Univerzitet u Sarajevu Prirodno-matematički fakultet

Odsjek za geografiju Smjer: Regionalno i prostorno planiranje

Tematske karte

Mentor: Student: Prof.dr.Snježana Musa Anesa Plasto

Sarajevo,maj,2013.

UVOD

Karta je medij za pohranu i prijenos informacija. Na njoj se mogu prikazati prostorni odnosi objekata, izvesti mjerenja položaja, dužina, površina objekata, stvoriti predodžba o prostoru na temelju znakovnog modela.

Tematska karta je tip karte ili grafikona, posebno dizajniran da pokaže određenom temom povezanost s određenim geografskim područjima, odnosno fokusira se na određenu temu ili ideju. Na tematskim kartama može biti predstavljena samo jedna pojava, koja je dio sadržaja općetegeografskih karata, onda, pojava koja je prisutna na teritoriji i nije predmet općegeografskih karata, ali čini dio geografske sredine ili pojava u geoprostoru koja se ne mogu osjetiti čulima, već su predmet mjerenja i istraživanja.

Treba napomenuti još da se tematske karte dijele prema karakteru, tematici, vremenskom razdoblju i namjeni.

Tematske karte mogu biti: geološke, geomorfološke, hidrološke, pedološke, biogeografske, administrativne, karte stanovništva, karte putnih pravaca..

Geološke karte

Geološka karta je grafički način prikaza geološke građe, starosti stijena, njihovog sastava, i međusobnih odnosa, kao i ostalih važnih geoloških pojava nekog terena na topografskoj podlozi.

Na geološkoj karti su ucrtane geološke granice, položaji slojeva, strukturne oznake i odgovarajući simboli, nalazišta fosila, mineralnih sirovina. Uz geološku kartu izrađuje se geološki stup i geološki profili odnosno presjeci terena. Proces izrade jedne geološke karte polazi od prikupljanja podataka ranijih istraživanja, analize postojeće dokumentacije, terenskog rada, analize prikupljenih podataka, i same izrade geološke karte.

Za prikaz geologije terena koriste se simboli, linije i poligoni. List geološke karte sadrži: kartirani teren-kartu, legendu kartiranih jednica, legendu strandardnih oznaka, geloški stup i geološki profil.

Karta 1. Geološka karta Bugojna

Na ovoj karti je prikazana geološka građa Bugojna. Također se može vidjeti svi prateći segmenti koje treba da sadrži jedna geološka karta, od legende, geloškog stupa, profila, razmjere..

Karta 2. Geološka karta Hrvatske

Ovdje je dat prikaz geološke karte Rebublike Hrvatske u razmjeri R= 1:300 000. Ovdje su korištene boje i linije kao izražajna sredstva, tako da boje prikazuju određenu starost terena, npr. na ovoj karti su sadržane naslage krede( zelena boja), trijasa( ljubičasta boja), tercijar( žuta-oker), itd.

Hidrološke karte

Hidrološke karte su karte koje prikazuju distribuciju vode na Zemljinoj površini opisujući režime voda i prikazivajući vodene resurse pojedinih područja nazivaju se hidrološkim kartama. Tu spadaju karte riječne mreže, pomorske karte, karte izdani i izvora, karte poplava. Pored toga hidrološke karte mogu prikazivati karakteristične pojave kao što su isušivanje, poplave i područja zamrzavanja vodenih površina.

Karta 3. Hidrogeološka karta Hrvatske

Ovdje je predstavljena hidrogeloška karta Zagreba mjerila R=1:100 000. Sa lijeve strane uz kartu je prikazan i tumač, dok se ispod karte nalazi i hidrogeološki profil.

Na narednoj karti se može vidjeti prikaz Velikih jezera.

Karta 4. Prikaz Velikih jezera

Pomorske karte

Pomorske navigacijske karte su prikazi određenih plovidbenih područja s osnovnom svrhom omogućavanja sigurne plovidbe brodovima. Projektirane su i izrađene u Mercatorovoj projekciji, u različitim mjerilima, s obzirom na navigacijsku svrhu.

