audiatur et altera pars slom jugoslovenstva kao duhovne misli vukasin perovic

8/13/2019 Audiatur Et Altera Pars Slom jugoslovenstva kao duhovne misli Vukasin Perovic

1/82


2/82

Ovo delo posveujem

uspomeni moje supruge

Mileve i keri Vjere

taocima ne make Vra-

je divizi je" i rtvama

hrvatskog koncentracio-

nog logora J asenovca.


3/82

Vukain R. Peroyi

AUD IATUR ET ALTERA PARS!


4/82

Sva prava pridrava pisac.

I zdanje piSevo

tamparija: Etzendorfer & Co., Salzburg


5/82

VUKAIN R. PEROVI

AUDIATUR

ET ALTERA PARS!

SLOM J UGOSLOVENSTVA KAO DUHOVNE MISLI , PORAZ DJ EN ERAL A

MI HAIL OVIA I POBEDA MARAL A TI TA U SVETLU 1000 DOKUM EN ATA

K njiga I ., Tom I.

S a l z b u r g 1 9 5 2


6/82


7/82

UMESTO PREDGOVORA.

Prve tri knjige ovih mojih uspomena i zabeleaka pripremio sam zatampu jo krajem 1947 godine. U medjuvremenu obraao sam se, u neko-liko mahova, sa apelima na pojedine linosti i ustanove u slobodnom sveto,

da bi mi materijalno omoguili objavljivanje ovih dokumenata. To je, medjntim, sve ostajalo bez uspeha, ak i odgovora. Zbog toga se nije moglo pristu-piti objavljivanju ovog dela sve dosad.

Osnovni cilj ovog napora jeste elja, da se zainteresovana javnost upoznasa izvesnim politikim momentima, kao i ne javnim i nepoznatim dokumentima.Tendenca ovog prikaza nije polemika o stvari, ve pruanje konkretnog ma-terijala, kao izraz oseaja dunosti, da bih i ja, sa svoje strane, koliko to-liko, doprineo objanjenju izvesnih injenica. Nijedna od njih nema u osnoviproizvoljno ili neargumentirano objanjenje, ve je svaka zasnovana na izlo-enom dokumentu. Nastoji se u osnovi, da se unese u kompleks to vie do-kumenata, t. j. hladnog materijala.

Po mome miljenju, a i injeninom stanju, objanjenje jugosloven

skoig kompleksa jeste vrlo teak zadatak, koji po svojoj prirodi spada u nereive probleme. S jedne strane opsenoat problema, u kojemu se sukobljavajuu isto vreme nasledjene, steene, psiholoke, kulturno politike, nacionalnei mentalne suprotnosti, ije upoznavanje zahteva studiju vezanu uz jednu siste-matsku obradu pod specijalnim prilikama, i s druge objektivno otsustvo ma-terijalne mogunosti za upoznavanje s tim problemom i njegovim osnovama,unose sve vie nejasnosti u stvar. Svi oni pojedinci, koji bi uzeli na sebe za-datak, da dokumentima razjanjavaju razloge i uzroke istoriskog razvojajugoslovenskog problema i sve do njegove akutne faze: najnovije tragedijejugoslovenkih naroda, latili bi se jednog vrlo obimnog posla, koji bi preaogranice dohvata jednog posmatraa i interpretatora. Otsustvo solidnosti nargumentaciji izlaganja i razmatranja jugoslovenskog kompleksa izvinjava idosadanja lutanja kod njegova objanjavanja. U sutini nedostaju ak i siste-matske osnove pogledima na problem.

Sva dosadanja objanjenja i razmatranja nisu imala mnogo sree u odnosana taj kompleks. Bila su parcijalna u odnosu na nj; bazirana na nesredjenojobradi i protkana subjektivietikim momentima. Osim toga za obradu jugo-slovenskog kompleksa ne postoji ni spremna ekipa, kako u zemlji tako i izvannje. Ne postoji elja, kao to ne postoji ni zdrava nauna inicijativa, a nimateri jalna mogunost. Iznad svega ne postoji nuna uzajamnost i 6 a radnjaak ni kod pretstavnika jedinstvenog gledita na jugoslovenski problem. Ne-dostaje medjusobna povezanost javnih radnika u slobodnom svetu, da bi seipak mogli doneti naelni zakljuci ili otkriti istine naelnog karaktera.

V


8/82

Tako je, tokom posleratnog perioda, u domenima slobodnog sveta, umestoargumentacije kod izlaganja, jugoslovenski problem postao neka vrsta arene

sukoba proizvoljnih interpretacija, pri emu su lina gledita postala nekavrsta propagande saobraene linim sklonostima i simpatijama.

Na drugoj strani ne postoji mogunost izlaganja stvarnih istina u javnostisame zemlje, obzirom na politike pri like i sistem, koji vladaju u J ugoslaviji.

U inostranstvu se osea potreba jednog sintetikog pregleda, ne u ciljurazjanjenja linih miljenja ili odnosa pretstavnika emigrantskih grupa ilinjihovih politikih koncepcija, ve iz razloga istoriske istine. To je u sutinii postulat samog problema, jer se jugoslovenski kompleks ne sme da razmatraizoliramo, ve su njime zainteresovani, velikim delom i elementi, koji ne pripa-daju jugoslovenskom kolektivu. Ukoliko se u razjanjenjima tog kompleksaluta ili proizvoljno postupa, utoliko su objektivno slabiji izgledi za njegovo

zdravije i solidnije reavanje.Taj razlog, sine ira et studio, potstrekao me, da se na linu inicijativu,pod veoma tekim okolnostima, latim tog vrlo odgovornog posla.

Taj zadatak je, po svojoj prirodi, veoma teak, materijalno odgovoranu podjednakom razmeru i prema istini i objektivnom stanju, a kao pothvatveoma smeo. U sutini nema objanjenja u kompleksu socijalnih odnosa,koje nije, makar i delimino, protkano izvesnim subjektivizmom. On lei uosnovnom motivu, jer je izvesan deo izlaganja, u svakom sluaju, vezan uzpolaznu taku objanjenja.

Objektivna tekoa pojaava se faktom, to se u konkretnom sluajjugoslovenski problem razmatra iz emigracije. U tom sluaju nedostajae je-dan od elemenata, koji je vrlo vaan kod psiholokog razmatranja problema

jugoslovenskih prilika. Nedostajae sud, doneen na osnovi utisaka, koji sepribiraju u centru zbivanja. Ovde je sam problem u centru panje, a ne mi-ljenja o njemu.

J ugoslavija je zemlja, u kojoj stalno plamti nacionalno nacionalistiko socijal istika revolucija, ije delovanje moe samo da se ispravno ocenjuje,posmatranjem stvari iz samog centra.

Osim ovoga, to u sutini vai za jedan momenat, jugoslovenska stvar-nost, u itavom svom bitisanju, bila je, u manjem ili veem obimu, niz re-volucionarnih faza i politikih udara, iju sadrinu, ne samo to je tekoshvatiti ili kritikovati, ve se ona ustvari i ne eli da izlae kao objanjenainjenica. Zasenjeni svojim linim interesima, konfesionalno regionalnimmentalitetom, iskljuoivou politikog sektatva, ljudi i sada kao i pre, u zemljii izvan nje, bee od istina. To je, kao injenica, imalo za posledicu ono najfatalnije, t. j. da je jugoslovenska stvarnost uspevala da dezavuie svoje ideologeili da ona sama bude dezavuisana radom sopstvenih neimara.

U ovom sluaju imaju da govore dokumenta, bez obzira na koga se odnose.

U osnovi, ovim izlaganjima nije cilj napadanje jednog oredjenog ili od-brana drugog politikog htenja, ve je teite na objanjenju kompleksa zbi-vanja u J ugoslaviji kao celini, u kojoj pobeda komunistike revolucije, raz-matrane same za sebe, ne bi smela da se uzme kao iskljuivi rezultat sile ibezobzirnosti, ve i kao plod ranijih greaka u medjusobnoj borbi elemenatau zemlji i izvan nje.

VI


9/82

Dosledno tom gleditu, ovo delo ne treba posmatrati kao prikaz fakata

narativno hronolokog karaktera, ve kao kritiko analitiki osvrt isto-

risko politikog smisla.Tema dela ne obuhvata samo materijal akutne faze i aktuelnih dogadjaja

u zemlji o kojoj se radi, ve se ona posveuje analizi idejnog i kulturno

politikog pro ces a odnosa tr iju naro da, ko ji su u je dnoj fa zi svog ra zvoja

stvorili zajedniku dravu. Sutina sadanjih zbivanja u toj dravi, kao i opti

pogled na nje nu proble m atiku, iskljuivo su poli tikog k arak tera . Ideja , koja

je lea la u osno vi samog opra vdanja te dr avne za jednice, nala zi se u krit inoj

fazi, ko ja se sva svela na borb u, ,,Za ili P ro tiv44 te dravn e zajednice.

Ovo delo ne treba smatrati naporom oveka, koji se zalae za jedan odre-


10/82

Pored itavog niza zvaninih dokumenata, izloena je u ovom delu jedinaserija neobjavljenih akata o radu pojedinih faktora u J ugoslaviji, koji se na-

laze jo u ivotu u njoj i izvan nje. Taj momenat e biti utoliko interesantnijii osetljiviji, jer ljudi gledaju na istine sopstvenim oima.

Sva izlaganja u delu, ostala su u opsegu i formi, u kojoj sam ih tokom1947 godine sredjivao za objavljivanje. Mada su pojedini momenti, koji su setokom 1947 godine mogli nasluivati po iskustvima, u medjuvremenu dolido punog izraaja, tekst je ostao neizmenjen.

Poto sam od poetka do kraja u itavoj stvari, kako kod izbora materi-jala, tako i kod njegova sredjivanja bio redaktor, korektor i sintetiar, unapred se izvinjavam za sve sluajeve neotklonjivih greaka i omaki, koje susvojstvene svakom aktivnom pojednicu, koji nije u stanju da uoi i otklonisve ono, to e biti primeeno od italake publike.

Svojstvenost stila, naina izlaganja i tona, ustvari su odraz karaktera iintimnih oseaja pisoa ovih redova. K od pojedinih momenata u delu, miljenjeautora nalo je svoj izraz u ponaanju prema pojedinim objektima kritikograzmatranja. Moji prijatelji, koji su itali ovo delo tokom obrade, sloili suse i sami sa faktom, da karakteristinost stila nije mogue korigirati no zahtevu jezike discipline, jer je to svojstvenost samog autora. Taj momenat,koji e biti odmah upadljiv zainteresovanim itaocima, imaju da prime kaospecifinost jednog karaktera.

Imena onih mojih zaslunih prijatelja, uz iju blagonaklonost i razumevanje veem mogunost objave ovog dela, izneu umesto pogovora na njegovojzavrnoj strani.

Delo predajem javnosti u sveskama od po 64 stranice, jer usled materi-

jalne oskudnosti nisam u stanju da delo objavim shodno tehnikoj povezanostimaterijala i sistematizaciji izlaganja.

U Salzburgu, na Vidovdan 1952 godine.

A. u t o r

VIII


11/82


12/82

K ada Politika41 takvim istinama hrani svoju italaku publiku, i kadatakve nametene ,,injenice u ime jedne zvanine vlade saoptava svetskoj

javnosti, onda zaista nije udo, to se njen direktor u vie mahova do sadajavno odricao svojih pri jatelja, koji su mu u tekim asovima ukazivali panjui spasili mu glavu. Setie se njen direktor svoga postupka prema MalomCrncu" i karakteristike koju je, kao strunjak dao o odioznom novinaru11 idrugima.

Ovaj nekada poznati prestoniki list, srozao se na nizak niveau informa-tivnog biltena, jednog, s brda s dola, sakupl jenog drutva narodnih pr ijatelja11kojima je cilj da doturaju u javnost lai i klevete. Naalost u tom se kolu na-laze i oni, koji su brzo zaboravili, kakvo je bilo etniko dranje prema njimau momentima kad je glava representovala vrednost jednog metka ili ubodanoa. Mi smo ih smatrali braom, jer je to bio osnovni princip nae borbe,

mada smo znali kome intimno pripadaju i kuda vode njihovi putevi. Nikadanismo ni pokuali da im sugeriemo nae miljenje, a kamo li da im ga silomnametnemo. Sloboda linosti i miljenja bio je jedan od ciljeva nae borbe.

K levete u ovom sluaju neu razgoli ti na onaj nain, kako bih postupao nasudskom procesu, gde se ovek kao jedinka brani. Zauzeu stav, kako se izslobode brani istina, a ne jedna linost.

Na pisca lanka u P olitici11 ne ljutim se, jer ga poznajem vrlo dobro.Nemam moralnoga prava da se ljutim, jer bi to znailo pridavanje vanostinevanim stvarima. Osim toga poznat mi je vrlo dobro odnos sluga i poslo-davaca svuda u svetu. Taj odnos je u zemljama narodnih demokratija doaodo punog izraaja. Ne samo postupak prema jednoj linosti, ve poziv istinepostrekao me, da u smislu naela Audiatur et altera pars iznesem deo istina

pred javnost, da bi i najmerodavnij i i najpozvanij i mogli vide ti l ice svih onih,koji nisu u stanju da o sebi donesu sud.

