemlji.

STANJE OBRADIVOG TLA U SVIJETUPovr{ina obradivog tla po stanovniku u svijetu

stalno opada (Grafikon 3.). Pored degradacije i pro-duktivnost obradivog tla koje je trenutno u fuknciji ta-ko|er opada.

Svjetske rezerve tla iznose oko 15 milijardi he-ktara, od ~ega je zahva}eno razli~itom degradacijomoko 1.9 milijardi hektara. Samo u Africi od 1950. Go-dine procesima degradacije zahva}eno je oko 500miliona hektara. U periodu od 1957. do 1990. godi-ne, u Kini je smanjena povr{ina obradivog tla, jedna-ka povr{ini tla pod kulturama u Danskoj, Francuskoj,Njema~koj i Holandiji zajedno.

Stalna su nastojanja da se {to vi{e pove}avaproizvodnja hrane primjenom sortnog sjemena, mi-neralnih |ubriva i navodnjavanjem. Me|utim, razvije-ni dio Evrope ve} do`ivljava ozbiljan stres zbog za-ga|enosti povr{inske i podzemne vode primjenomvelikih koli~ina |ubriva i pesticida.

S druge strane sve glavne rijeke u evropskom di-jelu biv{eg SSSR-a pretvorene su u vje{ta~ka jeze-ra. U mnogim jezerima sedimenti su visoko zaga|e-ni, a visoki sadr`aj fosfora i drugih hraniva doveli sudo eutrofikacije istih. Aralsko more je umrlo uslijedskretanja doto~nih voda za potrebe navodnjavanja.

Povr{ina Zemlje podlo`na su{i iznosi oko 40%,na ~ijoj teritoriji `ivi preko milijardu ljudi. Sa ograni~e-

17VODA I MI BROJ 68

Graf. 2. Globalna potro{nja vode. Izvor: M.K. Tolba et al. (1992), UNEPGlobal water us Source: M.K. Tolba et al. (1992), UNEP

nom koli~inom vode ove povr{ine tla su stalno ugro-`ene su{om, gdje se ne mo`e o~ekivati bilo kakva in-tenzivna i sigurna proizvodnja hrane.

Teoretski Zemlja mo`e prehraniti znatno ve}ibroj stanovnika od postoje}eg broja, ali raspored do-brog tla i uslova za uzgoj pojedinih kultura nije u ba-lansu sa brojem stanovnika i njegovim potrebama upojedinim dijelovima Zemlje.

DINAMIKA PORASTA STANOVNI[TVAGlobalna kriza pitke vode i obradivog tla na Ze-

mlji prati sve ve}i broj stanovnika. Od 1950. godine

broj stanovnika u svijetu se dvostruko uve}ao (Grafi-kon 4.)

Tako je broj stanovnika u svijetu rastao po slije-de}oj dinamici:

Godina Milijardi stanovnika1804 11927 21960 31974 41987 51999 6 2050 8,9 (procjena)

18VODA I MI BROJ 68

Graf. 3. Obradivo tlo per capita. Izvor: UNEP GRID @eneva – FAO STAT (1997)Avable land per capita. Source: data compiled by UNEP GRID Geneva- FAO STAT (1997).

Graf. 4. Stanovni{tvo svijeta. Izvor: UNEP GRID @eneva, UNPD (1998).World population Avable land per capita. Source: compiled by UNEP GRID Geneva from UNDP (1998)

Potro{nja kalorija po glavi stanovnika u najve-}em broju regiona svijeta uglavnom opada izuzev uSjevernoj Americi, {to jo{ jednom potvr|uje neskladporasta stanovni{tva i proizvodnje hrane naro~ito naregionalnom nivou (Grafikon 5).

UTICAJ PROIZVODNJE HRANE NA ZAGA\ENOST VODE I TLAPoljoprivreda je najve}i potro{a~ svje`e vode, ali

je ujedno i njen veliki zaga|iva~. Ovisno o karakteruzaga|iva~a, ekolo{kim uslovima, stanju tla i primije-njenoj poljoprivrednoj praksi, vrsta i stepen zaga|e-nosti su razli~iti. U razli~itim predjelima svijeta degra-diranost tla i vode mo`e zahvatiti vrlo velike razmjere(globalni problem) ili pak ima regionalni odnosno, lo-kalni karakter.

IZVORI ZAGA\ENOSTI VODEVeliki problem u aridnim podru~jima predstavlja

zaslanjivanje tla, tj. pove}anje akumulacije soli u tluuslijed navodnjavanja. Povr{inskim oticanjem i per-kolacijom voda kojom se navodnjava sa sobom nosirastvorene soli i druge agrohemijske rezidiume, te nataj na~in zaga|uje povr{inske vode, podzemne akvi-fere i akumulacije. Naro~ito su nitrati veliki zaga|iva-~i podzemnih voda, dok te~ni otpad animalnog pori-jekla, i otpad od prehrambeno prera|iva~ke industri-je zaga|uje povr{inske i podzemne vode. Zbog togasu neka intenzivno razvijena podru~ja u poljoprivrediglavni zaga|iva~i `ivotne sredine.

19VODA I MI BROJ 68

Graf. 5. Potro{nja kalorija per capita. Izvori: UNEP GRID @eneva, FAO STAT (1997), WRI, UNEP, UNDP i WB (1998).Source: Calory consumption per capita complied by UNEP GRID Geneva, FAO STAT (1997). WRI, UNEP, UNDP and WB (1998).

I odvodni kanali u Posavini poma`u razvoju poljoprivrede

Snimio: M. Lon~arevi}

Stanje tla, prisutnos vegetacije i njegova svoj-stva u mnogome reguli{u vodni re`im i op{te stanjehidrolo{kog ciklusa. Osim poplava u ni`im podru~ji-ma i rije~nim dolinama, voda sa sobom transportuje~vrste ~estice tla, a sa njima i hranjive materije kori-sne za biljku, razli~ite pesticide, te~ne otpatke iz ani-malne i industrijske proizvodnje i sl., pri ~emu sveove materije u pove}anoj koncentraciji na mjestu ta-lo`enja mogu biti toksi~ne.

Povr{inske teku}e vode imaju sposobnost dasame sebe pro~iste, ako se ukloni izvor zaga|enos-ti i ne dozvoli polutantu da u|e u povr{insku vodu.Me|utim, podzemnu vodu nije lako o~istiti prirodnimputem. Karakteristi~no je da se podzemne vode kre-}u sporo, pa je sporo i punjenje zaga|iva~ima, dokje kontakt sa kiseonikom vrlo ograni~en. Me|utim,prirodno pro~i{}avanje zaga|enih podzemnih vodamo`e da traje stotinama ili hiljadama godina.

Ovo je jedan od najve}ih problema ~ovje~an-stva, pored ~injenice da nivo podzemnih voda stalnoopada, zbog debalansa u prihodima i rashodima.Rashodi su mnogo ve}i od prihoda, a upravo poljo-privreda i stanovni{tvo tro{i najve}e koli~ine podze-mnih voda.

Podzemnom vodom se snabdijeva 1/3 svjetskepopulacije stanovni{tva. To je jedini izvor vode zamnoga ruralna podru~ja. Preko 50% ku}a u SAD za-vise od rezervi podzemnih voda. Nije samo u pitanjukoli~ina ve} i kvalitet podzemnih voda. Podzemnevode mogu biti zaga|ene na mnogo na~ina i to:

navodnjavanjem, a u na{im uslovima je to vi{euno{enje nitrata u otvorene vodotoke i bazene, apored nitrata jo{ fosfora, selena i sl.,naglim oticajem nakon jakih padavina i erozijomkoja ide s tom pojavom,nekim neorganskim jedinjenjima i radionuklidima izprirode,organskim jedinjenjima uglavnom antropogenogporijekla,otpadnim vodama, gdje nema sanitetskih uslova,uz primjenu septi~kih jama,tretiranjem tla sa gradskim muljem ili industrijskimotpadom,slabim planiranjem prostora i nepovoljnom raspo-djelom izme|u poljoprivrednog, urbanog i infras-trukturnog dijela,izgradnjom podzemnih skladi{ta i tankova ipovr{inski zatvoreni pondovi, treseti{ta ili lagune,mogu proizvesti u anaerobnim uslovima neka jedi-njenja, kojima se podzemne vode mogu zagaditi.

Posljedica zaga|enja povr{inskih i podzemnihvoda je eutrofikacija.

Povr{inske vode oboga}ene sa N, P i C doprino-se koncentraciji ovih elemenata u rijekama i vodenimbazenima. Uslijed pove}ane koncentracije N i P do-

lazi do enormnog razvoja algi i drugih akvati~nih bi-ljaka, ~ijim razlaganjem se tro{i rastvoreni kiseonikdo granica koje su kriti~ne za `ivot riba i drugih orga-nizama u vodi.

Ugljik, koji tako|er dospijeva u vode bilo iz tla ilina drugi na~in (otpadne industrijske i gradske vode),tako|er je potro{a~ kiseonika, {to dovodi do istogefekta. I transport podzemnim vodama mo`e bitiuzrok eutrofikacije voda, naro~ito ako se primjenjujuvelike koli~ine mineralnih nitratnih |ubriva. U na{imuslovima ovo je jo{ uvijek rje|a pojava, jer da bi seovo dogodilo moraju se ste}i uslovi: descedentnitok, veza sa podzemnom vodom, kretanje podze-mne vode, te op}enito ve}a primjena mineralnih |u-briva.

Podzemnim vodama mogu se prenositi soli sajednog zaslanjenog tla na drugo. To se doga|a kadse podigne nivo podzemne vode uslijed navodnjava-nja {to se u praksi zove „sekundarno zaslanjivanje“.

IZVORI ZAGA\ENOSTI TLATlo je primarni recipijent mnogih otpadnih mate-

rija i hemikalija u modernom na~inu `ivota. Kad je-dnom ove materije u|u u tlo, postaju sastavni dio ci-klusa koji ima uticaj na cijeli `ivi svijet. Bar djelimi~nopoznavanje samih polutanata, njihovih reakcija u tlui vodi, omogu}ava bolje upravljanje istim. Naro~ito jeva`no poznavanje mogu}nosti njihove razgradnje iliinaktivacije, jer je to bitan preduslov o~uvanja `ivotnesredine i planete Zemlje. Poljoprivrednom aktivno{-~u, kao {to je ve} u uvodu re~eno, u tlo mo`e da u|e{est glavnih vrsta polutanata ( pesticidi, neorganskajedinjenja, organski spojevi, koncentrovane soli izpodzemnih voda, vje{ta~ki radionuklidi i kisele ki{e).Ipak po zna~aju i posljedicama na prvom mjestu susinteti~ki pesticidi, radionuklidi i kisele ki{e.

Pesticidi Vi{e od 10.000 specijesa insekata, 600 speciesa

korova, 1.500 biljnih bolesti i 1.500 speciesa nemato-da prave o{te}enja ljudima, `ivotinjama ili biljkama.Od gr~ke civilizacije poznato je kori{tenje hemikalijaza kontrolu {tetnika. Upotreba hemikalija porasla jeod saznanja Pasteura, da mikrobi uzrokuju bolestikod biljaka i `ivotinja, te da hemikalije mogu da ihkontroli{u. Ali primjena sintetskih organskih pestici-da zapo~ela je pedesetih godina XX vijeka i poprimi-la ogromne razmjere.

Hemikalije koje se u tlo unose putem pesticidamogu izazvati velike posljedice na `ivotnu sredinu.Naro~ito, neke od njih nisu podlo`ne biodegradacijiu tlu i vodi gdje mogu da ostanu dugi niz godina.Drugi dio hemijskih jedinjenja pojedinih pesticida za-dr`aje se kao rezidium u organskim ostacima i to ve-}im dijelom u podzemnim, koje koristi i prera|uje ze-mlji{na fauna. Kori{tenjem organskih ostataka glisteu svom tijelu akumuliraju ove hemikalije do letalne

20VODA I MI BROJ 68

granice. Glistama se s druge strane hrane ptice i ri-be, tako da {tete uzrokovane samo na ovaj na~in,mogu imati te{ke posljedice na ravnote`u u `ivotnojsredini. Drugo je pitanje uticaja na ljudsko zdravlje iostali `ivi svijet u lancu, koji omogu}uje prirodnu ra-vnote`u.

Pesticidi kao sredstvo za kontrolu {tetnika dijelese prema namjeni na: insekticide, fungicide, herbici-de, rodenticide i nematocide. Najva`nije su prve trigrupe pesticida, jer se one najvi{e koriste u poljopri-vredi. Bilo kako da primijenimo pesticide, (folijarno,na golu povr{inu tla ili da ga unesemo u tlo), velikidio njihovih hemikalija se zadr`ava u tlu.

Hemikalije pesticida u tlu se mogu pokrenuti ujednom od {est va`nijih pravaca i to:

evaporirati u atmosferu bez hemijskih promjena, ito posebno zemlji{ni fumiganti kao {to je metil-bro-mid,adsorbovati se za koloidne ~estice humusa i gline.Neka pozitivno naelektrisana jedinjenja herbicida ukiseloj sredini se vrlo atraktivno vezuju za negati-vno naelektrisane kolide tla,ispiranjem kroz tlo dospjeti u akvifere ili otvorenevodotoke. Naro~ito su herbicidi vi{e mobilni u ovo-me pogledu u odnosu na insekticide i fungicide.hemijska jedinjenja pesticida mogu se tako|erpodvr}i hemijskim reakcijama na tlu ili u tlu, ali ne-zavisno i ne u reakciji sa tlom. Ove reakcije mo`eda aktivira solarna radijacija i izazove fotodekom-poziciju odre|enog pesticida. Neki su opet pestici-di podlo`ni hidrolizi i kasnijoj degradaciji i sl.,veliki dio hemikalija pesticida mo`e biti uni{ten ilirazlo`en od strane zemlji{nih mikroorganizama.Razgradnja ve}ine organskih fungicida predmet je

mikrobne dekompozicije, premda je razlaganje ne-kih vrlo sporo i izaziva rezidualne probleme,pesticidi i njihova jedinjenja mogu biti apsorbovaniod strane biljke, a u biljci ostati nepromijenjeni ilidegradirani. Neki degradirani produkti mogu bititoksi~ni ~ak u ve}oj mjeri nego orginalni pesticidi ibiti vrlo opasni za ljudsko zdravlje, {to je zakon oza{titi zdravlja u razvijenim zemljama vrlo strogo re-gulirao.

Postojanost pesticida u tlu je razli~ita i rezultat jesposobnosti da stupa u reakcije sa drugim jedinjenji-ma, njegove pokretljivosti i uticaja faktora degradaci-je na hemikaliju. Tako naprimjer, organo-fosfatni in-sekticidi mogu opstati svega nekoliko dana u tlu, dokDDT i drugi hloridni hidrokarbonati mogu postojati utlu od 3 do 15 godina i du`e. Ve}ina pesticida jeizme|u ova dva ekstrema i degradira dovoljno brzoda se sprije~i porast u tlu. Oni koji su rezistentni nadegradaciju potencijalno su velika opasnost za oko-li{. Koliko je kompleksna primjena pesticida, vidi seiz primjera primjene istog pesticida na istom tlu u du-`em periodu. Ovim se pove}ava stepen mikrobnoguticaja na razgradnju pesticida i smanjenje snagahemikalije, {to se mo`e smatrati kao prednost uodnosu sa `ivotnom sredinom. S druge strane, opa-danje snage pesticida je toliko brza da smanji njego-vu efikasnost. Ovdje se krug zatvara, ili se mora po-ve}ati doza, ili primijeniti novi preparat kako bi sesmanjio mikrobni uticaj na degradaciju pesticida ipove}ala njegova efikasnost u cilju uni{tenja {tetnika.

RadionuklidiSve je ve}a primjena vje{ta~kih radionuklida u

tlu i svje`oj hrani. Proizvodnja i promet nuklearnog

21VODA I MI BROJ 68

Njive ponekad slu`e i za manje gra|evinske poslove – polaganje cjevovoda za vodosnabdijevanje u Kalesiji

Snimak: arhiva AVP Sava

goriva, transport nuklearnog otpada, {iroka primjenaradioizotopa u medicini, istra`ivanjima i industriji, nas-toji se kontrolisati po najstro`ijim kriterijumima i stan-dardima za ljudsko zdravlje. Ipak, sve je vi{e inciden-tnih situacija u nuklearnim reaktorima i drugim mjes-tima eksploatacije, primjene i manipulacije sa radi-onuklearnim otpadom, {to ima poseban uticaj na po-ljoprivredu, {ume i riblji fond. Ustanovljeno je 27 radi-onuklida od kojih za poljoprivredu imaju zna~aj slije-de}i: ugljik - 14, cezijum - 134, cezijum - 137, jod - 131,plutonijum - 238, ruthenijum - 103, ruthenijum - 106,stroncijum - 89, i stroncijum - 90. Navedeni radionu-klidi dospijevaju u tlo kao posljedica nuklearnih pro-ba i niske radijacije, bilo iz razli~itih postrojenja ili izprirode.

Mnogo te`a situacija je sa nuklearnim otpadom,koji u sebi mo`e sadr`avati: plutonijum, uranijum,americijum, neptunijum i cezijum, od kojih su ve}inarelativno rastvorljivi u vodi i mogu se relativno lakovezati za tlo. Njihovo uzimanje od strane biljaka ovisiod pH i sadr`aja organske materije u tlu. Tako npr.plutonijum biljke te`e uzimaju, neptunijum vrlo do-bro, a americijum i uranijum srednje.

Svi navedeni radionuklidi imaju razli~it radioakti-vni polu`ivot, svi emitiraju radijaciju ? i ? i imaju razli-~it zna~aj za poljoprivredu. Ipak od zna~aja za tlo tre-ba ista}i: stroncijum - 90 (polu`ivot 28 godina) i cezi-jum - 137 (polu`ivot 30 godina).

O ovim pojavama i saznanjima tek se do{lo na-kon incidentne situacije koja se dogodila u ^ernobi-lu 26. aprila 1986. godine i njenim posljedicama na-ro~ito na poljoprivrednu proizvodnju i tlo. Ove poslje-dice }e se osje}ati, prema predvi|anjima svjetskiheksperata, jo{ najmanje narednih 60-70 godina.

Kisele ki{ePutem kiselih ki{a se kroz dugi vremenski peri-

od doga|a uno{enje vodika u tlo i vr{i njegova acidi-fikacija. Ovo je posljedica prisustva nitratnog i sulfa-tnog oksida u atmosferi uslijed sagorijevanja fosilnihgoriva naro~ito u podru~ju velikih gradova. Uz pri-sustvo oborina stvaraju se azotna i sumporna kiseli-na koje dospijevaju u tlo i vodotoke, ~ime se naru{a-va prirodno uspostavljena ravnote`a odnosa izme|uH jona u tlu i ostalih kationa. pH reakcija padavinakoje nazivamo „kiselim ki{ama“ je od 4,0 – 4,5, a uekstremnim slu~ajevima ~ak i 2, dok je pH reakcijanormalnih padavina uz izbalansiran sadr`aj CO2 uatmosferi 5,0 – 5,6.

MJERE ZA[TITE TLA I VODE U POLJOPRIVREDIMjere za{tite tla i vode u poljoprivredi podrazu-

mijevaju preduzimanje kompleksnih mjera, koje nepodnose parcijalne zahvate, ve} moraju biti sveobu-hvatne i na vrijeme isplanirane. Kod za{tite voda u

svijetu se postavlja kao prioritet spre~avanje uru{a-vanja akvifera. Tretmanom otpadnih voda od navo-dnjavanja i ostalih otpadnih voda iz poljoprivrede vr{ise spre~avanje eutrofikacije akvifera, zatvorenih vo-dnih akumulacija i jezera. U cilju racionalne primjenevode u poljoprivredi treba vr{iti izbor usjeva i soratatolerantnih na su{u, a agrotehniku prilagoditi kako bise gubici vode smanjili; izbjegavati uzgoj okopavina,ili u ariodnim podru~jima, ako je to mogu}e napu{ta-ti poljoprivrednu proizvodnju najintenzivnijeg nivoa;sprije~iti uni{tavanje zelenog priobalnog pojasa radiodr`ive ravnote`e biljnog i `ivotinjskog svijeta; sma-njiti upotrebu primjene neobnovljivih resursa, doekonomske isplativosti i profitabilnosti.

U cilju za{tite vazduha u poljoprivredi treba dase vodi ra~una kako smanjiti sagorijevanje organskihostataka, pokretanje ~estica pra{ine sa golog tla,ispu{tanje aerosola pesticida u atmosferu i imisijuazotnih oksida. Zdravo i kvalitetno tlo je klju~na kom-ponenta od`ive poljoprivrede. Da bi ono to i bilo, po-trebno ga je za{titi od svih oblika erozije, smanjitistalni pritisak na tlo u smislu fizi~kog gubljenja iz sfe-re poljoprivrede ili namjene za okoli{. Posebno je va-`no ograni~iti primjenu sinteti~kih pesticida kad godje to mogu}e, a u cilju za{tite od zaslanjivanja trebaprimijeniti racionalan na~in navodnjavanja. Da bi tlobilo odr`ivo u poljoprivredi i za druge namjene, po-trebno je primjenjivati reduciranu obradu, nastojatida se tlo dr`i pod vegetacijom, odr`avati nivo organ-ske materije i humusa u tlu u cilju o~uvanja njegovestrukture i smanjiti nepotrebno ga`enje.

LITERATURAD’ Itri, F.M., and L.G. Wolfoson, (1987): Rural Graundwater

Contamination. Lewis Publiser Inc.Edwards, C.A. (1978): Pesticides and the Micro-Fauna of

Soil and Water. London Academic Press.EL-Ashry, N.T., J. van Schilfarde, and S. Schiffman, (1985):

Salinity Polution from Irrigated Agriculture. J. SoilWater Cons.

Junk, G.A., et al., (1984): Degradation of Pesticides in Con-trolled Water-Soil Systems in R.F. Washington, DC:Amer. Chem. Soc.

Kenneth A. Gould, et al., (1996): Local Environmental Stru-gles. Cambridge University Press.

Meriwether, J.R., et al. (1988): Radiation in Lousiana Soils.J.Enviran. Qual.

Moore, J.W. and S. Ramamoorthy, (1984): Heavy Metals inNatural Water. New York: Spring Verlag

Speidel, D.H. and A.F. Agnew (1982): The natural Geoce-mistry of Our Environment. Boulder, Colorado: Wes-tview Press.

Tolba, M.K., et al. eds., (1992): The World Environment1972-1992. Two Decades of Challenge. Ondonhop-man & Hall on behalf of the UN Environment Pro-gram.

UNEP Grid Geneva from FAOSTAT (1997).UNEP GRID Geneva from UN Population Division (1998).UNEP GRID Geneva from FAOSTAT and WRI, UNEP, UN-

DP and WB (1998).

22VODA I MI BROJ 68

1. UVODd 1972. godine, kada su se tada{nje ze-mlje ~lanice sporazumjele o usvajanjuokoli{ne politike prema kojoj se ekonom-ski rast mora ostvariti zajedno s pobolj{a-

nom kvalitetom `ivota i standardom, pa do danas, uEvropskoj Uniji (EU) je u ovih trideset sedam godinaizgradnje politike za{tite okoli{a stvoren slo`en sis-tem nadzora nad okoli{em. Postizanje integralnogpristupa sprje~avanja i kontrole zaga|ivanja koje po-ti~e od {irokog spektra industrijskih i poljoprivrednihaktivnosti u EU, definisano je Direktivom o integralnojprevenciji i kontroli zaga|ivanja, odnosno IPPC1 Di-rektivom (2008/1/EC). EU ima jedno od najnapredni-jih zakonodavstava okoli{a na svijetu, pa zemlje kan-didati i pristupnice dugoro~no imaju koristi od pri-hvatanja tog zakonodavstva. U EU proces imple-mentacije i ispunjavanja zahtijeva IPPC Direktive tra-jao je zna~ajan vremenski period, odnosno 10-12godina. Unato~ mnogim pote{ko}ama i problemima,sistemskim pristupom i postepenim ispunjavanjem

zahtijeva Direktive, dostignuti su zna~ajni rezultati ismanjenja negativnog u~inka industrija na okoli{.

Pridru`ivanje EU za Bosnu i Hercegovinu (BiH)je strate{ki prioritet. U procesu pribli`avanja postav-ljaju se mnogobrojni uslovi, u kojima pitanja okoli{apostaju sve zna~ajnija. Potpuna transpozicija pravneste~evine EU u podru~ju za{tite okoli{a u nacionalnozakonodavstvo jedan je od preduslova za ~lanstvoBiH u EU. Iskustva u EU, naro~ito tranzicijskih zema-lja koje su pro{le ovaj put, pokazuju da ako se krenena vrijeme i uz sistemati~an i postepen pristup, ne bitrebalo biti zna~ajnijih problema u dostizanju ciljeva io~ekivanih rezultata postavljenih IPPC Direktivom.BiH treba da slijedi ovaj pristup i ne bi smjela gubitiuzalud vrijeme, jer je o~igledno da se radi o procesukoji }e kod nas trajati zna~ajan vremenski period.Ipak, dosada{nji rezultati u BiH su ohrabruju}i, zadate okolnosti i prilike u kojima se zemlja nalazi.

2. IPPC DIREKTIVA U EUKoncept kojim se te`e usaglasiti ekonomski,

dru{tveni i okoli{ni aspekti kvaliteta `ivota jedne za-jednice (“ma {ta to zna~ilo”) naziva se odr`ivi razvoj.Jedan od osnovnih principa djelovanja unutar EU jejedinstvena obaveza ~lanica EU u uskla|ivanju zako-

IMPLEMENTACIJA IPPC DIREKTIVE U BiH – PRIMJENA NAJBOLJIH RASPOLO@IVIH TEHNIKA ZATRETMAN OTPADNE VODE U INDUSTRIJI PROIZVODNJE ^IPSA

23VODA I MI BROJ 68

O

Mr. DRAGANA SELMANAGI], dipl. in`. gra|..

1 “IPPC – Integrated Pollution Prevention and Control“-Integralna prevencija i kontrola zaga|ivanja

nodavstva. To ujedno zna~i da i sve dr`ave koje `elepostati ~lanice EU moraju u cijelosti uskladiti svojezakonodavstvo, pravila i procedure sa zakonodav-stvom sadr`anim u tzv. “acquis communautaire”(pravna ste~evina) [63].

Propisi EU iz podru~ja okoli{a najvi{e se ti~uproizvodnje i nemaju previ{e veze s onim {to se kodnas do sada tradicionalno smatralo za{titom okoli{a.Mjere su prvenstveno vezane za postizanje globalnihstrate{kih ciljeva i integriranjem tih ciljeva u sektor-ske politike. Jedna od klju~nih Direktiva kojom seposti`e sprje~avanje i kontrola zaga|ivanja koje po-ti~e od industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti u EUje IPPC Direktiva (2008/1/EC) [63].

2.1. Osnovne zna~ajke IPPC DirektiveIndustrijska postrojenja su jedan od glavnih izvo-

ra zaga|ivanja. IPPC Direktiva predstavlja temelj po-litike EU u oblasti okoli{a. IPPC Direktiva donesenaje 1996. god. (96/61/EZ), a od oktobra 1999. god.primjenjuje se na sva nova postrojenja, kao i posto-je}a koja su po~ela sa radom prije stupanja Direkti-ve na snagu. Rok za potpunu uskla|enost postoje-}ih pogona i postrojenja sa zahtjevima Direktive, za~lanice EU, bio je 31.10.2007. god. Tokom desetogo-di{njeg perioda njene primjene u zemljama EU,uo~eni su zna~ajni problemi i pote{ko}e u zemljama~lanicama, te se pojavila i potreba za razmatranjemizmjena i revizije ove Direktive. 15. januara 2008. go-dine, poslije dvogodi{njeg procesa razmatranja sazainteresiranim stranama, Komisija je objavila novo-kodificiranu IPPC Direktivu (2008/1/EC) [31].

Cilj IPPC Direktive jeste da sprije~i, ili ako to nijemogu}e, da smanji na najmanju mogu}u mjeru:

– emisije zaga|uju}ih materija u zrak, vodu ili tlo i– odlaganje otpada i ostale negativne uticaje na oko-

li{ uzrokovane industrijskim postrojenjima, kako binjihove aktivnosti bile u skladu sa visokim nivoomza{tite okoli{a u cjelini.

Za rad industrijskih postrojenja potrebno je dobi-ti dozvolu koja uklju~uje cjelokupno istra`ivanje sta-nja okoli{a za svako od njih, a mora se zasnivati na“najboljim raspolo`ivim tehnikama” u razli~itim indus-trijskim sektorima. Najbolje raspolo`ive tehnikeuklju~uju pribavljanje, primjenu, stavljanje u pogon,odr`avanje i nadzor tehnologija koje su najpogodni-je za datu svrhu. Najbolje raspolo`ive tehnike se ra-zlikuju u zavisnosti od grane industrije, lokalnih okol-nosti, te da li se radi o novom ili postoje}em kapaci-tetu postrojenja. U tom kontekstu najbolje raspolo`i-ve tehnike imaju sljede}a zna~enja:

“tehnike” uklju~uju kako tehnologije koje se koris-te, tako i na~in na koji je postrojenje oblikovano,gra|eno, odr`avano, kori{teno ili stavljeno izvanpogona,

“raspolo`ive” tehnike zna~i one tehnike koje su ra-zvijene do takvih razmjera koji dopu{taju njihovuprimjenu u odre|enim industrijskim granama, uekonomskim i tehni~ki odr`ivim uvjetima, uzimaju-}i u obzir tro{kove i prednosti, koriste li se te tehni-ke ili proizvode u dr`avi, sve dok su razmjerno dos-tupne korisniku,“najbolji” zna~i najdjelotvorniji u postizanju visokeop{te razine za{tite okoli{a, odnosno `ivotne sredi-ne kao cjeline.

