1 Atmabodha je sastavljena za potrebe proienih kroz praksu tapasa, za one smirenog

duha, bez strasti i eljnih osloboenja. 2

Kao to je vatra neposredan uzrok kuhanja,tako je znanje i nita drugo neposredan uzrok osloboenja, jer se osloboenje ne moe ostvariti bez znanja.

3 Djelovanje ne moe razoriti neznanje jer munije suprotno. Samo znanje suzbija

neznanje,kao to svjetlo suzbija duboki mrak. 4

Samo zbog neznanja atman izgleda konaan.im je neznanje razoreno, sebstvo se, bezikakve mnoine, objavljuje sebi po sebi, kaosunce kad ga mimoie oblak.

5 Ponavljanjem vjebe znanje proiava ivu ukaljanu neznanjem. Tada nestaje, kao

prahkatake poto je razbistrio vodu. 6

Svijet, ispunjen privlanostima, odbojnostima i ostalim, je poput sna (za budnog). U neznanju izgleda stvaran, a nakon buenja postaje nestvaran.

7 Svijet izgleda stvaran tako dugo dok se ne spozna ne-dualni brahman, temelj svega

topostoji. To je poput iluzije srebra u koljci. 8

Svi razliiti oblici postoje samo u duhu promatraa. Bit je vjean i sveproimajui duh (Vinu) ija je priroda postojanje i inteligencija. Imena i oblici su poput nakita, a Vinu je zlato.

9 Kao to sveproimajua akaa izgleda drugaija zbog svog povezivanja s razliitim

upadhijima, a postaje jedno razaranjem upadhija, tako i Hrikea izgleda drugaiji zbog svojih povezivanja s razliitim upadhijima, a postaje jedno

razaranjem upadhija. 10

Zbog povezivanja s razliitim upadhijima, ideje kao to su klasa, boja koe i poloaj nametnute su na atman, kao to je okus, boja itd. na vodu.

11 Grubo tijelo, instrument pomou kojega atman doivljava zadovoljstvo i patnju, odreeno

je prolim djelovanjima, a izgraeno je od pet mahabhuta u procesu panakarana. 12

Suptilno tijelo, instrument pomou kojega atman doivljava, sastoji se od pet prana, deset organa, manasa i buddhija oblikovanih od osnovnih elemenata prije njihove podjele i

meusobne kombinacije. 13

Avidya, neopisiva i neuhvatljivog poetka naziva se uzrok, ona je upadhi nametnut na atman.

Spoznaj da je atman drugaiji od tri osnovna upadhija. 14

Zbog sjedinjenja s pet ljuski, isti atman izgleda kao da poprima njihove osobine, kao u primjeru kristala koji poprima boju, poput plave ili crvene, podloge plave ili crvene tkanine.

15 Pomou razlikovanja treba odijeliti ist i transcedentalni atman od ljuski s kojima je

pokriven, kao to se odjeljuje zrno rie, pomou tuka, od ljuske i pljeve.

16 Iako sveprisutni atman svuda dosee, on najvie svijetli u buddhi, poput odraza u istoj

vodi ili ogledalu. 17

Spoznaj da je atman razliit od pojavne prirode tijela, osjetilnih organa, razuma, uma i vasana (prakrti) slino kao vladar svjedok njihovih funkcija!

18 Kao to zbog kretanja oblaka izgleda da se Mjesec kree nebom, tako i neznalici izgleda da

atman djeluje zbog djelovanja osjetila. 19

Tijelo, osjetila, razum i um angairaju se u odgovarajuim djelatnostima pomou svjesnosti atmana kao to ljudi djeluju pomou suneve svjetlosti.

20 Zbog nerazlikovanja pripisuju se istom atmanu, koji je bitak i svjesnost, osobine i funkcije

tijela i osjetila, kao to se nebu pripisuje plavetnilo i zakrivljenost. 21

Kao to se kretanje vode iz neznanja pripisuje odrazu Mjeseca, tako se i djelovanje i uivanjei druga ogranienja koje pripadaju duhu,nepravilno pripisuju atmanu.

22 Vezanost, elja, uivanje, patnja i ostalo opaa se tako dugo dok funkcionira buddhi. U

dubokom snu ih nema, jer buddhi prestaje djelovati. Stoga oni pripadaju samo duhu, a ne atmanu.