U tom smislu morau i nehotice da preuzmem ulogu tuioca, ne samolinosti nego shvatanja i kolektivnih tendencija, da bi se moglo sa vie sigur-nosti rasudjivati o zbivanjima u jednoj zemlji. To vai, u svakom sluajui za pojedine grupe ili linosti.

Stavljam javnosti na raspoloenje injenice, da bi na osnovu njih mogladoneti sud o iniocima. Ne iskljuujem ni sebe.

X


13/82

PREGLED SADRAJ A GL AVE I . :* )

O t s e k I .: Dijalektika pojma ,,koljatvo i njegova mistika. L ogikanovih ,.poturenjaka. Dravniki horizonat Dra A nte Pavelia. Poziti v-ni faizam i demokratije na umoru11. K omunisti mogu samo do naih gra-nica! K ako hrvatski Djeneraltab gleda na stvari. K ako nemaki opuno-moeni general postupa u Zagrebu. Poruka hrvatskog eksperta11 iz Berl ina. Apel crkve i kole na hrvatske intelektualce. Crkva oprata ustaamasve! Dokumenta sasvim obratno govore. Prva H rvatska Dravna Vladai njene dravnike mere. Srpsko pravoslavna crkva pred li cem H rvat-skog sabora. Srpski narod u NDH pred saveu hrvatskog naroda. Doku-menta osavesnom vrenju poverene dunosti. Udri te prvo po imunim!

O t s e k I I .: M inistar pravosudja Dr. M irko Puk i n jegov ekspoze o antidravnim verama i antihrvatskim crkvama. N jegova dokumenta govoredrugae. K onkretan primer.

O t s e k I I I .: Zvanine mere o zatiti nacionalne asti i ariske krvihrvatskog naroda. Zakonski propisi o proletarizaciji i pauperizacij i Srba i

Zidova. Agencija Velebit11 javno poziva na akciju. Rasni teoretiarDr . V il ko Rieger moli . Sliica iz Banje L uke. P rve nemake pohvale ouspenoj borbi protiv Balkantine i idovstva/1

0 18 e k I V .: U m caruje, snaga klade valja . L ogika misao OtcaDomovine44. B og i H rvati44 ili sila i Nemci. Maral T ito u J ajcu u Napoleonovoj pozi pred P iramidama. Savica K osanovi prvi estita. Da li

je J ugoslovenska armija44 isto to i J ugoslovenska vojska44? Britanskipoverl jivi dokumenat i D r. Smodlaka. Stvarna misija jugoslovenskih komu-nista. J unake partizanke i itali janski tenkovi. P roglas gradjanstvuSplita44. Prvi triumvirat u J ajcu. Da li je Dr. R ibar nacionalno opredeljen? ta o njemu misli D r. Spalajkovi. K ako stvar izgleda onima

u Zagrebu. Patriotski rad Dra ubrilovia. Dve delegacije u K airu poistom poslu. ..Pobuna44 jugoslovenske kral jevske vojske. Novi Laurensna Suecu. Mudra polit ika ambasadora Novikova. Zavrna uloga generala

Simovia.

O t s ek V .: Savest majora Dragoslava Djuria. K asno probudjeni pa-triotski oseaj. I ambasador Gromiko mora biti zadovoljan. J edan retkiali iskreni Br itanac. Fatalno otstupanje od osvetanih maksima. UmriteSrbi Churchil l je s vama! Maral Tito nije samo na saveznik , ve neto

*) Usled opsenosti materijala i naina objavljivanja dela, sadraj e bitiizlagan po glavama unapred radi pribline orijentacije itaoca.

XI


14/82

vie. K ralj Petar I I . sudi o stvarima. K ral ja Petra pred sud! Detaljnauputstva o demonstracijama. J o jedan dokaz o stvarima i ubedljiva slikasa sudjenja u Beogradu.

O t s e k V I .: Realni motivi gradjanskog rata u J ugoslaviji. etnici ikomunisti su refleksi suprotnosti saveznika. Sovjeti su mit. U istomrazmeru. Zar su i to oslobodjeni gradovi*1? P rve platonske izjave. Bez kontrole i savesti. J asno odredjeno. Slika kolainskog Katyna. Moa Pijade kao strateg. Sudbina prve crnogorske deputacije Drai M ihailoviu. K rstaki rat bez pape. Ostavite okupatora na miru dok ne raspra-vimo sa izrodima11. Dokumenta ne znadu za srdbu.

O t s e k V I I .: Prva uputstva i direktive. P rvo vatreno krtenje i slom.Umesto na ustae i I tal ijane, ide se na popa Periia. M ihai lovievtina11

u Slovenij i podjednako prolazi. Totalna akcija, totalna reakcija. D r. AleBebler duh instrukcija. Prikaz partizanskog oslobodjenja Banje L uke. Tradi cija oslobodjenja N evesinja11. Neretuirana fotografija linosti i radaprofesora Petra K omnenia. Serija falsifikata bez komentara. I vitez11Dr. Vrani ima re u koncertu. Nas i Nemiaca milijun mili juna11! K ad suse etnici tukl i o partizanima niko ni je ni uo. Najnovije vesti s Marsa u mos-kovskoj redakciji . Vae rei o generalu M ihailoviu ne sme da slua naapublika!11 P okolj u K ragiujevcu i komunistika beletristika u B orbi11. Technik der Massetnerschiessung11 ni je stvar N edia i nedievaca ve nemakog komandanta. Zar se i to moe nazvati slubom narodu! I sami Nemcisu nezadovoljni sopstvenim radom. Nova uputstva za streljanje! Apel

Srpskom narodu11. J o jedan oinski savet vie! Djeneralu M ilanu Nediupripada mesto u Srpskom panteonu!

O t s e k V I I I .: Teza o preuranjenosti narodnog ustanka prema okupatoruje tana! Svest o istoriskoj odgovornosti prema sopstvenom narodu ni jesvojstvena svakome! Antiokupatorski je mislio svaki Srbin. F iasko im-peratora E manuela na Cetinju. Sloboda je za ive, a ne za mrtve! Shvative nas da bi mogli o nama da govori te! Slom narodnog ustanka uSrbiji oivljava ustanak u Nezavisnoj Dravi H rvatskoj. Ne srpska saradnjasa I talijanima, ve cepanje Osovine! Uvod u cepanje NDH . General Ambrozio prvi poinje! Saoptenje DNB a. V ojvode Biranin i J evdjevivre svoju dunost! Bando11 od 7 septembra i NHD. NHD pregovara

sa sopstvenim gradjanima da je priznadu. Sukob i optube saveznika. Poslednji srdani razgovor11 na M arkovom trgu. Poglavnik poruuje: u-vajte mi suverenitet! P rovodom atentata na Radmila Grdjia. J evdjevi

je bez takmaca! Minister Artukovi moli za priznanje drave.

O t s ek I X.: Italijanska reokupacija brie i pokrajinske i dravne gra-nice. Taj momenat najvie smeta komunistima! Razoarani H rvati traerehabilitaciju u komunistima. I zjava novinara slui kao dokaz za optubuprotiv Srba. J asno je pitanje za koga je bio srpski narod! Da l i su misliDimitri ja L jotia o ,M itrovakom sporazumu11 zaista tane? K omunistisviju zemalja u slubi H itlerove teze. K ad su jugoslovenski komunisti poelida misle svojom glavom? Dokumenta o komunistikom defetizmu. Svim

XIT


15/82

diktatorima jedan deo puta je zajedniki! I klerikalna tampa utire putkomunizmu! 22 jun i 1941 godine izmenjuje taktiku i drugih! P roglas

Centralnog K omiteta K omunistike parti je J ugoslavije". Naknadno priznanjeMoe Pijada. Patriotizam jugoslo venskih komunista je iznudien. Iznenadjenje komunista u NDH. P rve zakonske mere. Poglavnik Paveli upozi Casara. Prvi zuavieni harangerski akti. Prvi poziv za iseljenje izNDH . Zvanina uputstva. Zvanino objanjenje o nemirima u N DH jefalsifikat! Prva masovna streljanja pod firmom borbe protiv komunizma. Elita komunistika je raunala da se Nemci ale. P rvi oglasi o kolektivnojodmazdi. E pilog kao uvod.

O t s e k X .: Prognoza za 1942 nije ruiasta. Slom ustanka u Srbijispaava duh T itove armije. P rvi rezultati ustako komunistikog dodira nateritori ji N DH . Logika ministra za informacije g. Save K osanovia. I jo

jednom sasvim besmisleno! L joti je bio vei patriota od Save K osanovia! Razmatranja. Zvanina F NRJ pravda ustae. I I ndro Montanelli imare! Draa M ihailovi o K osti Peancu. Nespretan falsifikat polit ikogkomesara Vladimira Dedijera. Da ujemo ta kae djeneral Nedi po stvari!

O t s e k X I .: Sve u znaku uzajamnosti! to za Ruse ,,Harao, zaEngleze Nedobro11. Engleska u dilemi. Dravniki govor marala Staiinia od 23 februara 1942 god. u svetlu engleskih razmatranja. Vodimo ratda spasemo mir11 jeste opte poznata fraza. Borba protiv okupatora11 jetakodje maska stvarnosti. Draa i T ito su neuporedive vrenosti. J edna

jedina dodirna taka. Ovaj sukob je loginij i od sporazuma. Engleska jeizgubila moralno pravo na Balkan. Prve vesti o predaji E vrope Sovjetima

podiu buru negodovanja. Volkischer B eobachter11 prima stvar stoiki. emu slui frazeologija iz Atlanske P ovelje? Titov tajni govor11objanjavasutinu. M oral u politici jeste poslovni moral drutva. K omunisti su ipakizvrsni spekulanti u polit ici. Samo za Balkance poloaj B alkana nije bip

jasan. Neoprostive zablude pukovnika M cDowella. Tass je bio realni ji .

O t s e k X I I .: Churchillov put u Vashington izaziva optu uzbunu u oku-piranoj Evropi. Poloaj Vrhovnog taba NO V i P OJ jeste taktika po nudi. Poloaj Vrhovnog taba J ugoslovenske vojske u otadbini jeste taktika posmislu. M uslimanski prvaci pozdravljaju dolazak Drae M ihai lovia u Avtovac. K omunisti trae novu teritori ju. Fatalan P roglas Ministarstvahrvatskog domobranstva11. Proglaenje Bihake republike i obrazovanje

AV NOJ a. T ito na tribini. N arodni poslanik Pavao K rce i senator P ozderac dopunjavaju logiku po receptu. J o jedna kr iva legitimacija novinaraDedijera. Spomenik K ral ja Aleksandra u U logu i ustaka propaganda zakomuniste. I Salih Bal ji eli da bude dravnik. Ovo su dokazi papa-gajske logike! I AVNOJ postaje kr ivokletnik. J o jedan poli tiki bareskae u maglu. N isu svi H rvati bil i protiv M ihailovia. Vei broj M us-limana je bio na strani M ihailovia nego i Tita i Pavelia. Audiatur et alterapars!

O t s e k XI I I .: L talia l ibera11i italokomunistika saradnja. GeneralCerutti pokrovitelj slovenakih komunista! H itlerovo pismo maralu Pe

XIII


16/82

tainu odnosi se i na Balkan! P roglas F rancuskom Narodu1*. I zvanrednopamenje generala v. L ohra u komunistikoj reprodukciji . Da li se i ova

komedija moe nazvati sudjenjem? Intimna misao grofa Ciana o etnicima.K ako stvar izgleda u reprodukciji ministra Vrania kao eksperta za J adran-ska pitanja? J edini nepri jatelj NDH su etnici! Sve je u znaku politikihprograma. Svetle figure etnikih vojvoda. Osovina general Horstenaugeneral Velebit. Andri ja Hebrang tienik Pavelia. General Popivodatienik generala Cerutti ja. Osovina TitoVelebitH itler. General Ruggeroi njegova junaka dela. Neka sama javnost rasudjuje! Replika DraeM ihailovia u redakciji 0 Konskog, N ije ni Vojvoda Djuji naivno mislio! Pogledajmo malo i sa one strane! Podudarnost Drae i Tita u taktici. Otimaina o Muslimane. I opet Dedijer neveto falsifikuje! K arta F e-derativne J ugoslavije1* i njen komentar. Hrvatska kultura il i austroma

djarska dresura? Beskrvni duel Vojvoda J evdjevdmimistar Vrani. Demonstracija u vazduhu nad M ostarom! P roglasi narodima Hercegovine!*1 Proklonimo se svetlim muslimanskim rtvama za srpsku stvar! K akoustaki pukovnik J akovljevi truje muslimanske prvake! Hrvati pozdrav-ljaju ubistvo Dra Popovca! Skupo plaena glava M uje Paia. HvalaAmerikancima na uvidjavnosti! Setite se samo ovih imena! Uspeli spo-razum K idri pukovnik Rossi! Pismo H itlera Mussolini ju povodom likvi-dacije pokreta pod Mihai loviem. DN B javlja: Bieg Drae M ihailovia!11

J evdjevi i D ju ji u kr it ici Corrispodenza Republicana11. Primit ivistikalogika Volkischer Beobachtera11. L ogika Dra Miloa Pantia! I jo jed-nom bez logike i smisla!

