autocesta rijeka - zagreb d.d. · marketing. po završetku studija, zapošljava se u ljubljan-skoj...

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

BILTENTRAVANJ 2011.

Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), a u smislu članka 22. stavka 1. Statuta društva Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., Vlada Republike Hrvatske na

Imenovani članovi Uprave Autoceste Rijeka - Zagreb d.d.sjednici održanoj 17. ožujka 2011. donijela je Zaključak u kojemu se predlaže Nad-zornom odboru Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. imenovanje gospodina Željka Denone članom Uprave za tehničke poslove te gos-podina Roberta Tukača članom Uprave za

ekonomske poslove. Na sjednici Nadzornog odbora održanoj dana 30. ožujka 2011. gospodin Željko Deno-na imenovan je članom Uprave za tehničke poslove te gospodin Robert Tukač članom Uprave za ekonomske poslove.

Željko Denona, član Uprave za teh-ničke posloveGospodin Željko Denona rođen je 30. lipnja 1957. go-dine u Puli gdje je završio osnovnu školu te gimnaziju. Nakon završene srednje škole, 1977. godine upisu-je Građevinski fakultet u Rijeci na kojemu je diplo-mirao 1982. godine.Po završetku studija, zapošljava se u Rijeci u tvrtki Adriamont, a potom u GP Primorje iz Rijeke gdje je radio u sektoru Građenje, u operativi, te postupno napreduje do radnog mjesta rukovodioca gradilišta.Kao rukovodilac gradilišta, vodio je, između ostalog, izgradnju termocentrale Plomin II (1987.–1989.) i po-slovnu zgradu Croatialine (1989.-1991.).Od 1993. do 2001. godine zajedno sa suprugom osniva i vodi svoju privatnu tvrtku DEN-ING d.o.o.U Autocesti Rijeka - Zagreb d.d. zaposlen je od 2001. godine na funkciji direktora Sektora za prateće i usluž-ne objekte.Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dana 30. ožuj-ka 2011. Nadzorni odbor Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. imenovao ga je za člana Uprave za tehničke poslove. Gospodin Denona je oženjen te otac dvoje djece.

Robert Tukač, član Uprave za ekonomske poslove

Gospodin Robert Tukač rođen je u Zagrebu 1. siječnja 1957. godine gdje je završio osnovno i srednje školovanje te 1980. godine diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu - smjer marketing.Po završetku studija, zapošljava se u Ljubljan-skoj banci d.d., Ljubljana – Glavna filijala Zagreb kao referent za kreditno garancijske poslove u Sektoru sredstava i plasmana. Nakon dvanaest godina radnog staža u Ljubljanskoj banci, sredi-nom svibnja 1993. zapošljava se u Ilirija banci d.d. u Zagrebu kao šef kreditno garancijskih poslova gdje je proveo iduće četiri godine. Od 1997. godine na mjestu je stručnog suradnika u Sektoru sredstava i pla-smana u Partner banci d.d. u Zagrebu. U svibnju 1998. prelazi u Credo banku d.d. iz Splita, Podružnica Zagreb, kao zamjenik direktora Podružnice. U Štedionici More d.d. iz Zagreba zaposlen je od sredine studenog 1999. najprije na radnom mjestu šefa službe kredita. Početkom 2000. godine, temeljem pri-jedloga Nadzornog odbora Štedionice polaže bankarski ispit za člana Uprave banke. Od rujna 2000. obnaša dužnost predsjednika Uprave Štedionice.Nakon preuzimanja Štedionice od strane Banke Kovanica d.d. Varaždin, od početka siječnja 2002. gospodin Tukač radi na poslovima Izvršnog direktora u Poslovnom centru poduzetništva.Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dana 30. ožujka 2011. Nadzorni odbor Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. imenovao ga je za člana Uprave za ekonomske poslove. Gospodin Tukač je oženjen te otac dvoje djece.

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.

Imenovan novi Nadzorni odbor Autoceste Rijeka - Zagreb d.d.

Vlada Republike Hrvatske je dana 17. pro-sinca 2010. predložila Glavnoj skupštini Dioničkog društva Autocesta Rijeka - Za-greb d.d. opoziv članova Nadzornog odbo-ra dr. sc. Bojana Hlače, mr. sc. Luke Mati-jevića, Slavka Lebana i Slobodana Vračara te predložila Glavnoj Skupštini Dioničkog društva Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.

izbor članova Nadzornog odbora u sastavu dr. sc. Bojan Hlača, mr. sc. Luka Matijević, Krunoslav Šams i Ivo Zrilić.Na prijedlog Vlade, Glavna Skupština dana 16. veljače 2011. imenovala je novi Nadzorni odbor u sastavu dr. sc. Bojan Hlača, mr. sc. Luka Matijević, Krunoslav Šams i Ivo Zrilić. Za člana Nadzornog odbora - predstavnika

radnika imenovan je Mladen Efendić.Konstituirajuća sjednica Nadzornog od-bora održana je dana 22. veljače 2011. Za predsjednika Nadzornog odbora Auto-ceste Rijeka - Zagreb d.d. izabran je mr. sc. Bojan Hlača, a za zamjenika predsjed-nika Nadzornog odbora izabran je mr. sc. Luka Matijević.

ISSN: 1848-0675

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 21, TRAVANJ 2011.

Hrvatske autoceste d.o.o. Reorganizacija u Hrvatskim autocestama

U Hrvatskim autocestama provedena je reorganizacija unutar Uprave Društva, pojedinim Sektorima i Samostalnim Odje-lima. Upravu Društva čini predsjednik Uprave, gospodin Stjepko Boban, dipl. ing.građ., a novi predstojnik Ureda Uprave je gospodin mr. Mladen Čorda.

Do promjena je došlo i u Sektoru za promet te je mjesto direktora preuzeo Eduard Za-ninović, dipl. ing. prom., mjesto direktorice Sektora za pravne i opće poslove preuzela je gđa. Snježana Vrkljan, mag. iur., a gđa. Danira Čikara preuzela je mjesto šefice Odjela za prateće uslužne objekte.