Popis prihvatljivih tehnika za razli~ite vrste indus-trijskih grana ili aktivnosti sadr`ani su u tzv. BREF do-kumentima {to je skra}enica engleskog naziva “BestAvailable Techniques REFerence document” odno-sno u prijevodu Referentni dokumenti o najboljim ra-spolo`ivim tehnikama. Nova postrojenja od samogpo~etka/izgradnje moraju zadovoljavati tamo nave-dene uslove, a postoje}a postrojenja se moraju pri-lagoditi tim standardima ili prestati s radom. Unato~preciznim mjerama koje se propisuju za pojedine po-gone, odnosno postrojenja i zahvate, ovi dokumentipredvi|aju i mogu}nost prilago|avanja “tehnike” lo-kalnim uslovima. Na taj na~in je omogu}eno odstu-panje od jedinstvenih mjera, ali samo ako su argu-menti na liniji ukupnog smanjenja optere}enja okoli-{a i smanjenja utro{aka energije, vode i sirovina. Re-ferentni centar za BAT – referentne dokumente(BREF –ove) nalazi se u Sevilji u [paniji [18].

Kada je IPPC Direktiva stupila na snagu u okto-bru 1996. godine, ona je ve} odra`avala `elju, koja jeponovo potvr|ena u [estom okoli{nom akcionomprogramu Evropske zajednice [25], da se kod za{titeokoli{a ve}i naglasak stavi na prevenciju, te da seide ka odr`ivom razvoju. Ovo je o~igledno komple-mentarno sa drugim zakonima i strategijama izoblasti okoli{a, kako je navedeno na spisku 15 dire-ktiva koje su uklju~ene u Aneks II. Uspostavljena jedvosmjerna veza izme|u BAT-ova izra|enih u skladusa IPPC Direktivom i akcijom po pitanju istra`ivanja irazvoja, koja je preduzeta u skladu sa [estim okvir-nim programom za istra`ivanje, tehnolo{ki razvoj idemonstracijske aktivnosti [26]. Industrijski sektorikoji su trenutno obuhva}eni, a koji su izlistani u Ane-ksu I Direktive, uklju~uju sektore i aktivnosti koje ima-ju veliki potencijal da generiraju zaga|enje, kao {tosu npr. energetska industrija, proizvodnja i obradametala, mineralna industrija, hemijska industrija, in-dustrija za proizvodnju papira i proizvoda od papira,primarni tretman i bojenje tekstila, ko`arska industri-ja, klaonice i prehrambena industrija, tretman `ivo-tinjskog otpada, intenzivno uzgajanje peradi ili svi-nja, zavr{na obrada metala koja podrazumijeva kori-{tenje organskih rastvara~a, te proizvodnja ugljika ielektrografita. Aneks I Direktive definira i granice,odnosno pragove koji se odnose na proizvodne ka-

24VODA I MI BROJ 68

pacitete i koli~inu izlaznog proizvoda postrojenja, usektorima koji su obuhva}eni ovom Direktivom.

Iako Direktiva ima {iroko podru~je primjene,ipak je ograni~ena na {tetu po okoli{ koja je poslje-dica odre|enih proizvodnih procesa i aktivnosti. Di-rektiva nala`e upotrebu ~istijih tehnologija i podrazu-mijeva racionalno kori{tenje sirovina, energije i vode,odlaganje ili recikla`u neizbje`nog otpada, prevenci-ju akcidentnih situacija, upravljanje rizikom za sprje-~avanje velikih zaga|enja i rehabilitaciju i rekultivaci-ju lokacija na kojima se proizvodno postrojenje nala-zilo, nakon njegovog prestanka s radom. Direktivadefini{e minimalne potrebne uslove za dobivanje do-zvole za rad. Davanje dozvole spada u nadle`nostzemalja ~lanica ili lokalnih organa vlasti, u zavisnostiod slu~aja do slu~aja. Oni su tako|er odgovorni zadefinisanje specifi~nih uslova dozvole, na osnovuBAT-a, a uzimaju}i u obzir tehni~ke karakteristikepostrojenja, njegovu starost, lokaciju i lokalne okolin-ske uslove. Ovaj decentralizirani pristup, iako sa so-bom nosi rizik od neujedna~ene primjene ove Dire-ktive, uzima u obzir {iroki spektar situacija, te dovo-di do “blage harmonizacije” okolinskih standarda uevropskoj industriji. Me|utim, tamo gdje je to potre-bno, Komisija ima mogu}nost da Vije}u predlo`i“grani~ne vrijednosti emisija za Zajednicu” (minimal-ni kriteriji primjenjivi u Uniji). S jedne strane, ove vri-jednosti su odre|ene za emisije iz postrojenja kojasu obuhva}ena IPPC Direktivom, a s druge stranezasnovane su na listi zaga|uju}ih supstanci iz Ane-ksa III. Ovome se moraju dodati grani~ne vrijednostiemisija definisane od strane petnaest drugih direkti-va koje se odnose na okoli{, a koje su navedene uAneksu II [24].

2.2. Stanje implementacije IPPC Direktive u EU

03.11.2005. godine Komisija je lansirala prvi iz-vje{taj o stanju implementacije IPPC Direktive. Ovajizvje{taj je fokusiran na period od 2000-2002. godinei bio je ograni~en samo na 15 zemalja tada{njih ~la-nica. Prema tom izvje{taju, IPPC Direktivom bilo jeobuhva}eno oko 45.000 velikih industrijskih pogonai postrojenja. Tokom izvje{tajnog perioda, 5.545 pos-trojenja dobilo je dozvolu (4.750 za supstancijalne iz-mjene i 795 za nova postrojenja). Od strane zemalja~lanica EU, kori{teni su razli~iti pristupi, da bi se tran-sponovala Direktiva u nacionalna zakonodavstva. Toje bio prvi izvje{taj o implementaciji Direktive, od nje-nog stupanja na snagu u oktobru 1999. godine, a ko-ji je pripremljen na osnovu upitnika dobivenih od ze-malja ~lanica EU, kao i na osnovu vlastitih analizaKomisije o uskla|enosti nacionalnih legislativa sa Di-rektivom. U izvje{taju se Komisija osvr}e na sporuimplementaciju IPPC Direktive, kao klju~nog dijelaEU okolinske politike. Izvje{taj sadr`i osvrt na gene-

ralni progres u implementaciji Direktive, specifi~napitanja vezana za transpoziciju i implementaciju Dire-ktive, primljene komentare o implementaciji Direktivi,kao i naredne korake (Akcioni plan koji uklju~uje 7.akcija na reviziji Direktive koje su trebale po~eti 2006i zavr{iti 2007. godine, uklju~uju}i i javnu raspravu ikonsultacije me|u zemljama ~lanicama i zainteresi-ranim stranama).

U zaklju~nim razmatranjima Izvje{taja je nagla-{eno da zemljama ~lanicama EU kao prvi prioritettreba ostati provo|enje pune implementacije Direkti-ve do 31. oktobra 2007. godine [22].

Komisija je pripremila Akcioni plan za implemen-taciju Direktive u cilju pomo}i i unaprje|enja stanja uzemljama ~lanicama EU.

U kontekstu pra}enja progresa u izdavanju do-zvola, Komisija je napravila pregled i analizu za svapostrojenja koja rade u cijelosti u skladu sa IPPC Di-rektivom do 31. oktobra 2007. godine (Slika 1) [15].Dodatni pregled i procjenu, Komisija je izvr{ila 30.aprila 2008. godine tj. 6 mjeseci iza krajnjeg roka zapunu implementaciju Direktive (Slika 1) [15].

Prema poslednjim informacijama, IPPC Direktivapokriva vi{e od 52.000 postrojenja u EU [19]. Iako jeDirektiva zahtijevala punu implementaciju do 31.oktobra 2007 godine, do tog vremena je ne{to vi{eod 75% postrojenja u EU dobilo IPPC dozvolu. U me-|uvremenu je postalo jasno da napori svih zemalja~lanica da se povinuju rokovima Direktive nisu bilidovoljni.

Proces konsultacija zapo~eo je jo{ 2003. godi-ne, kao dio komunikacije Komisije sa zainteresiranimstranama o progresu na implementaciji Direktive. Po-duzet je opse`an program istra`ivanja, koji je uklju~i-vao trenutnu implementaciju IPPC Direktive, njenudosljednu primjenu u skladu i sa ostalom legislati-vom, mogu}a pro{irenja na pokrivanju drugih akti-vnosti i me|udjelovanje sa ostalim instrumentima.Ovo je tako|er kombinovano sa neprekidnim konsul-tacijama sa zainteresiranim stranama, uklju~uju}i iuspostavu Savjetodavne grupe, organizaciju raspra-va sa zainteresiranim stranama i konsultacije puteminterneta. Javna rasprava organizovana je u maju2007. godine, dok su konsultacije sa javno{}u pro-vedene od sredine aprila do sredine juna 2007. go-dine.

Tokom navedenog istra`ivanja identificirano jepet glavnih podru~ja od zna~aja za implementacijuIPPC Direktive:

Nedovoljna implementacija BAT-ova: analiza je po-sebno pokazala da se bez daljnjeg smanjenja emi-sija iz IPPC postrojenja, pozitivni zdravstveni i oko-li{ni efekti, koji bi se trebali dobiti iz ciljeva postav-ljenih tematskom Strategijom o zaga|enju zraka,

25VODA I MI BROJ 68

ne}e realizovati. Dodatno, primije}ena je distorzijanadle`nosti unutar EU, zbog velikih razlika u oko-linskim standardima. Ograni~enja vezana za prilago|avanje, primjenu iokolinska pobolj{anja sprje~avaju bolju za{tituokoli{a. Nepotrebna administrativna optere}enja uslijedslo`enosti i nedosljednosti dijelova trenutnog pra-vnog okvira. Nedovoljan djelokrug i nejasne odredbe trenutneIPPC Direktive, koji mogu sprje~avati dostizanje ci-ljeva postavljenih u Tematskim strategijama Evrop-ske Komisije.Ograni~enja za kori{tenje fleksibilnijih instrumenata,kao {to su NOx i SO2 sistemi trgovanja emisijom.

Komisija je tokom dvije godine konsultacija i ra-zmatranja sa svim zainteresiranim stranama do{lado rezultata koji obezbje|uje jasan dokaz o potrebiza djelovanjem, a koje se treba poduzeti na nivouZajednice, a {to je u kona~nici i realizirala krajem de-cembra 2007. godine [20].

2.3. Prijedlozi za reviziju IPPC DirektivePoslije dvogodi{njeg procesa razmatranja, Ko-

misija je objavila svoj prijedlog za reviziju IPPC Dire-

ktive. 21. decembra 2007. godine, Komisija je usvo-jila prijedlog za Direktivu o industrijskim emisijama.Usvojeni akt preure|uje sedam postoje}ih direktivao industrijskim emisijama u jedan jasan i koherentanpravni instrument.

15. januara 2008. godine, objavljena je novoko-dificirana IPPC Direktiva (2008/1/EC), kojom se opo-ziva {est postoje}ih direktiva i sjedinjuje ih u jednu,zajedno sa IPPC Direktivom [19], [20]. To su:

Direktiva o velikim postrojenjima za sagorijeva-nje (2001/80); Uvode se stroge grani~ne emisije zavelika postrojenja za sagorijevanje u skladu sa trenu-tnim razmatranjem BAT-ova.

Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76); Uvodi sedaljnje smanjenje trenutnih minimalnih zahtijeva zamonitoring odre|enih emisija nastalih iz postrojenjaza sagorijevanje otpada i postrojenja za ko-sagorije-vanje otpada, ukoliko su odobreni od strane nadle-`nog tijela samo pod specifi~nim utvr|enim uslovima.

Direktiva o isparljivim organskim jedinjenjima-rastvara~ima (1999/1).

Direktiva o titanium dioksidu (78/176, 82/883, te92/112); Uvode se stroge grani~ne emisija za postro-jenja koja proizvode titanium dioksid, u skladu sa tre-nutnim razmatranjem BAT-ova.

26VODA I MI BROJ 68

Slika 1. Pregled postrojenja u EU koja rade u cijelosti u skladu sa IPPC Direktivom do 31. oktobra 2007. godine i do 30. aprila 2008. godine [15]

Djelokrug primjene pomenutih direktiva nije pro-mijenjen. To su aktivnosti nabrojane u Aneksu I (pra-te}i djelokrug prvobitne IPPC Direktive) i u Dijelu 1Aneksa VII (prate}i djelokrug Direktive o isparljivimorganskim jedinjenjima - rastvara~ima), na postroje-nja za sagorijevanje, postrojenja za spaljivanje otpa-da i postrojenja za ko-spaljivanje otpada, te na pogo-ne koji proizvode titanium dioksid.

Komisija o~ekuje od nove legislative o emisija-ma iz industrija da oja~a odredbe koje su trenutno nasnazi i smanji emisije koje poti~u iz industrijskih pos-trojenja u cijeloj EU. Kako prijedlog nije planiran dastupi na snagu za nekoliko narednih godina, Komisi-ja }e dati preporuke, te raditi sa zemljama ~lanicamau pobolj{avanju primjene postoje}e legislative [19].Rasprava o prijedlogu Direktive u Parlamentu i Vije-}u Evrope zapo~ela je tokom 2008. godine [41].

3. IPPC DIREKTIVA u BiH 3.1. Op}e napomeneOkoli{ je nakon poljoprivrede najzahtjevnije po-

dru~je u procesu preuzimanja pravne ste~evine i sa-mom pristupu u EU. Acquis uklju~uje {iroki set zako-na i standarda za za{titu okoli{a, kao i direktiva kojezahtijevaju zna~ajna ulaganja. Za ulazak u EU, potre-bno je usaglasiti u cijelosti samo u sektoru okoli{a vi-{e stotina propisa (cca 330), pri ~emu treba znati da

preuzimanje gotovo svake zakonske obveze imazna~ajne finansijske implikacije [33].

Primjena IPPC Direktive u BiH je po~ela sa usva-janjem seta zakona o okoli{u u oba entiteta i Br~kodistriktu. Jedan od njih, Zakon o za{titi okoli{a [6],[37], [57] sadr`i odredbe o integralnom okviru za iz-davanje okolinske dozvole, zasnovanom na koncep-tu integralne prevencije i kontrole zaga|ivanja. Do-neseni su i pravilnici, uredbe i uputstva prema kojimase utvr|uje na~in na koji su pogoni i postrojenja oba-vezni da ispune sve zahtjeve u pogledu sticanja oko-linske dozvole. Zahtjevi IPPC Direktive transponova-ni su u propise u FBiH sa 60% i u RS sa 65%, a {toukazuje da se jo{ dosta toga mora uraditi na uskla-|ivanju doma}eg zakonodavstva sa ovom direkti-vom [17].

3.2. Institucionalni okvirStruktura administracije i nadle`nosti u sektoru

okoli{a na svim nivoima je predstavljena na Slici 2.Ovaj pregled pokazuje da je administracija sektoraokoli{a logi~no struktuirana, prili~no sistemati~na ikompletna kako na dr`avnom, tako i na entitetskom,kantonalnom i op{tinskom nivou. Postojanje admi-nistrativnih jedinica za okoli{ na svim nivoima, te me-|uentitetskih tijela, ukazuje na to da postoji svijest ookolinskim zadacima kao i odgovaraju}a odgovor-nost u javnoj administraciji.

27VODA I MI BROJ 68

Slika 2. Nadle`nost u sektoru okoli{a u strukturi javne administracije u BiH [33]

3.3. Zakonodavni okvir 3.3.1. Uvodne napomeneU cilju harmoniziranja ekonomskog razvoja i za-

{tite okoli{a, u 2002. odnosno 2003. godini, entitetisu usvojili set okolinskih zakona, uklju~uju}i i Zakono za{titi okoli{a. U Br~ko distriktu je 2004. godineusvojen set okolinskih zakona. Ovaj set zakona jebaziran na i sadr`i odredbe iz najzna~ajnijih EU Dire-ktiva, uklju~uju}i Direktivu o procjeni uticaja na oko-li{, Direktivu o sprje~avanju nesre}a velikih razmjerai Direktivu o integralnoj prevenciji i kontroli zaga|iva-nja – IPPC Direktivu. Pored Zakona, donesen je jo{zna~ajan broj podzakonskih akata, koji omogu}ava-ju njihovu potpunu primjenu u podru~ju regulisanjazaga|ivanja koje poti~e iz industrije. U podru~ju re-guliranja odnosa industrijskih aktivnosti i okoli{a uBiH, pred industrije je postavljen ozbiljan zadatak pri-bavljanja okolinske dozvole zasnovane na zahtjevi-ma IPPC Direktive.

3.3.2. Obaveza i postupak dobivanja oko-linske dozvole za industrije u BiH

Uspostava novog sistema izdavanja okolinskihdozvola u BiH utemeljena je na modernim EU nor-mama i procedurama koje provjeravaju sve negati-vne uticaje koje pogoni i postrojenja u svom tehno-lo{kom procesu imaju na pojedine segmente okoli{ai okolinu u cjelini. Uveden je novi pravni instrumentnazvan okolinska dozvola koja ima za cilj visok nivoza{tite okoli{a. Prema Zakonu, [6], [37], [57], akti-vnosti ili pogoni i postrojenja koja ugro`avaju ili mo-gu ugroziti okoli{, ili koja imaju ili mogu imati negati-van uticaj na okoli{, biti }e podvrgnuti posebnom re-`imu kontrole. To podrazumijeva da }e uslovi za nji-hov rad biti propisani integralnom okolinskom dozvo-lom. Svi potencijalni negativni uticaji u zahtjevu zaokolinsku dozvolu moraju biti istra`eni na potpunointegralan na~in. Emisije u zrak, vodu i tlo moraju bi-ti istovremeno ocijenjene, zajedno sa ostalim faktori-ma, kao {to su potro{nja sirovina, potro{nja vode,minimizacija otpada, efikasnost kori{tenja energije,nastanak buke i vibracija, te prevencija akcidentnihsituacija. Prema Zakonu, okolinska dozvola sadr`islijede}e:

Grani~ne vrijednosti emisija (GVE) za zaga|uju}ematerije koje su zasnovane na najboljim raspolo`i-vim tehnologijama uzimaju}i u obzir tehni~ke kara-kteristike pogona i postrojenja, njihov geografskipolo`aj i ostale uslove;Uslove za za{titu zraka, tla, vode, biljnog i `ivotinj-skog svijeta;Mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogoni postrojenje;Mjere za minimizaciju prekograni~nog zaga|enja;

Sistem samomonitoringa uz odre|ivanje metodo-logije i u~estalosti mjerenja teMjere vezane za uslove rada u vanrednim situacija-ma.

Grani~ne vrijednosti emisije su trenutno uspos-tavljene za emisije zaga|uju}ih materija u zrak i vo-de. Postoji i uputstvo o utvr|ivanju dozvoljenih {te-tnih i opasnih materija u zemlji{te, a koji datira iz1999. godine. Jedna od ote`avaju}ih okolnosti je {toprovo|enje pravilnika o grani~nim vrijednostima zaemisije zaga|uju}ih materija u vode i uno{enja otpa-dnih materija u tlo, te njihova izmjena nije u nadle-`nosti ministarstva okoli{a. Nova ~injenica u skladusa Zakonom o vodama [36] u FBiH je da se okolin-ska dozvola, za pogone i postrojenja za koje je ne-ophodno pribaviti okolinsku dozvolu u skladu sa Za-konom o za{titi okoli{a, izdaje na osnovu prethodnevodne saglasnosti za objekte za koje je tim Zakonompropisana obaveza pribavljanja ove saglasnosti, tese na taj na~in posti`e integralnost dozvole. Praksau RS je da, u skladu sa Zakonom o vodama [56] or-gan nadle`an za izdavanje vodopravnog akta nala`eda, ukoliko je rije~ o pogonu, postrojenju ili aktivnos-tima koje trebaju pro}i proceduru procjene uticaja na`ivotnu sredinu, uz zahtjev za izdavanje vodopra-vnog akta mora se podnijeti Studija o uticaju na `ivo-tnu sredinu, u skladu sa odredbama va`e}eg Zako-na o za{titi `ivotne sredine.

Obavezu dobivanja okolinske dozvole imaju ka-ko novi, tako i postoje}i pogoni i postrojenja. Pravil-nikom o pogonima koji mogu biti izgra|eni i pu{teniu rad samo ako imaju okolinsku dozvolu definisanisu oni zahvati u prostoru za koje se mora dobiti oko-linska dozvola. Novi pogoni i postrojenja koji se na-laze u ovom Pravilniku moraju pripremiti Zahtjev zaizdavanje okolinske dozvole, ~iji je sadr`aj propisanZakonom o za{titi okoli{a. Sukladno integralnompristupu u postupku izdavanja okolinske dozvole,sve druge dozvole (npr. vodni akt) trebaju se izdatiusagla{eno sa ovom dozvolom. Zakonom je vrlo de-taljno propisano koje podatke treba sadr`avati zah-tjev za izdavanje okolinske dozvole. Ukoliko se radio projektima koji zna~ajno uti~u na okoli{ i za koje jepotrebna izrada Studije o uticaju na okoli{, umjestotih podataka dostavljat }e se Studija o uticaju naokoli{.

Postoje}i pogoni i postrojenja, a koji su navede-ni u gore spomenutom Pravilniku, podlijegali su oba-vezi dobivanje okolinske dozvole do 2008. godine,odnosno ve} sada do novog roka tj. po~etka 2012.godine. Postoje}i pogoni i postrojenja moraju pripre-miti Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za poste-peno smanjenje emisija, odnosno zaga|ivanja, ~ijisadr`aj je propisan Pravilnikom o uslovima za po-dno{enje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole.Tako|er su propisani i rokovi za pojedine industrijske

28VODA I MI BROJ 68

sektore i aktivnosti (ukupno 8) u kojima je potrebnodostaviti Plan aktivnosti, a koji se naknadno mijenjajuu skladu sa izmjenama izvr{enim u samom Zakonu.

Zakona o za{titi okoli{a se, sa svim do sadausvojenim provedbenim propisima, mo`e uistinusmatrati reformskim u sektoru za{tite okoli{a, jerodredbe ovih zakonskih propisa predstavljaju pra-vnu prepreku za poku{aj instaliranje “prljavih” tehno-logija, ali istovremeno doprinose i modernizaciji te-hnologija postoje}ih instalacija u BiH ili njihovom za-tvaranju zbog prekomjernog zaga|ivanja okoli{a.

3.3.3. Okolinska dozvola i BAT-oviU skladu sa okolinskom regulativom u BiH broj-

ni industrijski pogoni i postrojenja i planirane akti-vnosti u prostoru moraju pribaviti integralnu okolin-sku dozvolu. Jedan od uslova za dobivanje ovakvedozvole je da operatori pogona i postrojenja koristenajbolje raspolo`ive tehnike (BAT-ove) kako bi sprije-~ili ili smanjili negativne uticaje na okoli{. Operatorimoraju dokazati da njihovi pogoni i postrojenja fun-kcioniraju na na~in da se sprje~ava nastanak emisijau okoli{ gdje god je to prakti~no mogu}e, ili smanju-ju emisije do dopu{tenog nivoa kori{tenjem BAT-ova.Pod BAT-ima se smatraju tehnike, koje obuhvataju itehnologije, kojima se posti`u standardi kvalitetaokoli{a utvr|eni posebnim provedbenim propisima.Ura|eni su i provedbeni propisi, odnosno Pravilnici odono{enju BAT-ova kojima se posti`u standardi kva-liteta okoli{a u oba entiteta i Br~ko distriktu. Prove-dbeni propisi nala`u izradu tehni~kih uputa o BAT-ima za klju~ne industrijske grane i aktivnosti. Na ba-zi Zakona i provedbenih propisa ura|eni su i prvi na-crti referentnih dokumenata tj. Tehni~ke upute o naj-boljim raspolo`ivim tehnikama za 6 sektora prehram-bene industrije i to: prerada vo}a i povr}a, preradamlijeka i proizvodnja mlije~nih proizvoda, klaonice-krupna stoka, prerada mesa, uzgoj i prerada ribe iproizvodnja piva. Tehni~ke upute za pojedine indus-trijske sektore i grane su prilago|ene stanju i uslovi-ma u BiH maksimalno koliko se moglo u trenutku ka-da su ra|eni dokumenti [23], te imaju}i u vidu i ra-spolo`ivost podataka do kojih se moglo do}i tokomnjihove pripreme. Preostaje da se uradi jo{ dosta te-hni~kih uputa tj. za slijede}e industrijske grane i akti-vnosti, sa njima pripadaju}im sektorima: poljoprivre-da, {umarstvo i vodoprivreda; tekstilna, ko`arska,drvna i papirna; metalna; hemijska; mineralna; ek-straktivna i energetika.

3.4. Stanje napredka implementacije IPPC Direktive u BiH

3.4.1. Ostvareni napredak u sektoru za{tite okoli{a u BiH

BiH je zemlja potencijalni kandidat za ~lanstvo uEU. Od marta 2002. godine, Komisija redovno izvje-

{tava Vije}e i Parlament o napretku postignutom uzemljama regije Zapadnog Balkana. Osvrt na ostva-reni napredak BiH u pogledu za{tite okoli{a, a koji jeprezentiran u zadnjem izvje{taju EC (za period od 1.oktobra 2007. godine do po~etka oktobra 2008. go-dine) [32], dat je detaljno u magistarskom radu.

3.4.2. Transpozicija zahtijeva IPPC Direktive u propise u BiH

U BiH je u poslednje dvije godine (2007-2008)realiziran projekat EC koji je imao za cilj pra}enje na-pretka usagla{enosti okoli{ne legislative sa EU legi-slativom. Prema zadnjem izvje{taju o progresu za2008. godinu [17], zahtjevi IPPC Direktive transpono-vani su u propise u FBiH sa 60% i u RS sa 65%. O~e-kivani datum potpune transpozicije zahtijeva ove Di-rektive jo{ uvijek nije definiran.

U FBiH transpozicija Direktive je djelimi~no obe-zbije|ena dono{enjem Zakona o za{titi okoli{a ipodzakonskih akata, uklju~uju}i Pravilnik o dono{e-nju najboljih raspolo`ivih tehnika kojima se posti`ustandardi kvaliteta okoli{a koji je usvojen 2007. godi-ne i Pravilnik o uvjetima za podno{enje zahtjeva zaizdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenjakoja imaju izdate dozvole prije stupanja na snaguZakona o za{titi okoli{a, koji je usvojen 2005. godi-ne. Nekoliko definicija, npr. za postrojenje, emisije iBAT, potom klju~ni uslovi koji se odnose na dozvolu(~lan 4) i grani~ne vrijednosti emisije na nivou zaje-dnice (~lan 18), kao i Aneksi (izuzev Aneksa 1) tektrebaju biti transponovani u zakonodavstvo FBiH.Definicija BAT-ova nije adekvatno transponovana jerse umjesto tehnika navodi termin tehnologija, koji ni-je odgovaraju}i, posebno ako se imaju u vidu drugi~lanovi u Zakonu u kojima se poziva na BAT-ove, kaoi usvojeni Pravilnik o najboljim raspolo`ivim tehnika-ma kojima se posti`u standardi kvaliteta okoli{a.

Implementacija Direktive postepeno napreduje,me|utim izgradnja i ja~anje kapaciteta FMOiT, kao iu inspektoratima, treba se obezbijediti u budu}nostiu cilju jo{ bolje implementacije. Dozvole za industrij-ske aktivnosti imaju formu integralne dozvole izdateod jednog tijela. U FBiH dozvole izdaje FMOiT za po-gone i postrojenja specificirana u Aneksu I, dok sukantonalna ministarstva nadle`na za manje kapacite-te od onih iz Aneksa I. Dozvole va`e 5 godina, a re-viduju se u slu~aju supstancijalnih izmjena u uslovi-ma rada i u tehnologijama. FMOiT je odgovorno zadono{enje BAT-ova, dok su inspekcija i monitoringpostrojenja u nadle`nosti nezavisnih federalnih/kan-tonalnih inspektorata. Registar postrojenja/zaga|iva-~a je uspostavljen slijede}i Pravilnik o istom koji jeusvojen 2007. godine. Popis IPPC postrojenja i osta-li podaci trebaju biti dostupni javnosti do 2010. godi-ne, te nadalje konstantno a`urirani.

