autohtoni starorimski odgoj · 14 riedel, volker(1976),lessing und die römische...

169

Autohtoni starorimski odgoj

UDK: 37(367)“652“Primljeno: 02.04.2014.Izvorni znanstveni članak

Prof.dr.sc.MarkoPranjić1 Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu [email protected]

SažetakIstraživanja starorimskoga odgoja uglavnom se svode na utjecaj grčkih od-gojnih sadržaja na one rimske. U ovom se prilogu ide za tim da se identifici-raju neki starorimski odgojni sadržaji specifični za najstariji rimski odgoj dok još uvijek nije bilo značajnog grčkog utjecaja iako se i ovdje naziru njegovi pojedini elementi. Pritom se inzistiralo na onom specifično rimskom, poput praktičnog za razliku od teorijskog, države kao odgojnog cilja za razliku od po-jedinca, ukazivanja na veoma snažan utjecaj tradicije na „odgojne sadržaje“ i „odgojni postupak“. U prilogu se donose i specifične starorimske „odgojne instance“ kao što su „pater familias“, „mater familias“, uzori i ideali oličeni kroz kućne, ratne odnosno ratarske vrline i vještine. Detektirane su i staro-rimske elementarne „odgojne ustanove“ kao što su: „litterator/ludi magister“ u suvremenom pedagoškom izričaju – osnovnoškolski učitelj, „ludus litterarius (litterarum)“ – osnovnoškolski kurikul, „prima litterarum elementa“ – osnov-

1 MarkoPranjić je pročelnikOdjela edukacijskih znanosti i nastavničke naobrazbesveučilišnogcentraHrvatskihstudijaSveučilištauZagrebu.Uposljednjevrijemesevrlointenzivnobaviistraživanjemodgojauvrijemeantike(ranogrčki,ranorimskiiranokršćan-skiodgoj)iutomsmisluvećjeobjavionekolikoistraživanjasasvatripodručja.

GLASOVI IZ POVIJESTI

Marko Pranjić: Autohtoni starorimski odgoj napredak 156 (1 - 2) 169 - 203 (2015)

170

na škola. Ukazalo se i na začetke višeg, uvjetno rečeno, srednjoškolskog obrazovanja kroz istraživanje pojma „grammaticus“ – srednjoškolski nastav-nik, kao i onog visokog dok se raspreda o naznakama govorništva. Pritom je uvijek i posvuda u prvom planu specifičan starorimski pristup odgoju gdje se više gleda na konkretno, tjelesno, učinkovito, prizemljeno, od veće koristi za sveukupnu društvenu zajednicu, državu, a manje za pojedinca. Za razliku od starogrčkoga odgoja, u onom starorimskom nije važna ni velika uglađenost u riječi i držanju, ni posebno lijepi tjelesni izgled, ni širenje prostora za rast i razvoj pojedinca, već neposredna korist od svega toga što se radi i poduzima za državu kao eminentni odgojni cilj.Ključneriječi: starorimski odgoj, država, mos maiorum, pater/mater familias, litterator, ludus litterarum, grammaticus, retorika.

SvimajekojiistražujunajranijastoljećaantikeznanodapostojemnogedodirnetočkeizmeđukulturaicivilizacijaGrčkeiRima.No,postojeinekerazlike.Takorimskodruštvomanifestiraspecifičnostikojesereflektirajuinanjegovopoimanjeiprakticiranjeodgoja2.KodRimasunajavnoj sceniiuprvomplanudržava, zakoni i umijeće ratovanja,anaprivatnojobiteljipoljodjelstvo3.Tosuobilježjalatinskogagenijaaliinjegovaodrazanacjelokupnoljudskoživljenje.

Praktično u prvom planuUsvojimsepočecimaRimljanineopterećujuskladomtjelesnihiduševnihspo-

sobnostitenemarepunozaznanost,knjiguiumjetnost,aliimjezatoonopraktič-no, neposredno korisno i primjenjivo,drugimriječimamaterijalizirano,stalnopredočima4,počevšiodgraditeljstvapasvedoZakonika dvanaest ploča5.Naravnodajetakavstavpremaživotuimaoutjecajainasamokoncipiranjeformacijemladog

2 Christes, Johannes (2006),Handbuch der Erziehung und Bildung in der Antike,Darmstadt:WissenschaftlicheBuchgesellschaft.