Novo, obnovljeno izdanje Nacionalnog iz-vješća HUKA-e za 2010. godinu objavljeno je u travnju ove godine te donosi godišnji pregled podataka o izgradnji autocesta, pu-štanju u promet novih dionica, statističke podatke o prihodima, prometu i prometnim nezgodama svih društava za autoceste te kratkoročne i dugoročne planove društava koje gospodare autocestama.Nacionalno izvješće HUKA-e po prvi puta je dostupno i u tiskanom izdanju te kao i do sada na internet stranici www.huka.hr .

Nacionalno izvješće HUKA-e za 2010.

Društvo 2009.ukupna mreža

2010.ukupna mreža

Plan 2011.ukupna mreža

1. HAC d.o.o. 858,0 858,0 869,5

2. ARZ d.d. 181,7 181,7 181,7

3. BINA-ISTRA d.d. 141,0 141,0 141,0

4. AZM d.o.o. 60,0 60,0 60,0

UKUPNO: 1.240,7 1.240,7 1.252,2

BROJ KILOMETARA AUTOCESTA

Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj na 01. 01. 2011. godine iznosi 1.240,7 km. Au-tocestama u Republici Hr vatskoj uprav-ljaju 4 tvrtke: Hrvatske autoceste d.o.o. (upravlja svim autocestama pod napla-tom osim autoce stama u koncesiji tj. A1, A3, A4, A5, A10, A11, A12 i A13) te tri kon-cesijska društva BINA- ISTRA d.d. Pula (upravlja tzv. Istarskim Y - A8 i A9), Auto-cesta Rijeka - Zagreb d.d. (A6, A7, dio A1 i Krčki most) i Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o (A2).

Plan građenja i održavanja HAC-a za 2011. godinu3. ožujka 2011. godine Vlade Republike Hrvatske dala je suglasnost na Plan gra-đenja i održavanja autocesta za 2011. go-dinu Hrvatskim autocestama d.o.o. Hrvatske autoceste planiraju u 2011. godini u građenje autocesta uložiti 2.038.021.000 kuna, što je za 1.229.521.000 kuna više od predviđenog u vladinom Programu za 2011. godinu. Planirano povećanje temelji se na:• financiranju dijela mreže autocesta na

Koridoru Vc, uz sjevernu i južnu grani-cu BiH iz kredita Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)

• rezultatima istraživanja tržišta kapitala - realni izgledi za financiranje izgradnje Mo-sta Drava povoljnim dugoročnim kreditima,

• prijenosu nerealiziranih ulaganja iz pret-hodnih razdoblja u 2011. godinu.

Ulaganja u autoceste u 2011. godini planira-ju se po vrstama i vrijednostima:Od ukupnih ulaganja planirano je za izvla-štenje zemljišta i arheološka istraživanja 187.634.000 kn, izmještanje instalacija 39.150.000 kn, projektiranje 109.046.000 kn, građenje 1.657.310.000 kn te nadzor 44.881.000 kn.

1. Građenje 2.038.021.000 kn

2. Izvanredno održavanje 150.000.000 kn

3. Redovno održavanje 136.200.000 kn

Ukupno: 2.324.221.000 kn

Hrvatske autoceste d.o.o. započele su s uvođenjem sustava upravljanja informacijskom sigurnošću prema međunarodnoj normi ISO 27001:2005.26. 01. 2011. godine HAC je potpisao Ugovor o usluzi certifikacije sustava upravljanja informacijskom sigurno-šću prema međunarodnoj normi ISO 27001:2005 s certifikacijskom tvrt-kom Bureau Veritas Croatia d.o.o.Usklađenje s međunarodnom nor-mom ISO 27001:2005 zakonska je ob-veza prema Zakonu o informacijskoj sigurnosti (NN 79/07), Uredbi o mje-rama informacijske sigurnosti čl. 8. (NN 46/08).

Hrvatske autoceste uvode sustav upravljanjainformacijskom sigurnošću prema međunarodnoj normi ISO 27001:2005


Bina-Istra d.d.

Ispitivanje zadovoljstva korisnikaPrioritet društva Autocesta Rijeka - Zagreb je da stalnim praćenjem želja, potreba, pri-mjedbi ali i pohvala korisnika autoceste, omo-gući korisnicima sigurnu i ugodnu vožnju do cilja. Svjesni da svojim odgovornim odnosom prema njemu dobivamo lojalnog i zadovolj-nog korisnika, od 2005. godine kontinuirano provodimo i obrađujemo ispitivanja korisnika putem interneta, a provodili smo i ispitivanja izravno na autocesti (na odmorištima). Do sada je u anketama sudjelovalo oko dvije ti-suće korisnika i svima trebamo biti zahvalni na doprinosu poboljšanju kvalitete usluga i kvalitetnijeg poslovanje Društva uopće. U anketi provedenoj tijekom 2010. godine ukupna srednja ocjena je 3,7. Prošle godine ukupna srednja ocjena bila je 3,62, a godine 2008. bila je 3,43. Lijepo je vidjeti da tri go-dine zaredom imamo lagani porast ocjena. Možemo biti zadovoljni rezultatom, ali ipak postoji nešto na što treba obratiti pozornost. Naime, uslužnost i ljubaznost osoblja godi-nama je bio najbolje ocijenjeni aspekt, a ove je godine s prošlogodišnje prosječne ocjene od 4,0 pao na 3,8. Ovo je element odnosa s korisnicima koji bi iz godine u godinu trebao rasti ili bar ostati isti. Podsjetimo se na ki-nesku poslovicu koja kaže: Ne otvaraj dućan ako se ne voliš smiješiti. Smiješimo li se do-voljno? Nailazi li naša usluga na dobar pri-jem? Doživljavaju li nas naši korisnici kao za-dovoljne i nasmiješene pružatelje kvalitetne usluge? Što možemo učiniti bolje? Mjesta za poboljšavanje ima puno, pa nije teško pono-viti neke poznate stvari koje svatko tko radi s korisnicima treba imati na umu:• Korisnik je uvijek u pravu (čak i kad nije)• Reklamacija je dar• Zadovoljstvo korisnika je mjera našeg

