autohtone i regionalne sorte vinove loze...7. Žilavka 8. furmint (moslavac) 9. kujunđuša 10....
TRANSCRIPT
AUTOHTONE I REGIONALNE SORTE VINOVE LOZE
Darko Jakšić
Centar za vinogradarstvo i vinarstvo
Proizvodnja vina; OIV; 2014-2018
SVETSKA PROIZVODNJA VINA
Ukupna svetska proizvodnja:
292.000.000 hl
Proizvodnja u Srbiji: 301.400 hl
Proizvodnja vina, OIV; 2014-2018
SVETSKA POTROŠNJA VINA
Ukupna svetska potrošnja (2014-
2018): 224 miliona hl
Potrošnja vina po domaćinstvu
(2014-2018): 7,84 l
U periodu od 2015-2018. godine u hl
GLAVNE ZEMLJE ZA IZVOZ SRPSKOG VINA
U periodu od 2015-2018. godine u hl
GLAVNE ZEMLJE IZ KOJIH SE UVOZI VINO U SRBIJU
KONKURENTNOST
50,000
45,000
40,000
35,000
30,000
25,000
20,000
15,000
10,000
5,000
0
*Popis poljoprivrede; 2012. godina
Da li proizvođači grožđa mogu biti konkurentni inostranim vinogradarima?
VINARI SA MALIM KAPACITETIMA
Maksimalno mogući kapaciteti proizvodnje vina (l)
Kako do profita?
KAKO TO DA CENA VINSKOG GROŽĐA RASTE?
Raste cena vinskog grožđa:
o Kvalitet grožđa i vina
o Autohtone i regionalne sorte
vinove loze
RAST CENE VINSKOG GROŽĐA
Da li smo konkurentniji?
Koliko tu lokalne sorte imaju
ulogu?
o Rastu prosečne cene domaćeg vina
o Vino je u prvih 10 najkonkurentnijih
poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda (SEEDEV)0
2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Belo vino (EUR/l) Crveno vino (EUR/l)
Linear (Belo vino (EUR/l)) Linear (Crveno vino (EUR/l))
0.5
1
1.5
2.5
2
ŠTA SE VIŠE ISPLATI?
Grožđe
Cena
(RSD/%)
Cena
(RSD/kg)
Cena
(RSD)
Prinos 8 t
Cena
(RSD)
Prinos 10 t
Cene
(RSD)
Prinos 15 t
Belo vinsko 1,6 32 256.000 320.000 480.000
Crno vinsko 1,8 36 288.000 360.000 540.000
Tamjanika 60 – 100 (80) 640.000 800.000
Prokupac 50 – 100 (75) 600.000 750.000
*Proles Pontica (convarietas Pontica), subconvarietas Balcanica
LOKACIJE AUTOHTONIH I REGIONALNIH SORTI
VINOVE LOZE
Površina Broj vinogradasa sortom Grašac
(Graševina)
PROSTIRANJE AUTOHTONIH I REGIONALNIH
SORTI VINOVE LOZE
bez sorte Grašac
(Graševina)
Površina Broj vinograda
LOKALNE SORTE U LOKALNIM USLOVIMA
Lokalne sorte su najprilagođenije lokalnim ekološkim uslovima
Vinogradski rejoni se
pretežno prostiru na
umereno niskim i umereno
višim nadmorskim visinama.
Nadmorska visina
Distribucija nadmorske visine
Prosečna nadmorska visina:
247,1 m
NADMORSKA VISINA (SVE SORTE)
Površina Broj vinograda
o Najveći procenat čine površine vinograda koji se nalaze na nadmorskim visinama od 100-
200 m (39,04%)
o Površine iznad 300 m nadmorske visine čine 26,6%
NADMORSKA VISINA (AUTOHTONE I
REGIONALNE SORTE)
Površina Broj vinograda
Najveće površine vinograda su iznad 300 m (44%)
Najveći broj vinograda je iznad 300 m (55,7%)
Da li su autohtone (lokalne) sorte ugrožene?
NADMORSKA VISINA (AUTOHTONE I
REGIONALNE SORTE VINOVE LOZE)
Da li su autohtone (lokalne) sorte ugrožene?
Površina
NEGIB TERENADa li su autohtone vrste ugrožene?