3 Scholz,Peter(2011),Den Vätern folgen: Sozialisation und Erziehung der republika-nischen Senatsaristokratie,Berlin:VerlagAntike

4 Backe-Dahmen,Annika(2008),Die Welt der Kinder in der Antike, Mainz am Rhein: von Zabern.

5 Leges duodecim tabularum jeplodnastojanjaplebejacauborbiprotivsamovoljepa-tricija.Tojeprvainajvažnijakodifikacijarimskoggrađanskogpravakojajebilaurezanaumjedenepločeipostavljenanarimskiforumoko450pr.Kr.,gdjejeostalasvedoprovaleGala(oko390.pr.Kr.).

171


naraštaja,nanjegovkonkretniodgojinjegovosvakodnevnoponašanjeudruštvenojzajednici.

Μουσικὴ καὶ γυμναστική (musiké kaí gymnastiké6,muzika/glazba, pjesništvo,obrazovanostopćenitoigimnastika,tjelovježba)zlatnojegesloHelenakojeupo-četkunećeposebnofasciniratiRimljanenitićegrčkaκαλοκἀγαθία (kalokagathía,velikodušnost,čestitost,vrlina,moralnadobrota,tj.uzornasintezalijepogaidobro-ga)bitizanjihnajvećaljudskakrepost.Naprotiv,onićegeslo“etfacereetpatifortiaRomanumest”7(činiti,djelovati teistovremenoznati trpjeti,podnositi ičekatinapriliku)proglasitisvojimnačelomukojemusenalazisnagarimskogagenija.ZatoćeseovdjevišedivitiCincinatu,ReguluiFabriciju8kojisu,nelibećisenajtežihfizič-kihposlova,sasvojihpoljaodlazilinasjedniceRimskogasenata,amanjeHomeru,SofokluiPlatonukojiosobnonisubilisklonitakvojvrstiljudskedjelatnostidijelomjeprezirućiilije,unajmanjuruku,pripisujućinižimdruštvenimslojevima.

URimuseslavevojniciiuzoravrijednimrtvipreci.Jednikaojamacdržaveinjenogneprestanogširenja,štojepovezanosblagostanjemsviju,adrugikaooličenjespecifičnihrimskihkrepostiivrlina9.Umrlimasuposvećene“carminaSaliaria”10,pomalonezgrapnedavorijeusporedi li ih se s ljepotomgrčkogpoetskog izričaja.No,toRimljaninunijerazlognekojposebnojduševnojpatnji.Naprotiv!MarkoPor-cijeKaton(234-149)11,kojiživi lijepbrojstoljećanakonosnutkaRima, jošuvijekomalovažavaplemenitigrčkinauk,dokćedvaScipiona,Stariji(236-183)12iMlađi(185-129)13,na isturavanstaviti junaštvo inaobrazbu, iakoovopotonjeunjihovo

6 U literaturi se nailazi i na inverziju ovih pojmova (γυμναστικὴ καὶ μουσική), a uantičkojGrčkojupućujenaodgojno-obrazovniidealusmisluskladaduhaitijela.

7 TitLivije,Odosnutkagrada(Liv.auc)II,12.8 Vrlocijenjeniipoštovaniuzori,zapravoratariantičkogaRimakojisubilisiromašni

građanirimskedržavepaipaknepodmitljiviinepotkupljivi.9 Uwe,Walter(2004),Memoria und res publica: zur Geschichtskultur im republikani-

schen Rom,FrankfurtamMain:Verl.Antike.10 BogoštovnepjesmesastavljenenaarhaičkomlatinskomjezikukojesupjevaliSalijevi

svećenici,vrstasvećenikapodoružjemkojisuplešućiizvodilibogoštovnečine.11 Marko Porcije Katon Stariji (Marcus Porcius Cato Maior) nosio je uz svoje ime

različite nadimke.Tako „cenzor“, „mudri“, „stari“ kako bi ga se razlikovalo od njegovapraunukaKatonaMlađega.Biojevrlopoznatposvomekonzervatizmuiopiranjuheleniza-ciji.

12 PublijeKornelijeScipionAfrički(PubliusCorneliusScipioAfricanus)biojegeneraluDrugompunskomratu,ukojemjepobijedioHanibala,alijepoznatikaovelikidržavnikRimskeRepublike.