uspjeha

2010. godine najbolje ocijenjeni aspekti s prosječnom ocjenom 4,0 su oznake i signa-lizacija te izgled i čistoća naplatnih postaja, a najlošiji aspekt s prosječnom ocjenom 2,9 i dalje je visina cestarine. Prosječnom ocje-nom 3,9 ocijenjeni su izgled i čistoća odmo-rišta. Ocjenom 3,8 ocijenjeni su uslužnost i ljubaznost osoblja, ponuda i potražnja na pratećim uslužnim objektima i sigurnost prometa. Brzina protoka na naplati, prisut-nost ophodara te pravodobno informiranje o stanju na autocesti ocijenjeni su prosječ-nom ocjenom 3,7.Jedna od novina u ovoj anketi je da smo kori-snicima ponudili mogućnost da ostave svoje kontakt podatke pa je veći dio njih to i učinio. Kontakt podatke smo iskoristili da se kori-snicima nezadovoljnim odgovorom na neko prijašnje pitanje ili pritužbu još jednom ispri-čamo te im kvalitetnije odgovorimo.Druga novina je pitanje kojom se dionicom anketirani najviše koristi. Razlog za postav-ljanje ovog pitanja je mogućnost da, kad ko-risnik stavi primjedbu na signalizaciju, neki

događaj ili ponašanje ljudi, lakše utvrdimo na kojem se mjestu to dogodilo.Osim ispunjavanja upitnika, korisnici na kraju imaju priliku reći i čime su posebno zadovoljni, odnosno nezadovoljni na auto-cesti te dodati nešto što ih nismo pitali, a smatraju važnim. Primjedbe su se uglavnom odnosile na funkcioniranje elektroničke naplate cesta-rine (načini doplate, gužve na ENC trakama itd.), zatvaranja ceste zbog radova, ali i na nekulturu i divljanje drugih vozača.Pohvale su se najviše odnosile na ENC koji znatno olakšava putovanje, kao i na ljuba-znost osoblja.

Vježba ekološkog incidentaMeđu načelima koje Bina-Istra primjenjuje u svom poslovanju, neizostavna je briga za okoliš. Kroz svoj rad i svakodnevne zadatke posebna pažnja se pridaje zbrinjavanju ot-pada i prevenciji mogućeg zagađenja.Osim već uhodanih aktivnosti kojima dopri-nosimo očuvanju okoliša, ne smijemo zane-mariti i moguće opasnosti koje ne očekuje-mo, a svakodnevna su prijetnja našoj okolini. Iznenadna zagađenja ne možemo predvidjeti, a teško ih je spriječiti, zato je važno znati kako brzo i efikasno postupiti u takvim situacija-ma. Među iznenadnim zagađenjima ubra-jamo izlijevanje otrovnih, opasnih ili drugih tvari koje mogu uzrokovati zagađenja povr-

šinske vode. Iznenadno ekološko zagađenje je krizna situacija koja nam prijeti u svakom trenutku, no da bi se smanjile posljedice po-trebno je brzo i kvaliteno reagirati.Da bi se utvrdila već stečena znanja i vješti-ne, Bina-Istra svake godine organizira vjež-bu ekološkog incidenta. Vježba se sastoji od dva dijela, teoretskog i praktičnog dijela. U teoretskom dijelu održana je prezentacija u sklopu koje su definirani stupnjevi ugro-ženosti prilikom ekološkog incidenta te po-stupak djelovanja za svaki pojedini stupanj, preventivne mjere za spriječavanja inciden-ta te postupak koji je potrebno slijediti u slučaju iznenadnog zagađenja.

Nakon teoretskog dijela koji uključuje pre-zentaciju i kratku provjeru, slijedi drugi dio vježbe odnosno terenska simulacija ekološkog incidenta. Simuliran je ekološki incident prvog stupnja ugroženosti na koji su morale intervenirati službe Bina-Istre. Ekipe Službe sigurnosti i upravljana i Služ-be održavanja, uvježbale su kako reagirati u incidentnim situacijama i time spriječiti moguće ekološko zagađenje.

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.

Ukupna prosječna ocjena

Prosječne ocjene pojedinih aspekata (2010.)


Tunel Učka značajna je prometna poveznica Istre i ostatka Hrvatske. Gradnja tunela za-počela je 1976., a probijen je 1978. godine. Tunel je pušten u promet 1981. godine. Od 1995. godine tunel je u koncesiji tvrtke BI-NA-Istra d.d.Dužina glavnog tunela „Učka“ je 5062 m. Promet se odvija dvosmjerno po jednom vo-znom traku u svakom smjeru. Tuneli „Zrin-ščak I“ (196 m) i „Zrinščak II“ (45 m) čine cjelinu s glavnim tunelom kojom se upravlja daljinski iz kontrolnog centra smještenog u zgradi na istarskoj strani tunela. Koncesionar je tijekom proteklog razdoblja zatražio dvije provjere sigurnosti tunela, prvu 1996. godine i drugu 2005. godine, radi dobivanja preporuka koje će podignuti razi-nu sigurnosti u tunelu. Tijekom posljednjih godina provedena je i još je u tijeku značajna modernizacija mnogih tehničkih sustava u tunelu Učka, i to: Su-stava daljinskog upravljanja (SDU), rasvjete, ventilacije, napajanja, vatrodojavnog susta-va, sustava video nadzora i automatske de-tekcije incidenata, stanica za hitne slučajeve (SOS), prometne signalizacije i radio difuzije.Kao završna faza modernizacije ventilacije uvedena su dva programska modula u su-stav daljinskog upravljanja:• Upravljanje ventilacijom u normalnom po-