Dominantni su
tereni sa blagim ili
srednjim nagibima
NAGIB TERENA
Distribucija nagiba terana
Prosečan nagib terena: 8,087% (4,6°)
NAGIB TERENA (SVE SORTE)
Površina Broj vinograda
Najveće površine vinograda su na nagibima od 0 do 5% (3,75% iznad 10%)
Najveći broj vinograda je na nagibima terena od 5 do 10%
NAGIB TERENA (AUTOHTONE I REGIONALNE
SORTE VINOVE LOZE)
Površina Broj vinograda
Površine vinograda sa nagibom terena iznad 10% iznose 6,52%
Broj vinograda sa nagibom terena iznad 10% iznosi 13,58%
Da li su autohtone (lokalne) sorte ugrožene?
NAGIB TERENA (AUTOHTONE I REGIONALNE
SORTE VINOVE LOZE)
Da li su autohtone (lokalne) sorte ugrožene?
Površina
EKSPOZICIJA TERENA
Distribucija ekspozicije terena S-I, I, J-I, J, J-Z, Z
EKSPOZICIJA TERENA (SVE SORTE)
Površina Broj vinograda
Najveće površine vinograda su sa jugo-zapadnim ekspozicijama
NAGIB TERENA (AUTOHTONE I REGIONALNE
SORTE VINOVE LOZE)
Površina Broj vinograda
Najveće površine vinograda su sa južnim ekspozicijama terena
Najveći broj vinograda je sa južnim ekspozicijama terena
Da li su autohtone (lokalne) sorte ugrožene?
EROZIONA UGROŽENOST ZEMLJIŠTA
Primer Niškog vinogradarskog rejona
Da li su autohtone (lokalne) sorte ugrožene? Prosečan gubitak zemljišta
STAROST VINOGRADA (SVE SORTE VINOVE LOZE)
Površina Broj vinograda
STAROST VINOGRADA (AUTOHTONE I
REGIONALNE SORTE VINOVE LOZE)
Površina Broj vinograda
Da li su autohtone (lokalne) sorte ugrožene?
STAROST VINOGRADA (AUTOHTONE I
REGIONALNE SORTE VINOVE LOZE)
Da li su autohtone (lokalne) sorte ugrožene?
Površina Broj vinograda
Prosečna starost
proizvođača grožđa
(fizičkih lica) koji imaju
autohtone i regionalne
sorte vinove loze je
62,9 godina.
POVRŠINE VINOGRADA (ha)
Sve sorte vinove loze Autohtone i regionalne sorte vinove loze
SORTNA STRUKTURA VINOGRADA SRBIJE
Površina Broj vinograda
200 sorti vinove loze
DOPRINOS NAUKE
• U svetu ima između 5.000 i 8.000 sorti vinove loze, gaje se sa 14.000 do 24.000 sinonima
(Schneider et al., 2001)
• Samo 300 do 400 sorti ima veliku komercijalnu važnost.
Sorte
InstitucijaUkupno
Poljoprivredni
fakultet, Univerzitet u
Beogradu
Poljoprivredni
fakultet, Univerzitet u
Novom Sadu
Centar za
vinogradarstvo i
vinarstvo
Vinske 10 21 2 33
Stone 18 2 - 20
Klonovi 12 18 - 30
Ukupno 40 33 2 83
ŠEMA SERTIFIKACIJE
• Prokupac – 12 + 3 *
• Seduša – 5
• Grašac (Graševina) – 9
• Župljanka – novostvorena sorta vinove loze – 4
PROBLEM: NEPOSTOJANJE SADNOG MATERIJALA (ISTOVREMENA
GENETSKA I FITOSANITARNA SELEKCIJA)
19 belih vinskih sorti vinove loze (komercijalni vinogradi)
1. Grašac (Graševina)
2. Tamjanika (Grupa Tamjanika)
3. Smederevka
4. Muskat Krokan
5. Kreaca
6. Ružica (Kevidinka)
7. Žilavka
8. Furmint (Moslavac)
9. Kujunđuša
10. Buvije
11. Sremska Zelenika
12. Medenac beli
13. Bagrina
14. Bakator beli
15. Slankamenka bela
16. Ezerjo
17. Lipolist (Lipovina)
18. Bela Dinka (Bela Ružica) – rasprostranjena samo u mešovitim zasadima
19. Bela Skadarka – rasprostranjena samo u mešovitim zasadima
Nismo prebogati, ali ima
dosta lokalnih sorti!