23 Bitna priroda atmana je vjenost, istoa, zbilja, svjesnost i blaenstvo, kao to je svjetlost

Suncu, svjeina vodi i toplina vatri. 24

Pojam kao to je "ja znam" nastaje sjedinjenjem, zbog nerazlikovanja, preobrazba duha sa dva vida atmana, tj. s bitkom i svjesnosti.

25 Atman nikada ne podlijee promjeni, a buddhi nikada nije podaren svjesnou. No iva

vjeruje da je atman istovjetan s buddhi i zbog te obmane smatra da je promatra i znalac.

26 Bie koje za sebe misli da je iva prevladano je strahom, kao kad za konopac misli da je

zmija. Bie ponovno zadobiva hrabrost spoznajom da nije iva ve atman.

27 Jedino atman osvjetljava um, osjetilne organe itd. kao svjetiljka posudu. No ti materijalni

objekti ne mogu osvjetliti vlastito sebstvo. 28

Kao to svjetiljka ne treba drugu svjetiljku da obasja samu sebe, tako ni atman ne treba drugu svjesnost da bi se oitovao kao svjesnost.

29 Nakon negacije svih upadhija u smislu "ne to, ne to" treba spoznati jedinstvo atmana i

paramatmana pomou mahavyaka. 30

Objekti relativnog svijeta poput tijela itd. roeni su iz neznanja i nestalni su poput mjehuria. Pomou razlikovanja treba spoznati:

"Ja sam neokaljani brahman, neovisan o tijelu itd.".

31 Ja nisam dodirnut promjenama kao to su roenje, rast, oronulost i smrt. Ja sam drugaiji

od tijela. Ja nisam vezan osjetilnim objektima kao to su zvuk i opip - ja nisam osjetilni organ.

32 Ja sam bez tuge, vezanosti, odbojnosti i straha - ja sam drugaiji od duha. Prema spisima

"onnije prana, nije manas, on je ist, vii od najvieg i nerazoriv". 33

Iz njega su roeni prana, manas i sva osjetila, akaa, zrak, vatra, voda i zemlja iz kojih sve proizlazi.

34 Ja sam bez guna, i bez djelovanja, vjean i ist, bez mrlja i bez elja, bez promjena i bez

oblika, uvijek slobodan. 35

Ja ispunjavam sve stvari iznutra i izvana poput akae. Savren i svuda isti, ja sam vjean, nevezan, ist i nepomian.

36 Ja sam uistinu taj najvei brahman koji je sam vjean, bez mrlja i slobodan, jedan i

nedjeljiv, ija priroda je blaenstvo, istina, znanje i beskonanost.

37 Stalna proetost svijesti dojmom "ja sam brahman", stvorena neprekinutom spoznajom,

razara neznanje i njegove posljedice kao lijek bolest.

38 Sjedei na usamljenu mjestu, bez elje, obuzdanih osjetila, usmjerenom pozornou treba

razotkriti beskonani atman koji je jedan bez dualnosti. 39

Mudar treba redovito transcedirati itav objektivni svijet da bi se stopio sa istim atmanom koji je poput neba bez oblaka.

40 Onaj tko ostvari taj najvii cilj naputa sva obiljeja imena i oblika i boravi u svojoj pravoj

prirodi koja je beskonana svjesnost i blaenstvo. 41

Najvie sebstvo zbog svoje prirode nepresune svjesnosti i blaenstva ne doputa podjelu u znalca, znanje i znano. Ono, uistinu, samo sije.

42 Neprekinutom meditacijom, poput trljanja drva za potpalu pali se plamen znanja koji

potpuno sagorijeva gorivo neznanja. 43

Kao to prvi zraci zore razaraju tamu noi tako se i razotkrivanjem atmana budi znanje koje razara neznanje.

44 Iako je atman stalno prisutan, zbog neznanja on je odsutan. Nakon razaranja neznanja

oituje se kao ogrlica na vratu. 45

Zbog neznanja brahman se priinjava kao iva, kao to drvo bez kronje izgleda kao ovjek.

Spoznajom prave prirode ive nestaju zablude.