gonu, temeljen na prediktivnom matema-tičkom modelu i fuzzy logici

• Upravljanje ventilacijom u incidentnom (požarnom) načinu rada

Ventilacijski sustav tunela UčkaSustav ventilacije tunela Učka je uzduž-nog (longitudinalnog) tipa, a čini ga 144 ventilatora raspodijeljenih u 48 ventila-torskih grupa. U svakoj grupi nalaze se tri motora (ventilatora) ovješena o svod tunela. Ventilatori su unidirekcioni tj. uvi-jek djeluju u istom smjeru (nemaju mo-gućnost reverziranja). Raspoređeni su tako da pojedine grupe djeluju u jednom smjeru (grupe 1, 3, 5, …, 47-smjer Istra), a ostale grupe drugom.Ventilatorske grupe nisu jednoliko raspo-ređene duljinom tunelske cijevi, nego su grupirane prema krajevima tunela, tako da je dio tunela (središnji dio) bez ventilatora. Ventilacijom se upravlja iz kontrolnog cen-tra putem sustava daljinskog upravljanja, a za slučaj nužde ili tijekom redovnog održa-vanja ventilatorima je moguće upravljati i iz lokalnog elektro-ormara.

Matematički model upravljanjaventilacijomZagađenja koja nastaju tijekom prometo-

vanja vozila pokretana motorom s unutrašnjim izgaranjem, prije svega ugljični monoksid (CO), krute čestice i dušični oksidi (NOx), naročiti problem stvaraju u tu-nelima. • Prirodna ventilacija ve-

ćinom je nedostatna, te je stoga u tunelima po-trebno ugraditi meha-nički sustav ventiliranja tunela kako bi se razina zagađenja održala u zadanim granicama.

• Osim regulacije koncentracije zagađenja mehanički sustav ima i zadaću u spreča-vanju širenja požara i gašenju u inciden-tnim situacijama.

• Poseban slučaj je regulacija brzine stru-janja zraka s ciljem povećanja sigurnosti u normalnom pogonu (npr. regulacija br-zine strujanja zraka kod prijevoza opasnih tvari u uvjetima velikog prirodnog struja-nja tj. bure).

U većini modernih tunela (ovisno o dužini, gustoći prometa i dr.) ugrađeni su meha-nički sustavi ventilacije, koji se dijele na dva osnovna tipa – uzdužni (longitudinalni) i poprečni (transverzalni). Ventilacijom se upravlja iz kontrolnog centra putem sustava daljinskog upravljanja. Općenito regulacija ventilacije, tj. uklapanje i isklapanje poje-dinih ventilatora, ili regulacija snage ven-tilatora putem motornih kontrolora, može se voditi „ručno“ (operater u kontrolnom centru) ili uz pomoć programskog modula za automatsko upravljanje ventilacijom.„Klasični“ sustav automatske regulacije uzima u obzir koncentraciju zagađenja, tj. razinu koncentracije ugljičnog monoksida (CO), prozirnosti („vidljivosti“) i dušičnih ok-sida (NOx). Napredni algoritam temeljen na prediktivnom matematičkom modelu i fuzzy logici uzima u obzir konstante tunela (oblik, presjek, visinske razlike portala, i dr.), tre-nutne atmosferske prilike (tlak, tempe-ratura, brzina i smjer vjetra), te trenutnu prometnu situaciju (smjer, gustoću, brzinu i klasu vozila). Matematičkim modeliranjem postiže se predikcija koncentracije zagađe-nja i potreba za količinom svježeg zraka, te se time postižu prednosti u odnosu na „kla-sični“ algoritam automatske regulacije. Tijekom upravljanja uz matematički model u radu se uklapa manji broj ventilatora te se postiže manja vršna brzina strujanja zra-ka, a to naročito ima prednost za slučaj na-stanka incidenta (požara), jer će se u takvoj

situaciji brže prijeći u režim rada s malom brzinom strujanja zraka potrebnom za us-postavu stratifikacije dima u tunelu.

Implementacija matematičkog modela na tunelu UčkaDizajn i implementacija matematičkog mo-dela upravljanja ventilacijom započela je 2005. godine u sklopu nadogradnje susta-va daljinskog upravljanja u tvrtki EXOR. U svibnju 2010. ovaj dio poslovanja preuzet je i nastavljen u tvrtki ABB. Krajem 2009. godine, završetkom rekonstrukcije ventila-cijskih elektro-ormara, stekli su se svi pre-duvjeti te je uz prethodna ispitivanja sustav pušten u probni rad u prosincu te godine.Tijekom probnog rada i prve godine rada matematičkog modela upravljanja ventila-cijom na tunelu Učka, pokazalo se da su svi zahtjevi zadovoljeni, a pri tome je postignu-to značajno povećanje energetske učinko-vitosti i ušteda električne energije (600 000 kWh – 325 000 kuna).

ZaključakNa tunelu Učka krajem 2009. godine pušten je u rad sustav automatskog upravljanja ventilacijom u normalnom režimu rada, temeljen na prediktivnom matematičkom modelu i fuzzy logici. Kao ulazni podaci uz mjerenja koncentracije CO i vidljivosti u mo-del se uzimaju trenutni atmosferski podaci (tlak zraka), te trenutno prometnu situaciju (smjer, gustoću, brzinu i klasu vozila). Ma-tematičkim modeliranjem postiže se pre-dikcija koncentracije zagađenja, te se time postižu prednosti u odnosu na „klasični“ algoritam automatske regulacije. Rezultat rada matematičkog modela je kontrola kon-centracije zagađenja u zadanim granicama, smanjeni broj uklapanja i isklapanja venti-latora tj. povećani životni vijek ventilatora i sklopne opreme i ušteda u održavanju, te povećanje sigurnosti. Postignuta je značaj-na ušteda električne energije i povećanje energetske učinkovitosti.