Možda ima neistraženog
bogatstva?
Crne (obojene) vinske sorte rasprostranjene u
komercijalnim vinogradima:
1. Prokupac
2. Frankovka
3. Vranac
4. Slankamenka (Grupa Plovdina)
5. Tamjanika crna (Grupa Crnih i Crvenih Tamjanika)
6. Kavčina (Žametovka)
7. Skadarka
8. Portugizer
9. Začinak
10. Blatina
11. Seduša
12. Kratošija
Nismo prebogati, ali ima
dosta lokalnih sorti!
Možda ima neistraženog
bogatstva?
31 AUTOHTONA I REGIONALNA SORTA VINOVE LOZE
Smederevka Tamjanika Kreaca Skadarka
Prokupac Tamjanika crna Slankamenka Frankovka
POTENCIJAL ZA KLONSKU SELEKCIJU
Parameter Ukupno
Autohtone i
regionalne sorte
vinove loze
Broj sorti 200 31 (30)
Površina (ha) 6.845 2,120 (1.215)
Broj vinograda 20.140 9,442 (8.277)
• Iskrčenih 100.000 ha u prethodnom periodu
• Ako je bilo pola sa autohtonim i regionalnim sortama:
50.000 : 0,33 ha (prosečna površina vinograda) = 151.515 vinograda (izvor za klonsku selekciju)
Župa
PRIORITETI KLONSKE SELEKCIJE
Dva cilja:
• Očuvanje genetskih resursa
• Individualna pozitivna klonska
selekcija
• Prokupac
• Smederevka
• Tamjanika
• Plovdina
• Kavčina (Žametovka)
• Vranac
• 108 selekcionisanih
genotipova
SAMO GENETSKA ILI I FITOSANITARNA SELEKCIJA?
• Kvalitet
• Morfološki opis
• Fitosanitarno
stanje
• Determinacija
genetskih profila
(12 mikrosatelita)
UBRZANJE PROCEDURA
Mikrovinifikacije
• Mehanički sastav grozdova
• Parametri kvaliteta šire
• Parametri kvaliteta vina
PROKUPAC
37 izdvojenih biotipova
PROKUPAC
PRILAGOĐAVANJE SORTI VINOVE LOZE
KLIMATSKIM PROMENAMA
BOLJA VALORIZACIJA
LOKALNIH SORTI VINOVE LOZE
VINSKO NASLEĐE SRBIJE
Vinski podrum u Crvenki
Poljane
Pivnice
Čuvati autohtone
regionalne sorte
znači čuvati tradiciju!
Hvala na pažnji!
VALORIZACIJA LOKALNIH SORTI VINOVE LOZE:
PRIMER REGIONA APULIJA (ITALIJA)Pjerfederiko La Note (Pierfederico La Notte)
Italijanski Nacionalni savet za istraživanje (CNR)
Institut za održivu zaštitu bilja, organizaciona jedinica u Bariju
Centar za istraživanje, eksperimentaciju i obrazovanje u poljoprivredi
„Bazile Karamia“
• 405 oznaka geografskog porekla, od čega 73 DOCG oznaka
i 332 DOC oznaka
• 118 IGT oznaka
• Preko 700 sortnih vina
2007: registrovano 819 sorti i 1539 klonova
Sinonimi u južnoj Italiji i na
Balkanskom poluostrvu
*Prema podacima iz Schneider et al. (2014)
Očuvanje i valorizacija domaćeg
genetskog materijala
(domaćih vodećih i sporednih, tradicionalnih i
novostvorenih sorti vinove loze)
ŠTA TO PODRAZUMEVA?