29VODA I MI BROJ 68

U RS, ve}ina zahtijeva Direktive transponovanaje kroz izmjenjeni Zakon o za{titi `ivotne sredine -Pre~i{}eni tekst u 2007. godini. Transpozicija Direkti-ve je relativno dobro napredovala, posebno usvaja-njem Pravilnika o rokovima i uslovima za podno{enjezahtjeva za izdavanje ekolo{ke dozvole za pogone ipostrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanjana snagu Zakona o za{titi `ivotne sredine, koji suusvojeni 2006. godine. Nekoliko definicija nisu u cije-losti transponovane u Zakon, kao {to su “emisije” i“grani~ne vrijednosti emisija”. Tako|er definicija BAT-ova nije adekvatno transponovana, jer se umjesto te-hnike navodi termin tehnologije, koji nije odgovaraju-}i, posebno ako se imaju u vidu drugi ~lanovi u Za-konu u kojima se poziva na BAT-ove, kao i usvojeniPravilnik o najboljim raspolo`ivim tehnikama, kojimase posti`u standardi kvaliteta `ivotne sredine. ^lano-vi 3 (pod a i c), 5, 9.3, 9.6 i 11. IPPC Direktive nisu ucijelosti transponovani. Odredba o uklju~ivanju ja-vnosti u proceduru izdavanja dozvole (~lan 15), kaoi Aneksi II, IV i V tek trebaju biti transponovani. U RSdozvole izdaje MPUGiERS za pogone i postrojenjaspecificirana u Aneksu I, dok su op{tinski organi na-dle`ni za manje kapacitete od onih iz Aneksa I. Do-zvole za industrijske aktivnosti imaju formu integral-ne dozvole izdate od jednog tijela. Dozvole va`e 5godina, a reviduju se u slu~aju supstancijalnih izmje-na u uslovima rada i u tehnologijama. Jo{ uvijek nepostoji procedura obezbije|enja procesa konsultaci-je u slu~aju gdje je uklju~eno vi{e od jednog nadle-`nog tijela u proces konsultacija. Tako|er, ne postojiprocedura za obezbje|enje konsultacija sa nadle-`nim tijelima u susjednim zemljama, gdje se mo`eo~ekivati prekograni~ni uticaj.

Inspekcija i monitoring se odvijaju u skladu saZakonom o inspekcijama. Me|utim, javnost nema in-formacija o rezultatima inspekcija postrojenja ili o re-zultatima monitoringa.

Bitno je naglasiti da su u oba entiteta i Br~ko dis-triktu pragovi pogona i postrojenja koja podlije`uzahtjevima Direktive, odnosno obavezi dobivanjaokolinske dozvole, umanjeni u pore|enju sa izvor-nim iz Aneksa I IPPC Direktive. Ovaj pristup je prefe-riran iz razloga {to u BiH postoji mali broj industrijakoje, po izvornim pragovima iz Aneksa I IPPC Direkti-ve, podlije`u obavezi dobivanja okolinske dozvole.Na ovaj na~in, htjela su se obuhvatiti ve}ina industrij-skih pogona i postrojenja u BiH obavezom dobivanjaintegralne okolinske dozvole. Ova ~injenica u velikojmjeri ote`ava i samu implementaciju zahtijeva pos-tavljenih u IPPC Direktivi. Tako|er, zakoni o za{titiokoli{a uspostavljaju sadr`aj dozvole, ali ne i smjer-nice za nadle`na tijela koja izdaju dozvole za postav-ljanje GVE u istim. Dozvole mogu biti revidovane, aliu ovoj fazi ne postoje detalji o tome kada i kako touraditi. Finansijske implikacije implementacije IPPCDirektive u BiH nisu jo{ uvijek procijenjene.

3.5. Usporedba implementacije IPPC Di-rektive i praksi izdavanja okolinskihdozvola u BiH i Evropi

Komparativna analiza implementacije IPPC Dire-ktive, odnosno trenutne prakse izdavanja integralneokolinske dozvole, u EU i BiH data je za najzna~ajni-je elemente koji se odnose na pravne i institucional-ne aspekte implementacije. S obzirom na podijelje-nu nadle`nost za okoli{ u BiH, te da se u Br~ko dis-triktu uglavnom primjenjuje ista praksa kao i u RS, uanalizi je dat osvrt samo na entitete. Elementi analizebili su: po~etak implementacije izdavanja integralneokolinske dozvole; nadle`na tijela za izdavanje do-zvola; pravni osnov za izdavanje dozvola; proceduraizdavanja okolinskih dozvola; broj industrija koje po-dlije`u pod IPPC Direktivu; ljudski resursi u nadle-`nim tijelima za izdavanje dozvola; raspolo`ivost iimplementacija BAT-ova; uspostava GVE-ija; odgo-vornost za monitoring implementacije integralneokolinske dozvole; u~e{}a javnosti u postupku izda-vanja dozvola; implementacija Europskog registraemisija zaga|iva~a i zahtjevi za izvje{tavanjem, tepotrebno vrijeme za implementaciju IPPC Direktive.Detaljna usporedba implementacije IPPC Direktive ipraksi izdavanja okolinske dozvole u BiH i EU dostu-pna je u magistarskom radu.

4. SPREMNOST I OGRANI^ENJA ZA IMPLEMENTACIJU IPPC DIREKTIVE U BIH

Pogleda li se stanje na podru~ju raznih oblikapomo}i koje su stajale na raspolaganju privredi naj-razvijenijih ~lanica EU, onda je o~ito da ni doma}ekompanije ne}e mo}i ispuniti obaveze usvajanjastrogih okoli{nih (i tr`i{nih) mjera, bez zna~ajne fi-nansijske pomo}i javnog sektora [63]. Ovo se pose-bno odnosi na smanjenje negativnih uticaja na oko-li{ od industrijskih aktivnosti u BiH, tj. na implemen-taciju IPPC Direktive i uvo|enju i primjeni BAT-ova uindustriji. Kada se govori o uvo|enju BAT-ova ondase u pravilu misli na najsavremenija tehnolo{ka rje-{enja. To prihva}aju i politi~ari, koji doma}oj i me|u-narodnoj javnosti serviraju obe}anja da }e sve bitinapravljeno prema «najstro`im EU standardima».Potom, nakon takvih stavova i me|unarodna javnostzahtjeva iste standarde, zaboravljaju}i da ~esto i unjihovim sredinama, koje su okoli{no gledano dale-ko razvijenije i ekonomski ja~e, takvo ne{to jo{ nepostoji u velikom broju slu~ajeva.

Na osnovu do sada pripremljenih strategija, uprocesu pregovaranja treba se dr`ati izbora i pozici-je po kojoj bi sve aktivnosti trebalo prilagoditi uslovi-ma koji vladaju u BiH, uvode}i izme|u ostalog i na-~ela lokalnog BAT-a. Za ovo se mogu na}i i odgova-raju}i argumenti, pogotovo ako bi se uz prilago|ava-

30VODA I MI BROJ 68

nje zahtjevima koji proizlaze iz usvajanja pravnog re-da uveli argumenti vezani za odr`ivi razvoj, borbuprotiv siroma{tva i efikasnog tro{enja lokalnih resur-sa. Ovo nije jednostavno osigurati, pa kod nas i u na-{em okru`enju ne postoji razumijevanje problema,pa prema tome niti odgovaraju}ih strategija, koje sutrebale biti donesene ve} na po~etku procesa eko-nomske i politi~ke tranzicije [63]. Operatori industrij-skih pogona i postrojenja u BiH nisu informisani oobavezama koje }e proiza}i iz usvajanja cjelokupnepravne ste~evine EU. S druge strane, postoji i zna~a-jan nedostatak nivoa znanja i obu~enog osoblja u in-dustriji, koja }e mo}i odgovoriti svim obavezama ko-je ih ~ekaju u narednom periodu. Za pojedine privre-dne grane trebalo bi napraviti pregled obaveza kojeproizlaze iz BREF-ova i razraditi tehni~ko-ekonom-sku analizu ispunjavanja obaveza u BiH. Dr`ava,odnosno entiteti, bi u dogovoru s privredom moraliizraditi platformu za pregovore i s njom upoznati ja-vnost. Pojedinci koji sudjeluju u pregovorima, barem{to se ti~e IPPC i BAT-ova, morali bi, me|u ostalim,biti i iskusni stru~njaci iz privrede odnosno industrija.U cijelom ovom lancu privredne komore trebaju odi-grati vrlo zna~ajnu ulogu u narednom periodu.

Jednu od najve}ih prepreka efikasnijem provo-|enju odredbi zakona, te time i zahtijeva EU direkti-va koje su transponovane u iste, predstavlja objekti-vno mali broj zaposlenih, neadekvatno izgra|eni ka-paciteti i stru~na znanja u ministarstvima koji se ba-ve ovo problematikom, kao i ~injenica da je Zakondonesen bez prethodnog ja~anja kapaciteta minis-tarstava za njegovo provo|enje. U proteklih 4-5 go-dina realiziran je manji broj projekata koji su imali zacilj ja~anje kapaciteta nadle`ne entitetske adminis-tracije za izdavanje okolinskih dozvola. Me|utim, inadalje se mo`e re}i da ne postoje dovoljni kapaci-teti u nadle`nim ministarstvima da odgovore svim te-ku}im obavezama u vezi sa implementacijom IPPCDirektive u BiH. S druge strane, u nadle`nim minis-tarstvima se dosta ~esto mijenja broj i struktura za-poslenih na izdavanju dozvola, tako da su i to dostaote`avaju}e okolnosti. Jedna od slabijih karika je i in-spekcija koja zapo{ljava mali broj inspektora u ~ijojnadle`nosti je pra}enje rada velikog broja pogona ipostrojenja, odnosno pra}enje implementacije oba-veza iz okolinske dozvole.

Ono {to sigurno nedostaje je potreban nivo zna-nja, kako u konsultantskim i in`enjerskim organizaci-jama, tako i u samim industrijama. Kao i u drugim di-jelovima dru{tva i tu je o~it nedostatak jasne strategi-je sistemskog uvo|enja mjera za{tite, prilago|enestvarnim mogu}nostima dru{tva. Vi{e je nego o~itoda se, ukoliko se ne `ele izazvati pravi dru{tveni {o-kovi, sve {to je potrebno ne}e se mo}i primijenitipreko no}i.

^lanicama EU je, od odluke do primjene obave-za iz IPPC Direktive, unato~ sistemskom provo|enjuokoli{ne politike s kojom se zapo~elo jo{ davne1972, odnosno 1973. godine dono{enjem Prvogakcionog plana za okoli{, trebalo ~ak dvanaest godi-na. Br`e uvo|enje nije bilo mogu}e prije svega jer to~lanice nisu ekonomski mogle podnijeti. O~ito je daniti u privredi u BiH, kao i drugim zemljama u na{emokru`enju, to ne}e mo}i biti kra}e. U prilog ovomeide i ~injenica o produ`enju rokova za podno{enjezahtjeva za dobivanje okolinske dozvole za postoje-}e pogone i postrojenja u BiH, koji je bio zaista pre-ambiciozan.

U ovom kontekstu, svakako da treba naglasitizanemarivanje potreba za dono{enje jasne strategi-je prilago|avanja, pogotovo od strane same privre-de, odnosno industrije. Dio uzroka le`i i u ~injenici dase zakonodavstvo jo{ uvijek donosi sektorski, bezdovoljnog uklju~ivanja svih partnera u proces pripre-me i dono{enja, bez me|usektorske saradnje i koor-dinacije, pa je ~ak i pitanje da li privreda uop}e znaza obaveze koje (na)dolaze. Problem u primjeni BAT-ova bit }e velik. Javnost mora biti upoznata sa zah-tjevima koji }e proiza}i iz procesa pribli`avanja EU,jer }e tvornice morati uva`iti stroge okoli{ne zahtjeve(primjena BAT-ova) {to bi trebalo smanjiti uticaj“NIMBY2 efekta”, koji je s obzirom na dosada{njapona{anje ve}ine velikih tvornica u regionu bio vi{enego razumljiv. Javnost se mora upoznati s ~injeni-com da }e one tvornice koje opstanu na tr`i{tu proi-zvoditi na isti na~in kao i one u najrazvijenijim dr`a-vama – uz minimalna zaga|ivanja okoli{a. No, da bise to postiglo mora se privrednim subjektima omo-gu}iti da investiraju u modernizaciju pogona i postro-jenja. Javnost je pou~ena lo{im iskustvima iz pro-{losti ~esto protiv toga [63].

Na osnovu podataka iz drugih zemalja [27] pro-cjenjuje se da }e ukupne investicije samo u okoli{nuinfrastrukturu radi ostvarivanja prosje~nih standardakoji proizlaze iz usvajanja zakonodavstva EU-u (i tosamo za podru~je voda, zraka i otpada) biti na nivouod nekoliko hiljada eura po stanovniku. Npr. zaHrvatsku se 2005. godine procjenjivalo da se radi onajmanje 1.500 - 2.000 EUR po stanovniku, odnosnoukupno izme|u 6,6 do 8,8 milijardi EURA [52], doksu zadnje procjene, nakon {to su na~injene detaljni-je analize dvostruko ve}e. Potrebne investicije za im-plementaciju samo IPPC Direktive u Hrvatskoj proci-jenjuju se na 0,14 – 0,8 milijardi EUR [52]. Tako se“skupim” direktivama smatraju direktive u podru~juvoda, kvaliteta zraka, otpada i IPPC Direktiva. Uzmeli se u obzir ~injenica da se za potrebe okoli{a u ra-zvijenim dr`avama godi{nje uobi~ajeno izdvaja

31VODA I MI BROJ 68

2 “NIMBY - Not In My Back Yard“- Ne u mom dvori{tu

izme|u 1% do 2% BND, onda je relativno lako vidlji-vo da se radi o potrebnim ulaganjima koja se na sa-da{njem nivou razvoja pojedinih dr`ava s podru~jana{eg u`eg okru`enja, mogu ostvariti za 50 do 100godina [63]. Situacija je jo{ nepovoljnija, jer se naovim prostorima za okoli{ nikad nisu izdvajala zna-~ajnija sredstva, a pogotovo ne sredstva koja suproizlazila kao posljedica optere}enja okoli{a odno-sno ciljanih ekonomskih instrumenata. U Hrvatskojse ukupna izdvajanja za okoli{ kre}u na nivou 0,3 –0,5% BND [52]. U Sloveniji izdvajanja koja proizlazeiz ekonomskih instrumenata za emisije u okoli{ (uvodu, u zrak), odlaganje otpada, kori{tenje prirodnihresursa (rudarenje i kori{tenje mineralnih sirovina,kori{tenje podzemnih i povr{inskih voda), kori{tenjepojedinih proizvoda (hemijske tvari, ambala`a i bate-rije), te prenamjenu poljoprivrednog zemlji{ta iznose0,55% BND (u 2004. godini) [3].

Trenutna ~injenica pred kojom se ne mogu za-tvoriti o~i je ekonomska kriza i recesija, ne samo usvijetu ve} i u BiH. Neki stru~njaci ka`u da za{titaokoli{a u uslovima recesije “mo`e izgubiti” jer se obi-~no tro{kovi “re`u” najprije na programima i projekti-ma za{tite okoli{a. Me|utim, postoje mi{ljenja da semo`e i profitirati ako se privreda restrukturira tako dapoti~e okoli{no prihvatljivu industriju, eko-poljopri-vredu, eko-turizam i ulaganje u obnovljive izvoreenergije. Ovu krizu bi BiH mogla prepoznati kao pri-liku, te u klju~nim dokumentima odr`ivog razvoja zapojedine oblasti koji su u pripremi, ugraditi konkre-tne mjere i aktivnosti koje su prepoznate u klju~nimstrate{kim dokumentima za za{titu okoli{a u BiH.

5. NAJBOLJE RASPOLO@IVE TEHNIKE(BAT-ovi) za INDUSTRIJU PRERADEVO]A i POVR]A

5.1. Uvodna razmatranjaDa bi se olak{ala implementacija IPPC Direktive,

EC organizira razmjenu informacija izme|u razli~itihstrana koje su uklju~ene u ovaj proces: stru~njaka izzemalja ~lanica i zemalja pristupnica, industrije, istra-`iva~kih instituta, organizacija koje se bave okoli{emitd., a sve te aktivnosti koordinira Evropski ured zaimplementaciju IPPC Direktive, koji je osnovan u Se-vilji (te stoga postoji i uputa na “seviljski proces”).Rezultat ove razmjene, a posebno sastavljanje BAT-ova objavljuje se u tehni~kim referentnim dokumen-tima, poznatijim kao BREF dokumenti. Cijeli procestraje dosta dugo, otprilike dvije do tri godine. BAT-oviprezentirani u ovim dokumentima moraju zatim bitiusvojeni od strane Komisije. Dok BREF-ovi ne propi-suju pravno obavezuju}e standarde, zemlje ~laniceimaju obavezu da ih uzmu u obzir tokom obradezahtjeva za okolinske dozvole [24].

Velika ve}ina zemalja ~lanica navodi da EUBREF dokumente uzima u obzir generalno i u speci-

fi~nim slu~ajevima kad defini{u svoje BAT-ove (33BREF-a su formalno usvojeno od strane EC do fe-bruara 2009. godine). Od 2006.- 2009. godine 14BREF dokumenata se nalazi u odre|enim fazamaprocesa revizije.

Postojanje dokumenata o BAT-ima, te njihovokori{tenje zna~ajno se razlikuje izme|u zemalja ~la-nica EU. U nekim zemljama BAT-ovi iz referentnih do-kumenata uzimaju se u obzir generalno, dok su u ne-kim zemljama razvijeni lokalni dokumenti i upute oBAT-ima tako da pomognu nadle`nim tijelima, done-sena je legislativa u drugim sektorima zasnovana naBAT-ima i sl. Treba naglasiti da BREF dokumenti nesadr`e GVE za zaga|uju}e materije koje trebaju bitidefinirane u okolinskoj dozvoli. BREF treba da sadr`ibrojne elemente koji vode zaklju~ku o tome koje te-hnike se op}enito smatraju najboljim raspolo`ivim zadoti~ni sektor. Prema definiciji, BAT jeste tehnika ra-zvijena do razine koja dopu{ta njenu jednostavnu ilaku implementaciju u sektoru. Dokaz kojim se uzi-ma da je predlo`ena tehnika u stvari BAT jeste uspje-{na primjena te tehnike u jednom ili vi{e postrojenjanegdje u Evropi.

5.2. BAT-ovi za industriju prerade vo}a i povr}a

5.2.1. Uvodne napomeneNajzna~ajniji okolinski problemi vezani za prera-

du vo}a i povr}a su velika potro{nja vode, ispu{tanjevelikih koli~ina otpadnih voda zna~ajnog tereta zaga-|enja i velika potro{nja energije. U nekim slu~ajevi-ma mogu se pojaviti i problemi vezani za zbrinjava-nje ~vrstog otpada.

Prevencija zaga|ivanja okoli{a mo`e se posti}ina veliki broj razli~itih na~ina, kao {to je kori{tenjeproizvodnih tehnologija koje zaga|uju okoli{ manjeod drugih, smanjenjem ulaznih koli~ina sirovina, iz-mjenama u proizvodnom procesu kako bi se omogu-}ila ponovna upotreba proizvoda, kao {to su proi-zvodi koji ne zadovoljavaju zahtjevima kupaca, po-bolj{anjem upravlja~kih praksi i zamjenama supstan-ci onima koje su manje opasne po okoli{, i sl.

Najbolje raspolo`ive tehnike dostupne za indus-triju prerade vo}a i povr}a dijele se na: op}e preven-tivne mjere; tehnike upravljanja procesom proizvo-dnje, tehnike specifi~ne za pojedine pogone i opera-cije; tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak; te-hnike uklju~uju}i i tehnologije za tretman otpadnihvoda na kraju proizvodnog procesa; tehnike za tre-tman otpada na kraju procesa, te mjere za sprje~a-vanje nesre}a velikih razmjera.

Op}e preventivne mjere, kao najbolje raspolo`i-ve tehnike, fokusiraju se na uvo|enje sistema okolin-skog upravljanja; provo|enje obuke za uposlene outicaju na okoli{ njihovih proizvodnih aktivnosti i mo-gu}nosti za njihovo minimiziranje; pravilno odr`ava-nje opreme i postrojenja; te na primjenu metodologi-

32VODA I MI BROJ 68

je za minimizaciju i sprje~avanje potro{nje vode ienergije i nastanak otpada; potrebu redovne kontro-le odre|enih parametara u procesa proizvodnje kao{to su protok, temperatura, nivo vode, itd. Tako|er,najbolje raspolo`ive tehnike se fokusiraju na potrebusuradnje sa dobavlja~ima sirovina, te pa`ljivog oda-bira sirovina i pomo}nih materijala sa aspekta utica-ja na okoli{.

Me|u najpoznatije tehnike prevencije zaga|iva-nja spada “~istija proizvodnja” (^P), koja obuhvatakontinuiranu primjenu integrirane preventivne okoli-{ne strategije primijenjene na procese, proizvode iusluge u cilju pove}anja sveukupne efikasnosti ismanjenja rizika po ljude i okoli{, te u isto vrijemepreduze}a ~ini konkurentnijem i jam~i njihovu eko-nomsku odr`ivost. Intervencijom u proizvodnom pro-cesu na mjestu nastanka otpada, sa ciljem njegovasmanjenja ili potpunog izbjegavanja, mo`e se elimi-nirati ili minimizirati one~i{}enje i istovremeno uma-njiti tro{kovi proizvodnje.

Najbolje raspolo`ive tehnike, za neke od opera-cija najzna~ajnijih sa aspekta uticaja na okoli{, a ko-je se provode u pogonima za preradu vo}a i povr}a,uklju~uju: prijem materijala; rukovanje i skladi{tenje;centrifuga; fermentacija; guljenje; blan{iranje; kuha-nje; pr`enje; isparavanje; hla|enje; zamrzavanje;konzerviranje u konzerve i tegle; ambala`iranje i pu-njenje; proizvodnju i potro{nju energije; kori{tenjevode; hla|enje i klimatizaciju; proizvodnju i kori{te-nje komprimiranog zraka; proizvodnju i kori{tenjevodene pare; te ~i{}enje.

Najbolje raspolo`ive procesne tehnike kojima sesmanjuju emisije u zrak i vodu su dostupne. Me|u-tim, kada je potrebna dalja kontrola i smanjenje GVEmo`e se izvr{iti odabir neke od tehnika, odnosno te-hnologija tretmana emisija u zrak i otpadnih voda.

Industrija prerade vo}a i povr}a, odnosno gene-ralno prehrambena industrija, ubraja se u koncentri-rane izvore zaga|ivanja zraka. Zaga|ivanje zrakanastaje usljed sagorijevanja goriva za energetskesvrhe (ugalj, naftni derivati, prirodni gas), a mogu sejaviti i emisije neugodnih mirisa. Izbor tehnika zasmanjenje emisija u zrak obuhvata sistemski pristup,odnosno strategiju kontrole emisija u zrak, definira-nje problema i izbor optimalnog rje{enja.

Tretman otpadnih vode treba primjenjivati nakon{to su se iscrpile sve poznate opcije prevencije nas-tanka otpadnih tokova, odnosno nakon “integriranogpostupka” operacija koje minimiziraju potro{nju ikontaminaciju vode. Ranije spomenute op}e preven-tivne tehnike, koje doprinose da materije organskogporijekla ne do|u u kontakt sa tokom otpadne vode,su najbolji na~in smanjenja optere}enja efluenta.

Otpadne vode iz prerade povr}a - proizvodnja~ipsa se naj~e{}e tretiraju kori{tenjem kao prvih te-hnika primarnog tretmana. Nakon primarnog tretma-na, naj~e{}e je neophodan i sekundarni tretman na

samoj lokaciji pogona, a da bi se postigao zahtijeva-ni kvalitet otpadne vode ili da bi se smanjila naknadaza tretman otpadne vode na nekom drugom postro-jenju (npr. gradskom ure|aju). Sekundarni tretmanusmjeren je uglavnom prema uklanjanju biorazgra-dljivih organskih i suspendiranih tvari, pri ~emu sekoriste razne biolo{ke metode. Postoje tri osnovna ti-pa metaboli~kih procesa: aerobni proces - koji koris-ti rastvoreni kiseonik; anaerobni proces - bez kise-onika i anoksi~ni proces - koji koriste biolo{ku redu-kciju kiseonika. Nakon sekundarnog tretmana, dalji,tercijarni tretman mora omogu}iti ponovnu upotrebuvode u procesu proizvodnje ili ispuniti uslove zaispu{tanje u osjetljivo podru~je ili recipijent. Tercijar-ni tretman, odnosno dodatna ili napredna obradaotpadnih voda podrazumijeva dodatno pre~i{}ava-nje u cilju uklanjanja suspendovanih i otopljenih ma-terija zaostalih u vodi nakon sekundarnog tretmana.Dodatno pre~i{}avanje se odnosi uglavnom na ukla-njanje nutrijenata, zaostalog organskog zaga|enja isuspendovanih materija, a sve ~e{}e se zahtijeva idezinfekcija efluenta prije ispu{tanja u recipijent.

Na kraju je zna~ajno spomenuti i tehnike obrademulja iz otpadnih voda, a koje uklju~uju: stabilizaciju(anaerobna ili aerobna), smanjenje sadr`aja vode umulju (ugu{}ivanje, centrifugiranje, vakum filtracija,filter prese i polja za su{enje) i kona~no odlaganje ilispaljivanje mulja.

5.2.2. BAT-ovi za tretman otpadnih vodaTretman otpadnih vode iz industrije je tretman ko-

ji se zahtijeva na kraju proizvodnog proces, a nakonpoduzimanja svih raspolo`ivih tehnika za smanjenjenastanka otpadnih voda, kao i njihovog optere}enjazaga|uju}im materijama. Tehnolo{ke vode uklju~ujuvode iz tehnolo{kih procesa, od pranja sirovina iopreme, ~i{}enja pogona i postrojenja, te pranjasaobra}ajnih povr{ina. Najve}a pa`nja u magistar-skom radu data je na BAT-ove za tretman otpadnihvoda iz industrije prerade povr}a - proizvodnje ~ipsa.

5.2.2.1. Tehnike primarnog i sekundarnog tretmana otpadnih voda iz industrije prerade povr}a - proizvodnja ~ipsa

Zbog prirode kori{tenih sirovina i proizvedenihgotovih proizvoda, otpadna voda iz prerade povr}a,odnosno generalno iz prehrambene industrije, ugla-vnom je biorazgradiva u prirodi. Ulja i masti koji sekoriste u proizvodnom procesu, kao i dodaci za ~i{-}enje i dezinfekciju, ako su nedovoljno razgradivi,mogu predstavljati problem. Otpadne vode iz indus-trije prerade povr}a - proizvodnje ~ipsa imaju sljede-}e karakteristike:

visok sadr`aj ~vrste tvari,nizak i visok nivo pH vrijednosti,sadr`e ulja i masti,

33VODA I MI BROJ 68

visok sadr`aj biorazgradljive organske materije tj.BPK5 i HPK,sadr`e {e}er, so i kiseline,sadr`e isparljive supstance npr. amonijak i organ-ske supstance, tevisoke vrijednosti nutrijenata odnosno ukupnogazota i fosfora.

Otpadne vode nastale u razli~itim industrijskimsektorima mogu znatno varirati u koli~ini i kvalitetu,te se razni tretmani mogu koristiti za njihovo pre~i{-}avanje. Tehnike koje se naj~e{}e koriste u sektoruprerade povr}a - proizvodnje ~ipsa [21] predstavlje-ne su u Tabeli 1. Kombinacije navedenih tretmana ~e-sto se koriste kako bi se tretirale jako zaga|eneotpadne vode iz ove industrije.

Osnovne karakteristike i efekti pre~i{}avanjaotpadne vode iz industrije proizvodnje ~ipsa za sva-ku navedenu tehniku tretmana otpadnih voda u Ta-beli 1, prikazane su detaljnije u magistarskom radu.U sektoru prerade povr}a, dvofazni (dvostepeni) bi-olo{ki sistemi se mogu koristiti za postizanje kvalite-

te otpadne vode koja se ponovo mo`e koristiti u proi-zvodnom procesu za pranje sirovine, vanjskih po-vr{ina i u procesima, koji su manje zahtjevni vezanoza kvalitet voda.