Bina-Istra d.d.Ušteda energije na tunelu Učka – ABB matematički model upravljanja ventilacijom


Okrugli stol o sigurnosti prometa na auto-cestama održan je u Zagrebu 15. prosinca 2010. godine na inicijativu Hrvatske udruge autocesta s naplatom cestarine čije su čla-nice sva društva za autoceste u Republici Hrvatskoj: Hrvatske autoceste d.o.o, Auto-cesta Rijeka - Zagreb d.d., Bina-Istra d.d., Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o. Na skupu su sudjelovale sve pozvane insti-tucije: Ministarstvo mora, prometa i infra-strukture – Uprava cestovnog prometa i Inspekcija cestovnog prometa, Ministarstvo unutarnjih poslova – Odjel za sigurnost ce-stovnog prometa, Hrvatske ceste, Hrvatski autoklub i sva društva za gospodarenje au-tocestama.Neposredan povod za skup bio je prijedlog novog Zakona o cestama te novi Zakon o si-gurnosti cestovnog prometa.Sigurnost prometa je širok pojam te se ra-sprava na ovom okruglom stolu prvenstve-no odnosila na upravljanje i održavanje au-tocesta kao jedan od elemenata sigurnosti prometa. Kroz programe sigurnosti upra-vitelji autocesta poduzimaju brojne mjere kako bi infrastruktura koja im je predana na upravljanje funkcionirala onako kako je projektno zamišljena i kako bi se minimizi-rale prometne nesreće.

Nužnost zajedničkog djelovanjaOperateri autocesta su apelirali da na onim područjima koja nisu u njihovoj nadležno-sti ostale institucije moraju odigrati svoju ulogu: prilikom projektiranja i izgradnje autocesta uzeti u obzir praktična iskustva operatera autocesta, unaprijediti edukaciju u auto školama, putem kampanji poraditi na podizanju svijesti vozača, intenzivirati redo-vite kontrole i sankcionirati prekoračenja brzine te vozačima ukazati na odgovornost za vlastiti život.Razdoblje intenzivnog i ubrzanog projektira-nja i građenja autocesta u poslijednjih deset godina nosilo je sa sobom i određene propu-ste. Društva za autoceste su kroz svakodnev-ni rad prikupila brojna konkretna iskustva i uočila određena pitanja koja nije moguće rješavati kroz svakodnevno upravljanje i odr-žavanje jer prelazi njihovu nadležnost. Takva iskustva društva za autoceste na održanom skupu prenijela su nadležnim ministarstvi-ma i institucijama kako bi se ista pri definira-nju zakonskih propisa, pravilnika i procedura ugradila u zakonsku regulativu i bila u skladu sa stvarno uočenim potrebama.Na skupu je imenovano Povjerenstvo za izradu Zaključaka u čijem su sastavu bili svi članovi Tehničkog odbora HUKA-e za promet i sigurnost (Željko Kadijević – HAC, Ante Pribanić – ARZ, Tomislav Ladavac – BI-

Okrugli stol HUKA-e o sigurnosti prometa na autocestamaNA-ISTRA, Nikola Bulić – AZM) te Brankica Bajić i Diana Benković iz HUKA-e.

Zaključci skupaPovjerenstvo je na osnovi diskusije svih pri-sutnih donijelo sljedeće zaključke:• na razini zakonodavstva je potrebno

promptno, najkasnije u propisanom za-konskom roku od 3 mjeseca, donijeti pod-zakonske akte koji su temelj djelovanja društava za autoceste, a koji su sada ili zastarjeli ili ne postoje jer nisu bili done-seni, a posebice: - Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima

javne ceste izvan naselja i njihovi ele-menti moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa

- Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta

- Pravila i tehnički uvjeti za ophodnju javnih cesta

- Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama i drugi propisi iz prijedloga novog ZOC-a, veza-ni za promet i okoliš,

• kod definiranja mreže autocesta i državnih cesta u nastavnim postupcima vezanim za donošenje i provedbu novog ZOC-a, voditi računa o alternativnim pravcima za auto-ceste, koji se kao jedan od glavnih ciljeva spominju i u Strategiji razvoja prometa,

• u izradu podzakonskih akata uključiti upravitelje autocesta koji bi pridonijeli svojim konkretnim prijedlozima i sugesti-jama do kojih su došli u praksi,

• uskladiti djelovanje pojedinih institucija koje su nadležne za sigurnost prometa na autocestama (MMPI, Inspekcija cesta, MUP, HC),

• osigurati učestalije i redovite kontrole poštivanja prometnih propisa na autoce-stama,

• ne tražiti od upravitelja autocesta isprav-ljanje eventualnih propusta učinjenih u fazi projektiranja i/ili građenja koji su izvan okvira propisanih radova održavanja,

• pojačati prevenciju, edukaciju i podizanje vozačke kulture kroz sve razine obrazov-nog sustava, a posebice u auto-školama,

• na razini HUKA-e dogovarati tipska rje-šenja karakterističnih detalja na autoce-stama, pa iste legalizirati preko nadležnih Ministarstva i usvajati kao smjernice bu-dućem projektiranju autocesta,

• planirati kroz naredna srednjoročja i po-stupno dovoditi u sklad zaštitnu ogradu na postojećim autocestama s propisanim stupnjevima sigurnosti (H2, H3, H4),

• nastaviti pripreme i ubrzati provedbu instaliranja sustava kontrole brzina ko-risnika na autocestama, koji bi pridonio smanjenju prosječne brzine vožnje, a time utjecao i na višestruko smanjenje broja prometnih nesreća, a posebno posljedica tih nesreća,

• na razini HUKA-e provjeriti i postupno uskladiti metode i postupke vezane za pri-kupljanje i analizu podataka o prometnim nesrećama, koje se provode među člani-cama HUKA-e,

• očekuje se da svi sudionici skupa promovi-raju i daju svoju podršku zaključcima ovog skupa. Više potražite na www.huka.hr

Izvor: HUKA, Nacionalna izvješća 2005. - 2010.