• Moralnu obavezu da se budućim generacijama ostavi jedinstveno nasledstvo/blago
• Jasnu priliku za privredu cele zemlje (poljoprivredu i turizam)
• Nove proizvode sa većom profitabilnošću i manjom konkurencijom na tržištu
• Novu nadu za poljoprivrednike
• Zvanično utvrđivanje i registracija sorti i klonova
• Novi tipični i jedinstveni proizvodi
• Dostupnost zdravog sertifikovanog sadnog materijala na nivou rasadnika
• Ponovno uvođenje u uzgoj (raspodela biljnog materijala)
• Dostupnost istorijskih informacija o plasmanu i registraciji proizvoda sa PDO i PGI
oznakama
• Sticanje novih znanja i povećanje tražnje za proizvodima na tržištu
KORISNI ELEMENTI ZA VALORIZACIJU
Projekat popisivanja genetskog
materijala vinove loze „Re.Ge.Vi.P.“
• Nosilac aktivnosti: Centar „Bazile Karamia“
• 19 partnera: istraživači, udruženja
proizvođača, uprave, poljoprivredna
gazdinstva
• Glavni naučnik: dr P. La Note (Pierfederico
La Notte)
ISTRAŽIVANJE DOKUMENTARNIH IZVORA U
BIBLIOTEKAMA I ARHIVAMA
SLIKE, STARE KNJIGE, USMENI OPISI I PREDANJA O
LOKALNIM SORTAMA
OTKRIVANJE GENETSKOG MATERIJALA NA
TERITORIJI OBUHVAĆENOJ ISTRAŽIVANJEM
70 sastanaka sa poljoprivrednicima u ovom regionu
POTRAGA ZA GENETSKIM MATERIJALOM VINOVE
LOZE NA OVOJ TERITORIJI I NJEGOVO
PRIKUPLJANJE
• 205 odrednica na spisku naziva koji nedostaju
• Popisano 47 sorti sa spiska naziva koji nedostaju
• Na terenu identifikovano 112 naziva koji prethodno
nisu bili popisani
• 101 nov naziv utvrđen bibliografskim istraživanjem
• 24 nova genotipa
FG BT BA BR TA LE Ukupno
Br. identifikovanih, georeferenciranih i popisanih sorti 149 154 197 64 40 59 663
Br. popisanih poznatih sorti 61 75 122 40 14 25 337
Br. popisanih potencijalno novih sorti 60 53 42 20 24 29 228
Br. popisanih neidentifikovanih sorti bez naziva 28 26 33 4 2 5 98
Identifikovane i georeferencirane 663
domaće sorte vinove loze, od kojih su
228 potencijalno nove sorte
GARGANO I DAUNIJA
Chiapparone Dolciolo Uva rossa A Nocella Bell’Italia
Sacra rs. Tuccanese Nera tosta Nardobello S. Francesco
Terrizuolo Porcinaro Palumbo Sabellone Sagrone
Pedicinaro Varietà Ignota Sant’Anna Rizzola
NEPOZNATI KULTIVARI – KANDIDATI ZA
IDENTIFIKACIJU
Bitonto 1 Bitonto 2 Mattinata 1 Mattinata 2 Biccari
Manfredonia 1 Manfredonia 2 Vico del Gargano Borgagne
KONZERVACIJA VAN MESTA POREKLA
Genetska banka CRSFA
• 8 polja sa sada već preko 2.400 sadnica 541 varijeteta
PROVERA, IDENTIFIKACIJA I MORFOLOŠKO
OPISIVANJE
SANITACIJA I FITOSANITARNO ISPITIVANJE
In vitro termoterapija In vitro kultura meristema izdanaka
Sekvenciranje „nove generacije“ (NSG)
radi definisanja „apsolutnog“ sanitarnog
statusa 22 klona vinove loze
KONTROLA / FITOSANITARNA INSPEKCIJA
Izbor i priprema
primarnih izvora Zvanična registracija sorti / klonova
Konzervacija radi premultiplikacije
Premultiplikacija in vivo ili in vitro Multiplikacija
KONTROLAFitosanitarna inspekcija
STONE SORTE VINOVE LOZE
Region Apulija (Pulja, ital. Puglia)
• 96 klonova od 65 sorti
(januar 2020)
Za najznačajnije sorte
kao što su Primitivo
(odnosno Kratošija)
SANITARNI STATUS GROŽĐA RODA 2005.
USPEŠAN PRIMER VALORIZACIJE
MINUTOLO
Za 10 godina od
eksperimentalnog do komercijalnog vina
Spumante
bianco brut
IGT PUGLIA-BIO
Spumante
brut bianco
MACCONE
Spumante
bianco met.