O t s e k X I V .: asna re francuskog generala J anina. Razmatranja bezkomentara. Iz zabeleaka pukovnika K rena. I z dnevnika A nte Paveliau Berlinu. Neka govore dokumenta! Maral Laka i upnik sa Stupa.

J edno ispravno ali zakanjelo gledite. Teorija o Srbokomunizmu11. Hrvati ne znadu uopte da misle poli tiki! Misao Constantina Browna. E pilog u Teheranu ni je dobro reprodukovan! Engleska poli tika i J ugoslo-venska vlada onemoguavali su Mihailovia! I z dnevnika Waltera Mansfielda. Nemakokomunistika saradnja i Ostroka tragedija. Politi kalogika Sekule Dr ljevia i monarhistiko republikanstvo11 J ovana D jonovia.Udrite etnicima u ledja dok se oni bore protiv N emaca11! K o je kr iv zatragediju Dra Sime M iloevia i drugova u V rbnici? J edna scena iz sara-

jevskog Gestapoa bez komentara. I jo jednom g. K osanovi na tribini! Da li se istori ja ponavlja? Dravnika misao A dolfa H itlera! Da li subolje proli nemaki ili britanski saveznici u ovom ratu? N ije vodjen ratprotiv Nazisma ve protiv N emake! J o jedna fatalna zabluda o Sovjetima! Umesna isprovest Davida Martina. K orisne budale11 odigravaju svojucrnaku ulogu! Nekrolog dvojici blizanaca u ,,Whitehall News. Teherani J ugoslavija u Donjem domu. Srbi se ipak nisu znali snalaziti u ovom ratu. Da li se ova misao moe nazvati dravnitvom ili farisejstvom? Fatalnezablude K omunistike parti je J ugoslavije. I storiski sud o M ihailoviu i n jego-vom htenju moe biti samo povoljan.

XI V


17/82

Glava prva.

PRIP ADNOST N ARODU I NACIONALNO OPTEREENJ E.

il i

Uvod u gradjanski rat u J ugoslaviji.

Otsek I .

Di jalektiva pojma kol jatvo44 i njegova mistika. L ogika novih poturenjaka. Dravniki horizonat Dra A nte Pavelia. Pozitivni

faizam i demokratije na umoru11. K omunisti mogu samo donaih gran ica! K ako hrvatski Djeneraltab gleda na stvari .K ako nemaki opunomoeni General postupa u Zagrebu. P o-

ruka hrvatskog eksperta44 iz Berlina. Apel crkve ikole na hrvatske intelektualce. Crkva oprataustaama sve! Dokumenta sasvim obratno govo-

re. Prva Hrvatska Dravna Vlada i njenedravnike mere. Srpsko pravoslavna

crkva pred licem Hrvatskog Sabora. Srpski narod u NDH pred saveuhrvatskog naroda. Dokumenta

o savesnom44vrenju poverene dunosti. Udrite

prvo po imunim!

Boginja istorije je najneumoljivijaod sviju ostalih; ona ne zna ni zasimpatiju ni za antipatiju; ona traiistinu istine radi.44

Schiller

1. U naelu namee se pitanje: ta jugoslovenski komunisti podrazumevajupod pojmom kolja44 i otkuda njima moralnoetika legitimacija, da se onioseaju pozvanim za vrenje takve klasifikacije ljudi? U konkretnom sluaju,postavlja se daleko intimnije pitanje: ta oni ele da postignu, uvrujui imoju linost u kategoriju takvih ljudi.

Savesnom analizom stvarnih injenica, takav postupak moe da se vee uzsvest neodgovornih elemenata; taj postupak je lien dostojanstvenosti posto

1


18/82

janosti i po svojoj zamisli je nii moralno od inkvizdtorskog postupanja. Medjutim i taj momenat treba analizirati u ime pravde.

M ogli su eventualno da uzmu kao osnovu injenicu, to pripadam jednojstaroj srpskoj porodici iz Crne Gore. Sam fakat pripadnosti toj porodici i tojpokrajini , ini mi, u svakom sluaju, veliku ast. bez obzira na to, sto su se krozvekove, mnogi supti lni41 dubovi zgroavali pri pomisli , da su Crnogorci pr i-padnici evropske rase, ali rase koja ,,kolje!

K ao i uvek, bi lo je, a i bie naroda pod suncem, kojima je nesrena sud-bina sastavni deo ivota, da kojekakvi skorojevii ili belosvetski snobovi, mogudoi u situaciju, da kval ifikuju sklonosti11 pojedinih plemena i pojedinih ka-raktera. Tako su na srpsku nacionalnu nesreu i jugoslovenski komunisti doliti situaciju da kvalifikuju ljude i karaktere.

M edjutim i pored svih takvih kval ifikacija, meni l ino ini ast, sve, ono,to su stari Crnogorci radili, bez obzira, kako su se takve osobine reprodukovale, i ocrtavale u svesti malogradskih shvatanja, u koja reunam i ona, kojase nazivaju modernim, savremenim, materijalistikim i socijalistikim.

I storiska je istina, da je po starocrnoigorskom shvatanju koljatvo bil oviteka crta, jer je to ibio jedanj od uslova takmienja, nikao iz svesti o opstan-ku ivota u jednom moralnom svetu vrednosti. N ijedan od svetaca ni jednereligije u svetskoj istorij i, n ije ustao protiv klanja11 kao sretstva u slubiodravanja ivota i odbrane asti. Bogovi ideja ovenosti : Mojsej, Isus ili Tolstoj, sa svojim pr incipima i naukama o: Ne ubi j11! il i N e opiri se zlu11!,naili su u praktinom ivotu na zemlji, na daleko slabiji prijem i razumevanje,ak i kod svojih sledbenika, nego to je bila i ostala ideja svete osvete.11 Rat

je kod Crnogoraca bio gledan kao neka vrsta industrije; pl jaka, kao neka vrsta

unapred odredjene i odmerene ratne otete, jer su se o Crnu Goru otimalibogatiji od nje, koliko se ticalo materijalnog bogatstva. Osveta je bila osvetani nain iskupl javanja pravde. K oljatvo je bil o diktat jednog stalnog stanjanude u borbi protiv nasrtljivaca: Turaka i Latina, t. j. imperijalista; jednihsa I stoka, a drugih sat Zapada. I , kao smisao svega, to ini sutinu ivota po

jednom shvatanjn za jedno istorisko razdoblje; na jednom odredjenom terene;u izvesnim nametnutim odnosima civilizacija, koljatvo je bilo zveta zatitaasnog K rsta i Slobode Zlatne, kao sinteze misli i ivotne fi losofi je jednogdela sveta.

2. N ije se uopte dralo tajnom, da je po starocrnogorskom gleditu bio

daleko vei greh, pojesti ribu saragu na Veliki Petak, nego zaklati Turina najunakom megdanu, t. j. dok traje boj . N epri jatelj, kojemu je bila oduzeta mo-gunost da se kao slobodan bori, nije vie smatran neprijateljem. im je prispeo u vlast Crnogoraca kao pobednika, ivot mu je bio zagarantovan kao isvakom drugom gradjaninu, koji po moralnim obzirima i obiajima, ima pravoda uiva slobodu. K o je u boju ruke okrvavio bio je' junak, jer je i samsvoj sobstveni ivot izloio, t. j. reskirao da i sam bude zaklan. Onaj grenik,koji bi se zaboravio i na Veliki Petak stavio u usta komadi ribe, smatran jeotpadnikom od vere i Hrista i kao takav bio poroan. Tu vrstu crnogorskogkoljatva, ja lino nazivam etikom u njenom najizrazitijem, najpotpuni-

jem i najstroijem smislu. ak, jednim viim stepenom etike, nego to je ova,

2


19/82

koja se formulie i forsira medjunarodnim i javnopravnim aktima, karita-

tivnim ustanovama Novog Veka ili najnovijim statutima UNOa. Protiv takveetike shavatanja nije ustao ni sveti Avgustin ni Toma Aquinski, kao to nijeustao nijedan rimski papa ili vaseljenski patrijarh kroz istoriju. U tom smislu,bilo da se radilo o religioznom ili nacionalnom shvatanju ivota, starocrnogorskoshvatanje bilo je u potpunom skladu s kulturnim zahtevom vremena kao optenunosti drutva. P o tom optem kr iter iju sve nacije sveta proglaavale su svojezatoenike vere i slobode nacionalnim svetinjama.

Etika medjunarodnog prava u praksi, daleko je nia po sadraju od one,koja je izbilaja iz oseaja mojih predakaCrnogoraca. Oni su je do taninapoznavali i! bili joj podredjeni, mada nisu imali pojma o postojanju medjunarodno javnopravnih normi i njihovih sankcija. Ba zbog nakaradnoig pojimanja sutine prava od strane brojnih i prepotentnih naroda, koljatvo je

nastalo kao sretstvo za borbu, gde je u svakom sluaju ono, kao sretstvo, bilovitekije od namera onih, koji su ga svojim dranjem izazvali.

K roz dugi period od petsto godina, ko se nije hteo turiti il i latiniti, dru-goga izbora nije bilo ve koljatvo ili smrt. K o je pristao da se turi il i latini,imao je u izgledu izvesnu zatitu ili mu se zatita nudila kao novom lanudrutva. J ednoga je titio Seri jat, a drugoga Sveta Stolica. No opet, ta je zati-ta ila na tetu onih, koji se ne htedoe njima pridruiti, ve ostadoe vernisvojim linijama. Tako se broj nacionalnih neprijatelja poveao. Oni, koji &ezbeae u planine, da ginu i krv prolevaju, moradoe da nastave borbu i sajo jednim novim neprijateljem, t. j . sa onima, koji menjajui veru, promeniei naciju, a time i shvatanje i psihologiju. P rosto im bilo to tamo odoe, da

spasu glavu, no neprosto to se stavie u slubu dumaninu za anak soiva.Takav proces davno je poeo, i kao po fatumu jo uvek se nastavlja,svakako u svojstvenim formama i shodno karakteru pojedinih junaka dana,t. j. psihologiji novih ,,poturenjaka.

Tako n. pr. jedan veliki pri jatelj Nezavisne Drave Hrvatske i poznatiustaki ideolog, inae rodom iz P ipera kod Podgorice, sa najveom autoritativnou je tvrdio, poto je jedno vreme bio po narodnosti Crnogorac, da bikasnije pristao da se nazove i Crvenim Hrvatom, da je istraga poturica uCrnoj Gori bio zloin, ne samo sa etikomoralnog, ve nacionalnog gledita, jer

je taj hrvatsk i nacionalno isti elemenat iz Crvene H rvatske primao Islamiz uverenja, a ne iz Spekulativnih pobuda, koje su sluile kao pretpostavkareenju problema materijalnog blagostanja, linog mira i bezbednosti. Po

njegovom miljenju i oni Crnogorci iz ere vladike Danila su bili neka vrstaautohtonih etnika odnosno tzv, ,,koljaa, poto u to doba nije postojala vezaizmedju Crne Gore i Srbije, da bi Crnogorci mogli poprimiti ,,Srbijantinu.

3. K ada je 1941 godine proglaena Nezavisna Drava Hrvatska, i kada jeu nizu prvih dravnih akata te nove politike tvorevine, najavljen javni atakna sve to je svojstveno i sveto srpskom oveku, ovaj Crnogorac44, razmatra-

jui dela svojih saveznika iz perspektive obinog slovoslagaa, ostaje do krajana svojoj liniji, glorifikujui stavljanje van zakona dva i po miliona stanovnikaNezavisne Drave Hrvatske, zato to su bil i pripadnici tr iju vera: srpskopravoslavne, jevrejske i starokatolike. On je istrebljenje i ponienje srpskog

3


20/82

elementa smatrao nunou za uvrivanje novog evropskog poretka, prema

ijem shvatanju i sama Crna Gora ima da blagodari za svoju slobodu1' pobedinazi t faistikog oruja. K ako je on to sebi pretstavljao, tako on sam i iznosi:Poetak rata izmedju J ugoslavije i sila osi, pozdravili su crno-

gorski nacionalisti kao poetak svog oslobodjenja. Onog asa kad sunjemake ete ule u Zagreb lo travnja 1941, potpisani je imao ast, poodobrenju vodjstva crnogorskog narodnog pokreta, uputiti putem hrvat-skog i njemakog krugovala i novinstva apel na vojsku sila osi da u ovomratu ne smatraju Crnogorce svojim ratnim neprijateljima, nego savezni-cima, koji se bore za isti cilj, i kojih se, kao naroda kojeg je domovinabila do sada od Srbije okupirana, rat izmedju J ugoslavije i sila osi netie. Od toga asa Crnogorce je trebalo smatrati saveznicima isto kao iHrvate i druge narode, kojima je pobjeda njemakog oruja i njihova

dotadanja borba stvorila mogunost da se slobodno opredijile i da sudje-luju u zajednikoj borbi . . . .