ASECAP i Grčki državni fond za ceste (TEO) početkom ožujka 2011. godine su u Ate-ni zajednički organizirali četvrtu godišnju konferenciju na visokoj razini posvećenu sigurnosti cestovnog prometa. Imajući u vidu smjernice Europske komisije o cestov-noj sigurnosti za razdoblje od 2011. do 2020. godine skup je bio jedinstvena prilika da svi ključni subjekti iz svih zemalja Europe, od stručnjaka za to područje pa do donositelja odluka na državnoj i europskoj razini, raz-motre sadašnji i budući doprinos autocesta s naplatom cestarine i koncesijskog modela građenju i razvijanju zajedničke europske cestovne sigurnosti. Uz ASECAP-ove čla-nice skupu su prisustvovali i predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i raznih obrazovnih institucija iz Grčke.

Prihod od naplate cestarine pomaže u ra-zvoju sigurnije infrastruktureDirektor Europske komisije Enrico Grillo Pa-squarelli naglasio je da “ASECAP-ove člani-ce kroz svoj svakodnevni rad provode načelo sigurnosti cestovnog prometa u praksu “. Dodao je da su partnerstvo između javnog i privatnog sektora (PPP) te adekvatno usmje-ravanje prihoda od cestarine najbolji modeli daljnjeg ulaganja u sigurnu infrastrukturu. Napomenuo je da se sigurnost cestovne in-frastrukture može još dosta unaprijediti, na-ročito na državnim cestama i izvangradskim prometnicama, gdje se događa najveći broj nesreća pa su tu ulaganja i najpotrebnija.

Autoceste s naplatom cestarine na putu prema ostvarenju “vizije nula”Skup je pokazao da su autoceste s naplatom cestarine bitno sigurnije od sekundarnih pro-metnica te su razmijenjene najbolje prakse po pitanju sigurnosti i uvođenja tehničkih poboljšanja. Ines Ayala Sender, članica EP-

Četvrta ASECAP-ova konferencija o sigurnosti prometa nacestama održana u Ateni

a, istaknula je da ASECAP-ove članice mogu doprinijeti utvrđivanju zajedničke definicije ozljeda pa tako i smanjenju njihovog broja na način da svoje stručno znanje i informacije kojima raspolažu podijele s ostalima. Nagla-sila je da postoji velika potreba za pojačanom primjenom svih sustava kontrole (kamere, kontrola količine alkohola i droge u krvi, dostupnost informacija za vozače). Odbor za promet uskoro će sačiniti Operativni plan s vremenskim rasporedom aktivnosti, okvirom za ocjenu svake radnje usmjerene na cestov-nu sigurnost te svime ostalim što je potrebno za ostvarenje osnovnog cilja, smanjenja broja smrtnih slučajeva na polovicu i dugoročnog cilja prema kojem do 2050. godine ne bi tre-bao biti zabilježen niti jedan smrtni slučaj.

Prikupljanje pouzdanih podataka o nesre-ćama potrebno je radi definiranja ciljevaGovoreći o ovoj temi, Kallistratos Dionelis naglasio je da je pravo pitanje kako doći do tog cilja, a za to su potrebni alati poput ope-rativnih planova i analiza isplativosti. Kre-atorima politika najvažniji su podaci koji se dostavljaju te je nužno razviti metodologije za prikupljanje pouzdanih podataka koji bi se mogli jednoznačno tumačiti i distribuirati korisnicima. Nazočni govornici naglasili su da vlade trebaju dati najveći mogući prio-ritet pitanju cestovne sigurnosti i u to po-dručje uložiti odgovarajuća sredstva, zatim da se u raspravu trebaju uključiti svi zainte-resirani subjekti te da se trebamo ponašati kao ljudska bića s moralnim načelima.

Osnovni uzroci nesreća na autocestama i odgovarajuće akcije informiranja javnostiGlavne uzroke prometnih nesreća na auto-cestama i akcije koje se poduzimaju u cilju podizanja svijesti o sigurnosti prometa opi-sali su sudionici iz ASFA-e (Francuska), AS-

FINAG-a (Austrija), APCAP-a (Portugal) i iz raznih grčkih institucija. Najčešće navedeni uzroci nesreća su pospanost i umor, vožnja pod utjecajem alkohola i opojnih droga, uzi-manje lijekova i prebrza vožnja. Njima se pridružuju i nevezanje pojasa, neprilagođe-nost vremenskim uvjetima vožnje, nepropi-sna vožnja u tunelu i mnogi drugi uzroci.Mjere koje se poduzimaju radi podizanja svi-jesti vozača o sigurnosti prometa su: objav-ljivanje edukativnih oglasa na reklamnim panoima, pružanje informacija o sigurnosti prometa putem radija u stvarnom vremenu, poticanje vozača da ne voze kada su umorni i da tijekom putovanja naprave stanku i odmo-re se te brojne druge mjere.

Informatičke mjere za povećanje cestovne sigurnostiRui Camolino, predsjedavatelj ASECAP-ovog odbora za ITS (COPER III) prikazao je i najno-vije akcije za poboljšanje sigurnosti u cestov-nom prometu gdje značajnu ulogu ima i pro-jekt EasyWay u kojem sudjeluje 27 zemalja EU i tri europske države koje još nisu članice. Projekt se bavi glavnim prometnim ciljevima EU i harmonizacijom primjene informatičkih sustava. Direktor projekta EasyWay prika-zao je taj projekt i njegove strateške ciljeve:• izbjegavanje prometnih gužvi (25-postotno

smanjenje na mreži TERN do 2020. godine)• sigurnost u cestovnom prometu (25-postot-

no smanjenje broja smrtnih slučajeva i teš-kih ozljeda na mreži TERN do 2020. godine)

• zaštita okoliša (10-postotno smanjenje zagađenja ugljičnim dioksidom do 2020. godine).