Classico
Millesimato
IGT SALENTO
INFORMISANJE O JEDINSTVENIM ASPEKTIMA I
OSOBINAMA LOKALNIH PROIZVODA
• Kvalitet i autentičnost
• Istorija i tradicija
• Povezanost sa regionom
Istorija
Region
Predeo
Poljoprivredni
proizvodi
Potrošač
SINERGIJA IZMEĐU SEKTORA POLJOPRIVREDE I
TURIZMA
• Procenjena vrednost vinskog turizma je 2007.
godine iznosila 2 milijarde evra, a broj turista je
oko 4,5 miliona godišnje
• Poljoprivredni turizam, vansezonski tematski
turizam, direktna prodaja, 0 km, zelene pijace
MOVIMENTO TURISMO VINO („POKRET ZA VINSKI
TURIZAM“)
Udruženje osnovano 1993. godine i broji 900 odabranih vinarija
NEGIB TERENADa li su autohtone vrste ugrožene?
POPULARNA EDUKACIJA POTROŠAČA
Osnovano 1965. godine, filijale u
svakom regionu Italije, 35.000
registrovanih članovaOsnovano 1951. godine, danas
ima preko 80 filijala i preko
50.000 edukovanih polaznika
NEGIB TERENADa li su autohtone vrste ugrožene?
ORGANIZACIJA DOGAĐAJA
NEGIB TERENASTRATEGIJA KOMERCIJALIZACIJE
Karakteristična, distinktivna vina + …
Jedna ili više strategija komercijalizacije?
Različiti alati se mogu
prilagođavati ali je osnovni
element GENETSKI MATERIJAL
NEGIB TERENADa li su autohtone vrste ugrožene?VINOGRADARSKA PODRUČJA
CRNE GORE
NEGIB TERENADa li su autohtone vrste ugrožene?
Ampelografska baština najvećih zemalja
proizvođača
Proizvodi PDO/IGP/TSG najvećih zemalja proizvođača vina
registrovani u EU
Najbolje destinacije za vinski turizam (izvor: Wine Enthusiast 2012-2015)
Izveštaj iz 2015. godine
NEGIB TERENADa li su autohtone vrste ugrožene?
USPEŠNE VINSKE PRIČE I VAN EVROPE
• Jedinstvene ili različite strategije
• Sorte (autohtone, tradicionalne, stare, manje poznate,
odomaćene)
• Novostvorene srpske sorte
• Sovinjon Blan na Novom Zelandu
• Malbek u Argentini
• Zinfandel u Kaliforniji
• Širaz u Australiji
• Primitivo u Pulji
Šta predstavlja dodatu vrednost?
Srpska tradicija i istorija su održive
NEGIB TERENADa li su autohtone vrste ugrožene?
ALATI
• Pravni okvir / politička volja / sistem PDO/PGI („piramida kvaliteta“) / ljudski resursi,
zaštićene robne marke, novi proizvodi za nove životne stilove
• Kvalitet i distinktivnost vina (dobar odnos cene i kvaliteta), priča, veza sa predelom ili
emocijom (distinktivnost genetskog materijala)
• Glavne i sporedne sorte (moguće značajnije korišćenje određenih vina, kvalitet i cena,
prilagodljivost, različiti resursi unutar varijeteta), značajno ostvarenje sinergije
• Tržište: različita tržišta diferencirana na osnovu potreba potrošača, dostupnosti novca,
mesta konzumacije (kod kuće, u restoranu, putnici, turisti)
• Ljudski faktori (tehnički i ekonomski kapaciteti i veštine; enolozi; mladi i nove investicije)
• Istorija i teritorija (zoniranje na osnovu znanja)
Hvala na pažnji!
TERROIR - VINO PROKUPAC
prof. dr Slavica Todić
Poljoprivredni fakultet Beograd
ŠTA ČINI TERROIR
• Klimatske specifičnosti
• Zemljište
• Interakcija: sorta-klima, sorta-zemljište
• Čovek
ČOVEK – DEO TERROIRA
• Izbor sorte - sorta mora biti prilagođena lokalnoj klimi (vreme sazrevanja?)