. . . . Budua sudbina Crne Gore bie ogledalo savjesti E vrope,a muenitvo i rtve Crnogoraca neka budu jamstvo njihove vjernostiidejama za koje se bore danas udrueni evropski narodi na elu s VelikimNjemakim Reichom . . . . *)

4. Dok ovako Stedimlija post factum iznosi svoj stav prema faistikimsilama i njihovim politikim programima, jugoslovenskom problemu i odnosuSrbije i Crne Gore, u istom duhu Dr. Ante Paveli kao budui PoglavnikNDH, posle dobivenih garancija u Berlinu i Rimu o hrvatskim politikimi dravnim slobodama41rediguje svoj

PROGLAS HRVATSKOM NARODU!

Godine 1918 zaposjela je Srbija na prevaru hrvatske zemlje. Odtoga asa pa do danas ugnjetavala je Srbija na najstraniji nain hrvatskinarod. Beogradski su vlastodrci podigli vjeala za hrvatskesinove, prolili su toliko hrvatske muenike krvi i na hiljade hrvatskihsinova zatvarali i muili po tamnicama. Srbijansko je nasilje bilo postiglosvoj vrhunac u krvavoj diktaturi koju je bio uveo srpski kralj, a kojije htio ne samo za uvi jek silom pokorit i hrvatski narod, nego izbrisatisa lica zemlje njegovo ime i svaki trag njegove obstojnosti. Nu, mi smoprotiv tog neuveno nasilnikog pothvata podigli svoju hrvatsku ustakuborbu, koja je tu krvavu neprijateljsku diktaturu krvavo sruila. Nakon

pada kraljevske srbijanske diktature, pokuali su beogradski vlastodrcizadrati hrvatski narod pod svojom vlau ponovo prevarom, jer su znali,da to silom moi nee. Stoga su se latil i stare varke sporazuma iuoi buknua novog europskog rata, koji je otvorio novi put hrvatskomnarodnom i dravnom oslobodjenju, potpisan je sramotan sporazum, dase tako zavara hrvatski narod i vanjski svijet, da izigra hrvatsko narodnoi dravno oslobodjenje. Nu, kao to kraljevska diktatura nije moglanadvladati, ni slomiti ustake borce, tako ih nije mogao ni sporazum

*) tedimlija: Crna Gora i savjest Evrope, H rvatsk i Narod11 bn 960. od15 februara 1944. g.

4


21/82

zavarati. Hrvatski je ustaki pokret nastavio i dalje tu borbu, koja jeevo dola do zadnjeg odluno oslobodilakog udarca. H RVATSK I N A-ROD E! Doao je as oslobodjenja. U staj na noge, lati se oruja, svrstajse u bojne redove, stupaj pod ustaku zastavu, na kojoj su zapisanaslavna djela i pobjede.

K ucnuo je as naeg oslobodjenja, dii se da svoju domovinu odneprijetelja otisnemo i uspostavimo svoju slobodu, u svojoj kui, u samostalnoj i Nezavisnoj D ravi H rvatskoj, u kojoj e biti ujedinjene svehrvatske zemlje, od Mure i Drave do Drine, od Dunava do Sinjeg

J adranskog Mora, a u kojoj e vladati samo Bog i H rvatski Narod.H RAVATSK I N ARODE ! Naa je pobjeda osigurana, jest, nae je

oslobodjenje gotova stvar. H rvatski ustaki pokret stavio se ne od danasve od lo godina uz bok naih prijatelja, uz bok velikog talijanskog i

njemakog naroda; vojske Mussolinija i Hitlera, kojima se vie nitkooduprijeti ne moe, stoje na nau odbrana, te zajamuju nae oslobodjenje, nau pobjedu, nau slobodu, nau Nezavisnu Dravu Hrvatsku,na cijelom hrvatskom povjestnom i neprekinutom narodnom podruju.

H RV ATSK I N AR ODE ! P omou bojom i naih velikih prijatelja,na rtvama i prolivenoj hrvatskoj krvi, na neobuzdanoj borbi hrvatskeustake vojske i njezine vjernosti tebi, die se slobodna i NezavisnaDrava Hrvatska, u kojoj e hrvatski narode, biti u tvojim rukama svazemlja i sva vlast, u kojoj e zavladati pravo i potenje, iz koje e bitiiskorenjen sav korov, to ga je tudjinska dumanska ruka bila posijala.U Dravi H rvatskoj bit e osiguran kruh i blagostanje, sloboda i astkroz duge vjekove hrvatskim pokoljenjima.

Slava svima muenicima, koji svoju krv i ivote u temelje hrvatskeslobode i hrvatske drave uzidae! ivjela Nezavisna Drava Hrvatska!ivio hrvatski narod! ivjela ustaka vojska! ivjele velike, slavne inepobjedive prijateljske vojske vojske velikih vodja Mussolini ja iHitlera!

Za Dom spremni. 5. 4. 1941.

Dr. Ante Paveli v. r.*)

5. Ova fanatina vera u pobedu Nazi-faizma, njegov zdravi duh i pravilnoshvatanje, bila je kod tedimlije izraz prkosa i antisrbijanskog nastrojenjauopte. On je, kao i mnogi njegovi zemljaci, bez obzira na politiko uverenje,

bio liriar u politici, lako opsenjiv onim to ga okruava. U toku dvadesetgodina svog javnog rada u J ugoslavij i, pokazao se veoma spretnim u tehniciizvrtanja injenica i njihovog postavljanja na glavu mesto na noge.

Pratei borbu Tita i Saveznika protiv jugoslovenskog monarha i nacionalnog pokreta pod Mihailoviem, on krajem 1944 pie:

Pod zastavom kralja P etra uinjeni su nad hrvatskim narodom dodanas svi zloini, nasilja, ponienja i uvrede, koje je doivio od 1918.Danas se vodi odluna bitka, u kojoj mora pasti odluka, da ta zastavabude zauvijek zavijena, te uniten no koji je u njoj umotan i nabruen

*) Poglavnik govori , K njiga I I ., Zagreb 1941, s. 5.

5


22/82

%hrvatski narod. Drukije shvatiti smisao ove bitke mogu samo izrodi,otpadnici i izdajice i oni, koji se ne ponose to su sinovi ove zemlje, to

nose asno ime svoga naroda, nego im je svejedno, kako e se zvati, kakoe ivjeti, to e o njima budunost suditi i pod ijim e kopitom izvritisvoju izmearsku slubu u prezrenju i ponienju. U ovoj bitci ima jedan

jedini put, kojim mora poi svatko, a to je put borbe i otpora protivnajezde, koja se vri u ime kralja Petra i pod njegovom zastavom. Svakidrugi put vodi ili u grob ili u ropstvo. Hrvatski je narod izabrao svojput, a to je put ivota i slobode. On e se boriti i sigurno pobijediti teza uvijek od sebe i svojih buduih pokoljenja ukloniti opasnost pa i samupomisao, da mu se iko ikada vie namee i ugroava ga u ime dinastijeK aradiordjevia i velikosrpskih cil jeva.*)

Dr. Ante Paveli, naprotiv, nije bio liriar u politici, ve realista, ali

realista negativnog smisla. K od njega se njegov izraaj misli u citiranom pro-glasu ne srne da uzme kao utioaj momenta oduevljenog oveka, kojeg zanosiiluzi ja da e on dekretom postati neogranieni gospodar jedne drave. N jegovooduevljenje Nazifaizmom bilo je svesni izraaj shvatanja, koje mu

je sluilo kao osnova njegove itave socijalno politike fi losofi je. N jegovaera


23/82

Poglavnik dalje istie, da u ovome asu nae misli i nai osjeajiidu velikom njemakom narodu i njegovoj nikad nepobjedivoj vojscii pri jateljskom italijanskom narodu i njegovoj bratskoj vojsci.

Sada smo stvorili Hrvatsku Dravu i nju nitko vie nikada ne moesruiti, jer emo nau slobodu znati braniti. U Hrvatskoj vladae redi rad. U Hrvatskoj Dravi nitko i nikada nee moi piti krv hrvatskognaroda. Svatko e raditi i biti odgovaran Poglavniku, a Poglavnik eebiti odgovoran hrvatskom narodu.

Zagreb, 14 travnja 1941.*)

6. U svojim fi losofskim razmatranjima o svetskim problemima, jo kaoemigrant, Dr. Ante Paveli sintetie svoje misli, vezan uz pretpostavku, dasve ono to ga je opsenjavalo 20 godina, ima da bude i nepobitna stvarnost.

K oliko su antipolit ikog smisla imale njegove naunosocijalne pretpostavke,to se moe izvesti iz njegova uporedjivanja stvari kao neodgovornog politikogizbegliee i iz injenica, koje su se zbivale i vezale uz njegovo ime. S ciljemda upozna hrvatsku javnost o sutini ruskog boljevizma, a neposredno predrat, on stvari izlae doslovno ovako:

to je to redarstvo u Rusiji? Sve! Pod njegov izravni nadzor stav-ljeno je sve, to zasijeca u bilo koju granu javnog ivota, pa i posebnikiivot svakog pojedinca, podanika boljevike Rusije. To se vidi iz imenapod kojim je ta policija rodjena: proturevolucija, sabotaa, pekulacija.

Tko je proturevolucionaran? Proturevolucionaran je svaki onaj, tko nijeduom i tielom za boljeviku vladavinu. Nu takav je svaki lan bolj-

evike vladavine. Nu takav je svaki lan boljevike stranke, akopokae samo i malo svoje nezadovoljstvo s onim, to boljeviki vlasto-drci ine. Tko sabotira? Sabotira svaki onaj, tko robski ne izvrava svei najludje i najneovenije boljevike zapoviedi, a pekulant je onaj, tkopotrai samo i koricu kruha osim one, to je prua boljeviko zajednitvo / kolektivizam /, a zna se, da je ono daje samo odabranima . . .**)

A faizam, onaj pravi, kako su ga dale I tali ja i N jemaka, jest od-raz volje naroda, njegovih najirih slojeva, te ga treba razlikovati odproraunatih smiljenosti spekulativnih kombinicija to slue samoza odravanje izvjesnih vladavina na vlasti u demokracijama na umorui od pseudofaizma44vlada, koje nisu proistekle ni iz demokracije ni izfaizma, nego su tek prigodne / okazionalne / i proistekle iz naroitih

prilika i u naroite svrhe, a u glavnom stvarno su i nehotice najbolje

*) Ovaj govor je objavljen pod naslovom: .,Prve rijei Obnovitelja Ne-zavisne Drave Hrvatske na tlu slobodne domovine" u knjizi Poglavnik govori,strana 7. (Autoru nije uspelo i pored svih napora da dodje do kompletnoggovora Poglavnika Hrvatske. Naalost sva arhiva iz tog doba, ukoliko nijeunitena od strane samih politikih faktora u NDH, uvrena je u tajni arhiv,koji je jo uvek nedostupan javnosti. Blagodarei vezama autora sa izvesnamaustriskim kulturnim radnicima uspelo mu je da elimino dobije uvid uzabranjenu14 li teraturu).

**) Dr. Ante Paveli : Strahote zabluda. Zagreb 1941, strana 136.

7


24/82

i najpoesnije pretee boljevizma jer mu radi svoje omraenosti unarodu pospjeno uravnavaju put.

Demokracije narod rastouju, ba kako to ele boljevici, a faizamje mogu samo u jednom narodu, jedinstvenom po krvi, po osjeajui po jedinstvenoj volji, pa je s toga on tvrdjava, koje boljevizam ne moeosvojiti, i sila, pred kojom on mora uztuknuti . . . . * )

Dok ova dva velika pokreta, s jedne strane faizam kao pokret ide-ja i naroda, a s druge strane boljevizam kao sljub / sinteza I barbarstvai razaranja, diele medju sobom veliki dvoboj, dotle je demokracijaosudjena na ulogu mirnog posmatraa ili vlasnika polja, na kojem setaj dvoboj dieli, a kad se ta borba zavri, nee na polju ostati ni zelenetrave od demokratske ideologije11 i demokratskog drutvenogporedka . . . . **)

7. Ako bi istorija dli statistika postavile sebi zadatak, da registruju i iznoseneovenosti jedne revolucije, bez obzira na njen smisao i tenju; ako bi uoptebilo mogue izneti takve podatke u najobjektivnijoj i najistini ti joj formi , ondabi se vrlo lako moglo doi do uverenja da su sva nedela boljevike revo-lucije11, uzeta u eti komoralnom smislu sa svim najgrozni jim pretstavama ireprodukcijama, bila bleda slika neovenosti u uporedjenju sa delima vlasto-draca u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj.