46 Znanje stvoreno spoznajom prave naravi zbilje odmah razara neznanje oznaenom

zamislima "ja", "moje" i slino, kao putokaz zalutalom. 47

Yogi koji je ostvario krajnje znanje, vidi okom mudrosti itav svijet u vlastitom atmanu i vlastiti atman u itavom svijetu.

48 itav svijet je uistinu atman. Ne postoji nita izvan atmana. Kao to postoje razne vrste

lonaca i posuda od gline, tako (prosvijetljeni) vidi sve kao vlastiti atman.

49 ivanmukta naputa polje upadhija jer je poprimio prirodu sat-it-anande i uistinu postaje

brahman kako to kukac (mimikrijom) postaje osa. 50

Yogi kao ivanmukta, prelaskom oceana zabluda i unitenjem demona strasti i mrnje, ustaljuje se u smirenju i boravi u anandi atmana.

51 Osloboen vezanosti za nepostojanu vanjsku sreu, zadovoljan u blaenstvu atmana,

ivanmukti svijetli iznutra kao svjetiljka u posudi. 52

Iako okruen upadhijima, ustaljeni mudrac, nije njima obiljeen, poput nebeskog svoda. Nepromjenjiv, bez obzira na uvjete, poput slaboumnog kojeg se nita ne prima, kree se

nevezan poput vjetra. 53

Nakon odbacivanja upadhija, ustaljen mudrac, nestaje, poput vode u vodi, prostora u prostoru i svjetla u svjetlu, bez ostatka u Vinuu.

54 Spoznaj brahman kao ono ostvarenje od kojeg nema veega, kao ono blaenstvo od kojeg

nema veega, kao ono znanje od kojeg nema veega!

55 Spoznaj brahmana kao ono vienje od kojeg nema drugoga, kao ono postojanje iza kojeg

nema niega, kao onu spoznaju koju nita ne nadmauje.

56 Spoznaj brahman kao sat-it-anandu, kao nepodvojenost, beskonanost, vjenost,

jedinstvenost, kao ono to ispunjava visinu, dubinu i sredinu. 57

Spoznaj brahman kao onu bit na koju ukazuje vedanta negacijom onoga to nije, kao nepodvojenosti neprekidno blaenstvo.

58 Brahma i ostali bogovi kuaju tek dio neogranienoga blaenstva i uivaju u istom

omjerusvoj dio toga dijela. 59

Svi su objekti dio brahmana, on sudjeluje u svim djelatnostima. Brahman proima sve kao maslac mlijeko.

60 Spoznaj brahmana kao ono to nije ni fino niti grubo, ni kratko niti dugako, bez roenja i

promjene, bez oblika, osobina, boje i imena.

61 Spoznaj brahman kao ono svjetlo koje osvjetljava sunca i mjesece, ali ne moe biti

osvjetljen njihovim svjetlom, i kojim je sve ovo osvijetljeno. 62

Brahman proima nutrinu (apsolutno) i vanjtinu (relativno) svijeta i sije sam po sebi, poput vatre kad uari eljeznu kuglu.

63 Brahman je razliit od svijeta. Ne postoji nita to nije brahman. Ako se pojavi neto drugo

osim brahmana to je nestvarno kao fatamorgana. 64

Sve to se vidi i uje ne moe biti neto drugo osim brahmana. Spoznajom istine prepoznaje se brahman kao nepodvojenost, sat-it-ananda.

65 Oko mudrosti prozire sveprisutni atman koji je bitak i svjesnost, dok oko zaslijepljeno

neznanjem ne vidi sjaj atmana, kao ni slijep bljetavilo sunca. 66

iva uarena vatrom znanja, potaknuta sluanjem itd oslobaa se svih neistoa i blista vlastitim sjajem poput zlata.

67 Atman se otkriva u sklopu srca kao sunce znanja da razori tamu (neznanja). Proimatelj

svega, podravatelj svega, on osvjetljava sve po sebi.

68 Tko odbacuje sve djelatnosti i rituale i slui u svetom i istom hramu atmanu, koji je

neovisan o vremenu, prostoru i smjeru, koji proima sve, koji odstranjuje hladnou-vruinu i druge suprotnosti, koji je vjeno blaenstvo, taj postie

sveznanje, svedosenost i besmrtnost.