Projekt EasyWay 2 pokrenut je 1. siječnja 2011. godine na temelju Operativnog pla-na i Direktive 2010/40/EU Europskog par-lamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. godine, kojima se definira okvir provedbe informa-tičkog programa (ITS-a).ASECAP-ova konferencija i ove se godine po-kazala izuzetno uspješnom, a HUKA i njene članice i nadalje će podržavati i davati svoj doprinos ovakvim događanjima.Detaljnije informacije o konferenciji potra-žite na www.huka.hr .


Tehnički odbor ASECAP-a za naplatu cestari-ne (COPER I) i francusko udruženje autocesta ASFA, 4. veljače 2011. godine su održali se-minar u Parizu na temu "Koncesijski model naplaćivanja cestarine i drugi modeli napla-ćivanja naknade korisnicima cesta u zemlja-ma članicama ASECAP-a".Na seminaru je sudjelovalo 30-tak sudioni-ka iz 13 zemalja članica ASECAP-a. Iz HU-KA-e su nazočili predsjednik Miro Škrgatić i potpredsjednik Aleksandar Čaklović te ko-ordinatorica Brankica Bajić. Cilj seminara bio je prezentacija i razmjena informacija o sustavima i politikama naplate cestarine u zemljama članicama kako bi se stekao du-blji uvid u sustave naplate i administrativ-no-ugovorne okvire unutar kojih ti sustavi funkcioniraju. Posebna pažnja posvećena je koncescijama i projektima JPP-a te sta-tusu nacionalnih zakonodavstava s obzi-rom na donesenu Direktivu 2006/38/EC o pristojbama koje se naplaćuju za upotrebu određenih infrastruktura za teška teretna vozila (tzv. Direktiva o eurovinjeti) i Direkti-vu 2004/52/EC o interoperabilnosti elektro-ničke naplate cestarine.

Seminar ASECAP-a o sustavima naplate cestarineDirektiva o eurovinjeti zemljama članicama EU omogućuje uvođenje naknade za korište-nje cestovne infrastrukture (poglavito za ka-mione), čiji prihodi, najčešće pod državnom kontrolom, neće biti nužno reinvestirani u cestovnu infrastrukturu već u željeznice i druge vidove prometa.

Prikaz stanja i planoviSve članice uključujući HUKA-u održale su prezentacije i prikazale mrežu pod na-platom, model naplate cestarine koji se primjenjuje u njihovoj zemlji, postojeće pro-jekte JPP-a i koncesije za autoceste, način podjele rizika između koncesionara i dava-telja koncesije tj. države te planove svojih nacionalnih ministarstava u vezi provedbe Direktive o eurovinjeti. U kontekstu global-ne gospodarske krize predočeni su i podaci o prometu i prihodima u posljednje tri godi-ne koji govore da se situacija popravlja i da promet ponovo raste.Održane prezentacije pokazale su svu razli-čitost zemalja članica EU u primjeni naplate cestarine kao i različitost u tretiranju odre-đenih dijelova cestovne mreže.

Budućnost koncesijaGlavni tajnik ASECAP-a Kallistratos Di-onelis u zaključnoj riječi istaknuo je da budućnost nosi velike izazove za privatne koncesionare u Europi glede pronalaska privatnih investitora ukoliko se u suradnji sa vladama ne riješe određena ključna pi-tanja poput razine prometa (koja bi treba-la biti garantirana do 80 %), rizika otkupa zemljišta, stabilnosti koncesijskih ugovora itd. Glavni tajnik smatra da će u budućno-sti biti sve više mega javnih tvrtki za gos-podarenje cestama/autocestama ukoliko se primjena Direktive o eurovinjeti, koju će provoditi državne javne tvrtke, pokaže uspješnom. Stoga je potrebno da ASECAP u široj i stručnoj javnosti promiče svoje znanje i iskustvo te pokaže kako se pravil-no i učinkovito upravljaju i održavaju auto-ceste. U tu svrhu bi ASECAP trebao sačiniti izjavu i objasniti sveukupni kontekst gos-podarenja cestovnom infrastrukturom pod naplatom.Cjeloviti tekst o seminaru dostupan je na www.huka.hr.

U cilju nastavka i proširenja bilateralne su-radnje član Uprave društva ASFINAG, Kla-us Schierhackl, bio je još jednom izvrstan domaćin HUKA-i koja je 17. veljače posjetila austrijskog koncesionara. Na čelu hrvatske delegacije bili su predsjednik HUKA-e, Miro Škrgatić te potpredsjednik Aleksandar Ča-klović. Uz njih su sudjelovali i Ante Pribanić, direktor Podružnice za održavanje ARZ-a i Zrinka Drozdek, suradnik za nadzor i vođe-nje prometa te Dijana Benković iz HUKA-e.

Obnova postojećih tunela starih 25 godinaPosjetili smo tunelski kontrolni centar Bruck u Štajerskoj, 50-tak km od Graza. Centar nadzire 15 tunela, ukupne duljine 42,5 km te neke brze ceste s pripadajućim SOS te-lefonima, sustavima upozorenja protiv leda te zimskom službom. Najveći broj tunela u ovom području nadzora prometa star je od 25 do 30 godina i većinom su renovirani i opremljeni vrhunskim tehničkim instalacija-ma. Očekuje se da će ista takva ulaganja u tri tunela koji se trenutno renoviraju poboljšati njihov rad u roku od 1 do 2 godine.