Ako bi jugoslovenska komunistika parti ja postavila sebi zadatak, daanalizira osnove svoje pobede, i ako bi joj bilo stalo do materijalnih istina,nala bi u postupku hrvatske dravne vlade i njenih organa, kao i nedoslednostii samih Hrvata, vei procenat materijalnih sretstava, koja su joj pomogla

da svoju borbu popularie, nego to je sama svojom borbom oprinela da sedoepa vlasti. Iz ove konstatacije me bi smeo da se izvede zakljuak, da seH rvati nisu hteli borit i ili nisu bori li protiv komunizma u Nezavisnoj DraviH rvatskoj. I z injenica, koje e se tokom daljeg izlaganja tretirati , videe se,da se H rvati nisu znali bori ti protiv komunizma. Sva njihova borba protivboljevizma11, kao i sama vera u svoju dravnu i nacionalnu samostalnost1',imala je samo onoliko sadraja i elana, koliko je bila jaka vera u pobeduH itlerove Nemake.

Sa onim momentom kad je hrvatska dravna vlada obelodanila i poelada provodi u delo svoj politiki program na bazi jedinstvenosti krvi11i oseajahrvatskog katolikog elementa, t. j. verske i nacionalne iskljuivosti, ona jepostala nesvesno orudje u komunistikim rukama. Taj momenat je dolazio doizraaja u izvesnoj postepenosti i razvijao se u skladu sa slabljenjem ubojnesnage osovinskih sila, da bi posle italijanske kapitulacije doao do triumfapobede komunistike partije u svim pravcima i u zemlji i u inostranstvu.***)

Posle pokuaja atentata na volju Reicha sredinom 1944 g. u krugovimaustakog elementa N DH otpoelo je strujanje, koje je dovelo do itavog nizaatentata i samoubistava11 merodavnih vojnikih i poli tikih faktora u zemlji.

*) P aveli: Strahote zabluda, s. 265.**) I sto, strana 266.***) Detalji u glavi VII. ovog dela.

8


25/82

Kao borbeni elemenat H rvati su pretstavljali balast za Nemce odmah posleitalijanske kapitulacije.

Usled nezavodovoljstva sa stanjem stvari u NDH , otpoela je itava dis-lokacija nemakog komadnog osoblja i borbenih jedinica na svim sektorima. Satim momentom otpoinje pomirljivo dranje Nemaca prema svim grupamaotpora i preutno priznanje partizana kao zaraene strane.*)

8. K akav e politiko praktini smisao pokazati ti nepobjedivi i udru-eni11 evropski narodi, da bi svoju stvar mogli uspeno propagirati , tu autorimisli o demokratijama na umoru" i politikim slobodama" Hrvatske i CrneGore nisu hteli dublje da zalaze, to je svakako i razumljivo. I jedan i drugiu smatrali, da je pobeda nazifaistikog oruja tu, da je definitivna, i damedju vrlo vane probleme Nazifaizma spadaju srpskohrvatske razmiricei balkanske dravne granice. Subjektivno i za jednog i za drugog, ta vera je

bila neophodna i to: za Pavelia kao nekrunisanog gospodara jednog podneblja,a za drugog kao crnogorskog ambasadora" na dvoru u Zagrebu. K oga bi ovajambasador" trebao da pretstavlja po svojim koncepcijama, verujem da jei sam lutao, sto je kasnije svojim linim primerom i potvrdio, ak u onom mo-mentu, kada su i najk ratkovidiji H rvati progledali i svrstali se u red predRavnateljstvom za javni red i bezbjednost", da bi im ovo izdalo putnicu**za prelaz granice Reicha, kao ubejenim prijateljima zapadnih demokratija,antikomunistima i muenicima na frontu borbe protiv najezde sa Istoka**.On tom prilikom pie:

,,Od lo travnja 1941 g. H rvafske se ne tiu nikakve osnove Beograda,bez obzira na sustav njegove vladavine, ali se nje tiu osnove, po kojima

bi htio zavarati i zavesti malodune, podvrgavajui ih izdajicama vlasti-tog naroda, da bi preko njih krivotvorio narodnu volju i pokazao da sehrvatski narod svojom voljom odrekao sebe, odbacio zavjet svojih preia, pljunuo na krv svojih naiboljih sinova i muenika i predao se ponovou naruje dojueranjih svojih tlaitelja. Razumije se, ne treba se plaitinjihova uspjeha u tome, jer je taj uspjeh uvjetovan njihovom pobjedom,a to toga ne moe i nee nikada doi. S toga se na te njihove ciljeveosvremo vie zbog onih, koji su malodum i kolebljivi, ako takvih imade,i zbog onih, koji misle, da demokratija onakva, kakvu provode u ivotpartizani i njihovi saveznici, omo?;uue izraaj prave narodne volje . .**)

U ovakvom uverenju ..Deus ex machina" iveli su vlastodrci ND H, aki u onom momentu kad su detonacije granata sovjetske artilerije po Srbijii Vojvodini dopirale ak do Zagreba. Da bi podigao narodni duh, naelnikhrvatskog Djeneraltaba ustaki pukovnik i domobranski djeneral TomislavSerti. na dan 2 januara 1945 interpretira javno govor V odje Reicha odranog1 januara 1945.. i tom prilikom kae:

Pojava boljevike vojske na granicama nekojih europskih drava,koje postoje stotinu godina, izazvala je u ovim dravama malodunost,

*) D etalj i u glavi X V., pod naslovom: Pu generala Vokia**.**) tedimlija: Narodna" volja u partizanskoj demokratij i**. H rvatski

Narod" br. 1221 od 28 decembra 1944 str. 1.

9


26/82

zabunu i kolebanje. Drave su se poljuljale u svojim temeljima i sruilese kao sablastne grajevine od kartona. U tom medjuvreinenu kriza jebila djelomino zahvatila i nau vojsku. Ona je pojava imala znaaj ciklinekrize i kratkog trajanja, ali su posledice bile blagoslovene: pljevu je odniovjetar, a jedro zrnje je ostalo. M edjutim pojava boljevika na granicamaHrvatske ujedinila je hrvatski narod kao nikada u njegovoj povijesti uborbi protivu svih neprijatelja izvan zemlje i u njoj. Danas je hrvatskavojska moralno1jaa nego ikada . . . .*)

9. Od jedne itave seri je dokumenata, koja su sauvana i iz kojih se vrlojasno moe videti kakav je moral bio u hrvatskoj vojsci, ovde u navesti samodva i to ba ona, koja su objavljena u momentu kad je djeneral Serti gledaou Vokievom puu i K outdevim sporazumima sa Maekom i komunistimaznaaj cikline krize". Ta dva dokumenta su interesantnija utoliko, to su

ona trebala da poslue samom Poglavniku kao dokaz njegove odanosti eljamaSS Obergruppenfiihrera i opunomoenog generala za Hrvatsku von Pri itzmaima. po ijim je uputstvima zapravo i uguivana ,,pobuna pod vodjstvomDra L orkovia i djenerala Vokia i Blakovia.**)

OGLAS

Dana 28 prosinca 1944 g. izvrila je skupina naoruanih odmetnikastrojnikom vatrom iz zasjede kod sela K ruljeva, kotar Donja Stubica,atentat na jednog vieg astnika saveznike vojske i jednog vieg hrvat-skog astnika.

Radi tog zloinakog ina, izvrena je na spomenutom mjestu od-

mazda kaznom smru vjeanjem, na osnovu a 1. 2 i 3 Zakonske odredbeo zatitnim mjerama zbog sabotae protiv javnom redu i sigurnosti od 30listopada 1943. broj. C CXXI I 2728 D. V. 1943 nad slijedeom 50toricom uglavljenih djelatnih odmetnika i komunista:1) F ranjom K rmarek 16) Anom Vorkapi2) Antonom Horvat 17) Tomislavom Bobeti3) i ri lom Drenski 18) I vanom Ognjenovi4) M ijom L uki 19) Brankom Stefani5) V jerom Fabijani 20) Bogumirom Ambroi6) Ruom Crnkovi 21) F rancom H melj7) Stjepanom M etrovi 22) Dragutinom ibralt8) M ijom L ukiki 23) Antom Dobri

9) Otom Fuks 24) I vanom Prebeg10) N ikolom Vodopijec 25) L udvigom Valentini11) K olomanom Dr. Schneller 26) Djurom Prpi12) J osipom Belajec 27) Vladimirom Pajni13) Dragutinom Batievac 28) M irkom ing. Pavlekovi14) Matom Doku 29) Dragutinom J eri15) J osipom Sladarec 30) Dragutinom Cvija

*) H rvatski N arod br. 1225. od 3. januara 1945. str. I .**) Detalji u glavi XV pod naslovom: Pu djenerala Vokia.

10


27/82

41) Milanom Vukovi42) Ivanom Beji

43) J urjem Bori44) J osipom Babekovi45) I vanom J urjevi46) J aukom Matun47) J urjem Novak48) Ibrahimom Sijai49) Vaom Savi30) Mirkom Vii.

Iz ministarstva unutranjih poslova,Ravnateljstvo za javni red i sigur-

nost.1'Odmah iza ove, donosi se druga smrtna presuda, koja se objavljuje neko-lika dana kasnije zvanino putem dnevne tampe i to onako kako je bila formulisana sudski, a po istom sluaju.

OGLAS

Dana 28 prosinca 1944 g. oko 22 sata u noi izvrila je jedna sku-pina naoruanih ljudi strojnikom vatrom iz zasjede napadaj na slubujue redarstvenike. Toni prilikom ubijen je jedan redarstvenik dok sudaljna dvojica lake ranjeni.

Dana 6 sijenja 1943 g. u 21 sat na veer, izvrila je jedna skupinanaoruanih osoba strojnikom vatrom iz zasjede ponovno napadaj naistom mjestu na slubujue redarstvenike. Tom prilikom je usmrena

jedna gradjanska osoba, dok su dva redarstvenika lake ranjena.

Radi tih zloinakih ina izvrena je na istom mjestu odmazdakaznom smru vjeanjem, na osnovu a 1, 2 i 3 Zakonske odredbeo zatitnim mjerama zbog ina sabotae protiv javnom redu i sigurnostiod 30 listopada 1943 br. CCXXI I 2728 D. V . 1943 nad 15 toricom uglednih djelatnih odmetnika i komunista.

1) Aleksandrom V ojkovi, rodj. 1900 u Generalskom Stolu, sinomVojka i E rtelke rodj. P inter, to je bio lan K omunistike partije J ugoslavije i NOO, obnaao dunost partizanskog teklia, obavjetavaopartizane o kretanju i brojanom stanju naih oruanih snaga, davao

novane priloge za Crvenu pomo, te to je nagovarao neupuenisviet, da pristupa u partizanske ,,odrede i NOO.

2) Ing. Tomom Meleh, rodj. 1911 u Grianima, sinom K uzme i Ma-rije rodj. Crni, to je bio lan i odbornik NOO, dostavljao partizanimapodatke o kretanju naih oruanih snaga, odravao tajne komunistikesastanke i raspaavao razno komunistiko promibeno tvorivo, to jedavao i prikupljao za partizane zdravstveno tvorivo, novac, obuu iodjeu te ivene namirnice.

3) Karlom Mikeli, rodj. 1893 u Trstu, sinom J osipa i Antonije Fon-da, to je bio lan NOO: partizanima dostavljao podatke o kretanju

31) Antonom Bere32) I vicom Skukan

33) Fabijanom J aki34) J osipom K oli35) Herminom Bruehner36) Vjekoslavom Placek37) M ilom Gerzej38) Rudolfom Novak39) Dimitrijem Spets40) F ranjom Lokoar

Zagreb, dana 2. 1. 1945. g.

11


28/82

naih oruanih snaga, odravao tajne komunistike sastanke, te to jedavao novane priloge za Crvenu pomo.

4) Ivanom Orhanovi, rodj. u Podobuu, sinom M atije i Marije rodj.M iroslav, to je bio lan i odbornik NOO i M jesnog komiteta, odravaotajne komunistike sastaiike, raspaavao razno komunistiko tvorivo, pri-kupljao te partizanima dostavljao podatke o astnicima i doastnicimanaih oruanih snaga, te to ie prijetei dolaskom odmetnikih bandiod neupuenog svieta iznudio ivene namirnice, obuu i odjeu, te istoslao partizanima.

5) Vinkom Rajtmajer, rodj. 1916 u M ariboru, sinom Karla i K ata-rine r odj. Lopornik , to je bio lan i odbornik NOO, sastavljao, umno-avao i raspaavao razno komunistiko promibeno tvorivo, davao iprikupljao novane priloge za Crvenu pomo, te to je zajedno sa Or

hanoviem prikupljao i partizanima dostavljao podatke o astnicima idoastnicima naih oruanih snaga.