• Menadžment vinograda
SORTA
Potencijal sorte:
• Nemaju sve sorte isti potencijal
• Sorte imaju različite zahteve u pogledu toplotnih uslova za postizanje pune
zrelosti (aromatske i fenolne)
• Izbor sorti vršiti u odnosu na lokalne klimatske uslove (primeri
evropskih apelacija)
KAKO ISTAKNUTI TERROIR
Izbor sorti poznog sazrevanja u toplim klimatima
Birati hladnija područja za sorte ranijeg sazrevanja:
• Carneros (Ca)
Chardonnay i Pinot noir
• Marlborough (NZ)
Sauvignon blanc
• Central Otago (NZ)
Pinot noir
VINOGRADARSKA PRAKSA USKLAĐENA SA
SORTOM, KLIMOM I ZEMLJIŠTEM
• Snažno vegetativno rastenje - bujnost
• Visoka rodnost
• Pozno sazrevanje
IZRAŽENA ENERGIJA PUPOLJAKA I
SNAŽNI VEGETATIVNI PORAST
LAČENJE
PROKUPAC
TANKI, PROZRAČNI ŠPALIRI
30-40 cm
UKLANJANJE LISTOVA IZ ZONE GROZDOVA
Dva tehnička pitanja:
• Kada?
• Koliko?
Menja mikroklimu u zoni grozdova.
Menja strukturu bobice: veličinu i hemijsku strukturu - tanini, antocijani,
aromatična jedinjenja.
RANA DEFOLIJACIJA – DELIMIČNA DO POTPUNA
(KRUPNOĆA I STRUKTURA BOBICE)
Posle zametanja, smanjuje
se veličina bobice (trajno)
DEFOLIJACIJA U FENOFAZI „ŠARKA” I
PROREĐIVANJE GROZDOVA
Kada?
U početnoj fazi šarka menja
mikroklimu u zoni grozdova.
ISKUSTVA – PROKUPAC
Orijentacija redova sever-jug:
• U toku lačenja ukloniti po neki list
• Rano uklanjanje listova iz zone grozdova (4-6) samo sa jedne strane
špalira – istočne
• U fazi šarka – istočna strana i delimično zapadna (procena)
PROREĐIVANJE GROZDOVA
Vreme: pre šarka ili u vreme šarka?
Cilj: održavanje optimalnog prinosa i uklanjaje nedovoljno zrelih grozdova.
Mladi čokoti, čokoti pod stresom (suša) i slabo bujni čokoti – obaviti ranije
proređivanje.
U fenofazi šarka - uklanjaju se grozdovi koji su zeleni.
Kasnije, kad se bobice oboje, nemoguće je razlikovati grozdove koji kasne u
sazrevanju.
PROREĐIVANJE GROZDOVA
Kada?
Srednje skeletno, dominira
kvarcni skelet
Formirano na jezerskim
sedimentima, dominiraju kristalasti
škriljci (šistovi)
TERROIR TOPLICA – PROKUPAC
Vodni status biljke – umeren vodni deficit:
• Povoljna struktura bobice i visok sadržaj fenola i arome
• Zemljišta su siromašna u organskoj materiji – kontrolisana bujnost,
potpuno sazrevanje
• Nadmorska visina 480 m
• Izražene temperaturne razlike (dan-noć) u vreme sazrevanja grožđa od
izuzetnog su značaja za sintezu antocijana i bogat aromatski kompleks
Lepota vina potiče od sorte i terroir-a.
Autentičnost grožđa treba očuvati u boci.
Klimatski podaci (1961-2011) i meteorološki podaci (2019), Meteorološka stanica Prokuplje
Vineyard and Winery Management
*Master thesis, Mina Todić
KLIMATSKE PROMENE
• Fiziološki procesi
• Ubrzana fenologija
• Kvalitet i stil vina
Adaptacije:
• Veće nadmorske visine
• Lozne podloge
• Visina stabla
• Navodnjavanje
• Vreme rezidbe
• Promena sortimenta – sorte poznijeg sazrevanja, potencijal u starim autohtonim sortama
KLIMATSKE PROMENE
MODEL SAZREVANJA SORTI – BORDEAUX
Sorta 1951-1980 1981-2010 2050
Sauvignon Blanc 29. septembar 07. septembar 29. avgust
Cabernet Franc 04. oktobar 21. septembar 11. septembar
Merlot 07. oktobar 18. septembar 08. septembar
Cabernet Sauvignon 14. oktobar 28. septembar 18. septembar
source: Cornelis Van Luuwen, 2019. Agronomy
STARA SORTA – VELIKA HETEROGENOST
Hvala na pažnji!