Kontrola tunela preko video panelaKontrolni centar opremljen je video zidom koji se sastoji od slika s otprilike 480 kamera (sve ne mogu biti prespojene) koje zajedno daju pregled tunela i uvid u stanje ukupnog prometa. Sve kamere bez kružnog ili nagib-

Posjet austrijskom ASFINAG-unog načina rada uključuju alarm u slučaju da se zamijeti vozilo usporenog kretanja ili vo-zilo u mirovanju, vožnja u suprotnom smje-ru ili se detektira dim. Kontrolnim centrom upravlja dvoje ljudi, radi se u tri smjene. Od svibnja ove godine integrirati će se COKP-ovi u tunelu Gleinalm (8,3 km dužine, dvosmje-ran) i tunelu Schartnerkogel (1,2 km dužine). Svi djelatnici koji obavljaju dužnost su po-sebno kvalificirani, redovito se obučavaju, a svake dvije godine moraju polagati ispit.

Nadalje, posjetili smo tunel Gleinalm i CP Gleinalm gdje su nam prezentirani podaci o prometu i financijama.

Inovacije po pitanju sigurnosnih mjera – projekt AKUTASFINAG pridaje veliku važnost istraživanju i razvoju budući da želi postati vodeće druš-tvo za gospodarenje autocestama u Europi po pitanju dostupnosti cesta, informacija i sigurnosti. Predstavili su nam novi projekt upravljanja i izgradnje AKUT ( akustični nad-zor tunela) fokusiran na razvoj sustava za de-tekciju kritičnih situacija u tunelima pomoću automatskog praćenja neobičnih zvukova, poput sudara, ispadanja tereta s kamiona itd.

Platforma za čišćenje snijega i leda s kamionaZanimljiva novina iz AFSINAG-a je i novo-

izgrađena i novodizajnirana platforma po-stavljena kod ugibališta na ulasku u tunel. Platforma omogućuje vozačima kamiona da se popnu na vrh vozila i očiste ostatke snijega i leda. Platforma je izgrađena radi povećanja sigurnost i smanjenja broja ne-sreća jer padanje snijega i leda s kamiona u tunelima godišnje uzrokuje jednu do dvije nezgode sa smrtnim ishodom. Rezultati su odlični jer vozači koriste i dobro prihvaćaju ovu mjeru. Postavljanje ovakvih platformi planira se prije ulaska u tunele na čitavoj mreži gdjegod je to izvedivo.Sljedeći dan posjetili smo sjedište Raab-a u Grazu te COKP Stass gdje se upravo od-vijala policijska kontrola osovinskog opte-rećenja kamiona, a nakon toga smo krenuli natrag u Zagreb.Zahvaljujemo našim prijateljima iz ASFI-NAG-a na odličnoj organizaciji i dobrodošli-ci te se radujemo budućoj suradnji.Više o posjeti saznajte na www.huka.hr .


Koturaška cesta 43, 10000 Zagreb | tel: +385 1 6515 375 | fax: +385 1 6515 377 [email protected] | web: www.huka.hr |

žiro-račun kunski: 2360000-1101710267žiro-račun devizni: 2100247894uređivački odbor: Miro Škrgatić, glavni i odgovorni urednik; Brankica Bajić, tehnička urednica; Diana Benković, pomoćnica tehničke urednice; Darija Petrović, Vlatka Weiser, Nikola Bulić, Tea Balde grafičko oblikovanje: Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražićfotografija na zaglavlju: dijapozitivi: Hand dizajn d.o.o. (Božidar Prezelj)fotografije: arhiva HUKAdatum izdanja: travanj 2011.

Statistički podaci

Tvrtkado konca ožujka 2010. do konca ožujka 2011.

%(11/10)Laka vozila

(IA, I i II)Teška vozila

(III i IV) Ukupno Laka vozila(IA, I i II)

Teška vozila(III i IV) Ukupno

HAC 4.969.128 795.155 5.764.283 5.092.371 850.073 5.942.444 3,09

ARZ 1.853.103 282.622 2.135.725 1.962.070 295.482 2.257.552 5,70

BINA-ISTRA 594.312 78.307 672.619 963.937 116.184 1.080.121 *60,58

AZM 1.008.231 127.907 1.136.138 962.045 124.918 1.086.963 -4,33

UKUPNO 8.424.774 1.283.991 9.708.765 8.980.423 1.386.657 10.367.080 6,78

BROJ VOZILA U PODRUČJIMA NAPLATEPROMET

Tvrtkado konca ožujka 2010. do konca ožujka 2011. %

(11/10)KN EUR **KN EUR

HAC 197.000.131,58 26.657.663,27 201.963.178,37 27.329.252,82 2,52

ARZ 68.563.598,02 9.277.888,77 68.902.751,82 9.323.782,38 0,49

BINA-ISTRA 19.620.666,00 2.655.029,23 23.885.936,03 3.232.197,03 ***21.74

AZM 28.567.584,12 3.865.708,27 27.676.848,50 3.745.175,71 -3,12

UKUPNO 313.751.979,72 42.456.289,54 322.428.714,72 43.630.407,95 2,77

1EUR = 7,39 KN

PRIHODI OD NAPLATE CESTARINE (BEZ PDV-a)

Broj prometnihnezgoda:

do konca ožujka 2011.

HAC ARZ BINA-ISTRA AZM Ukupno RH

- s poginulima 2 0 1 1 4

- s ozlijeđenima 33 8 0 1 42

- s materijalnom štetom 266 73 14 11 364

Ukupan broj nezgoda 301 81 15 13 410

Ukupan broj poginulih u nezgodama 2 0 1 1 4

SIGURNOST PROMETA

* U 2011. g. dodani podaci za novootvorenu dionicu Kanfanar - Pula koja lani u istom razdoblju nije bila otvorena

** Podaci o ostvarenom prihodu podložni su manjim izmjenama obzirom da nije izvršeno knjiženje svih podataka za ožujak 2011. godine. Predmetno knjiženje biti će obrađeno do 20.04.2011. godine

*** U 2011. g.dodani podaci za novootvorenu dionicu Kanfanar - Pula koja lani u istom razdoblju nije bila otvorena

ISSN: 1848-0675

autocesta rijeka - zagreb d.d. · marketing. po završetku studija, zapošljava se u ljubljan-skoj...

Documents