6) Vinkom elesnik, rodj. 1909 u L jubljani , sinom Mihajla i F ranciske rodj. Truglas.

7) Ivanom J urak, rodj. 1914 u Reici, sinom Martina i M arije rodj.Mandelc.

8) Vil imom Halami, rodj. 1904 u Pregradi, sinom F ranje i J uli jerodj. Novak.

9) Petrom Crnogorac, rodj. 1914 u Polai, sinom Marka i Ivanerodj. Crnogorac.

10) J ovanom Stani, sinom Alekse i L atinke rodj. L onar.

11) I vankom Neveanin, rodj. 1905 u Marini , sinom Marka i M arijerodj. Vujoevi.

12) K atarinom Salopek, rodj. 1913 u Otarijama, kerkom N ikolei B are rodj. J uri.

13 I vanom K ancer, rodj. 1924 u Zagrebu, sinom Martina i J osiperodj. K nez.

14) Franjom M edjureean, rodj. 1907 u K alinovcn, sinom Vinkai Marte rodj. ivko.

15) Ahmetom Suljagi, rodj. 1912 u Brkom, sinom Suljage i Fatime rodj. K avrai.

Iz ministarstva! unutranjih poslova,

Zagreb, 8. 1. 1945. Ravnateljstva za javni red i sigurnost*)

10. Da bi sa svoje strane, kao renomirani poznavalac pri lika u Nemakoj* kao odani prijatelj ustakog reima u ND H, potkrepio tu veru hrvatskognaroda u sigurnu poben Nemake, g. Stjepan Tomii, Poglavnikov ataeZa tampu u Berlinu, podvlai takodje momenat optimizma, koji podjednakoima da se prima u zemljama, koje se bore rame uz rame s Velikim N jema-

*) Objavljeno u H rvatskom Narodu*4br oj: 1231/45 od 9. I . 1945.

12


29/82

kim Reichom". Sedei na samom izvoru zbivanja, on ovako pie tih kritinihdana u Hrvatskoj:

Svakako je razumljivo, da su prosinaki dogadjaji na Zapadnombojitu, koji se ovde smatraju konkludentnim znakom buduih ratnihdogadjaja, stvorili i s te strane preduvjete potrebne za optimistikogradjansko raspoloenje, tako da njemako puanstvo nije trebalo crpstisvoj optimizam kao do sada samo iz sviesti o svojoj volji i snazi, o kojojdanas ne sumnjaju niti protivnici Njemake, ne samo iz povjerenja premasvome vodjstvu, koje nije nikada bilo uzdrmano i koje takodje danassvi uoavaju nego i iz vanjskih manifestacija te njemake snage, voljei uspjenosti vodjstva.

J edino je teka sudbina Budimpete, koju danas moemo oznaitiepopejom, izpunjala saueem sve one, koji su ba u te blagdanskedane teko osjeali taj prodor I ztoka do jednog od vitalnih sreditaSrednje Europe. No i tu se izraavala nada, koja sigurno nije samo izrazblagdanskog raspoloenja, da e protumjere s njemake strane dati tojepopeji ugarskog naroda, ija je sudbina slina kao i naa da stojina ,,limesu E urope i Zapada, pobjedonosni zavretak.

Nije bilo Nijemca, koji nije sluao poslije novogodiniih zvona Hitlerov govor. Tim je govorom H itler prekinuo dugu utnju i zavriorazdoblje tajanstvenog i grozniavog pripremanja za novo ratno raz-doblje, kome godina 1945 ima biti vremensko poprite. Svi su u N je-makoj shvatil i, da je to jedan od najvanijih i naj ljepih govora, koje jeA dolf H itler odrao u preko dva decenija svoje velike borbe za afirma-

ciju Reicha u Europi i svietu, te za njegov obstanak. Nije dakle ni udo,da je ak Robert L loyt u ,,Daily Telegraph nazvao H it lerov glas glasomovjeka, koji s vieg stanovita gleda na dnevne borbe i koga trebasmatrati poviestnom linou, koja svietu ima neto rei i ija riezasluuje panju . . . . * )

11. U duhu mera, kojima je bio cilj, da se fikcijama podigne pali moralhrvatskog naroda, vlast mobilie ak i najvie hrvatske naunjake i crkvenevelikodostojanstvenike, da bi ovi svojim glasom digli palu veru svog naroda.E vocir aju se uspomene na borbu brae Radia, kao duhovnih pretea Pavelia,koji u pobedi Nazifaizma vidi spas Hrvatske, afirmaciju evropstke misli i

poziv glasa oveanstva; ba sve ono, to demokrate sa Zapada nisu u f>tanjuda vide. Tako n. pr. rektor zagrebakog universiteta I ng. Stjepan Horvat,upuuje svoje apele u formi Pisama hrvatskim intelektualcima", u kojima

*) Stipe Tomii: U tisci iz Njemake, Hrvatski N arod br. 1234/45 od14 januara 1945.

(Kad je Njemake kapitulirala, Stipe Tomii se nastanio u Austr ij i, promenio ime u Alfonz Dalma, postao glavni saradnik lista Salzburger Nachrichten i njegov duhovni vodj. Sa time je postao jedan od vrlo vanih faktoraaustriske demokratske tampe i vrlo aktivan propagator istih ideja, koje jezastupao za vreme rata).

13


30/82

izlae svoje misli o aktuelnim problemima, meju koje spada borba protivJ ugoslavije. On tvrdi da:

I zmedju nas i ideje o obnovi J ugoslavije stoji prolivena krv najportvovanijili hrvatskih sinova; lee ruevine naih sela i gradova i uni-tena golema hrvatska narodna dobra, a sve nam to mora, absolutnomora dokazivati, da je povratak u staro stanje nemogu sada, i u bu-dunosti sve dotle, dok H rvati budu Hrvati . . . .

Da bi se ovim pismima i mislima dao jedan ir i publicitet d upoznao se-ljaki narod Hrvatske, katoli ki svetemik i javni radnik Dr. fra K rsto K rdand pie o ovim pismima kao o novom E vandjelju Hrvata, koji ne smeju daprezaju ni od ega, da bd odrali Poglavnika i Nezavisnost1". On apeluje nahrvatske intelektualce sledeim recima:

H rvatski intelektualci moraju biti konstruktivni i pozitit ivno dra-

votvorni. Oni moraju prezreti kao negativnu batinu nae prolosti pasivno gledanje, nezainteresovano ekanje, destruktivno opozicionalstvo,

jer se radi o najveem dobru odravanju drave za trajno dobro svihHrvata a posebno intelektualaca. Ustatvo je stvorilo dravu. Stvoril isu je Poglavnik i ustae, uz cienu mora ustake krvi. Oni je uz cienusvoje dragocjene krvi i danas dre. Pojedini ustae mogu imati osobnihpogrijeaka, ali je njihova bitna zasluga da su svojom rtvom i krvljuosnovali novu hrvatsku dravu. Bilo bi ludo radi njihovih nebitnih po-grijeaka biti protiv njihovog bitnog ivotnog uspjeha: HrvatskeDrave . . . . *)

K akav je izgledao u praksi taj sluaj osobnih pogri jeaka11 i ta ih jeinauguriralo, treba dati re dokumentima, koja su nastajala u eri vere, da jeNezavisna Drava Hrvatska neoboriva gradjevina Nazifaizma. Iz te vere oneodgovornosti, nastajala su dela puna odgovornosti.

12. Pre zvanine kapitulacije kraljevske J ugoslovenske vojske, PoglavnikNezavisne Drave Hrvatske, upuuje H rvatskom narodu sledei:

PROGLAS

Hrvatskom Narodu.Hrvatski Narode!Hrvatski je narod osnovao svoju dravu pri je 1400 godina. Godine

1102 Hrvatska Drava izgubila je po prvi put najvaniju oznaku svoga

potpunog suvereniteta. Od godine 1.102 pa do danas, dakle punih 839godina, hrvatski narod nije imao svoje samostalne nezavisne drave.Sada, nakon punih 839 godina, evo, po prvi put nakon to je uspotstavI jena potpuno samostalna Nezavisna Drava Hrvatska, doao je as, dase uspostavi i odgovorna dravna vlada u N ezavisnoj Dravi H rvatskoj.

Ovim asom postavljam i imenujem prvu hrvatsku dravnu vladu.P redsjednitvo vlade i vanjske poslove preuzimam osobno. Podpredsjednikom vlade imenujem Dra Osmana K ulenovia iz Bihaa. Zapovjed-

*) Pisma hrvatskim intelektualcima1', komentari sao Dr. fra Krsto Krianii, ..Hrvatski Narod11 broj: 1228 od 6. januara 1945 god.

14


31/82

nikom vojske i ujedno ministrom hrvatskog domobranstva, satojeeg seod kopnene, zrane i pomorske vojske te orunitva i cjelokupnog pro-

meta imenujem V ojskovodju Slavka Kvaternika iz Zagreba. Podjednou svakom sluaju, u kojem bi bio sprijeen vriti dunost PoglavnikaDrave, imenujem ga svojim zamjenikom.

Ministrom pravosudja imenujem Dra Mirka Puka iz Gline.Ministrom unutranjih poslova Dra Andriju Artukovia iz Ljubu

kog.M inistrom zdravstva imenujem Dra Ivana Petria iz olte.M inistrom narodnog gospodarstva imenujem Dra Lovra Suica iz

Mrkopolja.

M inistrom bogotovlja i nastave imenujem Dra Milu Budaka izSvetog Roka.

M inistrom uma i rudnika imenujem Ing. Ivicu Frkovia iz L ikogNovog.

M inistrom udrube imenujem Dra J ozu Dumandia iz L jubukog.

Predsjednikom zakonodavnog povjerenstva imenujem Dra Milovanaania iz Senja.

Svi ovi, po meni imenovani ministri prve hrvatske dravne vlade,poloiti e prisegu, u kojoj e se prisegi, koja je od njih podpisana kaoi J a oitovati , da e svu svoju imovinu, kao i imovinu svoje ene i djecenavesti, navodei i nain kako ju je stekao, te se obvezati pozivom napoloenu ustaku prisegu, t. j. pod prijetnjom smrtne kazne, da dok godbudu vrili ovu od drave povjerenu slubu, nee se baviti nikakvim

privrednim poslom, niti kojim nainom stjecati bilo kakvu imovinu.Podjedno e svaki predoiti svoj krsni, odnosno rodni list.

U Zagrebu, 17 travnja 1941.

Dr. Ante Paveli s. r."*)

13. Naredbe, kojima je ova vlast olieloaiii la svoj stav prema izvesnomdelu svojih gradjana, nisu znaile samo atak na izvesno politiko gledite,ve je na najjavrtiji nain' pakleno izraena misao, kako da se jedna vlast liisviju obzira oportunosti i ovenosti prema jednom delu stanovnitva.

Sledeeg dana posle preuzimanja vlasti u zemlji, t. j. 18 aprila 1941 godine,hrvatska dravna vlada je potpisala dekret o onim merama, iji je koncept

ve bio spremljen, dok je hrvatska vlada bila logor ustaa u emigraciji.19 aprila, t. j. drugog dana posle podele ministarskih portfelja, vlada jedonela Naredbu o imenovanju poverenika kod sviju privatnih preduzea Srbai Zidova" na teri tori ji Nezavisne Drave Hrvatske. P overenici su od tog mo-menta raspolagali imovinom i itavim kapitalom preduzea, dok su sopstvenicii dalje ostali nominalnim posenicima, ali bez prava raspolaganja imovinom.

20 aprila, t. j . tr eeg dana posle imenovanja vlade, donesena je ..N aredbao zabrani otudjivanja motornih vozila". To je bila prva mera u cilju oduzi-manja sviju motornih vozila Srbima i idovima.

*) Poglavnik govori, knjiga I I , Zagreb 1941 strana 10/11.

15


32/82

25 aprila donesena je Zakonska naredba o zabrani pisma irilice u javnomi privatnom saobraaju na teri tori ji Nezavisne Drave Hrvatske44. I stodobno

je doneseno neobjavl jeno uputstvo o zatvaranju i ruenju pravoslavnih crkava,uklanjanju pravoslavnog svetenstva ubijanju bez sudai to po nahodjenjulokalnih ustakih vlasti.