6. STANJE, PROBLEMI I PRIMJENABAT-OVA U INDUSTRIJI PRERADEVO]A I POVR]A U BIH

U periodu do 1992. godine, na prostoru BiH biloje 18 preduze}a za preradu vo}a i povr}a. Nakon pe-rioda 1992.- 1996. godine, ova industrija dospjela jegeneralno u lo{e stanje, ~emu su osobito doprinijeli[23]: zastarjela prera|iva~ka postrojenja, ~iji proi-zvod nije konkurentan na tr`i{tu; neugovarana proi-zvodnja sirovina za preradu, uz niske cijene na sivomtr`i{tu; neadekvatan tretman sirovine nakon berbe sa~uvanjem u nekontroliranim uvjetima i sna`na kon-kurencija izvana. U sada{njem trenutku u BiH egzis-tira oko 30 fabrika, ve}eg i manjeg kapaciteta, u ko-jima se prera|uje vo}e i povr}e. Od navedenog bro-ja fabrika koje trenutno rade u BiH, 6 je velikih pos-trojenja, koji imaju kapacitete oko 20.000 tona/godi{-

34VODA I MI BROJ 68

Tabela 1. Najbolje raspolo`ive tehnike tretmana otpadnih voda iz industrije prerade povr}a – proizvodnja ~ipsa

nje, a ostalo su manji pogoni i postrojenja znatnomanjih kapaciteta. Dvije ve}e fabrike za proizvodnju~ipsa egzistiraju u BiH, a koje imaju kapacitet proi-zvodnje od oko 3.000 tona/godi{nje ~ipsa. Preradavo}a i povr}a u BiH je sezonskog karaktera. U ljetnimmjesecima, preduze}a imaju pove}anu proizvodnju,za{to je potrebno anga`irati sezonsku radnu snaguu veli~ini od 10 do 15%, ra~unato na ukupan brojstalno zaposlenih radnika. S obzirom na sezonskikarakter sirovina, velike su potrebe za hladnja~ama,u kojima se ~uva sirovina do kona~ne prerade. Priro-dni i ljudski resursi, te kapaciteti doma}eg, pa i vanj-skog tr`i{ta, promovirali su preradu vo}a i povr}akao trajno strate{ko usmjerenje poljoprivredne proi-zvodnje. U BiH u fabrikama za preradu vo}a i povr}amogu se na}i slijede}i proizvodi:

prerada i konzerviranje vo}a i povr}a ({ifra djela-tnosti 15 330)proizvodnja vo}nih sokova i vo}nih sirupa na bazivo}nih koncentrata, vo}nih ka{a i vo}nih baza ({i-fra djelatnosti 15 320).

6.1. Glavni okolinski problemiKlju~ni okolinski problemi u industriji prerade vo-

}a i povr}a su: velika potro{nja vode; velika potro{-nja energije; pove}ane vrijednosti opasnih i {tetnihmaterija u otpadnoj vodi; velika zapremina nastalihotpadnih voda; emisije u zrak od prijema i transpor-ta sirovina, rada kotlovnica, kuhanja, pranja i dezin-fekcije boca i sl., te velike koli~ine organskog i neor-ganskog otpada.

Potro{nja vode – Prerada vo}a i povr}a karakte-risti~no zahtijeva velike koli~ine vode. Voda se upo-trebljava primarno za pranje sirovina, posebno kodvo}nih sokova i ka{a, za ~i{}enje proizvodne opre-me i radnih povr{ina, kako bi se odr`ali higijenskistandardi i uslovi. Velika preduze}a za preradu vo}ai povr}a upotrebljavaju po nekoliko stotina m3 vodena dan. Najve}e koli~ine vode potro{e se u svrhupranja sirovina i opreme, a {to u kona~nici ima za re-zultat i velike koli~ine otpadne vode.

Potro{nja energije – Elektri~na energija se upo-trebljava u velikim koli~inama za rad ma{ina, hla|e-nje, ventilaciju, osvjetljenje i proizvodnju komprimira-nog zraka. Pravilno hla|enje je veoma va`no za osi-guranje odr`avanja dobre kvalitete proizvoda od vo-}a i povr}a, kao i temperature skladi{tenja. Toplotnaenergija, u obliku pare, upotrebljava se za grijanje i~i{}enje. Snabdijevanje elektri~nom energijom vr{ise iz gradske mre`e.

Ispu{tanje otpadnih voda – Dominantan okolin-ski problem u industriji prerade vo}a i povr}a je ispu-{tanje velikih koli~ina otpadne vode. Tipi~no za otpa-dne vode iz prerade vo}a i povr}a su visoke vrije-dnosti BPK5, HPK, ukupnog azota i fosfora. Ve}inaproizvodnih procesa ima potrebu za vodom, ~ime

nastaju i zna~ajne koli~ine otpadne vode. Pri pranjusirovina, prije procesuiranja, nastaju otpadne vodekoje naj~e{}e sadr`e {e}er, {krob i kiseline. Sveproizvodne linije, oprema i procesi u ovom sektorunisu dizajnirani za suha ~i{}enja, ve} zahtijevaju mo-kra ~i{}enja, koja generiraju otpadne vode koje sa-dr`e ostatke sirovina, proizvoda i hemikalija od pro-cesa ~i{}enja. U ovom sektoru, postoje manji zahtje-vi za upotrebu jakih hemikalija, nego u drugim sekto-rima prehrambene industrije, dok se ulja i masti rela-tivno malo upotrebljavaju u proizvodnim procesima(konzerviranje odre|enog povr}a, proizvodnja ~ipsai sl).

Emisije u zrak nastaju obi~no iz kotlovskih pos-trojenja koji se koriste za proizvodnju toplotne ener-gije. Para, koja se upotrebljava za toplotne tretmaneu proizvodnom procesu (pasterizacija, sterilizacija,blan{iranje i sl.) proizvodi se u kotlovskim postroje-njima. Supstance koje zaga|uju zrak, uklju~uju}iokside azota, sumpora i ~a|i, nastaju usljed sagori-jevanja fosilnih goriva, koja se upotrebljavaju za proi-zvodnju toplotne energije. Pri nekim proizvodnimprocesima mogu se javiti i emisije neugodnih mirisau zrak.

Otpad, koji nastaje u industriji prerade vo}a i po-vr}a, prema Pravilniku o kategorijama otpada sa lis-tama (“Slu`bene novine FBiH”, br. 09/05; “Slu`beniglasnik RS”, br. 39/05; “Slu`beni glasnik Br~ko distri-kta BiH”, br. 32/06), mo`e biti: 0203 - otpad od pri-premanja i prerade vo}a i povr}a te 15 – otpadnaambala`a. Problemi u upravljanju otpadom u ovomsektoru su:

porast koli~ina otpada (kao posljedica nedosta-tnog djelovanja mjera za izbjegavanje otpada),nedovoljan udio kontroliranog skupljanja i zbrinja-vanja otpada,nepouzdani podaci o koli~inama i tokovima otpa-da,neprimjerena rje{enja kona~nog odlaganja otpada(“divlja” odlagali{ta, odabir nepovoljnih lokacija zaodlaganje otpada, zajedni~ko odlaganje razli~itihkategorija otpada itd.),nedovoljno razvijeno odvojeno skupljanje korisnih i{tetnih komponenti otpada i recikliranje, nedosta-tak ure|aja za obradu otpada,nedosljednost provo|enja postoje}e zakonske re-gulative i neuskla|enost sa zakonskom regulati-vom EU.

Na temelju do sada sakupljenih informacija, mo-`e se zaklju~iti da u ovoj industriji ne postoji odgova-raju}a infrastruktura za kona~nu obradu razli~itihvrsta otpada (tj dalja prerada, spaljivanje i sl.) na lo-kacijama postrojenja u BiH.

35VODA I MI BROJ 68

6.2. Primjena BAT-ova u industriji6.2.1. Op{te preventivne tehnikePreduze}a za preradu vo}a i povr}a u BiH ma-

njeg kapaciteta, generalno promatraju}i ne imple-mentiraju standarde ISO 9001 ili 14001. U ve}im pre-duze}ima, u toku su pripreme za implementacijustandarda ISO 9001 i HACCP, ali ne i za ISO 14001.Pozitivan primjer su dva velika preduze}a, koja sucertificirana prema ISO 9001 i HACCP, a vr{e pripre-me za implementaciju EMS prema ISO 14001, te in-tegralnog sistema prema ISO 22000. [to se ti~eopreme kojom se optimizira potro{nja i nivo emisija,te olak{ava rad i odr`avanje, ve}a preduze}a suopremljena proizvodnim linijama, koje zadovoljavajuove zahtjeve (oko ¾ ukupnih linija), a linije starijeproizvodnje su relativno slabo usagla{ene sa nave-denim zahtjevom. Remont ma{ina se izvodi najma-nje jednom godi{nje. Kontrola buke u radnom pros-toru, kao i ambijentalne buke, redovito se izvodi uskladu sa zakonskim propisima. Emisije buke kodautomatskih proizvodnih linija je zna~ajno umanjenaku}i{tima u kojima su smje{tene ma{ine [23].

6.2.2. Prevencija i minimizacija potro{njevode i nastanka otpadnih voda

Najve}i broj preduze}a se snabdijeva vodom izjavnog vodovodnog sistema, te iz vlastitih bunara.Kod snabdijevanja vodom iz javnih sistema, potro{-nja vode se naj~e{}e mjeri samo putem jednog vo-domjera, koji se nalazi na ulazu i mjeri potro{nju vo-de za kompletno preduze}e. Samo jedno veliko pre-duze}e ima 3 vodomjera, raspore|ena po proizvo-dnim pogonima. Veliki broj preduze}a ima snabdije-vanje vodom dijelom iz bunara, a potro{nju vode nemjeri, nego se pla}anje prakticira uz fiksnu cijenu,neovisno o koli~ini potro{ene vode [23]. Vezano zasmanjenje koli~ina nastale otpadne vode, u svimpreduze}ima se prakticira suho ~i{}enje, a potomupotreba vode. U smjeru smanjenja optere}enja uotpadnoj vodi, sav otpad se prvo uklanja (suho ~i{-}enje), prije nego se vodom sapere u kanalizacijskisistem. U ve}ini preduze}a primjenjuju se slivnici sare{etkama, izra|eni od inoksa, iznad kanala zaodvod tehnolo{ke otpadne vode, kako bi se sprije~i-lo da ~vrsti ostaci dospiju u otpadnu vodu. Pri tomese otpad organskog porijekla filtrira i skuplja u plas-ti~nim boksovima, odakle se naj~e{}e prodaje obli`-njim zemljoradni~kim zadrugama ili za poljoprivre-dnu upotrebu lokalnim farmerima. Preduze}a snosetro{kove transporta otpada [23]. Recikliranje ili pono-vna upotreba vode se prakticira u nekim preduze}i-ma kod pasterizacije, prilikom hla|enja proizvoda.

Preduze}a uglavnom nemaju cjelovita postroje-nja za tretman otpadnih voda. U onim rijetkim, kojiimaju postrojenje za tretman otpadnih voda, obi~nofunkcionira samo primarni tretman, a sekundarni tre-

tman ili egzistira u sklopu postrojenja ali ne funkci-onira, ili ga uop{te nema. Samo nekoliko preduze}a,uglavnom manjih, imaju potpuno razdvojeno priku-pljanje otpadnih voda (sanitarne, tehnolo{ke, oborin-ske).

Preduze}a nemaju usvojenu politiku brige o efi-kasnoj potro{nji vode [23].

6.2.3. Prevencija i minimizacija nastanka otpada

Preduze}a ne koriste niti jednu od dobrih tehni-ka kao {to su kompostiranje, termalna eksploatacijai sl. Me|utim, primjenjuju dobru praksu razdvajanjaotpada u cilju izdvajanja korisnih sirovina kao {to supapir, karton i plastika. Otpad organskog porijekla seposebno skuplja u plasti~nim boksovima, te se naj-~e{}e prodaje zemljoradni~kim zadrugama za kom-postiranje ili za upotrebu lokalnim farmerima. Papir ikarton od pakovanja proizvoda u gotovo svim kom-panijama se presuje i prodaje kompanijama-podu-govara~ima za recikliranje. Tako|er, plasti~ni otpad,najlon i folija od pakovanja se odvojeno prikupljaju iprodaju preduze}ima-podugovara~ima za reciklira-nje. Preduze}a rijetko prate i analiziraju koli~ine nas-talog otpada, a ako i imaju analize, one nisu predmetrazmatranja od strane menad`menta firme i poduzi-manja odre|enih koraka ka njihovom smanjenju[23].

Preduze}a ve}inom planiraju proizvodnju, ali seto ne dovodi u vezu sa smanjenjem otpada i u~esta-losti ~i{}enja. Dobra praksa transporta sirovine, proi-zvoda i poluproizvoda suhim putem, uz izbjegavanjetransporta vodom se primjenjuje u gotovo svim pre-duze}ima [23].

Proizvodnja se u sektoru prerade vo}a i povr}avr{i u skladu sa potrebama tr`i{ta, te se i nabavka si-rovina vr{i u skladu s tim potrebama, tako da se iz-bjegava dugo zadr`avanje robe u skladi{tu [23].

Preduze}a implementiraju dobru praksu sprje-~avanja padanja materijala na pod, preciznim pos-tavljanjem za{tita od prskanja, {titnika, {to je naj~e{-}e prisutno na linijama za proizvodnju soka. Me|u-tim, treba re}i da na manuelnim proizvodnim linijamadosta materijala padne na pod, {to zahtijeva velikekoli~ine vode za sapiranje podova, ~ak i kada tomeprethodi uobi~ajeno suho ~i{}enje [23].

6.2.4. Prevencija i minimizacija potro{nje elektri~ne energije

Kod svih preduze}a vr{i se razdvajanje elektri-~nih vodova po prostorijama i pogonima, tako da nedolazi do bespotrebnog kori{tenja elektri~ne energi-je. Preduze}a prakticiraju kontrolu procesa kako biminimizirali potro{nju energije, ali u ovom slu~aju,rukovode se ekonomskim, a ne okoli{nim interesom.Rashladne komore imaju zasebne ure|aje za kontro-

36VODA I MI BROJ 68

lu temperature. Kako je ranije nagla{eno, preduze}aproizvode u skladu sa zahtjevima tr`i{ta, tako da segotovi proizvodi odmah upu}uju na tr`i{te, bez du`ihzadr`avanja u skladi{tu [23].

Preduze}a u kojima postoji zamrzavanje proi-zvoda, prakticiraju brzo zamrzavanje u tunelima. Ovadobra praksa, omogu}ava kompanijama kori{tenjemanje energije za hla|enja i zamrzavanja, bez naru-{avanja kvalitete proizvoda. Mnoga preduze}a imajutornjeve za hla|enje, tako da voda za hla|enje cirku-lira preko ovih tornjeva, te se ponovno koristi (sistemse samo dopunjava) [23].

6.2.5. Tehnike specifi~ne za pojedine pogone i operacije

Preduze}a uvijek planiraju {to prije iskoristiti si-rovine (posebno za vrijeme sezonske proizvodnje).U slu~ajevima kada ipak moraju skladi{titi sirovine,komore za hla|enje pode{avaju na odgovaraju}utemperaturu, a skladi{tenje se prakticira zavisno odproizvoda koji se skladi{ti [23].

Organski otpad u mnogim kompanijama se sku-plja u otvorene plasti~ne boksove, a kasnije se dajetre}im licima (zemljoradni~ka zadruga ili poljoprivre-dni posjedi) za kompostiranje [23].

[to se ti~e postupanja sa odba~enim sirovinamaiz proizvodnog procesa, postupak je manuelan. Vr{ise suho ~i{}enje otpada, te njegovo odlaganje uPVC posude. Ove se posude istresaju u plasti~neboksove u kojima se vr{i odvojeno skupljanje organ-skog otpada [23].

Kada je u pitanju zemlja koja se ~esto mo`e na-}i na sirovinama, i koja prilikom prijema sirovina i nji-hovog pranja dospijeva u otpadne vode, preduze}amogu primijeniti dobre prakse sedimentacije i/ili fil-tracije umjesto ispiranja zemlje u otpadne vode i nje-nog transporta otpadnim vodama do postrojenja zatretman otpadnih voda ili direktno u vodoprijemnik.Me|utim, preduze}a ne primjenjuju ovu praksu, ne-go se skupljaju samo ~vrste ~estice iz otpada, a sveostalo se transportira sa otpadnim vodama u kanali-zacioni sistem [23].

Tehnolo{ke operacije guljenja i rezanja se vr{ekontinuirano i na pari. Ne prakticira se filtriranje, nitirecikla`a. Nakon blan{iranja, hladno vo}e i povr}eprije zamrzavanja prolazi kroz hladnu vodu. Voda suuzima iz bunara ili vodovodnog sistema, ali se ne re-ciklira tokom hla|enja, nego odlazi u vidu otpadnihtokova [23].

Recikla`a vode se prakticira u vrlo malom brojukompanija na liniji proizvodnje soka, kod kompanijakoje imaju sistem CIP pranja, gdje se voda od za-dnjeg ispiranja, ponovno koristi [23]. [to se ti~e na-~ina pakiranja za~ina i aditiva, te preporuka da se iz-bjegava njihovo pakiranje u plasti~ne kese, u kom-panijama u BiH, za~ini i aditivi su upakovani u ve}e~vrste pakete, {to je dobra praksa [23].

6.2.6. Tehnike na kraju proizvodnog procesaPre~i{}avanje otpadnih gasova na kraju procesa Ni jedno preduze}e za preradu vo}a i povr}a u

BiH ne posjeduje sisteme za pre~i{}avanje otpadnihgasova i neugodnih mirisa iz svojih pogona, tj. nakraju proizvodnog procesa.

Preduze}a za preradu vo}a i povr}a obi~no ima-ju kotlove na teku}e gorivo, sa odgovaraju}om pra-te}om opremom i instalacijama, koji slu`e za proi-zvodnju tehnolo{ke pare, kao i za zagrijavanje obje-kata [23].

Odvo|enje dimnih gasova i ~vrstih ~estica sevr{i preko dimnjaka obi~no spojenih vertikalno nazadnji dio kotla. Otpadni gasovi nastali u kotlovskimpostrojenjima, redovno se prate u skladu sa odgova-raju}im propisima za emisije otpadnih gasova iz ova-kvih objekata [23].

Redovnim servisiranjem svih lo`i{ta u kotlovni-cama, odnosno zamjenom istro{enih dijelova kojiuti~u na kvalitet sagorijevanja, te redovnim ~i{}e-njem dimnjaka od strane podugovara~a za obavlja-nje usluga iz dimnja~arske djelatnosti, koncentracijepolutanata usljed sagorijevanja se svode na dozvo-ljene grani~ne vrijednosti utvr|ene propisima [23].

Pre~i{}avanje otpadnih voda na kraju procesa U preduze}ima za preradu vo}a i povr}a u BiH

redovno se vr{i ispitivanje tereta zaga|enja otpadnihvoda, izra`enog preko EBS-a, u periodu od dvije go-dine, a prema va`e}oj zakonskoj osnovi. MonitoringGVE u otpadnim vodama iz ove industrije jo{ uvijekse ne vr{i redovno [23]. Preduze}a iz ovog sektorauglavnom nemaju postrojenja za pre~i{}avanje otpa-dnih voda, a u slu~aju da imaju postrojenje, obi~nose vr{i samo primarno pre~i{}avanje, bez sekundar-nog tretman otpadnih voda, ili se radi samo o djeli-mi~nom i nepotpunom sekundarnom tretmanu. Usamo nekoliko, uglavnom novijih, preduze}a tokoviotpadnih voda se sakupljaju odvojeno i to: tehnolo-{ke, sanitarno-fekalne i oborinske otpadne vode.

Tehnolo{ka otpadna voda se obi~no prikuplja za-sebnim sistemom kanala i ispu{ta u recipijent bezpre~i{}avanja. U pogonima se vr{i suho ~i{}enje, apreko re{etki (na kojima zaostaju krupnije ~estice or-ganskog otpada ) u podovima oti~e otpadna voda uzasebne kanale.

Sanitarno-fekalna voda se mehani~ki pre~i{}avaobi~no u vi{ekomornim septi~kim jamama - putemtalo`enja se vr{i pre~i{}avanje u vi{e komora, a za-dnja komora se koristi kao biolo{ki filter. Izbistrenavoda iz septi~ke jame odlazi u bazen za hlorisanjeprije ispu{tanja u recipijent.

Oborinske otpadne vode se prikupljaju zajednosa otpadnom vodom od pranja vo}a i povr}a, te obi-~no zasebnim sistemom kanala ispu{taju bez daljegpre~i{}avanja. Ne postoji tretman otpadnih voda,osim re{etke za odvajanje krupnih materija.

37VODA I MI BROJ 68

Velika potro{nja vode, te time nastanak velikihkoli~ina otpadne vode su bez sumnje najzna~ajnijiokolinski problemi u sektoru prerade vo}a i povr}a.Imaju}i u vidu trenutno stanje u ovom sektoru, prera-|iva~i bi trebale poduzeti zna~ajnije korake u sma-njenju potro{nje vode, a time bi se dobile i manje ko-li~ine otpadne vode. Za po~etak, prioritet mogu ima-ti BAT-ovi za prevenciju nastanka i smanjenje zaga|i-vanja otpadne vode, a koje ne izazivaju prevelike tro-{kove, tj. tehnike koje su se pokazale kao profitabil-ne kada se primjene u odgovaraju}em industrijskomsektoru [23].

Me|utim, kako ovi BAT-ovi nisu u cijelosti dovo-ljni da bi se postigle i GVE u tehnolo{kim otpadnimvodam iz industrije prerade vo}a i povr}a prije njiho-vog ispu{tanja u recipijent, neminovnost je kori{tenjei nekih BAT-ova za tretman otpadnih voda kojim }ese posti}i zahtjevi postavljeni va`e}im zakonskimpropisima u BiH.

7. PRIMJENA BAT-OVA ZA TRETMANOTPADNIH VODA IZ INDUSTRIJE^IPSA U BIH- STUDIJA SLU^AJA

Prema kvalitetu, otpadna voda iz industrije pre-rade povr}a, odnosno proizvodnje ~ipsa, je bogataorganskom materijom, {to zna~i da je visoko bioraz-gradljiva, te da je biolo{ki tretman me|u boljim opci-ja za postizanje optimalnih rezultata. Otpadna vodaiz industrije proizvodnje ~ipsa prvo se treba tretiratitako da se uklone korisni otpadni sastojci, kao {to su{krob, ulja i masti [8], a potom se tretira obi~no kori-

{tenjem biolo{kih metoda tretmana uklju~uju}i me-zofilni ili termofilni anaerobni tretman [39], [72], kon-vencionalni tretman aktivnim muljem, termofilni aero-bni tretman [43], [46], kombinacija anaerobnih i aero-bnih procesa [40] i tretman kori{tenjem skupine fun-gi mikroorganizama [48]. Statisti~ki, naj~e{}e kori-{teni biolo{ki tretman industrijske otpadne vode jetretman aktivnim muljem. Jedna od novijih tehnologi-ja za tretman otpadne vode iz industrije, ~ija je pri-mjena u stalnom porastu u svijetu, je MembranskiBio-Reaktor (MBR) koji predstavlja evoluciju klasi-~nog aerobnog tretmana.

Eksperimentalno istra`ivanja imalo je za cilj ispi-tati primjenjivost i efikasnost dvostepenog (vi{este-penog - multifaznog) tretmana otpadne vode, koji sesastojao iz konvencionalnog tretmana sa aktivnimmuljem i MBR-a, za jako optere}ene tehnolo{keotpadne vode iz industrije proizvodnje ~ipsa. Rezul-tati eksperimentalnog istra`ivanja tj. studije slu~aja,koja je sastavni dio magistarskog rada. objavljeni suu ~asopisu „Voda i mi“, broj 64, iz februara 2009. go-dine te se stoga ne}e ovdje ponavljati.

8. EKONOMSKI ASPEKTI PRIMJENE BAT-ova

8.1. Uvodne napomeneEvaluacija ekonomske odr`ivosti povrata indus-

trijske otpadne vode mo`e biti kompleksan proces, azavisi od brojnih faktora uklju~uju}i kvalitet efluenta,purifikacione procese uklju~ene u tehnolo{ko rje{e-nje, te zahtijevani kvalitet vode od krajnjih korisnika.Glavni pokreta~i za potencijalne projekte povrata in-dustrijske otpadne vode su [5]:

zahtjevi okolinske legislative: razli~iti oblici okolin-ske legislative se aktivno implementiraju od stranenadle`nih tijela u mnogim zemljama, kao {to je IP-PC legislativa u EU,rast tro{kova vodosnabdijevanja i odvo|enja otpa-dnih voda koji se odnose na kori{tenje op{tinskihobjekata i postrojenja za vodosnabdijevanje i tre-tman otpadnih voda: ovi tro{kovi imaju zna~ajanporast u realnom vremenu, te otuda i ekonomskamotivacija za industrije koje koriste i ispu{taju veli-ke koli~ine otpadne vode da iznalaze rje{enja zaponovno kori{tenje industrijske vode.

Ekonomija igra klju~nu ulogu u cjelokupnom IP-PC procesu. Ekonomska odr`ivost treba biti klju~nipreduslov u definisanju nekog BAT-a. Ovaj pojamslo`en je za razumjevanje, a sama IPPC Direktiva nedaje nikakvu smjernicu i poja{njenje {ta to zna~i. Ko-risna poja{njenja i smjernice za pristup ovim pitanji-ma mogu se dobiti posmatraju}i ih u relevantnomekonomskom kontekstu i kontekstu okolinske politike.

Proces dono{enja poslovnih odluka, posebnometode za prihvatanje i/ili odbijanje projekata, ~ine

38VODA I MI BROJ 68

ekonomski kontekst. Slika 3 daje model relativnogodnosa ekonomskog konteksta i konteksta okolin-ske politike u odnosu na ekonomsku odr`ivost, kojaje klju~na za definisanje BAT-ova.

Ako se u ~isto ekonomskoj evaluaciji (podru~jenazna~eno svjetlosme|om bojom) projekti rangirajuu skladu sa njihovom ekonomskom odr`ivo{}u, on-da se u odnosu na tro{kove, projekti mogu podijelitina profitabilne i one koji mogu biti realizirani sa gu-bitkom. Me|utim, to je ekonomska granica koja dije-li akcije odnosno mjere u one ekonomski odr`ive –koje zavise od tr`i{ta i one mjere koje se uspostavlja-ju kroz pravne propise ili mjere koje promovira oko-linska politika [60].

Za iznala`enje ekonomske prihvatljivosti i odr`i-vosti projekata investitori koriste razli~ite metodeekonomskih analiza investicija. Naj~e{}e metode ko-je se koriste u praksi su: neto sada{nja vrijednost, in-terna stopa profitabilnosti i vrijeme povrata investici-je. Ove metode finansijskog planiranja pokazuju kojiprojekti prepoznaju odre|ene minimalne ekonom-ske zahtjeve tj. adekvatnu minimalnu stopu povratainvesticije za kompaniju. Ove metode omogu}avajuusporedbu projektnih alternativa, te na taj na~inomogu}avaju izbor profitabilnih investicija.

Klju~ni faktor za utvr|ivanje ekonomske odr`i-vosti su granice sistema u okviru kojeg se ekonom-ska odr`ivost mo`e kontrolisati [60].

Podru~je nazna~eno zelenom bojom na Slici 3ozna~ava podru~je okolinske evaluacije. Kriterij zaovu evaluaciju, u skladu sa definicijom BAT-a, je pos-tizanje visokog nivoa za{tite. Ovaj kriterij je u skladusa principom predostro`nosti uspostavljenim u

Evropskoj okolinskoj politici. Da bi uveli okolinski cilj“visok nivo za{tite” model se slu`i okolinskim grani-cama. Ova granica predstavlja politiku koja determi-nira balans izme|u ekonomskih i okolinskih interesa.

U teoriji, cost-benefit analiza je najsofisticiranijametoda za balansiranje tro{kova i dobiti, odnosnoekonomskih i okolinskih aspekata. Me|utim, prakti-~no izvo|enje cost-benefit analize za utvr|ivanjeBAT-ova nailazi na mnoge pote{ko}e. Koje mjeresmanjenja zaga|ivanja su ekonomski i okoli{no pri-hvatljive mogu}e je utvrditi putem indikatora, kojiupore|uju tro{kove izvo|enja BAT-ova sa drugim re-levantnim faktorima. Primjer za ovo bi mogao biti tro-{ak izvo|enja BAT-a u odnosu na ukupne tro{kove iu odnosu na cijene proizvoda. Dodatni indikator kojise dobija iz analize tro{ak za izvo|enje mjere i u~in-kovitost mjere, odnosno tro{ak izvo|enja BAT-a i iz-bjegnute emisije, {iroko se primjenjuje u dono{enjuokolinske politike. Determiniranje referentnih vrije-dnosti za ove indikatore, zna~ilo bi kreiranje odr`ivihmjerila koji se mogu prora~unati i primijeniti, u odno-su na one koji su neprimjenjivi i neodr`ivi.

Smjernica za elaboraciju referentnih mjerila kojise odnose na tro{kove mo`e biti dobivena na osno-vu empirijskih primjera uspje{nih okoli{nih tehnika itehnologija primijenjenih u odre|enim dr`avama pododre|enim tr`i{nim uslovima [60].

U pristupu rje{avanja problema otpadnih voda izindustrije, odnosno pri projektovanju i izgradnji pos-trojenja za tretman, potrebno je detaljno analiziratisve aspekte i mogu}nosti njegovog rje{enja. Rezul-tat ove analize, koju obi~no zovemo tehno-ekonom-

39VODA I MI BROJ 68

Slika 3. Ekonomske i okolinske evaluacije i vrjednovanja [60]

skom, treba da bude tehnika za tretman otpadne vo-de sa niskim investicionim i eksploatacionim tro{ko-vima, a da efluent zadovoljava u pogledu kvalitetaefluenta koji se propisuje doma}im propisima. Niskainvesticiona ulaganja ne moraju biti presudni ele-ment pri izboru, jer u mnogim slu~ajevima se doka-zalo da je sa ekonomskog aspekta pravilnije izabratipostrojenje sa vi{im po~etnim investicijama, ali sa ni-`im tro{kovima rada i odr`avanja.