13 PublijeKornelijeScipionEmilijanAfričkiNumantinski(PubliusCorneliusScipioAemilianus Africanus Numantinus), general i političar Rimske Republike. Kao konzulzapovijedaojeposljednjomopsadomirazaranjemKartage146.pr.Kr.


172

vrijemenijeninarodno,nirimsko,negojecrpljenoizgrčkihvrelasličnouostalominajvećemdijelukasnijerimskeknjiževnosti14.

Znanost,ilibolje,onoštobisemoglosmatratinjenimpočecima,kaovrlovaž-napreokupacija,nemavelikoznačenjeuRimu.Onanepripadapodručjurimskih“negotia”,praktičnogineposrednogbavljenjačime,odobičneobvezedodržavnič-kihposlova,negojeLatinidoživljavajukao“otium”,svojevrsnogubljenjevremena,razbibrigu ilidosadu,panijeni čudoda suonda radijedaliprednostSenekinoj15tvrdnji:“industriootiumpoenaest”,16praktičnomdjelovanjučijijekonačniciljneštokonkretnoiučinkovito,doksurazbibriga,odnosnogubljenjevremenasamomukainevoljakojepovremenotrebapodnositi,alinikakoposebnoplaniratiipriželjkivati.

DanasjeiteorijskijasnozbogčegastariRimljaninisutolikomarilizaumjetnostipjesništvo,zabavljenjebilokakvimoblikomznanosti.Zatoštosuvjerovalidaništanesmijezasjenitipraksu,akamolidabijojštobiloalternativom.Štoviše,iglazbeni odgojiopćenitobavljenjeglazbombilisuimdaleko,atjelovježbu (gimnastiku)suprihvatilisamotolikokolikoječinilaljudskotijelootpornim,krepkim,snažnimijakim,štoje,naravno,služilovođenjuratovaištosepokazaloposebnounosnimikrajnjeprizemljenim17.Istijepovodijahanju,plivanju,lovu,bacanjukoplja,ruko-vanjuoružjem.KodRimljanajemnogotogabilousredotočenonaprobitakiinteres,na imati umjestobiti, da parafraziramo jednog suvremenogmislioca18.Logika jedjelovanjanepromijenjenaikadsuupitanju“školskipredmeti”.Zazireseoduzviše-nogpjesništva,filozofijeigramatike,odsvegaštobiprvenstvenoslužiloapstrakciji,teorijiispekulaciji.DokseGrkvećutovrijemeposvećujeiidealnom,dotlejeRi-mljaninzakopanusvojerealno19.Takavstarorimskipristupzacijelonijemogaobitiplodnotlonizaznanostnizaumjetnost.

Iakoprijepolovice2. st.pr.Kr. samoperiodički ipojedinačno,od tadasuselagano,počelerazmicatigranicerimskogpraktičnogodgojaidavativišeprostoraliteraturi iopćenitonaobrazbi tesveznatnijemutjecajugrčkogelementa20,koji je

14 Riedel,Volker(1976),Lessing und die römische Literatur,Weimar:Böhlau;AlbinLesky(2001),Povijest grčke književnosti,prev.ZdeslavDukat,Goldenmarketing,Zagreb.

15 LucijeAnejSeneca(LuciusAnnaeusSeneca)poznatikaoSenekaMlađi,odnosnoSenekaFilozof(4.pr.Kr.–65.)BiojeitutorrimskomcaruNeronu.

16 Seneka,O providnosti, (Sen. De providentia),II,2.„Onome,naime,kojijepoprirodiaktivan,dokolicajepravamuka.”

17 ChirstesJohannes(1997),Jugend und Bildung im antiken Rom: zu Grundlagen römi-schen Lebens,Bamberg:Buchner.

18 Fromm,Erich(1989).,Imati ili biti?,preveoGvozdenFlego,Zagreb:Naprijed.19 Rodgers,Nigel(2009),Im antiken Rom: der faszinierende Alltag von Kaisern, Sena-

toren, Bürgern und Sklaven in über 200 Bildern,Wien:Tosa.20 Rösger,Alfons(2001),Studien zum Herrscherbegriff der Historia Augusta und zum

antiken Erziehungswesen,FrankfurtamMain:Lang.