Poto su Hrvati samo u toku 1941 godine na najsvirepiji nain ubili etirisrpska episkopa, pet stotina srpskih svetenika, poruil i 175 pravoslavnihcrkava i manastira na teritoriji Nezavisne Drave Hrvatske, upropastili, t. j.predali vatri i pljaki oko sedam milijardi dinara vrednosti stanovnika Srba,sam Poglavnik N ezavisne Drave Hrvatske, daje u svom uvenom eksposeurazloge o merama protivu srpske pravoslavne crkve i to pred Hrvatskim Saborom, dana 28 februara 1942 godine, gde stvar ovako izlaze:

V isok i hrvatski dravni sabore! J edna stvar koja je toliko puta,

u hrvatskom narodu, u hrvatskoj domovini imala svoje reperkusije, dobrepa i zle, jest pitanje pravoslavne crkve. Ne vjere, jer vjera je kranska,ve crkve. Crkva je pravoslavna. M i smo u hrvatskoj domovin i imaligrkoistonu crkvu. Grkoistona se zvala zato jer su bili pripadnici pra-voslavlja u naoj zemlji podvrgnuti grkom patrijarhu, koji se za njihbrinuo samo toliko, to je od biskupa da ih pomae, dobivao velike na-grade. Onda je, koliko se sjeam, i u hrvatskom saboru stvoren jedanzakonski lanak, po kojemu su svi pripadnici pravoslavlja u H rvatskojpodvrgnuti srpskom patrijarhu i tako je postala srpskopravoslavnacrkva . . . . , N ije istina da Hrvatska Drava nastoji, da pravoslavneprevede na katoliku vjeru. T o nije politika. T o je puteno svakome navolju. J a sam osobno napisao okruni cu i zamolio, da se dostavi nadle-nim oblastima, da oblasti vode evidenciju o prelazu ne samo na katolikuve i na muslimansku i evangelistiku i da izdadu dozvolu samo onda,ako se osvjedoe, da je to poten ovjek i ako to radi iz uvjerenja(Pljesak!) . . .

Gospodo! U pravoslavlje ne dira niko, ali u H rvatskoj ne moe bitiSrpskopravoslavne crkve (Oduevljen pljesak. Svi ustaju i oduevljenoodobravaju). K aem jo jednom: ne moe bit i srpske, a ne moe bitini grko pravoslavne crkve. Zato? Zato jer su svugdje na svijetupravoslavne crkve nacionalne crkve. Srpskopravoslavna crkva jest diosrpske drave Srbije.

Srbija, njezini dravni pretstavnici postavljaju patrijarha ili bar u

najmanju ruku preteno sudjeluju kod njegova postavljanja, a od njegaovisi itava dravna hijerarhija od upnika do kapelana. Sve to ovisi odravnoj vlasti Srbije, moda je to moglo biti u bivoj i nesrenoj J ugo-slaviji , ali ne u H rvatskoj dravi, to ne moe i nee biti (Oduevljenoodobravanje) . . . . * )

I zolirano razmatranje ovog eksposea ne bi bilo uopte interesantno. Toto je u njemu materijalno reeno je suta suprotnost injeninom stanju uzemlji. Traginost lei u injenici, to je kontrola rada zvanine politike bila

*) Stenografske beleske Hrvatskog Sabora, objavljene u H rvatskomNarodu44, broj 363 od 1 marta 1942. g.

16


33/82

nemogua. J edna strana nije mogla biti nikako sasluana. Sam Poglavnik kaoef drave, bio je inicijator zvaninog tona, ije izjave od poetka do kraja,

stoje u suprotnosti sa deiima, kojima je njegov potpis davao neprikosnovenost.

14. 09mog dana posle preuzimanja vlasti, hrvatska dravna vlada suspenuje sve zakonske propise austriskog i jugoslovenskog zakonodavstva, kojisu se odnosili na prava gradjana za slobodno raspolaganje nekretninama; za-branjuje se svako otudjivanje i optereivanje nekretnina i u cilju regulisanja postupka, vlada donosi:

Zakon o nekretninama,koji svojom 4tom takom predvidja postupak kod sticanja i otudjivanja.

M olba za odobrenje otudjivanja i li optereivanja, mora se bil jegovati po zakonu o taksama, a treba da sadri slijedee podatke:

1) Ime i prezime, vjeroispovijest, zanimanje i prebivalite uesnika,te vjeroispovijesti njihovih obitelji;2) Vrijednost nekretnina koje se otudjuju; i3) Razloge otudjivanja, sticanja ili optereivanja . . . .U Zagrebu, 28 travnja 1941.Br. 52 Z. P. 1941.

Ministar pravosudjaDr. Mirko Puk v. r.*)

15. Kakvim je merama ova zakonska odredba trebala da prethodi, i tajoj je bio cilj, to je postalo vrlo jasno nekolike sedmice kasnije. Pauperizi ranjei proletariziranje srpskog i idovskog elementa na teri tori ji NDH bio je cil j

aktivnosti hrvatske dravne vlade tokom itavog rata. To e se videti i z sledeih dokumenata i administrativnih mera:

OGLASRavnateljstva za Ponovu, savjetodavni odbor.

Zagreb 25. VI I . 1941.Naoj javnosti je dobro poznato, da su razne idovske i srpske

tvrtke u naem privrednom ivotu igrale odlunu ulogu, a na tetuhrvatskih probitaka, koji nisu nikade mogli doi do punog izraaja.Ustaka Hrvatska, koja isti ivot od svih nehrvatskih elemenata, nijemogla ostaviti idovske i srpske tvrtke, da i dalje rade na tetu hrvatskihprivrednika. Da bi hrvatska privreda bila zaista hrvatska, kod Ravnatelj-

stva za Ponovu osnovan je zato savjetodavni odbor izmedju poslodavacai pretstavnika S. H. P. Na u pogledu preuzimanja idovskih i srpskihradnji. Savez hrvatskih privrednih namjetenika, sa svoje strane prikupioje podatke u pogledu strunog osoblja, k oje moe posluiti pri likom ovograda. Struni odjel trgovakih pomonika lanova S. H. P. Na, odluio jena okupu da raspravi to pitanje, kako bi hrvatski namjetenici mogliposluiti hrvatskoj privredi . . . .**)

*) N arodne novine11br. 14 od 29 travnja 1941. g.**) Objavljeno u formi okrunice, a kasnije obelodanjeno u svim novi-

nama Nezavisne Drave Hrvatske.

17


34/82

U toku sledeeih deset dana to pitanje je raspravl jeno i 7. VI I I . 1941hrvatska agencija ..Velebit" objavljuje sledei poziv:

ONIM A KOJ I ELE K UPI TI IDOVSK A I SRPSKA PODUZEA.Obaviest Trgovake komore u Zagrebu.

Zagreb, dana 7. V I I I . 1941.

Trgovaka komora u Zagrebu obaviestila je danas pri je podne do-pisom sve interesente za kupnju idovskih i srpskih poduzea, da jeprema odluci Ravnateljstva za gospodarsku ponovu potrebno podnijetimolbe za otkup istih poduzea, bilo izravno spomenutom Ravnateljstvubilo putem Trgovake komore u Zagrebu. Molbe treba bil jegovati sa lokuna, a iste moraju sadravati ove podatke:

Garanciju o politikoj ispravnosti; tone podatke o strunoj spremi;

kupovnu cienu koju je interesent spreman platiti; nain isplate i kojapoduzea kani kupiti;

I nteresenti koji ele kupiti pojedino poduzee, mogu dotino pre-gledati i traiti posebne obavijesti kod povjerenika u dotinom podu-zeu, ali na takav nain, da se povjerenici ne sprijeavaju u vrenjunjihovih dunosti.

,,Velebit.

16. K ako je izgledalo u praksi vrenje dunosti poverenika u srpskim iidovskim preduzeima, ovde u navesti samo po jedan primer iz svake godinerata, t. j. u vremenu dok je srpskim i idovskim kapitalom upravljala potena

i pravedna hrvatska politika44.Ministarstvo unutranjih poslova ZagrebB roj: 6240/42Zagreb, 27 sienja 1942 g.

OGLAS

P o pokretnom priekom sudu u H rvatskoj M itrovici osudjen je dana23 sienja 1942 godine na kazan smrti strijeljanjem:

Vladko Rendeli , 43 god. star, rkt. vjere iz H rvatske M itrovice izrazloga to je u razdoblju od 26. V I . do 10. XI . 1941 u Hrvatskoj M itro-vici postavljen kod tt. J ulio Kova, Lea Freund, J elke L eerer i J ovana

K ostia dravnim nadzornim povjerenikom i preuzeo iz blagajne istihukupnu svotu od 152.070 kuna, te taj iznos nije priveo odredjenoj svrsi,nego u svoju korist upotrebio; nadalje to je sebi prisvojio jedan ilimvrijednosti 10.000 kuna, jedan hladnjak vrijednosti 3.000 kuna, jedankip vrijedan 1.000 kuna, i 1 hvat gorivog drveta u vrijednosti od 1.200kuna.

K azna smrti nad istim izvrena je stri jeljanjem u HrvatskojM itrovici.44

Godinu dana kasnije, a medju ostalima, nalazi se i ovaj gornjemu sliansluaj, koji isto tako objanjava nain gospodarenja sa podravljenom imovi-nom Srba i idova.

18


35/82

Ministarstvo unutranjih poslovaGlavno Ravnateljstvo za javni red i sigurnost

Zagreb, dana 7 travnja 1943 godine.B roj: 65041/43.

OGLAS

Pokretni prieki sud u Zagrebu osudio je dana 7 travnja 1943 nakaznu smrti strijeljanjem:

1) Ing. Ivana Havraneka, sina Ivana i Matilde rodjene Hudoba, rodj.15 kolovoza 1906 u H rvatskoj K ostajnici, dravljanina Nezavisne DraveHrvatske, rkt., riznikog tajnika, dodijeljenog u svojstvu tajnika Nabavljakoj zadruzi dravnih slubenika u Zagrebu, oenjenog, otca trojedjece, imunog, neporonog:

a) to je koncem prosinca 1942 godine od tvrtke P etar T esli iz

Siska primio, ovoj tvrtci izdanu dozvolu Ministarstva narodnog gospo-darstva, odjel za vanjsku trgovinu od 19 studenoga 1942 broj: 30.276reg. broj: 99.041 S. T. za uvoz 597 komada olova u ukupnoj teiniod 40.000 kgr. u Nezavisnu Dravu Hrvatsku, te pomou AleksandraJ usta i Ing. F erde Galia proveo u Srbiju prienos te robe iz kontigentaNezavisne Drave Hrvatske u kontigenat vicarske, te olovo umjesto daga uveze u Nezavisnu Dravu Hrvatsku, preko odpremnog poduzeaD. K ovaevi u Zagrebu, tranzitnim putem odpremio u vicarsku i prodaotvrtci L imor d. d. u Chiassu.

b) to je neustanovljenog dana koncem 1942 bez dozvole nadlenihoblasti nabavio u vicarskoj 700 komada zlatnih napoleondora i platio

ih posredovanjem Ing. F erde Galia slobodnim devizama, nabavljenihnainom oznaenim u taci ,,a ovog oglasa.

c) to je od nabavljenih 700 komada zlatnih napoleondora dana 21oujka 1943 pokuao preni jeti u M adjarsku 260 komada, bez dozvolenadlenih oblasti.

2) Dra Ivana K olaka, sina Ivana i Katarine rodj. K olak, rodjenog30. 9. 1901 u Peruiu, dravljanina Nezavisne Drave Hrvatske, rkt.,nadstojnika ureda ministarstva vanjskih poslova, neoenjenog, neimunog, neporonog.

a) to je nakon predhodnog dogovora s osudjenim Ing. I vanom Havranekom i Ing. F erdom Gal iem koncem veljae 1943. putem kur irske

pote Nezavisne Drave Hrvatske primio iz vicarske 700 zlatnih napoleondora te ih nakon toga izruio Mari ji Gali, radi dal jeg izruenjaosudjenom Ing. Ivanu Havraneku, za koje djelo je primio od M ari jeGali 600.000 kuna.

b) to je neustanovljenog dana bez dozvole nadlenih oblatsi odpre-mio iz Nezavisne Drave Hrvatske 200.000 kuna u Madjarsku.

Godinu dana kasnije imamo jo jedan dokaz vie, prema kojemu se vidi,da se sasvim drugae radilo u nadletvima NDH, nego to je bilo najavl jenou proglasima ideologa ustake drave. Tudjinski se korov previe ukoreniou ovoj dravi teoretskog puritanstva, kako to sama zvanina vlast najavljuje.

19


36/82

OGLAS

/.titvi zloupotrebe slubene dunosti i primanja odnosno davanja mita.

Pokretni prieki sud u Zagrebu osudom od 23 lipnja 1944 broj Pps

22/44 osudio je zbog zloupotrebe slubene dunosti i primanja odnosnodavanja mita na kaznu smrti sledee:

Bogumil;] L onarevia, rodj. 10 lipnja 1910, biveg djelatnog domo-branskog satnika i izvjestitelja za ljudsku hranu u obskrbnikom odjeluMinorsa, oenjenog, otca jednog djeteta, dotada neporonog. Ivana K ra-lj ia, rodj. 3 srpnja 1912 biveg djelatnog porunika s odjelbom I. zbor -nom skladitu u Zagrebu, oenjenog, otea dvoje djece, dotada neporo-nog, zato to su i to:

Bogumil L onarevi

tokom godine 1942, 1943 i poetkom 1944 u Zagrebu kao isvjestitelj zaljudsku hranu u ohskrbnom odjelu Minorsa primio povremene nagrade

u iznosu od 1.000 do 250.000 kuna od vojnih dobavljaa zato, da bi po-voljno izviestio o njihovim ponudama za dobavu raznih ivenih namir-nica oruanim snagama, a od jednog vojnog dobavljaa napose primiou tri navrata po 1.000.000 kuna, u istu svrhu, kod kojeg je primanjamita sudjelovao i porunik I van K ral ji.