Tehno-ekonomska analiza, pri odabiru tehnikeza tretman otpadne vode, obi~no treba da bude re-zultat rada grupe stru~njaka razli~itih specijalnosti(in`injera, tehnologa, biologa, ekonomista i sl.), a tre-ba da rezultira ekonomskom optimizacijom i mogu-}im varijantnim rje{enjima, koja se potom razmatrajui me|u njima se bira optimalno rje{enje.

U BiH trenutno nisu dostupni relevantni podaci osvim tro{kovima implementacije razmatranih BAT-ova kroz ovaj rad, u sada{njem ekonomskom i oko-linskom okru`enju i trenutnim tr`i{nim uslovima u ze-mlji. Fabrike za preradu povr}a-proizvodnja ~ipsa uBiH imaju samo grube predtretmane, a nemaju pos-trojenja za biolo{ko pre~i{}avanje otpadnih voda.Prikaz okvirnih tro{kova implementacije razmatranihBAT-ova za tretman otpadne vode iz razmatrane in-dustrije, daje se na bazi dostupnih podataka iz dosa-da{njih iskustava iz Evropskih zemalja, te iz zemaljau okru`enju, u kojima se ove tehnologije projektuju iprimjenjuju za tretman industrijskih otpadnih voda.

8.2. Procjena tro{kova za tretman otpadne vode

Obi~no dominantni kriterij za izbor odre|ene te-hnologije, odnosno ure|aja za tretman industrijskihotpadnih voda, jeste cijena postrojenja i njegove iz-gradnje, tj. investicioni tro{kovi. Me|utim, uz investi-cione tro{kove i tro{kove odr`avanja pogona u deta-ljnijim je analizama neminovno obratiti pa`nju i nadruge faktore koji dugoro~no mogu presudno utica-ti na izbor tehnologije pre~i{}avanja.

Za manje ure|aje bazirane na tehnologiji sa akti-vnim muljem (za optere}enje od 1.100 -1.500 ES),prosje~na cijena po ekvivalentnom stanovniku natr`i{tu se danas kre}e oko 300-900 EUR. Tro{kovi to-kom upotrebe se procijenjuju obi~no na 10% cjelo-kupne investicije. Sa finansijskog aspekta, relativnoniski tro{kovi tretmana sa aktivnim muljem i daljedr`e ovu tehnologiju najpovoljnijom i najkonkurentni-jom na tr`i{tu.

Tro{kovi za MBR po~inju opadati naglo od ranih90-tih, a u zadnjih 15 godina faktor opadanja je dos-tigao vrijednost od 10 puta. Kako MBR tehnologijapostaje prihvatljivija, a broj industrijskih postrojenjakoja je primjenjuju raste, to se neprekidan trend opa-danja tro{kova ove tehnologije jo{ uvijek nastavlja.Kako investicioni i operativni tro{kovi imaju stalni

trend opadanja na Evropskom tr`i{tu, mogu}nostzamijene konvencionalnog tretmana sa aktivnim mu-ljem, kod pre~i{}avanja industrijskih otpadnih voda,sa MBR tehnologijom je izvodljivije u brojnim primje-nama, gdje se zahtijeva efluent visokog kvaliteta, tenjegovo ponovno kori{tenje u odre|enim dijelovimaprocesa. U EU ovo je naro~ito nagla{eno sa prihva-tanjem MBR tehnologije kao prikladne za tretman ko-munalnih otpadnih voda, te stavljanjem ove tehnolo-gije kao najbolje raspolo`ive tehnike za tretman in-dustrijske otpadne vode za odabrane industrijske se-ktore u BREF referentnim dokumentima. Tro{koviopreme i energije kod tretmana MBR-om su ve}i odtro{kova kod tretmana sa aktivnim muljem. Me|utim,ukupni tro{kovi za tretman voda su konkurentnijizbog ni`ih tro{kova izgradnje i odr`avanja. Investici-oni tro{kovi novoizgra|enih MBR postrojenja uspo-redivi su sa onim kod postrojenja sa konvencional-nim tretmanom sa aktivnim muljem, a dodatni tro-{kovi sistema membranske filtracije kompenziraju sezahtjevom za upola manjom potrebnom tlocrtnompovr{inom za smje{taj ure|aja.

Prethodno razmatranje potvr|uje se i na Slici 4,koja poredi investicione tro{kove za MBR postrojenjasa investicionim tro{kovima za postrojenja sa akti-vnim muljem (CAS) i za mo~vare, ali ne porede}i ste-pen tretmana otpadne vode [51].

Detaljna usporedba tro{kova za ve}a industrij-ska postrojenja izgra|ena na “zelenoj livadi”, kapaci-teta od 3.800 m3/dan pa do 76.000 m3/dan [11], ~akpokazuje da su investicioni tro{kovi jednog MBR ure-|aja malo ni`i od onih za ure|aj sa aktivnim muljem,zbog u{tede u tro{kovima za zemlji{te, tj. zbog ma-nje zahtijevanog prostora za ovu tehnologiju. Jo{uvijek zna~ajan broj me|unarodnih stru~njaka izoblasti pre~i{}avanja industrijskih otpadnih vodasmatra da su membranske tehnologije jako skupe zatretman i povrat otpadne vode iz industrijskih proce-sa. Me|utim, ova situacija se znatno mijenja sa poja-vom nove generacije membrana, odnosno MBR ure-|aja i na Evropskom tr`i{tu. U Tabeli 2 data je uspo-redba ekonomskih parametara – baznih indeksa (re-lativni odnosi) za tretman sa aktivnim muljem i MBRure|aj sa obradom mulja, prikupljenih na osnovu is-kustvenih podataka jednog od ponu|a~a ove tehno-logije na tr`i{tu susjedne Hrvatske [58].

Iz prethodne tabele mo`e se zaklju~iti da su uku-pni tro{kovi za MBR ure|aj manji tj. da su ukupni tro-{kovi ekonomski prihvatljiviji u odnosu na ure|aj saaktivnim muljem. Stoga }e se u nastavku dati pribli-`na procjena tro{kova za MBR tehnologiju, za pro-sje~nu koli~inu otpadnih voda od 200 m3/dan [23] zarazmatrani industrijski sektor i lokalne uslove u na{ojzemlji.

Na tr`i{tu BiH egzistira vrlo mali broj ponu|a~aove moderne tehnologije za tretman industrijskih

40VODA I MI BROJ 68

41VODA I MI BROJ 68

Slika 4. Investicioni tro{kovi za MBR postrojenja, postrojenja klasi~nog tretmana aktivnim muljem i mo~vare [44]

Tabela 2. Usporedba ekonomskih parametara (relativni odnosi) za tretman sa aktivnim muljem i MBR ure|aj sa obradom mulja [58]

otpadnih voda. Okvirne cijene, prema dostupnim po-dacima jednog od ponu|a~a u BiH [49], za jedankompaktan ure|aj sa kompletnim primarnim tretma-nom, biolo{kim tretmanom sa MBR tehnologijom ujednom ure|aju (prefabrikovan ure|aj kontejnerskogtipa za teret zaga|enja otpadne vode od oko 1.350ES3), te sa ure|ajem za kona~an tretman mulja, a zakoli~inu otpadne vode od 200 m3/dan, date su u Ta-beli 3.

Tro{kovi u narednoj tabeli ne uklju~uju tro{koveugradnje ure|aja i izvo|enja bufer tanka (egalizaci-onog bazena), a isti se mogu ukalkulistati kao tro{akod strane proizvo|a~a opreme ili kupca opreme. Tre-ba napomenuti da je za ugradnju ure|aja, odnosnoizvo|enje bufer tanka najjeftinije anga`ovati doma}eizvo|a~e radova. Prezentirani ure|aj, koji je poslu`iokao orijentacioni primjer proizvodi se u modulima zakoli~ine otpadne vode od 30-300 m3/dana. Kod nje-ga se mo`e ra~unati sa orijentacionom cijenom od1.000-1.500 EUR/m3 otpadne vode koja se trebapre~istiti, s tim da je cijena ve}a ukoliko se radi o ma-njim kapacitetima ure|aja i obrnuto. Na osnovu dos-tupnih podataka, kori{tenjem ovog kompaktnog sis-tema sa MBR tehnologijom za koli~inu industrijskeotpadne vode od 200 m3/dan, a koja se mo`e nakontretmana recirkulisati u koli~ini od cca 80% za potre-be prethodnog pranja sirovina, pogona i opreme kodmanje zahtijevanih procesa u odnosu na kvalitet vo-de, mo`e se u{tediti cca 270 EUR4 na dan, odnosnocca 71.300 EUR za godinu dana (ra~unato sa 22 ra-dna dana u mjesecu). Mo`e se vidjeti ugrubo da bi

povratni period investicionih tro{kova (bez tro{kovaenergije, odr`avanja, radne snage i amortizacije) biomanje od 5 godina.

Zna~ajno je napomenuti da sve prethodno izve-dene orijentacione analize tro{kova trebaju biti pot-vr|ene prora~unom realnih i stvarnih tro{kova zasvako pojedina~no postrojenje i lokalne prilike u ko-jima }e se nalaziti. Imaju}i u vidu trenutnu ekonom-sku situaciju u BiH, kao i u industrijskom sektoru pre-rade vo}a i povr}a, nije realno o~ekivati da se MBRtehnologija, koja ima mnoge prednosti u odnosu natretman sa aktivnim muljem, po~ne ubrzo implemen-tirati i u na{im industrijama. Intencija operatora in-dustrijskih postrojenja je da se uz minimalna finansij-ska ulaganja realizuju takve tehnike za tretman otpa-dne vode koje }e isklju~ivo zadovoljiti GVE efluentakoji se ispu{ta u prijemnik (vodotok ili kanalizaciju) uskladu sa va`e}im pravnim propisima, a ne uzimaju-}i u razmatranje eventualno mogu}i povrat (recirku-laciju) otpadne vode.

Vi{estruko kori{tenje voda, putem pobolj{avanjai tretmana voda, te ponovne upotrebe istih, postajezna~ajan element budu}eg razvoja vodnih resursa uintegralnom upravljanju vodama. Proaktivni pristupupravljanja rizikom zavisi od tehnologija i rje{enjakoja mogu osigurati javno zdravlje i okoli{. Mem-branske tehnologije se smatraju kao najbolje raspo-lo`ive tehnike koje se mogu koristiti za ovu svrhu[61].

9. ZAKLJU^NA RAZMATRANJAIPPC Direktiva (2008/1/EC) predstavlja temelj

politike EU u oblasti okoli{a, ona je zna~ajan pokre-ta~ za postizanje odr`ivog razvoja i ima za cilj una-prje|enje okoli{nih performansi industrijskih postro-jenja. Zakoni o za{titi okoli{a u oba entiteta i BD i nji-hove odredbe pozivaju se na “princip integralnosti”,me|utim stvarna praksa kod izdavanja okolinskihdozvola pokazuje da dozvola ne integri{e u cijelosti

42VODA I MI BROJ 68

3 prema ATV smjernicama Njema~kog udru`enja za otpadnevode A126 kriterij za dimenzioniranje za specifi~nu koli~inuotpadne vode po ekvivalentnom stanovniku na dan je Qwwf= 150 l/ES/dan

4 ako se ra~una sa cijenom vode za industriju u prosjeku od3,2 KM/m3.

Tabela 3. Okvirne cijene prefabrikovanog kompaktnog sistema sa MBR tehnologijom [49]

sve okolinske aspekte, te da iz IPPC Direktive ne pre-nosi u potpunosti koncept integralne prevencije ikontrole zaga|ivanja. Klju~ni problemi koji se odno-se na dosada{nju implementaciju zahtijeva IPPC Di-rektive u na{oj zemlji su:

Zakoni o za{titi okoli{a i postoje}i pravilnici o pogo-nima i postrojenjima kombinuju zahtjeve EIA, IPPCi SEVESO II direktiva u jednu proceduru koja rezul-tira u kona~nici komplikovanom procedurom i ne-jasnom listom pogona i postrojenja kojima trebadozvola, a ~iji pragovi su u nekim slu~ajevima ni`i istriktniji od onih u EU.Okolinska dozvola treba sadr`avati GVE za zaga-|uju}e materije. GVE, ekvivalentni parametri i te-hni~ke mjere se trebaju bazirati na BAT-ima. Tamogdje standardi kvaliteta okoli{a zahtijevaju striktnijeuslove, koji se mogu dosti}i kori{tenjem BAT-ova,dodatne mjere se trebaju propisati u dozvoli. Oviaspekti nisu dobro pokriveni u dozvolama.Ne postoji metodologija za jednozna~no odre|iva-nje kriterija koji trebaju biti zadovoljeni pri odlu~iva-nju o BAT-ima za procesnu industriju u specifi~nomtehno-ekonomskom, socijalnom i okoli{nom okru-`enju BiH.Evidentno je da ve}ina zainteresiranih strana u BiH,uklju~uju}i one koji apliciraju za dozvole, kao i onekoji ih izdaju, imaju nedovoljan nivo znanja o BAT-ima.Najve}u prepreku efikasnijem provo|enju odredbizakona, predstavlja objektivno mali broj zaposle-nih, nedovoljno izgra|eni kapaciteti i stru~na zna-nja osoblja u ministarstvima koji se bave ovom pro-blematikom. Zna~ajna prepreka je i nedostatan potrebni nivoznanja, kako u savjetni~kim i in`enjerskim organi-zacijama, tako i u samim industrijama koje su po-dnosioci zahtjeva za dozvole. Korektivne mjere, nadzor, ekonomski instrumenti itr`i{na politika pokazuju se nedovoljno efikasnim upostizanju ciljeva Direktive.

Preporuke i mjere koje se mogu dati u cilju rje-{avanja prethodno navedenih problema su:

Izvr{iti transpoziciju preostalih zahtijeva IPPC Dire-ktive u postoje}e propise. Dopune na postoje}epravilnike sa listom pogona i postrojenja su neop-hodne. One trebaju uklju~iti izme|u ostalog popisIPPC pogona i postrojenja u skladu sa izvornim izDirektive, popis kriterija za pogone i postrojenja ko-ja su predmet dozvole a za koje primjena BAT-ovanije obavezuju}a (ne-IPPC pogoni i postrojenja),kao i popratne procedure. Istra`ivanje usmjeriti ka utvr|ivanju optimalnog in-stitucionalnog okvira i ekonomskih instrumenata. Izvr{iti transpoziciju postoje}ih EU GVE i standardakvaliteta okoli{a u doma}e propise.

Istra`ivanje usmjeriti na odre|ivanje kriterija kojitrebaju biti zadovoljeni pri odlu~ivanju o BAT-ima uspecifi~nom tehno-ekonomskom, socijalnom i oko-li{nom okru`enju u BiH.Specificirati i izraditi preostale tehni~ke upute oBAT-ima za IPPC pogone i postrojenja.Bazirano na zahtjevima IPPC Direktive, uspostavitipravila za regulisanje buke koja poti~e od industrij-skih pogona i postrojenja, uklju~uju}i i GVE i meto-de mjerenja.Obezbijediti provedbu i kontrolu sistema izdavanjadozvola uklju~uju}i i odgovornosti.Obezbijediti obuku inspekcijskog osoblja na svimnivoima.Obezbijediti adekvatnu standardizaciju institucija ilaboratorija za mjerenje emisija u okoli{,Obezbijediti jedinstveno tuma~enje pravnih odre-dbi i koordinaciju izme|u pravnih akata.Specifi~na istra`ivanja obrazovnog sistema usmje-riti u pravcu definiranja optimalnog obrazovnogprograma svih nivoa obrazovanja koji }e pomo}i uprocesu prilago|avanja zahtjevima IPPC Direktive. Oja~ati kapacitete u resornim ministarstvima za{ti-te okoli{a koji rade na implementaciji zakona i pod-zakonskih akata, te izdavanju integralne okolinskedozvole i vo|enju RZ.Obezbijediti transparentnost i dostupnost podata-ka o emisijama i zaga|iva~ima iz industrije putemRZ {iroj javnosti.Oja~ati svijest i kapacitete ljudskih resursa u indus-triji, te obezbijediti kontinuiranu obuku o integralnojprevenciji i kontroli zaga|ivanja kori{tenjem BAT-ova.

U BiH je industrija generalno nespremna, te jepotrebno napraviti strategiju prilagodbe industrijezahtjevima IPPC Direktive. Za pokrivanje tro{kovaprilagodbe BiH industrije zahtjevima Direktive, najve-}i teret }e ponijeti sama industrija. S druge strane, uodre|enoj mjeri mogu se koristiti i bud`etski izvori(Fond za za{titu okoli{a), kao i uspostava javno - pri-vatnog partnerstva za javna preduze}a.

Operatori industrijskih postrojenja nisu u potpu-nosti informisani o obavezama koje }e proiza}i zanjih iz usvajanja cjelokupne pravne ste~evine EU uBiH. O~it je nedostatak jasne strategije sistemskoguvo|enja mjera za{tite okoli{a, prilago|ene stvarnimmogu}nostima dru{tva, a na kojoj se mora raditi ubudu}nosti.

Primjena svih odredbi IPPC Direktive u BiH, za-sigurno zahtijeva du`i vremenski period za prilago-|avanje, obu~ene ljudske potencijale i zna~ajna fi-nansijska sredstva. Stru~na znanja i nauka, uz speci-fi~na istra`ivanja prilago|ena na{im uslovima, moguzna~ajno pomo}i industriji i doprinijeti konkretnijim

43VODA I MI BROJ 68

rje{enjima i skra}enju vremena prilago|avanja. Sobzirom na trenutno ekonomsko, ekolo{ko, tehni-~ko, tehnolo{ko i administrativno okru`enje na{e ze-mlje, za o~ekivati je da }e ovaj proces znatno du`etrajati u pore|enju sa drugim tranzicijskim zemljamakoje su pristupile EU.

U skladu sa informacijama prezentiranim u radumogu}e je do}i do sveukupnih zaklju~aka koji seodnose na okolinske tehnologije i u~inak u industrijiprerade povr}a i vo}a, odnosno generalno u pre-hrambenoj industriji u BiH. Zaklju~ci su sljede}i:

Zaposlenici u industrijama prerade povr}a i vo}a,odnosno generalno u prehrambenoj industriji, nisusvjesni niti su obu~avani po pitanju uticaja njihovihproizvodnih aktivnosti na okoli{, te njihovoj vlastitojodgovornosti u procesu sprje~avanja nastankaemisija. Industrije ne vode redovnu evidenciju o potro{njivode i energije, te o potro{nji po jedinici proizvoda.Uobi~ajna praksa je da se instalira samo jedan vo-domjer na ulazu u preduze}e, kojim se mjeri zaje-dni~ka potro{nja svih potro{a~a u krugu industrije.Ista situacija je i sa potro{njom energije. Koli~ine otpada koje nastaju u industriji su naj~e{-}e nepoznanica. Ne vodi se evidencija o koli~ina-ma i vrstama otpada. U prehrambenoj industriji, emisije se uglavnomodnose na one iz kotlovnica koje se koriste za proi-zvodnju tople vode, pare i grijanje. Ove emisije uzrak iz kotlovnica ne doprinose zna~ajnijem poras-tu zaga|enja zraka u podru~jima u kojima se nala-ze. Klju~ni okolinski problem u industriji prerade po-vr}a i vo}a predstavlja ispu{tanje otpadne vode vi-sokog organskog optere}enja, i to naj~e{}e direk-tno u okoli{, bez adekvatnog pre~i{}avanja te vo-de. Tako|er se ne vodi ni evidencija o koli~inamaotpadnih voda koje se ispu{taju u okoli{. Monito-ring kvaliteta otpadne vode se radi, ali tek jednomu dvije godine kako je propisano zakonskim propi-sima iz oblasti voda, i to radi pla}anja vodoprivre-dne naknade. Redovan monitoring GVE u tehnolo-{kim otpadnim vodama se jo{ uvijek ne vr{i.Industrije praktikuju veoma mali broj mjera zasprje~avanje nastanka zaga|enja, i to uglavnomone koje ne zahtijevaju zna~ajna finansijska ulaga-nja. Veoma mali broj preduze}a praktikuje pono-vnu upotrebu i recikliranje vode, te imaju ugra|enCIP sistem pranja i praktikuju neke od mjera prepo-ru~enih evropskim BAT-ovima.

U kontekstu budu}e primjene BAT-ova u indus-triji proizvodnje ~ipsa, prioritet trebaju imati BAT-ovikoji su bazirani na konceptu prevencije zaga|ivanjatj. izbjegavanja i sprje~avanja nastajanja otpadnihvoda, te smanjenja tereta zaga|enja istih, ali na izvo-

ru, tj. na mjestu njegovog nastanka. Istra`ivanje po-kazuje da primarni tretman otpadnih voda uglavnomnije dovoljan da bi se dobili parametri kvaliteta eflu-enta koja propisuju va`e}i pravilnici. Otpadna vodaiz industrije proizvodnje ~ipsa je bogata organskommaterijom, {to zna~i da je visoko biorazgradljiva, teda je biolo{ki tretman me|u boljim opcija za postiza-nje optimalnih rezultata, a {to je pokazalo i provede-no istra`ivanje sa dosta velikom efikasno{}u pre~i{-}avanja.

Membranske tehnologije se danas sve vi{e ko-riste za pro{irenje, odnosno rekonstrukciju postoje-}ih konvencionalnih ure|aja za pre~i{}avanje otpa-dne vode sa aktivnim muljem. S obzirom na trenutnusituaciju vezanu za tretman otpadne vode u industri-jama za preradu vo}a i povr}a u BiH, ovo bi mogaobiti jedan od pravaca kojim industrija mo`e krenuti.Kod obrade industrijskih otpadnih voda posti`e se vi-soka u~inkovitost obrade, a obra|ena voda zadovo-ljava minimalno kriterije vode u kojoj je dozvoljenokupanje, a posti`u se i velika smanjenja odre|enih fi-zi~ko hemijskih parametara (BPK5, HPK, ukupne su-spendovane materije, mutno}a, ukupni azot i fosfor){to omogu}ava povrat te vode ponovo u odre|enedijelove procesa. MBR tehnologija je automatiziranai jednostavna za odr`avanje, isplativa, fleksibilna idosta pouzdana. Ona omogu}ava u prehrambenojindustriji recikliranje efluenta u proces za higijenskimanje zahtjevne operacije, ~ime se ne samo {tedeprirodni resursi, ve} preduze}e u{tedom na potro{njivode iz sistema za vodosnabdijevanje ostvaruje iekonomsku korist.

Ekonomija igra klju~nu ulogu u cjelokupnom IP-PC procesu. Ekonomska odr`ivost treba biti klju~nipreduslov u definisanju i izboru nekog BAT-a. Kojemjere smanjenja zaga|ivanja su ekonomski i okoli-{no prihvatljive mogu}e je utvrditi putem indikatora,koji upore|uju tro{kove izvo|enja BAT-ova sa rele-vantnim faktorima.

U okolnostima koji vladaju u BiH, bilo koja od te-hnika za sekundardni tretman tehnolo{kih otpadnihvoda i dalje predstavlja ogromnu investiciju i optere-}enje za prehrambenu industriju, te se ona i ne odlu-~uje za rje{avanje ovog klju~nog okolinskog proble-ma. S druge strane, trenutni zahtjevi za GVE u tehno-lo{kim otpadnim vodama, te standarda kvaliteta vo-da, su dosta strogi, a nadle`ne agencije za vodnapodru~ja su odlu~ne u postavljanju zahtjeva industri-ji da po{tuje va`e}e propise, {to se potvr|uje i u iz-datim vodnim aktima. Za na{e specifi~no tehno-eko-nomsko i socijalno okru`enje jo{ uvijek je najprihva-tljivija tehnika za tretman tehnolo{kih otpadnih vodasa aktivnim muljem, unato~ njenim brojnim nedosta-cima i manama (tj. ne mo`e obezbijediti povrat eflu-enta u neki dio proizvodnog procesa). Me|utim, uko-liko se `eli istinski i}i naprijed, moraju se u BiH po~e-ti razmatrati i naprednije tehnologije (kao {to je npr.MBR), koje su se na EU tr`i{tu, te u zemljama u okru-

44VODA I MI BROJ 68

`enju, pokazale kao efikasne, okoli{no prihvatljive, ukona~nici i ekonomski isplatljive, a sa kojima se mo-`e ostvariti povrat otpadne vode i odre|ene u{tede uprirodnom resursu, kojeg je zbog neracionalnog tro-{enja i prevelikog zaga|ivanja sve manje raspolo`i-vo u EU i svijetu. Trenutna ekonomska situaciju uBiH, kao i u industrijskom sektoru prerade vo}a i po-vr}a, nije povoljna pa nije ni realno o~ekivati da seMBR tehnologija, koja ima mnoge prednosti u odno-su na tretman sa aktivnim muljem, po~ne ubrzo im-plementirati i u na{oj zemlji. Me|utim, sve njene po-zitivne karakteristike i prednosti u odnosu na drugebiolo{ke tretmane, daju joj zna~ajnu prednost i viso-ko mjesto na EU tr`i{tu, te otvaraju i vrata za razma-tranje modela njene postepene primjene i u BiH.

Integralna okolinska dozvola bazirana na princi-pu integralne prevencije i kontrole zaga|ivanja krozprimjenu najboljih raspolo`ivih tehnika ne smije bitiko~nica ili smetnja u razvoju privrede u Bosni i Her-cegovini, ve} instrument kojim }e se za{titi okoli{ izdravlje ljudi, te omogu}iti izvoz u EU.

LITERATURA[1] Aantrekker, E.D., Padt, A., Boom R.M. (2003). Modelling the

effect of water recycling on the quality of potato products. In-ternational Journal of Food Science and Technology 38,427–434.

[2] Acharya, C., Nakhla, G., Bassi, A. (2006). Operational Opti-mization and Mass Balances in a Two-Stage MBR TreatingHigh Strength Pet Food Wastewater. Journal of Environmen-tal Engineering 132.

[3] Agencija RS za okolje (2006). Kazalci okolja 2005, Publikaci-ja, Ljubljana.

[4] Agencija za statistiku BiH (2007). Industrijska proizvodnja uBiH za period 2004 - 2007, Tematski bilteni, Sarajevo.

[5] Bennett, A. (2005). Membranes in industry: facilitating reuseof wastewater. Filtration+Separation, October 2005.

[6] BD (Br~ko distrikt) (2004). Zakon o za{titi `ivotne sredine(“Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH”, br. 24/04, 1/05).

[7] BosnaS-oil Services Company, IPSA, Institut za hidroteniku(2007). Strategija za{tite okoli{a FBiH 2008-2018, Sarajevo,’07. god.

[8] Catarino, J., Mendonça, E., Picado, A., Anselmo, A., Nobreda Costa, J., Partid`rio, P. (2007). Getting value from was-tewater: by-products recovery in a potato chips industry. Jo-urnal of Cleaner Production 15, 927-931.

[9] Cicek, N. (2003). A review of membrane bioreactors and the-ir potential application in the treatment of agricultural was-tewater. Canadian Biosystems Engineering 45, 37-49.

[10] Cicek, N., Dionysiou, D., Suidan, M.T., Ginestet, P., Audic,J.M. (1999). Performance deterioration and structural chan-ges of ceramic membrane bioreactor due to inorganic abra-sion. Journal of membrane Science 163, 19-28.

[11] Cote et al. (2003). Immersed membranes options for waterreuse. International Desalination Association - World Con-gress on Desalination and Water Reuse “Desalination: Thesource of sustainable water supplies”, September 28-Octo-ber 3, 2003, Paradise Island, Bahamas.

[12] Delegcija Evropske Komisije u BiH (2009). http://www.euro-pa.ba/?akcija=clanak&CID=21&jezik=1&LID=36. Informa-cija preuzeta sa interneta

[13] Eaton, A.D., Clesceri, L.S., Greenberg, A.E. (1995). Standar-ds methods for the examination of water and wastewater –19th Edition. Published by APHA, AWWA and WEF.

[14] EC (European Commission), Europe (2009). http://ec.euro-pa.eu/environment/air/pollutants/stationary/ippc/index.htm.Informacija preuzeta sa interneta.

[15] EC (European Commission), Europe (2009). http://ec.euro-pa.eu/environment/air/pollutants/stationary/ippc/ippc_in-dic_permits.htm. Informacija preuzeta sa interneta.

[16] EC (European Commission), Europe (2009).http:/www.eper.cec.eu.int/eper/documents/EPER%20Re-view%20report,%20final.pdf. Informacija preuzeta sa interneta.

[17] EC (European Commission), DG Enlargement (2008). Pro-gress monitoring for potential Candidate Countries and theFormer Yugoslav Republic of Macedonia, 2007-2008, Year 2,Progress Monitoring Report, FBiH and RS, september ’08.

[18] EC (European Commission) (2008). Joint Research Centre,Institute for Prospective Technological Studies. C/ Inca Gar-cilaso, s/n 41092 Seville, SPAIN.

[19] EC (European Commission), Europe (2007). Proposal for aDirective of the European Parliament and of the Council onindustrial emissions (Integrated pollution prevention andcontrol)(recast), Brussels, 21.12.2007, COM(2007)844 final;2007/0286 (COD).