Karta 5. Prikaz pomorske karte u Jadranskom moru-Hrvatska

Klimatološke karte

Karta 6. Kepenova klasifikacija klimata

Klimatološke karte su karte koje odražavaju teritorijalnu raspodjelu klimatskih uslova u pojedinim dijelovima Zemlje, na temelju dugoročnih posmatranja. Na ovoj karti je prikazana Kepenova klasifikacija u svijetu. Cijelu Zemlju Kepen je podijelio na 5 klimatskih pojaseva i 11 tipova klimata. Klimatske pojaseve označio je velikim slovima latinskog analfabeta i to (A) tropska klima, (B) suha klima, (C) umjereno tople i vlažne klime, (D) borealna ili sniježno šumska klima , (E) sniježna klima.

Karta 7. Raspored klimata u Evropi, Arabijskom poluotoku i Sibiru

Na ovoj karti je prikazana Kepenova klasifikacija u Evrope, Arabijskog polutoka, te Sibira. B klimat je zastupljen na Arabijskom polutoku i to Bwh, zatim na jugoistoku Pirinejsog poluotoka i to Bsk. C klimat je najviše rasprostranjen i to u Velikoj Britaniji, Zapadnoj Evropi, Apeninskom i Balkanskom poluotoku. D klimat zauzima Sjevernu Evropu te Sibir.

Karta 8. Vegetacija u Južnoj Americi

Na ovoj karti se može vidjeti vegetacija u Južnoj Americi. Kako se vegetacija naslanja na klimu, tako se može vidjeti da u predjelima gdje npr. preovladava tropska klima, zastupljene su tropske kišne šume, to isto vrijedi i za ostale tipove klime.

Pedološke karte

Pedologija proučava: genezu i klasifikaciju zemljišta, kartografiju zemljišta, bonitiranje zemljišta, deagradirana i oštećena zemljišta. Faze pedološkog istraživanja su pripremna, terenska i laboratorijska. Pripremna faza podrazumijeva, koje je područje istraživanja, problematika i koja je svrha istraživanja. U terenskoj fazi vrši se rekognisciranje terena, izbor mjesta za kopanje profila, otvaranje i opis profila, uzimanje uzoraka tla, fotografiranje. Laboratorijska faza podrazumijeva prijenos kartografskih podataka u digitalnu geokodiranu bazu podataka, zatim priprema uzoraka tla za laboratorijske analize i provedba, interpretacija dobivenih rezultata.

Karta 9. Klasifikacija tala u Evropi

Na ovoj karti su predstavljena tla Evrope, na osnovu legende može se vidjeti koja su tla zastupljena u kojem dijelu kontinenta. Na Balkanskom, Apeninskom i Pirinejskom poluotoku uglavnom su zastupljen litosol, rankeri i terra rosa, a središnji dio kontinenta je pokriven sivo-smeđim podzolastim tlima, dok je sjeverna Evropa pod podzolastim i organskim tlima.

Karta 10. Pedološka karta Jugoslavije

Ova karta pokazuje rasprostranjenost tala u zemljama bivše Jugoslavije, mjerila R=1:2 000 000. Izražajno sredstvo su linije i boje, gdje svaka boja pokazuje drugu vrstu tla. Sa strane postoji legenda označena po brojevima i pored svakog broja je vrsta tla. Najviše zastupljena su distrično smeđa tla, zatim smeđe tlo, lesivirano i crnica na vapnencu i dolomitu, i černozem na lesu.

Geomorfološke karte

Geomorfološke karte su karte koje standardiziranom legendom prikazuju različite reljefne oblike koji su nastali pod uticajem endogenih (unutrašnjih) i egzogenih (vanjskih) sila. Geomorfološko kartiranje započinje s identifikacijom temeljnih jedinica koje čine krajolik. Uspostava prirode i karaktera tih jedinica je presudno za uspjeh gemorfoloških istraživanja.