Ivan K ralji

posredovao je u tri navrata kod primanja mita u iznosu svaki puta pokuna 1.000.000. po Bogumilu L onareviu, te se zaloio i sam za prih-vat ponuda vojnog dobavljaa i nakon toga prihvatio se i dunosti povje-renika za izvrenje te pogodbe; nadalje to je kao obskrbniki astnikpod tudjim imenom podnosio ponude obskrbnom odjelu Minorsa, teposredovao za prihvat tih ponuda, davajui Bogumilu L onareviu osimnovanih iznosa jo i besplatan stan u svojoj kui, te dobivajui od ovogaza uzvrat sve potrebne podatke o dobavama u vojsci.

Osuda je izvrena u zakonskom roku.

Hrvatski Dojavni U red'.

17. Osim ova nekolika primera, kao dokaza savesti inovnika i sitnihslubenika NDH , imamo na raspoloenju dokaze, tla su najvii dravni funk ciioneri organizovali i spremali svoje ekipe, sastavljene takodje od dravnihslubenika, sa zadatkom da vre pljaku imovine uglednih porodica Srba iidova.

Ova nekolika sluaja su izala na svetio dana, blagoAarei sukobu medjusamim Hrvatima, koji su se sredinom 1941 poelii medjusobno takmiiti, komee pripasti koje imanje Srba i idova. U tom hrvanju dolo je do uzajamnihdenunciranja. Ovo je imalo za posledicu, da su se vrlo visoki dravni funkcioneri dovodili u nelagodnu situaciju. Sam Poglavnik spaavao je ugled poje-dincima. iemetajuci ih iz unutranjosti u centralna nadletva u Zagreb.

Ovde u navesti samo dva sluaja, koja tangiraju dva najuglednija P o-glavnik ova saradndka u NDH , i to l inosti, koje su jo uvek na ivotu.

20


37/82

Ministarstvo unutranjih poslova u ZagrebuB roj: 58.989/42Zagreb, 25 lipnja 1942. g.

OGLAS

Pokretni prieki sud u Zagrebu osudio je dana 23 lipnja 1942 nasmrt strieljanjem:

Maltaria Stjepana 24 g. starog, neoenjenog, rodom iz CvetljinskeJ azbine, redarstvenog straara iz Zagreba,

Gola Daniela, rodom iz Griana, 20 g. starog, ustakog arkara,Sabljaka M arka rodom iz Rakovice, 25 g. starog, redarstvenog

straara iz Zagreba, teH ajdukovia Stjepana, rodom iz Toreca, 23 g. starog, redarstvenog

straara iz Zagreba, to su nou od 23 na 24 svibnja 1942 svoje koristi

radi, a nakon smrti barunice K ri ste N ikoli u Zagrebu, Pantovak br.68. prisvojili si raznih dragocjenosti, orobivi pri tom runu blagajnuu vrijednosti od 850.000 kuna.

K azna smrti izvrena je dana 24 lipnja 1942.Ovo je samo jedan od primena rada organa dravne policije u glavnom

graJ u H rvatske. Ovaj primer naveden je zbog jednog vanijeg momenta, negoto je bila injenica, to sin organi javne Viezbe


38/82

L jubomir K vaternik veliki upan, koji je pozvan, da dravnompovjerenstvu za ispitivanje podrijetla imovine, podnese prijavu o stanju

i podrijetlu cjelokupne svoje imovine, svoje ene i svoje djece, umi-rovljen je odredbom od 11 oujka 1942. broj: 7550 1 1942 i nenalazi se na radu kod ministarstva unutranjih poslova.

I z ministarstva unutranj ih poslova.44*)

18. Ova praksa sistematskog pljakanja gradjanstva, nastavljena je i daljeu Zagrebu, jer su njeni organizatori i dalje ostali u mogunosti, da sa njomnastave, kao to se vidi iz sledeeg zvaninog saoptenja:

PROGLASPo pokretnom prijekom sudu u Zagrebu osudjeni su na kazan smrti

strijeljanjem:

Optueni J osip Cesar, rkt. vjere iz Zagreba, 33 god. star, oenjen,otac troje djece.

Optueni Dragutin Ocvirek, rkt. iz Ivanca, 26 god. star, oenjen,otac dvoje djece.

Optueni J osip Sabljar i, rkt. vjere iz K arlovca, 36 god. star, oe-njen, otac troje djece.

Optuena And jela L uki, rkt. vjere iz V raba, 36 god. stara, udata,majka troje djece.

to su J osip Cesar, Dragutin Ocvirek i J osip Sabljari , nakom odJ osipa Sabljaria primljenih podataka preko Andjelke L uki, da Do-minik B umber ima kod kue veu svotu novaca, ovoga opljakali. J osip

Cesar doao je u stan Bumbera i nakon to se pretstavio kao ustakiizvidnik i pod izlikom premetaine otvorio ormar i iz jednog sanduiaodnio 900.000 kuna zapri jetivi se kunoj pomonici J ulki F resl, samo-kresom i bombom, da e ubiti nju, gospodara i gospodaricu, kad bi onato pri javi la, zatim sastavi se sa J osipom Sabljariem, koji je pred kuomstraario. a kasnije i sa Dragutinom Ocvirekom, dao je Sabljariu sumuod 205.000, a Ocvireku 25.000 kuna i jo neke manje svote neustanovljene vrijednosti.

to su pak dana 25 rujna 1942, nakon od A ndjelke L uki danihSabljariu podataka o prilikama Dra Mile F rkovia, iste veeri u lo sati,

J osip Cesar i Dragutin Ocvir ek doli u stan Dra F rkovia i prisilivinamjetenicu Dragicu Poega samokresom da uti, odnijeli iz rune

blagajne u pisaem stolu cca 60.000 kuna gotovog novca, jednu ulonuknjii cu na 27.583 kune, dvije lanske knjiice ulonice za K reditnuzadrugu S. O. J u Vrabu na 1.180 kuna odnosno 2.633 kune, 3 sveskaekova po 50 kuna i 4 mjenice, te ostale predmete koji u se u blagajni

nali.

*) Objavljeno u Hrvatskom Narodu14broj: 531 od 17. 9. 1942 godine kaoslubena obavest bez oznake potpisa na aktu. (Oglas je objavljen po linomzahtevu ministra unutranjih poslova Dra Andrije Artukovia na molbu samogL jubomira K vaternika kao ministrovog linog prijatelja i lana jedne odnajuglednijih familija ustake Hrvatske.

22


39/82

to su J osip Cesar i Ocvirek Dragutin, dana 3 rujna 1942, nakon Sto

je Ocvirek prethodno izvidio pri like kod M ari je Vidovi na Zavrtnicikbr. 8., J osip Cesar doao u njen stan u svojstvu redarstvenog izvinika. i zapriietivi se samokresom istoj odnio 1.500 kuna gotovog novca,koji ie podiielio sa Ocvirekom. davi mu 500, te 600 u ime nekog duga.

to su dana 7 listopada 1942, nakon prethodnog sporazuma, J osipCesar uao u stan Dra Antuna ?uk I iieenika na Kreimirovom T rgu kbr.20. dok ie Ocvirek ostao pred stanom da strai, pretstavivi se kunojpomonici K atici Orekovi kao izvidnik zatitnog redarstva, otvori onasilno pisai stol i ormar te oduzeo ukupno 355.000 kuna gotovog novca,

jedan samokres Braunning call. 6.35; 15 kutija a 100 kom. cigareta;6 pari svilenih arapa i 5 komada toiletnih sapuna, davi od toga Ocvireku 30.000 kuna.

to su J osip Cesar i Dragut:n Ocvirek, posjedovali neovlateno svakipo J edan samokres; to ie Ocvirek iednog neustanovljenog dana, doaosa Stienanom Pent u stan trscovca Stoiia u namjeri da mn kao redar-

stveni izvidnik oduzme novac iz blagajne.to su J osip Sabljari i J osip Cesar, nakon to je Sabljar i neu

stanovUeno" dana sainio lani oruni l ist, potpisavi ga sam, predaoJ osipu Cesaru, koii se s njime sluio, mada je znao da je laan.

And J elka Luki to ie neustanovljenog dana, a prije 5 rujna 1942rekla Sabljariu da oteeni Bumber ima novaca opisavi mu tano gdjese novac nalazi i kazala mu, da jutrom, Bumber nema nikoga kod kueosim sluavke, koia ie dosta smuena i koja se ne bi znala snai ako bi

tko dosao. i to >e nakon izvrene pljake primila od Sabl jar ia u imenagrade 4.000 kuna.

to je ista takodie neustanovljenog dana prui la podatke J osipuSaMJ ariu o stanu i o imovinskim pril ikama Dra F rkovia, znajui zananpere nJ e


40/82

19. K ao vrlo karakteristian momenat tadanjeg hvatanja stvari u NDH

jeste debata u Hrvatskom Saboru povodom eksposea ministra pravosudja ibogotovlja Dra M irka Puka. N jegov ekspose uglavnom tretira razloge progonaetarokatolike crkve u NDH i pravdanje mera hrvatske dravne vlade o pri-silnom prevodjenjn Srba pravoslavne vere na katoliku veru. Tom prilikomDr. Puk izlae stvari, ali tako, da se na svakom koraku sukobljava sa idejomranije navedenog eksposea Poglavnika. On kae:

Starokatolika sljedba osnovana je u AustroUgarskoj monarhijipovodom dekreta vatikanskog sabora od malog broja njemakih sveenikagodine 1882 i stekla neto pristal ica samo u Njemakoj, Austrij i i vi-carskoj. U bivoj AustroUgarskoj monarhiji uspjelo je starokatolicimauza svu podporu dravnih oblasti osnovati samo dvije crkvene opine i

to u Beu i Riedu (Gornja Austrija). U ostalim kraljevinama i zemljamazastupanim u carevinskom vieu (austrijskoj poli monarhije), kao ni udrugoj poli monarhije, starokatolici nijesu uope postojali, napose nijestarokatolika bilo u Slovenakim krajevima, u Dalmaciji i M edjumurju,niti u Vojvodini, dakle na podrujima koja su od 1918 pripala bivojJ ugoslavij i. Zakonski priznatom vjerom postali su starokatolici zadravno podruje kraljevina i zemalja zastupanim u carevinskomvieu, dakle za austrisku polu bive AustroUgarske monarhije, nared-bom carskog i kraljevskog ministarstva za bogotovlje i nastavu u Beuod 18 listopada 1877. I ako su tim starokatolici bili de jure priznatiza itavo dravno podruje austriske pole monarhije, nisu se u drugimpokrajinama (osim Gornje Austrije) nigdje de facto smatrali zakonom

priznatom vjerom, jer nigdje nisu imali niti vjernika niti uredjenecrkvene opine.

K ada je 1918 g. proglaena kral jevina SHS., nije ni na jednom pod-ruju, koje je pripalo novoj dravnoj tvorevini, bilo starokatolika, nitisu oni magdje na tom podruju imali kakvu crkvenu opinu ili bilokakvu vjersku organizaciju.

U novoj dravi SHS., smatralo se je, da su na temelju obaveza preu-zetih takozvanim^ Saint Germainskim ugovorom o miru od 10 rujna 1919,koje se odnose na vjersku zatitu manjine, kao zakonom priznate sveone vjere, koje su postojale kod puanstva pripalog novoj dravi, akonjihovo ispovijedanje nije u protivnosti s javnim poredkom i moralom.Za one vjere, koje u novosteenim obiastinia nisu uope postojale medjupuanstvom, nije se preuzela, niti se je mogla preuzeti kakva obaveza,to je samo po sebi jasno . . . Medjutim vama je, gospodo lanovihrvatskog dravnog sabora dobro poznato, zato je osnovana i koje subile tendencije, da se u H rvatskoj osnovala starokatolika crkva.Beograd je to traio, jer je Beograd htio da pomou te crkve razdvojivjersko i nacionalno jedinstvo hrvatskog naroda i da pomou starokatolike crkve zavlada nad hrvatskim narodom. (Pokl ici: tako je! . . .)

Zato je hrvatska dravna vlada, medju svojim prvim aktima, kadaje preuzela punu vlast u svoje ruke, u prvom redu zabrani la sudjenje uenidbenim stvarima duhovnom sudu starokatolike crkve (Tako je!)

24

8/13/2019 Audiatur Et Altera Pars S

audiatur et altera pars slom jugoslovenstva kao duhovne misli vukasin perovic

Documents