[20] EC (European Commission) (2007). Proposal for a Directiveof the European Parliament and of the Council on industrialemissions (Integrated pollution prevention and control)(re-cast),Brussels, 21.12.2007, SEC(2007)1679.

[21] EC (European Commission) (2006). Integrated pollution pre-vention and Control, Reference document on best availabletechniques in the food, drink and milk industries, august2006.

[22] EC (European Commission) (2005). Izvje{taj Komisije vije}ui parlamentu Evrope o implementaciji IPPC Direktive(96/61/EC), Brussels, 03.11.2005.COM (2005) 540 final.

[23] EC (European Commission) LIFE Third Countries program(2005). Projekat “Ja~anje kapaciteta za primjenu integralneprevencije i kontrole zaga|ivanja - IPPC-BiH”, I izvje{taj oprogresu - August ’06;Sredi{nji izvje{taj – Juli 2007; Finalniizvje{taj -Novembar ’08, Institut za hidrotehniku GF u Saraje-vu, Mart 2006-August 2008.

[24] EC (European Commission) (2003). LIFE Focus publication,Industrial pollution, European solutions: Clean technologies,LIFE and Directive on integrated pollution prevention andcontrol (IPPC Directive).

[25] EC (European Commission) (2002). Odluka 1600/2002/ECParlamenta i Vije}a Evrope od 22. jula 2002.

[26] EC (European Commission) (2002). Odluka 1513/2002/ECParlamenta i Vije}a Evrope od 27. juna 2002.

[27] EC (European Commission) Publication (1997). ComplianceCosting for Approximation of EU Environmental Legislationin the CEEC, EDC, ltd. Ireland, EPE asbl, Belgium, April ’97.

[28] EIPPCB (European IPPC Bureau) (2009). http://eip-pcb.jrc.es/reference/index.html. Informacija preuzeta sa in-terneta.

[29] Environment Agency of UK (2001). Guidance for the Foodand Drink Sector, Sector Guidance Note IPPC S6.10, str. 62.(http://www.environment-agency.gov.uk/static/documen-ts/10-GEHO1205BJZJ-e-e.pdf).

[30] EU (European Union) EUR-Lex (2009). IPPC Direktiva(2008/1/EC) od 15 januara 2008. godine. http://eur-lex.euro-pa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32008L0001:EN:NOT.

[31] EU (European Union) EUR-Lex (2009). http://eur-lex.euro-pa.eu/JOHtml .do?ur i=OJ%3AL%3A2008%3A024%3ASOM%3AEN%3AHTML. Informacija preuzeta sa interneta.

[32] EU (European Union) (2008). Izvje{taj o napretku BiH u2008. godini. Strategija pro{irenja i klju~ni i zazovi 2008-2009. SEC (2008)2693 final, Brisel, 5. novembar 2008.g.

[33] EU (European Union) CARDS program za BiH (2005). Fun-kcionalni pregled sektora okoli{a u BiH, Zavr{ni izvje{taj,Agriconsulting S.p.A., April ’05. god.

45VODA I MI BROJ 68

[34] EU (European Union) CARDS program (2004). Projekat “Po-dr{ka ja~anju kapaciteta za okolinsko upravljanje u BiH”, PMInt. UK, REC-BiH, (2004-2005).

[35] FBiH (Federacija Bosne i Hercegovine). Federealno ministar-stvo okoli{a i turizma (2009).http://www.fmoit.gov.ba//in-dex.php?option=com_content&task=view&id=18&Ite-mid=140

[36] FBiH (Federacija Bosne i Hercegovine)(2006). Zakon o voda-ma, “Slu`bene novine FBiH”, broj 70/06.

[37] FBiH (Federacija Bosne i Hercegovine) (2003). Zakon o za-{titi okoli{a, “Slu`bene novine FBiH”, broj 33/03.

[38] Ghyoot, W., Verstraete, W. (1999). Reduced sludge producti-on in a two-stage membrane-assisted bioreactor. Water Re-search 34, 205-215.

[39] Guo, I., Lin. K.C. (1990). Anaerobic treatment of potato-pro-cessing wastewater by a UASB system at low organic loadin-gs. Water Air and Soil Pollution 53, 367-377.

[40] Hadjivassilis, I., Gajdos, S., Vanco, D., Nicolaou, M. (1997).Treatment of wastewater from the potato chips and snacksmanufacturing industry. Water Science and Technology 36,329-335.

[41] Institute European Environmental Policy (IEEP) (2008). Com-mission Proposes Revision to IPPC and Other IndustrialEmissions Directives, January 2008.

[42] Jahi}, M. (1990). Kondicioniranje voda, Sarajevo.[43] Lasik, M., Nowak, J., Kent, C. A., Czarnecki, Z. (2002). Asses-

sment of Metabolic Activity of Single and Mixed Microorga-nism Population Assigned for Potato Wastewater Biodegra-dation. Polish Journal of Environmental Studies 11, 719-725.

[44] Lesjean, B., Luck, F. (2005). Assessment of the membrane bi-oreactor technology and European market outlook. KWBgGmbH. (http://www.idswater.com/water/europe/Membra-ne_Technology/12/1/papers.html)

[45] Local Government Association (LGA) (2008). EU environ-ment policy 2008.

[46] Malladi, B., Ingham, S.C. (1993). Thermophilic aerobic trea-tment of potato-processing wastewater. World Journal of Mi-crobiology and Biotechnology 9, 45-49.

[47] MBR Network (2009). Informacija preuzeta sa interneta.http://www.mbr-network.eu/mbr-projects/index.php .

[48] Mishra, B.K., Arora, A., Lata. (2004). Optimization of a biolo-gical process for treating potato chips industry wastewaterusing a mixed culture of Aspergillus foetidus and Aspergillusniger. Bioresource Technology 94, 9–12.

[49] Mi{~evi}, M., Aquatis, d.o.o. Banja Luka. Katalog UltraClearBioPlant systems- Evropski proizvo|a~ Devise EngineeringS.A., Athens, Greece sa licencom EEC Europe LTD VelikaBritanija.

[50] Ra|enovi}, J., Mato{i}, M., Mijatovi}, I., Petrovi}, M., Barce-lo, D. (2008). Membrane Bioreactor (MBR) as an AdvanceWastewater Treatment Technology . Hdb Env Chem Vol. 5,Part S/2, pp. 37-101.

[51] Reicherter (1999). Kosten und Betriebsdaten von Klein-kläranlagen. Seminar des Bayerischen IndustrieverbandsSteine und Erden e.V., 6 October 1999, Hirschaid, Germany.

[52] Republika Hrvatska (2002). Nacionalna strategija za{tite oko-li{a i Nacionalni plan djelovanja za okoli{, Republika Hrvat-ska, (NN 46/2002, NEAP-Nacionalni akcioni okoli{ni plan.

[53] Roeleveld, P.J., Loosdrecht, M.C.M. (2002). Experience withthe guidelines for wastewater characterization in The Nether-lands. Water Science and Technoogy 45, 77-87.

[54] Rosemberger, S., Laabs, C., Lesjean, B., Gnirss, R., Amy, G.,Jekel, M., Schrotter, J.C. (2006). Impact of colloidal and so-luble organic material on membrane performance in mem-brane bioreactors for municipal wastewater treatment. WaterResearch 40, 710-720.

[55] RS (Republika Srpska), Republi~ka uprava za inspekcijskeposlove (2007). Izvje{taj o uspostavljanju, radu i efektima ra-

da Republi~ke uprave za inspekcijske poslove za period od03.2006-09.2007. godine.

[56] RS (Republika Srpska) (2006). Zakon o vodama (“Slu`beniglasnik RS”, br. 50/06).

[57] RS (Republika Srpska) (2002). Zakon o za{titi `ivotne sredi-ne-Pre~i{}eni tekst (“Slu`beni glasnik RS”, br. 53/02, 28/07).

[58] Rumora, D., Vizentin, G. (2008). Analiza primjenjivosti MBRtehnologije. Almes-eko, d.o.o., Rijeka.

[59] Sayed, S.K.I., El-Ezaby, K.H., Groendijk L. (2005). Treatmentof potato processing wastewater using a membrane bioreac-tor. Proceedings of the 9th International Water TechnologyConference, IWTC9-2005, Sharm El-Sheikh, Egypt.

[60] Schärer, B. (2002). How to Determine Economically Viable,The Economic Consequences of the IPPC Directive –Wor-kshop of the European Parliament, 16 May 2002, Brussels,Federal Environmental Agency, Berlin.

[61] Schrotter, J.C., Leparc, J., Rapenne, S. (2009). Internationalcase studies using membrane technology for IntegratedWater Cycle Management . Water Research Centre of Veolia,France. Workshop “Membrane Technologies for alternativeWater Resources”, 5th March 2009, Thessaloniki, Greece.

[62] Sim~i}, H. (2002). Procesi obrade otpadnih voda, JU Javnabiblioteka Lukavac.

[63] Simon~i~, V , Cacanosski, M. (2006). Izazovi ulaska u EU zaprivredne subjekte, EnE06 KONFERENCIJA, Beograd, 06. li-panj ’06. godine.

[64] [arac, M., [arac, S., Jankovi}, V. (2006). Laguniranje. ^aso-pis Voda i mi, JP za vodno podrru~je slivova rijeke Save,2006, godina 10, broj 48, str. 14-26.

[65] Tu{ar, B. (2008). Pro~i{}avanje otpadnih voda. Hrvatska vo-doprivreda, Zagreb, svibanj 2008. godi{te, XVII, broj.185, str.30-33.

[66] Tu{ar, B. (2008). Pro~i{}avanje otpadnih voda. Hrvatska vo-doprivreda, Zagreb, travanj 2008. godi{te, XVII, broj.184, str.26-28.

[67] Tu{ar, B. (2008). Pro~i{}avanje otpadnih voda. Hrvatska vo-doprivreda, Zagreb, velja~a 2008. godi{te, XVII, broj.182, str.47-51.

[68] Tu{ar, B. (2007). Pro~i{}avanje otpadnih voda. Hrvatska vo-doprivreda, Zagreb, studeni 2007. godi{te, XVI, broj.179, str.13-15.

[69] Tu{ar, B. (2007). Ure|aji za pro~i{}avanje otpadne vode.Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, o`ujak 2007. godi{te, XVI,broj.171, str. 62-63.

[70] Tu{ar, B. (2007). Ure|aji za pro~i{}avanje otpadne vode.Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, svibanj 2007. godi{te, XVI,broj.173, str. 63-64.

[71] USAID (United State Agency for International Development)(2004). LAMP projekat: Povezivanje poljoprivrednih proizvo-|a~a sa tr`i{tem, maj ’04.

[72] Wambeke, M.V., Grusenmeyer, S., Versrtraete, W., Longry, R.(1990). Sludge bed growth in an UASB reactor treating pota-to processing wastewater. Process Biochemistry Internati-onal 25, pp 181-186.

[73] Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (2007). Izvje{tajo rezultatima ispitivanja tereta zaga|enja otpadnih voda izra-`enog preko ekvivalentnog boja stanovnika – EBS-a za pre-dmetnu fabriku.

[74] Zavod za statistiku FBiH (2009). Saop}enje, broj 9.2., Godi-na II, Sarajevo, 16.03.2009. god.

Skra}ena verzija magistarskog rada – Cjeloviti magistarski radje dostupan na http://www.heis.com.ba/home.php?kategori-ja=4&podkategorija=72&lang=ba. Magistarski rad je odbra-njen na Gra|evinskom fakultetu Univerziteta “D`emal Bijedi}”u Mostaru, 07.07.2009. godine.

Komisija za izradu i odbranu rada bila je u sastavu: Prof. dr Fu-ad ]atovi}, dipl.in`.tehn. – mentor; Em. Prof. dr Mehmed Sa-ri}, dipl.in`.gra|.; Prof. dr Tarik Kupusovi}, dipl.in`.gra|.

46VODA I MI BROJ 68

Definicije i procjena su{a edostatak vode (water scarcity) definisanje kao neuskla|enost izme|u ponude i po-tra`nje iskoristivih resursa vode.

Nesta{ice vode mogu biti:

i) strukturalne – uslijed oskudnosti prosje~nih vode-nih resursa u usporedbi sa rastu}om potra`njom;

ii) slu~ajne – uzrokovane manjkom prirodnih resursakao {to su su{e ili privremeno ekstremno visokapotra`nja;

iii) fizi~ke – potra`nja mnogo vi{a od raspolo`ivih re-sursa i

iv) socio-ekonomske – uzrokovane sturkturalnim ilipovremenim nedostacima u sistemu snabdijeva-nja (nesta{ica struje, o{te}enja ili nesre}e).

Procjena situacije nesta{ice vode zahtijeva defi-nisanje prostornih (spatial) i vremenskih parametarakao i analizu sistema resursa i referentnu potro{njuvode, kako bi se napravila sada{nja ili projiciranausporedba raspolo`ivih resursa i potra`nje.

Mjerenje stepena nesta{ice vode (gravity de-gree) bazira se na razlici izme|u raspolo`ivih resur-sa i potra`nje, trajanju nesta{ice i veli~ini pogo|enogpodru~ja, kao i na socio-ekonomskim poslijedicama.

Pri procjeni situacije nesta{ice vode uobi~ajenoje kori{tenje dva me|usobno ~vrsto povezana ma-kroekonomska indikatora, resursi vode po glavi sta-novnika (water resources per capita): indeks tenzije(water stress) sa vrijednostima manjim od 1.000 m3

godi{nje i nesta{ica vode < 500 m3 godi{nje.

m3 u jednoj godini u odnosu na obnovljive priro-dne resurse vode u prosje~noj godini. Grani~ne vri-jednosti ovog indikatora odre|uju se u zemljamagdje se najve}i dio potra`nje za vodom zadovolja-va navodnjavanjem i gdje je u praksi mogu}e isko-ristiti samo dio prirodnih resursa, {to je svojsvenoza mediteransko podru~je.indeks eksploatacije resursa (resources exploitati-on index): omjer (%) iskori{tenosti resursa i obnov-ljivih prirodnih resursa vode sa vrijedno{}u iznad50% ukazuje na postojanje tenzije, te na op{tu stru-kturalnu nesta{icu sa vrijedno{}u preko 100%, iakose danas u EU koristi jedini indikator za nedostatakvode WEI-Water

Exploitation Index – Indeks eksploatacije vode, ara~una se na nacionalnom nivou.

WEI daje inicijalnu ilustraciju stanja, ali ne i ko-rektnu sliku i situaciju u rije~nom bazenu.

NEDOSTATAK VODE I SU[E(WATER SCARCITY AND DROUGHTS)

47VODA I MI BROJ 68

N

]AMILA ADEMOVI], dipl. in`. gra|.

Za{tita od voda

Naj~e{}i nedostaci pri procjeni indikatora kojidovode do isuvi{e optimisti~nih pokazatelja odnosese na kalkulacije na nivou cijele dr`ave dovode doizjedna~avanja nejednakosi i time mogu prikriti lokal-ne tenzije i nesta{ice kao i referentne vrijednosti ko-je se odnose na prosje~ne resurse . Ova dva indika-tora su pogodna za strate{ko planiranje ukoliko se

temelje na demografskim projekcijama i planiranojpotra`nji za vodom odre|enoj na osnovu razli~itihscenarija.

Slike1.; 2. i 3. prikazuju zemlje Mediterana sa od-govaraju}im vrijednostima gore spomenutih indeksau 2000 i 2025 (prema “variable medij” Ujedinjenihnaroda – 2003.

48VODA I MI BROJ 68

Slika 1: Obnovljivi resursi vode po glavi stanovnika u zemljama Mediterana 2000-2025

Slika 2: Indeks eksploatacije obnovljivih resursa po zemljama 2000-2025

49VODA I MI BROJ 68

Slika 3: podzemne vode i eksploatacija

Slika 4:: Sekvence su{a za vrijeme prirodnih klimatskih varijacija

Izvor: Nationalni DroughtMitigation Centre, USA, Drought Watch

Postoje razli~ite definicije su{a, a jedna od njih je:

Su{a je privremana (abberation) aberacija, izme-|u prirodnih varijacija i mo`e biti proirodna opasnostod aridnosti, dugro~na ili prosje~na karakteristika kli-me.Su{e su generalno posmatrano rezultat kombi-nacije prirodnih faktora i mogu biti poja~ane antro-pogenim uticajem. Primarni uzrok su{a su padavinesa neravnomjernom distribucijom, intezitetom i defi-citom, i naravno vezom sa akumuliranjem, potreba-ma i kori{tenjem vode. Velike temperature i evapo-transpiracija mogu uzrokovati su{e.

Operational Definitions of Drought: Operacinal-na definicija su{a je vezana za doga|anja su{a i di-jeli se na: meteorolo{ku, hodrolo{ku, agromonsku(koje su{u posmatraju kao prirodno-fizi~ki fenomen)i socio(dru{tveno )-ekonomsku (vezanu za snabdije-vanje i potrebe za vodom, sa efektima nesta{ice vode).

Meteorolo{ka su{a je izra`ena preko padavina,vezana je regionalne klime, te se ne mo`e generalnoprihvatiti. Sekvence su{a pri klimatskim varijacijamadate su na slici 4.

Agronomska su{a je vezana za slu~aj nedovo-ljno vlage u tlu u odre|enom vremenskom razdobljui za odre|ene kulture. Poslije meteorolo{ke su{e sli-jedi agronomska su{a. Ne navodnjavana podru~jasu prva koja poga|a su{a.

Operacinalna definicija za agrarnu su{u kompa-rira dnevne vrijednosti padavina sa evapotranspiraci-jonim odnosom , kako bi se definisao odnos gubljenjavla`nosti tla i izrazile veze istih na pona{anje biljke.

Hidrolo{ka su{a je vezana za deficit vode na po-vr{inskim vodama. Determinisana je mjerenjem te~e-nja u otvorenim tokovima i jezerima, akumulacijamai podzemlju..

Klimatske promjene tako|e dovode do hidrolo-{kih su{a, ali i drugi faktori kao {to su; kori{tenje ze-mlji{ta, degradacija zemlji{ta, izgradnja brana i aku-mulacija.

Socio-ekonomske su{e zavise od vremena iprostora i vezane su za snabdijevanje i potrebe zavodom. Javljaju se onda kada potrebe za vodom bu-du ve}e od mogu}nosti, odnosno kada su vezane zaklimatske uslove i nedostatak vode.

Prirodne klimatske varijacije redukuju prirodneproticaje u rijekama, doticaje u akumulacije i jezera,smanjuju vla`nost zemlji{ta, pogor{avaju uslove `i-vota za divlja~, dovode do smanjenja vode u zemlji-{tu, smanjuju}i biomasu i `etvu, redukuje infiltraciju ioticaje, podzemne vode. Visoke temperature, vjetar,du`i sun~ani periodi pove}avaju evaporaciju i tran-spiraciju. Slika 5. prikazuje padavine, evapotranspi-raciju I infiltraciju (u podzemlje) ([vicarska).

Upravljanje su{ama (Drought Management):Za razumjevanje definicija upraljanja su{ama ( Dro-ught Management), neophodno je poznavati termi-nologiju kao: upravljnje rizikom , hazard i ubla`ava-

nje su{e.Hazard – opasnost u slu~aju su{a, a vezan je za

vjerovatno}u redukcije u snabdijevanju vodom ne-adekvatne potrebama.

Uticaj su{a: su{a ima specifi~an uticaj na ekono-miju, dru{tveni `ivot i okoli{ sa simptomima ranjivosti.

Ranjivost je magnituda gubitaka rezultirana po-tencijalnim {tetama.

Rizik je rezultat opasnosti po nekoga ili ne{to, aisti su izlo`eni ranjivosti.

Sposobnost suo~avanja sa rizikom: Sposo-bnost je kombinacija svih nastojanja i raspolo`ivihresursa sa kojima je mogu}e smanjiti rizik i ubla`itikatastrofu.

Pripravnost : je smanjenje rizika kroz aktivnostii mjere preduzete unaprijed, sa ciljem osiguranja od-govornosti i smanjenje nepovoljnih uticaja na doga-|anja {teta.

Prevencija: je smanjenje rizika kroz aktivnostikoje omogu}avaju izbjegavanje uticaja na potencijal{tetnog doga|anja.

Ubla`avanje: je set strukturalnih i nestruktural-nih mjera poduzetih kako bi se limitirali nepovoljniuticaji i smanjili potencijali {teta.

Rano upozoravanje: podrazumjeva blagovre-meno informisanje kroz institucije, kako bi se podu-zele akcije za smanjenje rizika.

Krizni menad`ment: mora primjeniti takti~kemjere kako bi se suo~io sa problemima po nastupa-nju katastrofe.

Proaktivni menad`ment: donosi strate{ke mje-re, akcije planira unaprijed, a uklju~uju modifikacijuinfrastrukture, postoje}ih zakona i institucionalnihsporazuma.

WFD - Water frame Directive i su{aWFD Water frame Directive (od 23 okt. 2000,

god)1 definisala je Evropski okvir za upravljanje vo-

50VODA I MI BROJ 68

Slika 5. padavine i podzemne vode – [vicarskaIzvor: (UNEP, 2004).

1 WFD-Directive 2000/60/EC of the European parliament andof the Council „– Okvirna direktiva o vodama„ – Okvirnadirektiva o vodama

dama i za{titu svakog hidrolo{kog sliva. Svrha ovedirektive je uspostavljanje okvira za djelovanje zaje-dnice na polju politike voda, a sa ciljem odr`avanja iobnove dobrog statusa voda (podzenmih i povr{in-skih voda) do 2015. WFD daje prioritete za o~uvanjeokoli{a kroz prakti~ne i konsultativne programe.

WFD zahtijeva izradu Planova upravljanja rije-~nim slivom 2009. g., i izradu Programa mjera, im-plementaciju mjera datih u Progamu mjera 2012. g.

U segmentu poplava i su{a to podrazumjeva:

Spre~ava dalje pogor{anje(deterioration), {titi ipobolj{ava stanje akvati~nih ekosistema, i u skla-du s njihovim potrebama za vodom, terestri~nihekosistema i mo~varnih podru~ja direktno zavi-snih od ekosistema (~lan 1a i 4.) Promovira odr`ivo kori{tenje voda bazirano nadugoro~noj za{titi raspolo`ivih vodnih resursa(~lan 1b.)Doprinosi ubla`avanju posljedica od poplava i su-{a (~lan 1e.)Doprinosi obezbje|enju dobrog kvaliteta povr{in-skih i podzemnih voda, kao potrebe za odr`ivi ba-lans i ravnomjerno kori{tenje voda.

Zahtijev WFD je „dobar kvantitativni status“ pod-zenmih vodnih tijela, (balansiranje sa vje{ta~kim pri-hranjivanjem), poma`u}i raspolo`ive vodne re`ime iu situacijama nesta{ice voda. Nivo podzemnih vodane smije biti predmet antropogenih alteracija (altera-tions), jer iste mogu imati veliki uticaj na povr{inskevode, posebno na kvalitet i njihov ekolo{ki status.

Tako|e je bitno da se obezbijede minimalne ko-li~ine vode za ekosisteme za konzervaciju i za{titu ,kao i omogu}avanje odr`ivog kori{tenja vodnih re-sursa pri upravljanju parcijalnim ekosistemima .

Po{tivaju}i pravila WFD, zemlje ~l anice EU, suodgovorne za za{titu, odr`avanje i obnovu (kvaliteta)svih povr{inskih voda a u cilju postizanja dobrog sta-tusa voda. To }e se posti}i kroz implementaciju mo-nitoring programa (~lan 8.) i to kroz:

volumen i nivo vode ili protok, u mjeri relevantnojza ekolo{ki i hemijski status vode i ekolo{ki poten-cijal iekolo{ki i hemijski status vode i ekolo{ki potencijal(properly speaking) - stru~no (nau~no) definisanMonitoring mora biti u skladu sa zahtijevima iz Ane-ksa V.

Groundwater Daughter Directive2 je definisalazahtijeve (~lanom 17.1) za za{titu i kontrolu polucijepodzemnih voda.

WFD u cilju doprinosa ubla`avanju posljedicaod su{a zahtijeva definisanje kriterije za ranu dete-kciju i i upozorenja na su{e, kako bi pobolj{ali odr`i-vo upravljanje vodnim resursima.

WFD (~lan 4.6). : privremeno pogor{anje statusavodnih tijela u slu~aju vanrednih prirodnih uzroka(force majeure)- ekstremne poplave i su{e ili u slu~a-ju akcidentnih okolnosti se ne smatra kr{enjem zah-tjeva ove direktive. U takvim slu~ajevima neophodnoje ispunjenje uslova:

da su preuzeti svi prakti~ni koraci za spre~avanjedaljeg pogor{anja statusa i da se ne dovode u pi-tanje ciljevi ove direktive, teda su uslovi pod kojima se mogu proglasiti vanre-dne i nepredvidive okolnosti predvi|eni planomupravljanja slivom

Dugotrajne su{e su zato “razlog za izuze}e odzahtijeva za spre~avanje daljeg pogor{anja statusaili postizanja dobrog statusa (Preambula 32).

Dopunske mjere (~lan 11.5) , kao dodatak osno-vnim mjerama za postizanje ciljeva u skladu sa ~la-nom 4. Dio B Aneksa VI, sadr`i listu mjera koja semo`e dopuniti. Ove mjere su direktno vezane zaubla`avanje su{a i dio 5. Anaksa VI.

Dopunske mjere ~ine:

1) administrativne mjere; 2) ekonomske mjere; 3) kodeksi dobre prakse;4) obnavljanje i oporavak mo~varnih podru~ja; 5) kontrola zahvatanja vode;6) mjere za upravljanje zahtijevima za vodom7) podr{ka poljoprivrednoj proizvodnji koja podrazu-

mjeva kulture koje imaju male zahtijeve za vodomu podru~jima zahva}enim su{om; mjere za efika-sno i vi{estruko kori{tenje

8) podr{ka tehnologijama u industriji i tehnikama na-vodnjavanja koje {tede vodu;

9) vje{ta~ko prihranjivanje i dr. mjere.

Planiranje su{a i WFD: Razvijanje dugoro~nepolitike i akcionih planova za su{e mogu zna~ajnosmanjiti rizike pri pojavi ekstremnih vremenskih uslo-va.

^lan 13. WFD – za svako slivno podru~je }e seraditi Planovi upravljanja rije~nim slivom, koji sadr`e:

op{ti opis karakteristika podru~je rije~nog sliva, uskladu sa ~lanom 5. i Aneksom IIprikaz zna~ajnih pritisaka i uticaja ljudske akti-vnosti na status povr{inskih i podzemnih vodaIdentifikaciju i izradu karte z{ti}enih podru~ja uskladu sa ~lanom 6. i Aneksom IV

51VODA I MI BROJ 68

2 - directive 80/68/EEC - http://ec.europa.eu/environment/ water/water-framework/groundwater.html

Kartu mre`a monitoringa, uspostavljenih za svrheiz ~lana 8. Aneksa VListu ciljeva `ivotne sredine, u skladu sa ~lanom 4.Za povr{inske i podzemne vode i za{ti}ena po-dru~ja(uklju~uju}i posebne slu~ajeve definisane~lanom 4(4);(5), (6) i (7).Sa`et prikaz ekonomske analize kori{}enja voda,u skladu sa ~lanom 5. i Aneksom III.Sa`et prikaz Programa mjera, u skladu sa ~lanovi-ma 4. i 11.Prikaz mjera za provo|enje propisa o za{titi voda.Mjere za ispunjenje ~lana 7.Sa`et prikaz mjera za slu~aj akcidentnh zaga|e-nja i dr. mjerePopis svih detaljnih Programa i Planova upravlja-nja, podslivova, sektora , tipova voda, sa sa`etimprikazom sadr`aja itd.

Stoga Drought Management plans (DMP)- planupravljanja su{ama ili njegov dio mora biti suple-mentaran sa RBMP – planom upravljanja rije~nimslivom.

DMP – plan upravljanja su{ama mo`e biti ura-|en za razli~ite nivoe:

Nationalni nivo: sa fokusom na politi~ke, instituci-onalne nivoe, kao i na fondove za ubla`avanje ek-stremnih uticaja su{a.

Moraju se donositi strate{ke mjere:

Generalno dugoro~ne mjere se moraju fokusira-ti na nacionalni nivo mjera, kao i me|unarodnih mje-ra, iako se ova vrsta mjera mora definisati u Planovi-ma upravljanja rije~nim slivom.

Nacionalni nivo mjera mora determinisati global-ne indikatore kao nacionalni ili regionalni nivo sliva(mre`a indikatora koji mo`e primjera radi pove}atisu{e, te se tada koriste specijalni bud`eti).

Nivo rije~nog sliva: plan upravljanja su{ama jekomplementaran sa planom upravljanja rije~nimslivom.

DMP ima glavne ciljeve identifikovati i specifici-rati set takti~kih mjera za ubla`avanje uticaja {u{a,stoga, mjere uklju~uju potrebe za vodom i konzerva-cione mjere sa progresivnom primjenom WFD, kao imjere za postizanje dobrog statusa okoli{a, (okoli{niciljevi ~lan 4. WFD) RBMP uklju~uje Programe i mje-re za postizanje okoli{nih ciljeva (~lan 4. WFD) i mo-`e biti suplementaran sa detaljnijim Programima iDMP za pitanja sa prakti~nim aspektima upravljanjavodama.