Na ovoj geomorfološkoj karti je prikazan južni dio Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacija, tačnije Pelješac, Mljet. Sa ove karte se mogu vidjeti oblici egzogenih procesa i to: akumulativni oblici kretanja masa, fluvijalni erozivni i akumulativni oblici, fluvio-denudacioni oblici, krški oblici, itd. U sljedećem isječku karte se može vidjeti litološki sastav te orografija i genetski tipovi reljefa za isto područje.

Administrativna karta

Administrativna karta predstavlja određeno uređenje države, te njena podjela na teritorijalne jedinice ili regije.

Karta 13. Administrativna karta Azije

Na ovoj administrativnoj karti je prikazana teriorijalna podjela Azije, prikazane su granice država, kao i ucrtani nazivi država te nekih većih i značajnijih centara. Izražajna sredstva koja su korištena su boje, linije te slovni simboli. Svaka država je druge boje radi boje preglednosti.

Karta stanovništva

Na sljedećoj karti je prikazana gustoća stanovništva u svijetu. Gustoća stanovništva predstavlja broj stanovnika na kvadratnom kilometru površine. Najveću gustoću stanovništva ima Monako 16.410 st/km2, dok najmanju gustoću ima Grenland 0.025 st/km2. Na ovoj karti najsvjetlija boja predstavlja područja sa malom gustoćom stanovništva, dok tamnije i najtamije boje pokazuju područja sa velikom i izrazito velikom gustoćom stanovništva.

Karta 14. Prikaz gustoće naseljenosti u svijetu

Predstavljanje infrastrukturnih objekata i puteva

Na ovoj karti je prikazana željeznička mreža u Rebublici Hrvatskoj. Postoji i legenda gdje su različitim bojama prikazane pruge, kao npr. međunarodna, regionalna, lokalna.

Karta 15. Željeznička mreža Hrvatske

Naredna karta prikazuje Trans-Sibirsku željezničku prugu, odnosno mrežu željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio Ruske Federacije, glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim (Sibir) i istočnim krajevima (Daleki Istok), Mongolijom, Kinom i Japanskim morem. Dužina glavnog pravca od Moskve do Vladivostoka iznosi 9288,2 km, prolazi kroz osam vremenskih zona i najduža je željeznička pruga na svijetu. Od 2002. godine u potpunosti je elektrificirana. Na karti je crvenom bojom prikazana ova željeznička pruga.

Karta 16. Trans-Sibirska željeznica

Sljedeća karta predstavlja cestovnu mrežu u jednoj od najrazvijenijih zemalja u Evropi. Njemačka prometna mreža je savremena, dobro razgranata i djelotvorna zahvaljujući stoljetnoj tradiciji i pogodnoj konfiguraciji tla bez velikih prirodnih prepreka. Cestovni sistem obuhvaća više od 220 000 kilometara (oko 11 000 km su autoceste); cestovna je mreža osobito gusta na zapadu, uz najurbaniziranija područja. Na istoku, gdje je do ujedinjenja njemačka autocesta vodila samo do Berlina, sada se cestovna mreža osuvremenjuje i razvija.

Karta 17. Cestovna mreža u Njemačkoj

Karta 18. Tabula Peutingeriana

Kad je riječ o cestovnoj mreži treba spomenuti i Tabulu Peutingerianu, tj. kartu sa ucrtanim rimskim cestama, naslikana u 4. stoljeću, a precrtana u 13. stoljeću. Prikazuje rimsko carstvo od Irske do Indije, preteča je svih modernih, udaljenosti između pojedinih mjesta su jako precizno izračunate.

ZAKLJUČAK

U uvodnom dijelu je dato objašnjenje šta je karta, tematska kartografija, te kako se tematske karte dijele. Zatim je dato objašnjenje svake tematske cjeline i potkrijepljeno kartama, pa tako su obrađene geološke, hidrološke, geomorfološke, pedološke, klimatske, pomorske, administrativne, karte stanovništva, zatim karte za predstavljanje infrastrukturnih objekata i puteva. Na kraju je stavljena i Tabula Peutingeriana, karta s ucrtanim rimskim cestama.

Na tematskim kartama prikazane su prirodne i društvene pojave, činjenice i stanja vezana za prilike i život na Zemlji koji mogu biti predmet ili sadržaj posebnih tema.