Izuze}a “prolonged droughts”- dugoro~na su{aje pretstavljena u WFD kao “force majeure” rezultatvanrednih prirodnih uzroka. Dakle, “prolonged dro-ughts“ se javljaju u posebnim uslovima sa odgovara-ju}im indikatorima.

Lokalni nivo: takti~ke i urgentne mjere za obezbje-|enje snabdijevanja urbane vode, kao i mjere upo-zorenja.

Mediteranski izvje{taj o su{ama i nedostatku vode:

Defini{e akademske metode za evaluaciju dru{tve-ne ranjivosti bazirane na indikatorima koji uklju~ujumogu}nosti prihvatanja, (cope)-borbe sa su{ama iodgovornosti za su{e.Podr`avanje tehni~kih studija, ja~anja kori{tenja in-dikatora i deklaracija o su{ama

Operacionalne komponente defini{u sve vrsteaktivnosti, uklju~uju}i i dugoro~ne i kratkoro~ne akti-vnosti i mjere koje se mogu primjeniti kako bi se spri-je~ile i ubla`ile su{e.

Ove aktivnosti i mjere su klju~ne za planiranjesu{a i definisanje odgovornosti.

Operacionalne komponente uklju~uju nekolikoaspekata:

Pripravnost i rano upozoravanje (stalne mjera)Uspostava prioriteta kod su{nih periodadefinisati (Thresholds) - fakti~ko stanje su{a Evaluacija procesa za primjenu akcijaDefinisanje akcija

Primjer Okvirnog plana za specifi~ne situacije,sa razli~itim komponentama i metodologijama dat jana slici 6 – razvoj i revizija vodi~a za Plan upravljanjasu{ama

Drought management plan - Plan upravljanjasu{ama podrazumjeva stalne aktivnosti u dijalozimasa stakeholders-ima i uvjek je u progresu. Kako setehnologije razvijaju i novi programi, kako se institu-cionalne odgovornosti mijenjaju, tako se i plan uprav-ljanja su{ama reviduje i novelira.

Akcije: Mogu}nost implementacije akcija u sva-kom slu~aju determinisana je legislativom i instituci-onalnim okvirima. Primjer za istu dat je na slici 7- Pri-mjer akcija implementacionog procesa. Svako po-dru~je (geografska jedinica) treba da ima vlastiti sis-tem stakeholders-a.

Metodolo{ke komponente defini{u tehni~ki pris-tup i vrstu studija kako bi se uspostavila veza izme-|u fenomema su{a i upravlja~kih akcija, {to uklju~uje:

karakterizaciju su{aanalize rizika i ranjivosti

Posebnu pa`nju treba posvetiti informacionomsistemu i podacima kao {to su:

Bio-fizi~ki (hidro-meteorolo{ki, poljoprivredni ,itd)Dru{tveno-ekonomskiDostupnosti podatakaPouzdanosti postoje}ih podataka

52VODA I MI BROJ 68

53VODA I MI BROJ 68

Slika 6: razvoj i revizija vodi~a za Plan upravljanja su{ama

Specifi~nih legalnih provizija za pripravnost na su{eUticaj klimatskih promjena na vodne resurseU periodu observacije od 165 godina, svaka pe-

ta godina je (od 2001) pripala toplijoj, odnosno re-kordne su 1998 i 2005.

Razni klimatski modeli pokazuju da }e do 2030temperature biti pove}ane.

Klimatske promjene su frekventnije i poja~avajuljetne su{e, {to je uzrokovano porastom temperaturai smanjenjem padavina, posebno u Ju`nijim dijelovi-ma Evrope (Goodness et al. 2007).

Za o~ekivati je da }e klimatske promjene umanji-ti raspolo`ivost voda i pove}ati potrebe za irigacijo-ma u Mediteranskim rije~nim bazenima.

Tako|e je za o~ekivati ({to pokazuju observaci-je) da }e do}i do opadanja nivoa podzemnih voda(Eckhardt and Ulbrich, 2003), uzrokovano smanje-njem vodnih retenzija od snijega.

Klimatske promjene }e pogor{ati uslove u Ju-`noj Evropi, a za Centralnu i Isto~nu Evropu }e sesmanjiti ljetne padavine.

(Izvor: Fourth Assessment Report, April 6th,2007 – worning group II Contribution to the Intergo-vermental Panel on Climate Change).

Nedostatak vode – su{a se javlja kada vodni re-sursi ne mogu da zadovolje dugoro~ne prosje~nezahtjeve (long-terms), {to je izra`eno kroz dugoro-

~nu vodnu neujedna~enost (imbalance), kombiniransa manjom raspolo`ivosti vode i potra`nje koja pre-lazi kapacitete prirodnih sistema.

Problem dostupnosti vode javlja se u podru~ji-ma sa ni`im padavinama ali i podru~jima sa ve}omgustinom naseljenosti, intenziviranom agro i inustrij-skom aktivno{}u.

Tako|e, kvalitet vode mo`e biti ugro`en zaga|e-njima, {to dovodi do porasta potreba za vodom.

(WEI-Water Exploitation Index) – Indeks ek-sploatacije vode u zemljama u kojima ukupna po-treba za vodama se dijeli sa dugoro~nim prosjekomvodnih resursa (zemlje koje imaju visoku potrebu uodnosu na resurse), indeks ima nacionalnu vrije-dnost i ne reflektuje mogu}e velike regionalne pritis-ke na vodne resurse.

Neophodno je imati na umu da ovaj indeks neuklju~uje razli~itosti pojedinih rije~nih bazena.

Da bi se odredili odgovaraju}i indikatori, meto-dolo{ki uslovi se moraju diskutovati me|u specijalis-tima, uklju~uju}i slijede}e aspekte:

– geografsku jedinicu: dr`avne, regionalnu, rije~nisliv ili podsliv. Razli~itost su{a (potreba za vodom)zahtijeva indikatore koji }e biti postavljeni za naj-manji rije~ni sliv

54VODA I MI BROJ 68

Slika 7: primjer akcija implementacionog procesa (izvor: [panija).

Tabela br 1: daje primjer stakeholder -diagnose u Mediteranskoj regiji, sa ciljem predstavljanja veze stakeholders-a i su{a.

55VODA I MI BROJ 68

– Resursi voda Sporazum koji je zahtijevan izme|u hidrolo{kihstatisti~kih servisa kako bi se dobili pouzdani do-stupni podaciMudro kori{tenje resursa vodaZa podzemne vode mora imati georeferenciranepodatke.

Zaklju~ci:

Za potrebe procjena su{a, (za podru~je rije~nogsliva) radi se eksploatacioni indeks vode, kada jeisti ve}i od 10% ili je odre|en na osnovu ekspertihprocjena.Informacije dobivene od dr`avnih institucija govoreda je od 30 rije~nih Evropskih slivova 13 pogo|enosu{ama.Su{ama je pogo|eno oko 418.600 km2 povr{ine,odnosno 76,375.000 stanovnika, odnosno 17% EUpopulacije.WEI zahtijeva dalja istra`ivanja i progres u definisa-nju relevantnih indikatora.

Uticaji su{a: Uticaji su{a izra`eni su kroz:

– ekonomiju: turizam, industrija, energija i agroeko-nomiju

– dru{tveni uticaji: zaposlenost, jednakost tretmana,javno zdravlje, sigurnost

– okoli{ni uticaji: povr{inske vode, podzemne vode,obalne vode, mo~varno zemlji{te, biodiverzitet i...

Informacije neophodne za rije~ni sliv su:– kori{tenje voda u agronomiji– kori{tenje voda za energiju– snabdijevanje vodom (javno)– potrebe za industriju

(Potrebe za turizam se obi~no izra`avaju krozpotrebe javnog snabdijevanja vodom).

U [paniji npr: Razvoj poljoprivrede je limitiran, ci-jene se pove}avaju zbog ve}ih potreba za vodom, odno-sno pove}anja infrastrukture za obezbije|enje vode.

U Njema~koj jenesta{icom vode pogo|en Isto-~ni dio.

Socijalni uticaji: Zaposlenost u poljoprivrednomsektoru je smanjena u podru~jima pogo|enim su{a-ma ([panija, Kipar). U nekim podru~jima industrijasa velikim potrebama za vodom se dislocira (Jugois-to~na Engleska).

Okoli{ni uticaji: Prekomjerno kori{tenje povr{in-skih i podzemnih voda obi~no ima za rezultat prko-mjernog smanjenja akvifera (Kipar, Francuska, [pa-nija, UK), kroz prekomjerno pumpanje (zbog ve}ihpotreba za vodom), kroz pove}anje potrebe u poljo-privredi, kroz sni`avanje i smanjenje nivoa akvifera.

U su{nim periodima minimalni proticaj nije uvijekosiguran. Problem je rije{en tamo gdje postoje aku-mulacije.

56VODA I MI BROJ 68

Slika 8: godi{nje raspolo`iva voda po stanovniku i dr`avama – izvor (Eurostat, 2001).

Mo~vare su direktno ugro`ene su{ama. Ugro-`en je i kvalitet voda smanjenjem koli~ine vode pove-}ava se koncentracija zaga|iva~a.

Minimalna potreba za vodom kod ekosistema nemo`e biti garantovana. Biodiverzitet tako|e poga|a-ju su{e, kao i uticaj su{a na tlo, gdje se pove}avaerozija i stvaraju pustinje.

Alternativna rje{enja za odr`avanje odre|enognivoa voda pove}avaju potro{nju energije.

Podaci o su{ama variraju za razli~ite zemlje i po-dru~ja, stoga je te{ko napraviti odgovaraju}u procje-nu kao osnovu za osiguranja.

[tete od su{a: Razli~iti su oblici {teta od su{a iuticaji na korisnike i stanovni{tvo. Prvi i osnovni uti-caj je snabdijevanje vodom, te uticaj na stanovni{tvokroz promjenu strukture tla.

U periodu od 2003-2006 u Evropi je pogo|eno50 miliona stanovnika su{ama u domenu kori{tenjavoda. Redukcija vode je bila u prosjeku za 10%.

[tete uzrokovane su{ama: Belgija 1,87 mil EUR,Finska 5,5 mil EUR, Portugal 23,2 mil EUR, (urbanopodru~je u periodu su{a snabdijevamo cisternama),Francuska (samo 2003) uticaj su{a, ko{tanje {tete1,68 biliona EUR.

Belgija (2 va`ne industrije) prestale sa radom100 dana – {tete 350 milEUR.

Hidroelektrane smanjile proizvodnju – vr{enaproizvodnja (potrebni peak-on) obezbje|ena gasnimturbinama i sl. (Finska, Francuska, [panija, portugali dr.) Gubici: Finska 50 mil EUR (2002-2003), [panija210 mil EUR (1990-1995), Portugal 182 mil EUR

(2004-2006). [panija u periodu su{a (2005god.)smanjila proizvodnju hidroenergije za 36% i {teteprocjenjene na 713 mil EUR.

[tete u poljoprivredi: Portugal 2004-2006 39 milEUR (za period 1990-1995) {tet iznosile 1800 milEUR. Francuska samo 2003 {tete 590 mil EUR, od1989 {tete u poljoprivredi u prosjeku 110 mil EURgodi{nje, na ribarstvu procjenjene {tete 3 mil EURgodi{nje itd.

[tete u transportu na vodi: Belgija transport ka-nalima onemogu}en 115 dana –{tete 123 mil EUR.Problemi navigacije i u UK.

Drugi vidovi {teta: Finska – izgradnja bunara ko-{tala 5,5 mil EUR itd.

Ogromne su {tete devastacije zemlji{ta. U procje-nama je 115 miliona ha, odnosno 12% Evropskog zem-lji{ta su pogo|eni erozijom vode, a 42 miliona ha supogo|eni erozijom vjetra. 45% Evropskog zemlji{taima nizak procenat organske materije, 2,8% zemlji-{ta promijenilo namjene (pove}anje urbanih povr{ina).

Uticaj antropogenog faktora, klimatskih promje-na, efekti staklenih ba{ti, erozija tla, klizi{te, saliniza-cija, opadanje organskih materija, imaju trend rasta.

Sve ovo govori da }e se degradacija tla nastavi-ti i vjerovatno i}i jo{ br`e, {to mo`e dovesti do stva-ranja aridnih, subaridnih klimatskih uslova pa i stva-ranja pustinja.

Biodiverzitet mo`e biti ugro`en su{ama (sma-njen kvalitet voda, dovodi do pomora riba i sl.) pro-blem ekosistema stvaranjem algi i sl., isu{ivanje mo-~vara i pojava po`ara.

57VODA I MI BROJ 68

Slika 9.: prosje~an broj ljudi po km2 – izlo`en su{ama – Izvor: (UNEP)

Procjene uticaja {teta od su{a u EU se odnosena mogu}nost odre|ivanja jedini~ne cijene po sta-novniku kod vodosnabdijevanja i jedini~ne cijene{tete po hektaru u poljoprivredi.

[tete od uticaja su{a zadnjih 30 godina su pro-cjenjene na 100.000 mil EUR.

Uticaj su{a na okoli{ izra`en je kroz sni`avanjenivoa podzemnih voda, salinizaciju obalnog tla, isu-{ivanje mo~vara, stoga su neophodna dalja istra`iva-nja uticaja su{a na okoli{, a sva istra`ivanja je neop-hodno vr{iti na nivou sliva.

Uticaji po`ara: Po`ari pove}avaju eroziju tla imanjak vodne retenzije. [tete od po`ara Portugal(2004-2006) iznose 8,80 mil EUR, [panija (1994-1995) – 36 mil EUR, Francuska (1996-20039 na17.000ha – godi{nji prosjek {tete 145 mil EUR.

Implementacija postoje}ih mjera vezanih za su{e:

EU kroz (Research Framework Programmes) –Istra`iva~ke okvirne Programe podr`ava istra`ivanjai tehnolo{ki razvoj su{a i upravljanja vodama za ari-dna podru~ja.

Neophodno je obratiti pa`nju na EU fondove iPrograme.

Koristiti EU Fondove i postoje}e Programe 2007-2013.

Da bi se mogli koristiti EU fondovi moraju se re-spektovati WFD ~lan 4.7. i ~lan 9.

Za period 2007-2013 European Social Fund iCohesion Fund nude nekoliko mogu}nosti za rje{a-vanje problema su{a. Neophodno je utvrditi dr`avniStrate{ki Okvir i Operativne Programe vezane za po-menute mogu}nosti.

Postoji i UN Solidarity Fund, osnovan je 2002. g. Sredstva fonda su koristile Portugal za su{e i Fran-cuska za poplave 2002.g.

Prema teku}im Programima , nekoliko Projekataje vezano za su{e i nedostatak voda, a njva`niji jeAQUATRESS koji je baziran na ubla`avanju istih,kroz novi pristup integriranog upravljanja, tehni~kih,ekonomskih i institucionalnih instrumenata.

Complementarni projekti koji su se tako|e fiku-sirali mjere za ubla`avanje su{e i nedostatak vodesu:

AQUATRESS - http:/ www.aquatress.net ALERT- http:/coastal-alert.bgs.ac.uk vezan zaodr`ivo upravljanje vodnim resursima kao i moni-toring.RECLAIM WATER kod pobplj{anja tehnologijakod podzemnih vodaWATGH - sa ciljem evaluacije odgovornosti utica-ja globalnog vodnog ciklusa na klimatske promje-ne i procjene budu}ih ranjivosti voda kao resursa

GABARDINE: pove}anje kapaciteta podzemnihvoda baziranih na alternativnim resursimahttp://www.ewre.com/Gabardine/Home.aspxMEDINA: Membrane-bazna desalinacija MEDESOL: desalinacija morske sa solarnim mem-branama ( innovative solar-powered membrane)PLEIADeS: pomo} pri odre|ivanju ciljeva i dono-{enju odluka u poljoprivredi

U ticaj klimatskih promjena na su{e je nazna~enkroz dvije glavne akcije EU:

Istra`ivanje Evropskog rizika od su{a- koordiniratimre`u za definisanje i potencijalnu primjenu istra`i-va~ke strategije po Evropskom konceptu, uva`ava-ju}i relevantne politike i klimatske trendove, uklju-~uju}i ekonomske i dru{tvene razli~itostiUklju~ivost adaptivnih mjera i mjera ubla`avanjavezanih za hidrolo{ke ekstreme u EvropiZeleni papir (Green Paper)-klimatske promjene iadaptivnost, izdat i EU u junu 2007, uklju~io je i ne-dostatak vode i su{e.

Predlo`ena su ~etiri prioriteta:

Proces planiranjaEkonomski stimuli (stimulativni poticaji)Upravljanje rizicima katastrofa i Ekspertne informacije (knowledge information)

U okviru UNCCD (UN Convention to combat De-sertification ) – UN Konvecijia borbe protiv stvaranjapustinja – Paris 1994 .g. Slovenija je osnovala Centarza uptavljanje su{ama ( Drughts Management Cen-tre for South-Eastern Europe), kome pripada i Bosnai Hercegovina pored Albanije, Bugarske, Hrvatska,Makedonije, Gr~ke, Ma|arske, Moldavije, Turske iRumunije.

Ciljvi centra:

Servisiranje operativnog centra za Jugoisto~nuEvropu za spremnost, monitoring i upravljanje su-{amaPripremu monitoringa su{a i prognoze, te omogu-}avanja dostupnosti podataka relevatnim instituci-jama i zemljama regiona

Promoviranje i ja~anje tehni~kih i nau~nih kapa-citeta za:

Pripravnost na su{eMonitoringUpravljanje su{ama u zemljama regionaPomo} implementaciji UNCCD u pripravnosti, mo-nitoringu i upravljanju su{ama, Provo|enje ( work out) dr`avne strategije upravlja-nja su{ama

58VODA I MI BROJ 68

Dobre i vrijedne prakse prilagoditi dr`avnom i regi-onalniom nivou kako bi se ubla`ili nedostatak vodei su{e

Potrebne dodatne mjere:

Dono{enje Plana upravljanja su{amaSmanjenje gubitaka u distributivnoj mre`iU [vedskoj svaka Op}ina ima Program smanjenjagubitaka, sa ciljem smanjenja gubitaka pitke vodena 10- 20%.U Engleskoj postoje ciljevi za smanjenje gubitakabazirani na ekonomskim principima.[tednja vode (Water Savings)

U Njema~koj postoje odre|eni standardi za po-ve}anje broja instalacija (u zgradama) za {tednju vode.

Kipar usvojio zakonski okvir za upotrebu recikli-rane vode za posebne namjere (pranje auta, plo~ni-ka i sl.)

Kori{tenje novih tehnologija i promjene procesa uindustriji i poljoprivredi, kako bi se mudrije koristilivodni reursiPobolj{anje prirodnih retenzijaPobolj{anje irigacionih tehnologija sa pobolj{a-njem i optimizacijom vla`nosti, te dono{enje novihPrograma istra`ivanja, kako bi se smanjila potro{-nja vodePromjena politike javnog poticaja razvoja irigacija ujavnu podr{ku direktnim ciljevima pobolj{anja pos-toje}e infrastrukture i smanjenje kori{tenja vode upoljoprivrediPromocija (water reuse) kori{tenja tretirane vodetamo gdje je to mogu}e.

Nekoliko gradova u Sjevernoj Evropi se indirek-tno oslanjaju na recikliranu vodu (koriste}i 30-70%reciklirane vode u ljetnjem periodu. Malta, Kipar i[panija tako|e recikliraju vodu.Kipar }e do 2012. g.reciklirati do 52 mil m3 godi{nje, od ~ega 28% za po-trebe u poljopprivredi.

Dono{enje i uspostava vodne banke (Water Banksand Quote Systems) i limita sistema

Kipar donio kaznene odredbe za prekora~enjepotro{nje, [panija donosi hitnu legislativu uklju~uju-}i instrumente tehni~ke djelotvornosti i pobolj{anjemre`e irigacija i sl.

Francuska donosi mjere za kolektivno upravlja-nje resursima i sl.

Slika 10. Prikazuje primjer mogu}ih ciljeva, doktabela 2. daje primjer dugoro~nih i kratkoro~nih akcija.

ZAKLJU^CI I PREPORUKE Iako su istra`ivanja na temu oskudice vode po-

ve}ana, zadnjih godina uo~ena su dva generalnaproblema:

Znanje je disperzirano i tretirano kao sociolo{ko iliantropolo{ko pitanje, a ne kao segment upravljanjavodama ({to je po`eljno).Razlog je siroma{tvo vodnog sektora i nemogu-}nost nabavke nau~nih softvera.

WFD mo`e pomo}i kod odre|ivanja odgovaraju-}e odgovornosti pri pojavi su{a. RBMP moraju bitiura|eni kroz transparentan i konsultativni proces.Sadr`aj Planova je od velikog zna~aja jer obezbje|u-ju priliku za prihvatanje uslova nesta{ice vode, zau~enje o perspektivi stakeholders-a itd.

Konsekvence i tenzije koje se unaprijed izdisku-tuju ne}e se ni desiti.

WFD, ~lan 14. – (informisanje javnosti) Obezbje-|uje mehanizme za dru{tveno u~enje i dru{tvenouklju~ivanje u raspravu o otvorenim pitanjima o ra-spolo`ivosti voda, kvalitetu vode, odr`ivom razvoju,o osiguranju snabdijevanja vode ne smo za stano-vni{tvo nego i za ekosisteme.

Va`no je razumjeti uticaje su{a na snabdijevanjevodom, izraziti ih kao korisne ciljeve za prihvatanjeodgovornosti.

WFD nije direktno uzela u obzir su{e i nedosta-tak vode, ali ona i jeste okvir za za{titu voda kojispre~ava dalje pogor{anje stanja.^lanom 1.e. Dire-ktiva se doti~e ubla`avanja efekata su{a.

Direktiva zahtijeva kori{tenje vodnih resursa efika-snije, zbog ~ega je – zahtijevala dono{enje Progra-ma mjera (u skladu sa ~lanom 4. i 5.), sa osnovnimmjerama iz paragrafa 3., kao i RBMP – Planova up-ravljanja rije~nim slivom (~lanovi 11 i 13), sa ciljevi-ma spre~avanja pogor{anja statusa svih tijela po-vr{inskih vodaAkcije za upravljanje kvantitetom vode tj. nedostat-kom vode moraju se posmatrati „mjere“ (bazne/su-plementarne) koje se daju u Programu mjera i Pla-novima upravljanja rije~nim slivom Kada je i tamo gdje je potrebno specijalni subplanupravljanja su{ama treba biti u~klju~en u WFDRBMP (~lan 13.5).U~e{}e javnosti (~lan 14.) treba omogu}iti i na te-mu nedostatka vode.Posebni zahtijevi i pa`nja posve}ena je na~inu pri-lago|avanja upravlja~ke prakse Mediterana premaWFD. Zahtijevi su dati u: MED-EUWI GWWG, 2007

Nedostatak vode, su{e i upravljanje rizicima na Mditeranu:Klimatske promjene, su{e i stalni nedostatak vo-

de, zajedno sa upravljanjem vodama, moraju biti po-vezani i moraju biti postavljeni na nau~noj bazi.

59VODA I MI BROJ 68

Permanentna su{a, vezana za je prirodnu ari-dnost i permanentna prekomjerna eksploatacija ra-spolo`ivih resursa dovodi do neodr`ivog upravljanjavodama, vodnog imbalansa, {to naravno dovodi doopasnosti od su{a i pove}ane potrebe za vodom.

To je bio razlog da se obezbijedi hitna pomo} zaugro`ena podru~ja i sektore sa:

Water Scarcity and drought Expert Network ofthe Common Implementation Strategy of the WaterFramework Directive, 2007-2009 http://ec.europa.eu/environment/water/waterfra-mework/implementation.html

– Ekspertna mre`a za zajedni~ku implementaci-ju Strategije za nedostatak vode i su{e WFD 2007-2009

Dana{nja tendencija razvoja planiranja su{a jesa krize pre}i na upravljanje rizikom.

Dugoro~ne pripravnosti i dono{enje akcionihplanova zasigurno mogu smanjiti rizik i ranjivosti priekstremnim vrememskim prolikama.

Institutije, vlada i stakeholdersi moraju odigrativode}u ulogu u implementaciji nove vizije i strategijeupravljanja vodnim resursima, odnosno raspolo`ivivodni resursi moraju biti kori{teni tako da se omogu-}i dugoro~no odr`ivo upravljanje vodama.

Va`no je postaviti principe da je snabdijevanjevodom za pi}e prioritetno.

Upustva data u MEDROPLAN- projektu treba ko-ristiti kod izrade Drought Management Plan - Planaupravljanja su{ama na Mediteranu team t

60VODA I MI BROJ 68

Slika10: ( thresholders) - postoje}a situacija i ciljevi akcija

61VODA I MI BROJ 68

Tabela 2: dugoro~ne i kratkoro~ne mjere za ubla`avanje su{a – Izvor: Rossi, 2000 .

U= urbano; A= agronomski-poljoprivredni; I=industrijski; R=rekreativni

References:Directive 2000/60/EC of the European parliament

and of the Council of 23 Oktober 2000

Mediterranean EU Water Initiative / Water FrameworkDirective Joint process,

Brussels, January 2007.

Mediterranean Groundwater Working Group, MED-EUWI WG, 2007. Technical report on gro-undwater management in the Mediterraneanand the Water Framework Directive

MEDROPLAN, 2007. Mediterranean Drought Prepa-redness and Mitigation Planning

Drought Management guidelines and examples ofapplications, Iglesias, A. Cancelliere A.,GabinaD., Lopez-Francos A., Moneo M., Rossi G. Edi-tors, MEDA water

UNEP – Enviromental Emergencies News - Issue 2February 2004

The UN International Strategy for Disaster Reduction(UNISDR) http://www.unisdr.org/

http://www.ciwem.org/resources/water/potable/

http://www.ifen.fr/publications/DE/PDF/de104.pdf

http://www.ciwem.org/resources/water/irrigation

Water Scarcity and Droughts Second Interim reportJUNE 2007

UVODalofornija je za svoj dinami~an razvoj obe-zbijedila vodu realizacijom velikih investici-onih poduhvata : dovodima vode – akva-duktima sa rijeke Kolorado i iz sjevernog u

ju`ni dio dr`ave, te izgradnjom impresivnog broja od1250 akumulacija.

Ako se, me|utim, imaju u vidu jo{ prije nekolikodecenija postignut vrlo visok stepen iskori{}enostiraspolo`ivih resursa kao i situacija proiza{la iz ve-oma prisutnih sukoba interesa, name}e se logi~nopitanje kako Kalifornija ve} tridesetak godina, beznovih velikih investicionih zahvata pokriva stalno ras-tu}e potrebe novih stanovnika – korisnika vode.

Potpuniji odgovor na to pitanje zaslu`uje vi{eprostora, a ovdje u uvodu }e se dati samo osnovnakonstatacija da je to postignuto dobro osmi{ljenom iizvanredno organizovanom sistematskom i sveobu-hvatnom dugogodi{njom aktivno{}u na racionaliza-ciji potro{nje vode prvenstveno kroz izgradnju javnesvijesti ne samo kod potro{a~a, nego kod u~enika u{kolama (kao budu}ih korisnika) i cjelokupne ja-vnosti. Ona je obuhvatila sve kategorije potro{nje vo-de: stanovni{vo sa prate}im potrebama u gradovimai drugim naseljima, industriju i poljoprivredu.

Koliko god su impresivni veliki vodoprivredniobjekti i sistemi, koji su svojevremeno preporodiliKaliforniju, ni{ta manje respekta i uva`avanja, u da-na{nje vrijeme sve ve}eg nedostatka kvalitetnih vo-dnih resursa, zaslu`uju i rezultati ovdje postignute{tednje i racionalnog odnosa prema vodi u jednomod materijalno i finansijski najbogatijih podru~ja nasvijetu.

U nastavku ovog teksta }e se dati prikaz dijela teaktivnosti na primjeru jednog od najve}ih vodovo-dnih sistema Sjeverne Kalifornije. Odabran je zato{to je prvi u Kaliforniji i jedan od prvih u SAD pokre-nuo organizovanu sistematsku aktivnost na {tednji iracionalizaciji potro{nje vode uz najve}i programkonzervacije i me|u prvim razvio i usvojio masterplan o tome, pa ima vi{edecenijsku tradiciju i iskus-tvo, a mo`e se pohvaliti i zavidnim rezultatima, za ko-je je dobio i zvani~na ameri~ka priznanja.

Treba naglasiti da to nije jedini primjer, da se sli-~ne akcije uspje{no sprovode i u drugim dijelovimaKalifornije, posebno u velikim gradovima Los Ange-lesu, San Diegu, Sacramentu, San Franciscu. Nara-vno, najve}e u{tede su postignute u najve}im vodo-vodnim sistemima.

Tako je do sada konzervacijom, tj. racionalizaci-jom i {tednjom, zahvatanjem i pre~i{}avanjem i po-

I BOGATI[TEDE VODU

62VODA I MI BROJ 68

K

MILORAD GAKOVI], dipl. ing. gra|.

Vijesti i zanimljivosti

novnim kori{}enjem pre~i{}enih otpadnih voda uMetropolitanskom vodnom podru~ju Ju`ne Kaliforni-je (Los Angeles, San Diego i dr.) dobijena koli~inavode jednaka potrebama za vodom San Francisca,Oaklanda i Silikonske Doline.

U ovom podru~ju to je od `ivotnog zna~aja jer jeJu`na Kalifornija i dalje najatraktivniji dio SAD za na-seljavanje. Procjenjuje se da }e samo u slijede}ih 15godina dobiti novih 2,6 miliona stanovnika.

Za uklju~ivanje novih resursa male su {anse, apostoje}i locirani van podru~ja potro{nje su pod sveve}im pritiskom drugih korisnika, politi~kih zahtijevai ograni~enja zbog za{tite `ivotne sredine.

EBMUDEBMUD (East Bay Municipal Utility District) je

me|uop{tinsko javno uslu`no preduze}e, koje obe-zbije|uje snabdijevanje vodom, odvo|enje i pre~i{-}avanje otpadnih voda podru~ja na isto~noj straniZaliva San Francisco, osnovano 1921 godine. Podru-~je obuhvata Oakland kao najve}i centar, Berkley,Richmond, Crocket, Walnut Creek, Danville, Alamo ivi{e manjih gradova i naselja.Vodovodni sistemsnabdijeva 1,3 miliona stanovnika, kanalizacioniobuhvata 642 hiljade.

Interesantno je i korisno kako su formulisaneosnovne obaveze EBMUD-a: ”da povjerenim priro-

63VODA I MI BROJ 68

Karta vodovodnog sistema sa granicama podru~ja snabdijevanja, zemlji{tem EBMUD-a na slivnim podru~jima akumulacija, lokacijama postrojenja za pre~i{}avanje i dovodnih cjevovoda

dnim resursima upravlja tako da obezbijedi pouzda-no snabdijevanje vodom visokog kvaliteta i odvo|e-nje otpadnih voda po pravi~nim i razumnim cijenamastanovni{tvu podru~ja i da sa~uva i za{titi `ivotnusredinu za budu}e generacije.”

VODOVODNI SISTEMGlavno izvori{te vode je akumulacija na rijeci

Mokelumne na zapadnoj padini Siera Nevade. Slivdo zahvata vode je povr{ine 1494 km2, ve}im dije-lom je pokriven dr`avnom {umom, manji dio je ze-mlji{te u vlasni{tvu EBMUD-a, nenaseljen je i nijepod uticajem ljudskih aktivnosti. Napaja se ugla-vnom topljenjem obilnih planinskih snje`nih padavi-na.EBMUD ima pravo da zahvata do 1.230.000m3/dan.

Iz lokalnih manjih akumulacija dobija se u pro-sje~nim hidrolo{kim uslovima dodatnih 113.600m3/dan. Me|utim u su{nim godinama evaporacija idrugi gubici vode u akumulacijama su ve}i od doti-caja.

Da bi se osiguralo snabdijevanje vodom i u ek-stremno su{nim godinama, kakvih je bilo nekolikood osnivanja, EBMUD je zajedno sa vodnom agenci-jom Sacramenta krenuo u realizaciju Freeport Regi-onal Projekt-a sa zahvatom vode sa rijeke Sacra-mento. Projekat }e omogu}iti EBMUD-u dodatnih379.000 m3/dan da bi se sprije~ile posljedice nedos-tatka vode u tim vanrednim situacijama.Do sada jerealizovano 80% radova, a o~ekuje se da }e do kra-ja 2009. sistem biti u mogu}nosti da EBMUD-u ispo-ru~uje vodu u slu~aju potrebe.

Na rijeci Mokelumne izgra|ena je akumulacijaPardee kapaciteta 244 miliona m3, {to izgleda vrlo

solidno u odnosu na normalnu potro{nju cijelog kon-zumnog podru~ja. Me|utim, u najsu{nijim godina-ma, kakva je bila 1977., akumulacija je dostigla naj-ni`i nivo od prvog punjenja 1930. godine. U martu tegodine u akumulaciji je bilo svega 58 miliona m3.

64VODA I MI BROJ 68

Akumulacija Pardee

Tri dovodna cjevovoda sa akumulacije Pardee

S’druge strane u najvla`nijoj zimi 1982/83. godine,doticaj u akumulaciju je bio skoro devet puta ve}i odnjene zapremine.

Vode akumulacije se koriste i za proizvodnjuelektri~ne energije uz godi{nju isporuku 110 milionakwh.

40 km nizvodno od akumulacije Pardee izgra|e-na je 1964. godine akumulacija Comanche zapremi-ne 515 miliona m3. Ona je omogu}ila kori{}enje vo-de za navodnjavanje, regulisanje proticaja, za{titu odpoplava, potrebe nizvodnih korisnika, ribarstvo iobnovu stani{ta.

Ova akumulacija je jo{ vi{e podlo`na fluktuacija-ma, tako da joj je u su{noj 1988. godini sadr`aj paona samo 10,5 miliona m3.

Od akumulacije Pardee voda se dovodi do po-dru~ja potro{nje sa tri akvadukta du`ine po 145 km.Dovodi vode sa pet lokalnih akumulacija ukupne za-premine 191 milion m3 su relativno kratki, po{to suone u samom konzumnom podru~ju sistema.

[est postrojenja za pripremu vode ukupnog ka-paciteta 1.420.000 m3/dan obezbje|uje visok kvalitet

vode. Za vodu iz Mukelemne akvadukata tretmanobuhvata koagulaciju sa sedimentacijom, filtraciju idezinfekciju. Vode lokalnih akumulacija imaju doda-tni tretman ozonizacijom. U svim postrojenjima uve-deno je 1976. godine, nakon izja{njavanja gra|ana,flourisanje. Filtri su svugdje dvoslojni- pijesak/antra-cit, a za dezinfekciju je 1998. godine hlor zamjenjenhloraminom.

Distribucioni sistem ~ine 64.000 km cjevovoda,130 pumpnih postrojenja i 170 distribucionih rezer-voara ukupne zapremine 3.294.000 m3. Konzumnopodru~je je podijeljeno na vi{e od 100 visinskih zonaod nivoa mora do 440 m.n.m.

Za{titi kvaliteta voda poklanja se odgovaraju}apa`nja na cijelim slivnim podru~jima akumulacija, aposebno na 22.115 ha zemlji{ta u posjedu EBMUD-a, koje je i otkupljeno u tu svrhu.

Kori{}enje zemlji{ta je dozvoljeno pod uslovima,koji su kompatibilni sa primarnom namjenom sliva-obezbje|enjem kvalitetne vode. Taj princip je primje-njen i na dozvoljene vidove rekreacije na vodama i upriobalju.

65VODA I MI BROJ 68

Renovirano postrojenje za pre~i{}avanje u Orindi

Detalj aeracije vode u postrojenju

Rekreacija na akumulacijama u skladu sa za{titom izvori{ta

Erozija se pa`ljivo prati i pravovremeno se pre-duzimaju mjere za minimiziranje uno{enja nanosa uakumulacije.

Za{tita kvaliteta voda detaljno je obra|ena i re-gulisana Master planom slivova, usvojenom 1996.godine nakon pet godina intenzivnih studija, uvida irasprava u javnosti, i drugim dokumentima. Tako jeposlije dosta diskusije odlu~eno da se sto~ni pa{nja-ci, koji su na slivnim podru~jima ve}ine akumulacijadominantni, koriste da se odr`i vegetacija i tako osi-gura kvalitet vode, biolo{ka raznovrsnost, bolja pro-tivpo`arna za{tita, ali i odre|eni prihodi, koji }e bardjelomi~no pokriti tro{kove odr`avanja.

KANALIZACIONI SISTEM Sistem kanalizacije se po~eo razvijati sa zaka{-

njenjem u odnosu na vodovodni pa pokriva znatnomanje podru~je i samo 642.000 stanovnika.

Sa 2.240 km kanala, pet glavnih kolektora uku-pne du`ine 46,5 km i 15 pumpnih stanica skupljajuse otpadne vode doma}instava, industrije i drugihkorisnika i odvode do centralnog postrojenja za pre-~i{}avanje u Oaklandu.

Srednji godi{nji dotok na postrojenje je oko300.000 m3/dan. Primarni i sekundarni tretman saaktivnim muljem su standardni kao i digestija mulja,a efluent se na kraju dezinfekuje pa dehlori{e prijeupu{tanja podmorskim ispustom u Zaliv San Fran-ciska.

Posebna pa`nja se poklanja predtretmanimakod industrijskih i drugih korisnika. Tako je realizaci-jom odgovaraju}ih programa od 1972. predtretmani-ma reduciran sadr`aj te{kih metala za 91%, a nacentralnom postrojenju preostala koli~ina za doda-tnih 75%. U ova dva stepena sadr`aj te{kih metala jesmanjen ukupno za 98%, {to je od posebnog zna~a-ja za kvalitet vode Zaliva.

POTRO[NJA VODEEBMUD je uspio da ~ak smanji nivo ukupne po-

tro{nje vode za 35 posljednjih godina uprkos stal-nom rastu stanovnika – korisnika vode. To je ostvare-

no prije svega zato {to je blagovremeno, jo{ sedam-desetih godina pro{log vijeka prepoznao zna~ajo~uvanja resursa, racionalizacije potro{nje i pono-vnog kori{}enja pre~i{}enih otpadnih voda i njihovuulogu u dugoro~nim planovima vodosnabdijevanja.

1970. godine ukupna potro{nja je bila 833.000m3/dan, a 2005. 780.000 m3/dan, dok je u istom pe-riod broj mjese~nih ra~una za vodu porastao sa 299na 378 hiljada ili 24,6%, koliko se ra~una da je pribli-`no bio i rast stanovni{tva.

Za usmjeravanje aktivnosti na racionalizaciji po-tro{nje vode va`na je njena struktura po razli~itim ka-tegorijama. Na ovom podru~ju 46% potro{nje zauzi-maju porodi~ne ku}e, 17% zgrade sa vi{e stanova,14% komercijalna djelatnost i institucije, 17% indus-trija i 6% navodnjavanje.

Zajedni~ki rad sa potro{a~ima u primjeni “agre-sivnih” programa {tednje i recirkulacije vode se nas-tavlja i dalje sa ciljem da se na taj na~in pomogne uosiguranju pouzdanog izvora snabdijevanja vodom iu 21. vijeku.

Oktobra 1993. EBMUD je usvojio Dugoro~ni pro-gram vodosnabdijevanja do 2020. godine. Ovaj pro-gram daje odgovore na klju~na pitanja koja moguimati presudan uticaj na pouzdanu funkciju sistema.Jedno od njih je svakako rizik od katastrofi~nog o{te-}enja dovodnih cjevovoda sa akumulacije Pardeesna`nim zemljotresom, kakav se u ovom podru~jumo`e o~ekivati i kakvi su se ve} de{avali.

Ali klju~no pitanje je kako obezbijediti rastu}ezahtijeve za vodom stanovni{tva u tom planskom pe-riodu. Polaze}i od analize {ta je u saradnji sa potro-{a~ima do sada postignuto i {ta se jo{ mo`e u~initiu obezbje|enju “efikasnog” kori{}enja vode, Dugo-ro~ni program je ustanovio planove ~uvanja, {tednjei recirkulacije vode, koji su ve} dobili i zvani~na pri-znanja. Jer vi{e od 30 godina upravljanje potro{njomvode i ponovno kori{}enje su zna~ajna komponentapolitike i prakse EBMUD-a sa ciljem da promovi{urazumno i efikasno kori{}enje ograni~enih raspolo`i-vih resursa. EBMUD je ustvari osvojio i zauzeo vode-}e mjesto u promociji efikasnosti kori{}enja vode ne

66VODA I MI BROJ 68

Grafikon broja ra~una za vodu i ukupne potro{nje(1 US gallon=3,786 l)

Komparativni prikaz broja ra~una, ukupne i specifi~ne potro{nje

kao nekom sekundarnom faktoru, ve} kao temeljudugoro~nog planiranja upravljanja vodom.

Me|utim, zbog povremene pojave ovdje izrazitihekstremnih su{a, ~ak i uz uspje{no smanjenje zah-tjeva za vodu, Program predvi|a da se u tim vanre-dnim situacijama ne}i mo}i potpuno zadovoljiti po-trebe potro{a~a sa postoje}im izvori{tima bez name-tanja ekstremnih mjera racionalizacije. Planski ciljeviEBMUD-a ograni~avaju ove ekstremne mjere na naj-vi{e 25% od ukupnih potreba za kvalitetnom vodomu tim su{nim periodima.Drasti~nije restrikcije od tih25% smatraju neprihvatljivim za svoje korisnike.

Nastoje}i da sagleda problem i predlo`i rje{enjai poslije 2020. godine, EBMUD priprema Dugoro~niprogram do 2040. sa ciljem da dalje pobolj{a pouz-danost vodosnabdijevanja uz zadovoljavanje rastu-}ih budu}ih potreba. Tako|e, da planski pristup us-kladi sa u me|uvremenu promjenjenom okolnostimauklju~uju}i ve} ou~eni uticaj klimatskih promjena, o~emu se o~igledno mora voditi ra~una.

Tretiraju}i {tednju i recirkulaciju vode kao klju-~ne komponente pouzdanog snabdijevanja vodom,EBMUD je kao ciljeve koje treba ostvariti od 1995.do2020.godine utvrdio koli~ine od 132.500 m3/d kroz{tednju i 53.000 m3/d kroz recirkulaciju.

Potro{nja vode 2005. je bila 780.000m3/d pa }eukupan efekat ovih ciljeva biti oko 24%. Ra~unaju}izna~ajne rezultate u tom pogledu u periodu 1970-1995., koji se procjenjuju na 20%, ukupan efekat jezaista izvanredan. Istovremeno do sada ve} posti-gnuti rast broja potro{a~a od 26% }e se do 2020. po-ve}ati na o~ekivanih 30-35%.

I, treba ista}i, tu se ne zaustavljaju ve} se akti-vnosti istim intenzitetom i pro{irenim izborom mjeradalje nastavljaju.

PROGRAM RECIRKULACIJE VODEOd samog po~etka aktivnosti za postizanje {to

efikasnijeg vodosnabdijevanja EBMUD poklanja po-sebnu pa`nju a ula`e i znatna sredstva da zajedno

sa drugim agencijama za otpadne vode sprovedeprojekte recirkulacije vode, jer se time direktno oslo-ba|aju zna~ajne koli~ine za stanovni{tvo.

Tako se postoje}im projektima recirkulacije do-bilo skoro ~etiri miliona m3 vode godi{nje, koju ko-risti pet potro{a~a za zalijevanje zelenih povr{ina ihla|enje u industriji. Pored toga kori{}enjem sirovevode dobilo se dodatnih 282.000 m3 godi{nje, a vo-da iz recirkulacije koristi se i za vlastite potrebe gla-vnog postrojenja EBMUD-a za pre~i{}avanje otpa-dnih voda.

Sada je u pripremi ili realizaciji jo{ sedam proje-kata. Samo po zavr{etku prve faze prva dva projektadobi}e se dodatnih oko 6.000 m3/d.Od ostalih proje-kata najvi{e se o~ekuje od nastavka realizacije pro-jekta u Chevron rafineriji u Richmondu.

Program recirkulacije obuhvata tako|e odgova-raju}u edukaciju, razli~ite oblike stru~ne pomo}i, ra-dionice, informisanje, instukta`e.

PROGRAM [TEDNJE VODEVi{e od 35 godina EBMUD ima vode}u ulogu u

promociji dinami~nih nastojanja u {tednji vode. Da bise postigli postavljeni ciljevi stalno se prate zahtjeviza vodom, nove tehnologije, promjene prioriteta kodpotro{a~a i u saradnji sa drugim lokalnim, regional-nim, dr`avnim i nacionalnim kompanijama, organiza-

67VODA I MI BROJ 68

Marketin{ke poruke: VODA – pijte je, koristite je, u`ivajte u njoj, ali molimo vas ne rasipajte je!

Edukativne radionice za potro{a~e

cijama i istra`iva~kim institucijama unapre|uju uslu-`ne aktivnosti koje se nude korisnicima.

[tednja vode je postala glavna komponenta svihteku}ih i budu}ih programa reduciranja zahtjeva zavodom i pove}anja pouzdanosti snabdijevanja. EB-MUD je promovisao dva osnovna vida {tednje: {te-dnju u potro{nji, rade}i sa potro{a~ima i {tednju usnabdijevanju potro{a~a otkrivanjam i otklanjanjemcurenja i pobolj{anjem efikasnosti distribucionogsistema.

Program obuhvata pra}enje rezidencijalne i ne-rezidencijalne potro{nje, podjelu malih {tednih ure-|aja i pribora, finansijske povlastice, ciljanu edukaci-ju i pru`anje usluga stru~ne pomo}i. Dopunske uslu-ge se poka`u potrebnim ili po`eljnim u direktnimkontaktima sa korisnicima i njihovim zahtjevima zazamjenu starih sanitarnih ure|aja i opreme novim,efikasnijim modelima.

Od brojnih specifi~nih programa iz ove oblastinave{}e se nekoliko nedavno zavr{enih ili teku}ih:

Izdanje priru~nika za racionalno ure|enje iodr`avanje vrtova, cvijetnjaka i travnjaka u specifi-~nim uslovima dugih su{nih ljetnih perioda podru~jaZaliva San Franciska, koji je dobio godi{nju nagraduAmeri~kog Hortikulturnog Udru`enja,

Prodaja oko 6.000 ve{ ma{ina visoke efikasnos-ti uz rabat godi{nje, ~ime se posti`e u{teda vode od15o miliona litara/god.

Zavr{etak Sveobuhvatne Nacionalne Studije o{tednji vode u stambenim zgradama sa vi{e stanova,koja je ustanovila mogu}nost u{tede od 15%, ili oko30.000 litara godi{nje po stanu.

Za rezidencijalne potr{a~e konkretne teku}eaktivnosti obuhvataju:

Rabati i podsticaji za ve{ ma{ine, ba{tenskuopremu i druge ure|aje,

Podjela besplatnih malih ure|aja za {tednju vode(glave tu{eva, aeratori za slavine, plasti~ne kese za vo-dokotli}e, {tedne mlaznice za ba{tensko crijevo i sl.)

Informisanje potro{a~a o mogu}nost kori{}enjasivih otpadnih voda (iz ve{ ma{ina, tu{eva, kada, la-vaboa) za zalijevanje zelenih povr{ina,

Eukativni programi u {kolama i na koled`ima,koji obuhvataju prakti~no sve uzraste,

Radionice i drugi skupovi sa izlo`bama opremesa temama o {tednji i racionalnoj potro{nji vode, or-ganizovane po potrebi zajedno sa Elektrodistribuci-jom i drugim partnerima,

Besplatni pregledi i procjene na licu mjesta unu-tra{njeg i vanjskog kori{}enja vode sa testiranjemizlivnih mjesta, ugra|ivanjem po potrebi {tednih ure-|aja na njima, pregledom rje{enja navodnjavanja ze-lenih povr{ina, vremenskog rasporeda zalijevanja,eventualnih curenja i gubitaka vode,

Podjela edukativnih materijala i publikacija o {te-dnji vode u ku}i i na zelenim povr{inama, rabatimana opremu i drugim uslugama,

Testiranje ispiranja WC-a sa prijedlogom pobolj-{anja.

UMJESTO ZAKLJU^KAZa pa`ljivog ~itaoca vjerovatno nije ni potrebno

formulisati zaklju~ke, koji proizlaze iz ovog teksta.Ipak, korisno je izdvojiti dva aspekta.

Prvi je da praksa i rezultati Kalifornije demantujuu stru~nim krugovima ~esto prisutno stanovi{te dase bez relativno visoke cijene vode, odnosno njenogpove}anja, ne mogu posti}i zna~ajniji efekti u {tednjivode. Visoki efekti su postignuti prvenstveno onim{to su upravo Amerikanci uveli i u ovu oblast, a to jeedukacija i izgradnja javne svijesti. A to nije i{lo nibrzo, ni lako.

Drugi zaklju~ak je da ne postoji limit u mogu}oj{tednji i racionalizaciji potro{nje vode. Jer, ako se, iposlije vi{e od tri decenije intenzivne aktivnosti i im-presivnih rezultata, u sredini gdje se sve valorizujepo isplativosti, programi nastavljaju, onda je sigurnoda je to opravdano i korisno.

68VODA I MI BROJ 68

Grafikon rasta bud`eta EBMUD-a za program konzervacije vode

ra|evinarstvo, a posebno vodoprivredaBosne i Hercegovine, izgubilo je jo{ je-dnog izvanrednog stru~njaka i kolegu, in`.Emina Miljkovi}a.

Svi, koji smo imali tu ~ast i privilegiju da radimoi sara|ujemo sa njim, svjesni smo na{eg velikog gu-bitka.

In`. Emin Miljkovi} je gotovo sav svoj radni vijekproveo u hidrotehni~koj oblasti iskori{tenja vodnihsnaga i vodoprivrede, u ~emu je bio aktivan i poredpoznih godina do zadnjeg ~asa.

Emin Miljkovi} je ro|en 9.10.1926. godine u Ve-likoj Kladu{i. Hidrotehni~ki smjer gra|evinskog od-sjeka tehni~kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu za-vr{io je u aprilu 1953. godine i iste godine se zapo-slio u “Elektroprojektu” Sarajevo, kao projektant hi-drotehni~kih objekata na hidroelektrani HE “Jajce II”.Godine 1955. kao vrlo mlad in`enjer zbog pokazanihsposobnosti postavljen je na radno mjesto in`enjeraobjekta – odgovornog projektanta za hidroelektranuHE “Jajce I” i ujedno je vr{io projektantski nadzor nadizvo|enjem tog objekta. Rje{avaju}i sve nastale pro-bleme na tim objektima stekao je vrlo bogato iskus-tvo i znanje koje je nesebi~no dijelio sa mla|im kole-gama, od kojih je tra`io odgovoran odnos prema po-slu.

Nakon {to je 1957. godine “Elektroprojekt” Sara-jevo, prerastao u “Energoinvest” Sarajevo, in`. Mi-ljkovi} je postavljen za {efa projektne grupe za hidro-elektrane. Kao odgovorni projektant radio je na idej-nom projektu HE “Bo~ac”, HE “Pra~a” idejnom pro-jektu melioracije kra{kih polja u okviru projekta Donjihorizonti rijeke Trebi{njice, a kao koordinator u izra-di projekta na pro{irenju @eljezare Zenica i Tvorniceglinice Mostar.

Specijalizaciju za projektovanje i izgradnju hi-droenergetskih objekata zavr{io je u Francuskoj1958. godine.

Od 1958. godine in`. Miljkovi} je i pored izuzetneanga`ovanosti u “Energoinvestu” prihvatio da svojeznanje i iskustvo prenosi studentima hidrotehni~kogsmjera Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu na pre-dmetu “Iskori{tenje vodnih snaga”, kao asistent prof.Stjepanu Mikulecu. U nastavnoj djelatnosti svoj do-prinos je nesebi~no davao sve do 1972. godine.

U periodu 1962. do 1964. godine in`. Miljkovi} jevr{io funkciju glavnog direktora preduze}a “Stan-dard” Sarajevo, uvijek nastoje}i da se vrati svojojstruci, projektovanju hidroenergetskih objekata.

Godine 1969. vratio se u “Energoinvest” Saraje-vo za zamjenika direktora Hidrogra|evinskog biroa, itu funkciju obavljao sve do 1977. godine.

IN MEMORIAMEmin Miljkovi}, dipl. in`. gra|

(9. 10. 1926. - 6. 9. 2009.)

69VODA I MI BROJ 68

Pripremio: MIRSAD LON^AREVI]

G

U peirodu 1968.-1977. godine, kada su u “Ener-goinvestu” Sarajevo ra|eni projekti i pripremana in-vesticiono-tehni~ka dokumentacija za ~itav niz hidro-energetskih objekata, ~ija }e izgradnja kasnije kre-nuti, in`. Miljkovi} je radio kao glavni in`enjer Hidro-gra|evinskog biroa.

Pod njegovim rukovodstvom realizovani su pro-jekti za HE “Bo~ac”, PHE “^apljina”, HE “Salako-vac”, HE “Grabovica, HE “Mostar”, HE “Trebinje II”; ipripremni projekti za HE “Vi{egrad”, HE “Buk Bijela”i HE “Fo~a”.

Projekte PHE “^apljina” i HE “Trebinje II” je reali-zirao kao direktni voditelj projekta.

Svoje bogato stru~no iskustvo in`. Miljkovi} jesticao i na stru~nim studijskim putovanjima iz dome-na kori{tenja vodnih snaga u zemlje u kojima su setada gradili zna~ajni hidroenergetski objekti: Egipat,Japan, Indija, Francuska, [vicarska, Italija, ^e{ka.Ste~ena iskustva i saznanja je prenosio na saradnikei svoje studente.

Za direktora RO “Vodoprivreda BiH” Sarajevoimenovan je 1977. godine i tu du`nost je obavljaosve do 1987. godine, kada je imenovan za general-nog direktora SOUR “Vodoprivreda BiH” Sarajevo u~ijem sastavu je bilo 16 OUR-a koji obavljaju vodo-privredne djelatnosti (odr`avanje, projektovanje i iz-gradnja vodoprivrednih objekata: regulacija rijeka,brana, crpnih stanica, kanala, nasipa, vodovoda, ka-nalizacija).

Transformacijom i reorganizacijom bosansko-hercegova~ke vodoprivrede, odnosno nakon formi-ranja Javnog vodoprivrednog preduze}a “Vodopri-vreda BiH” Sarajevo, postaje savjetnik glavnog dire-ktora i tu du`nost obavlja do svog penzionisanja1992. godine.

Period 1977. do 1992. godine je ujedno bio i pe-riod najsna`nijeg razvoja vodoprivrede Bosne i Her-cegovine u kome su se rekonstruisali i izgradili mno-gi zna~ajni objekti (brana i akumulacije “Tribistovo”,ure|enje zemlji{ta u Semberiiji, rekonstrukcija crpnihstanica na savskoj odbrambenoj liniji, zapo~eta re-konstrukcija savskog nasipa, brojni vodovodi itd.itd.). U ovom periodu razvoja vodoprivrede i in`enjerMiljkovi} je dao svoj doprinos.

Tokom svog radnog sta`a je aktivno u~estvovaoi u nau~no istra`iva~kim temama i projektima: “Vodakao faktor razvoja na kr{u”, “Iskustva i odre|ivanjeparametara pri izgradnji podzemnih hidroelektrana” itd.

Penzionisanjem in`.Miljkovi} nije izgubio svoj ra-dni elan i entuzijazam. I pored ratnih uslova u peri-odu 1992.-1995. godina, tj. u nemogu}im uslovimakoji su tada vladali u Sarajevu, bez struje, vode i gri-janja, smatrao je da }e nakon prestanka ratnih dej-stava dr`avi trebati novi hidroenergetski objekti, datreba definisati prioritete i dao je inicijativu da se ura-di “Prospekcija hidroenergetskog rje{enja sliva rijekeBosne” koju je i uradio kao odgovorni projektant.

Nakon rata, u nedostatku stru~nog kadra, pono-vo se anga`ovao na nastavi na Gra|evinskom fakul-tetu u Sarajevu, ovaj put kao predava~ na predmetu“Iskori{tenje vodnih snaga”.

Tako|er je bio anga`ovan i kao konsultant naizradi brojnih projekata ili kao revident i ~lan u Komi-sijama za reviziju projekata, sa za~u|uju}im elanomi snagom koja bi odgovarala mnogo mla|im ljidima.Jedan od njegovih zadnjih zna~ajnih anga`mana jeu konsultantskoj komisiji za sanaciju korita rijeke Pli-ve i vodopada u Jajcu.

Do zadnjeg dana je pratio ~asopis “Waterpower” i ukazivao na inovativna tehni~ka rje{enja ko-ja su se pojavila u svijetu. Njegovo pam}enje detaljau projektima i podataka o bosanskohercegova~kimvodotocima je postalo legendarno. Nama koji smosara|ivali sa njim nebrojno puta je pomogao svojimsavjetom, sugestijom i prijedlogom u rje{avanju pro-blema kojima smo se tada bavili.

Trag koji je in`. Miljkovi} Emin ostavio i kao ~o-vjek i kao eminentni stru~njak u hidrotehnici je trajan,a njegovi objekti u ~ijoj izgradnji je dao najve}i dopri-nos svjedo~e o njegovom djelu.

In`. Miljkovi}a smo izgubili u vrijeme kada su senapokon stekli uslovi da po~ne, nakon neobja{njivoduge pauze, projektovanje i izgradnja novih hidro-energetskih objekata koji su ovoj dr`avi i te kako ne-ophodni kao poticaj razvoja. Znanje i iskustvo in` Mi-ljkovi}a }e nam tada veoma nedostajati, ali kao nje-govi kolege i saradnici trudi}emo se da hidrotehni-~ku struku sa~uvamo na najbolji mogu}i na~in.

70VODA I MI BROJ 68

^ASOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO

9 7 7 1 5 1 2 5 3 2 0 0 6

I SSN 1512 - 5327