173


kulminiraoukasnijimrazdobljimarimskogaodgoja.Prevladavanjem“tuđeg”ele-mentaurimskomodgoju,rimskojjedržaviuzmanjkalo“vezivo”kojebituđespojilosvlastitiminatajnačinzajamčilosigurnubudućnost21.Tojedobrimdijelomurim-skomimperijubiorazlognastankapraktičnogmaterijalizma,krizećudoređa,ugrozedržaveiobiteljištoje,kaoštoznamo,kobnosvršilopocijeloRimskoCarstvo.

Ako bismo isključivo u tome svjetlu promatrali rimsku specifičnost, zacijelobismoseogriješiliovrijednostnjegovagenija,njegovuizvornost,prodornostpaiveličanstvenost,baremkadjeupitanjuodgoj.

Država kao odgojni ciljDrevnisuseRimljanikadjeupitanjuodgoj,kaouostalomionajratničkiele-

mentHelade–Spartanci,odpočetkaopredijelilizaodgojčijijenajuzvišenijiciljbilaskrbokodržaveinjenazaštitakakoodvanjskihprovalaplemenainarodatakoiodunutrašnjihnasrtajapojedinacaiskupina22.No,dokjeGrčkasvijetdarivalasvojimglazbenim,filozofskimiteorijskimspoznajama,dotlejeRimtočinionaneštodruk-čijinačin.Ponudiomuje,naime,svojsmisaozakonkretnoipraksuostajućipritomprivrženikomdržave iprava kao najuzvišenijih društvenih vrijednosti23.U tomesuRimljanibilinesamodosljedni,negoineobičnokreativnitesudoseglizavidnurazinuorganiziranjadruštvenezajedniceikoncipiranjapravanačemuimidanaszavidemnogidržavniciiuvaženipravnici.

Istinajedasuzatoupočetkubilimanjezainteresiranizaknjiževnost,znanost,umjetnostifilozofijutenisusvetehimne,pjesmuipučkumudrost,kaooblikesvogkultnogikulturnogživljenja,pretvaraliuzasebnaumijećaiznanost.Tobinosilopunovremenaitražiloposebannapor,štobiizravnonarušilonačelo“prizemljeno-sti”.CjelokupniživotstarodrevnihRimljanabioje,kaoštorekosmo,usredotočennadržavu.Onisukadjeriječoodgojubiliposveosvjedočeniiuvjerenidadjecapripa-dajudomoviniidržavi24.No,touvjerenjenijeimalopozitivnuposljedicukadasuupitanjubile obvezedržavenaspramodgojateistedjecekojasubilaposveprepuštena

21 König,Ingemar(2004),Vita romana: vom täglichen Leben im alten Rom,Darmstadt:WissenschaftlicheBuchgesellschaft.

22 Dahlheim,Werner(1995),Die Antike: Griechenland und Rom von den Anfängen bis zur Expansion des Islam,München:Schöningh.

23 Johann,Horst-Theodor(1976),Erziehung und Bildung in der heidnischen und christ-lichen Antike,Darmstadt:Wiss.Buchges.

24 Winkel,Rainer–Lenzen,Dieter(1988),Pädagogische Epochen: von der Antike bis zur Gegenwart,Düsseldorf:Schwann.


174

nevišedržavi,negoroditeljskojbriziiskrbi25.Dokjedržavastvaralazakoneprotivraskošikakobispasilaćudoređe,posvejezanemarivalaodgojsvogmladognarašta-ja26.Politikajeostavilaveomaskučenprostorzaodgajanje.Izpraktičnihjeinteresasamougrubimcrtamabionaznačenveomaograničendjelokrugzapojedine“škol-skepredmete”,aprekotogaizaslobodumišljenjaidjelovanja.Toseuburnimtre-nucimapovijestirimskedržavepokazaloštetnimkakozadržavutakoizaodgoj.Zadržavujervišenijemoglainterveniratikadjebilaugroženazbogupitnaponašanjavlastitihgrađana,azaodgojjertakoskučennijemogao“proizvoditi”nikakvedoliskučeneiuskogrudnepogledenasvijet.

Mosmaiorum

GlavnasunačelakododgojadjecezaRimljaneupočetkubila“mosmaiorum”i„decus“-običaj,navika,tradicija,načinživljenjastarihtesveonoštojetajoblikži-votaresiloičinilovrijednimrespektiranjaidaljnjegprenošenjananovenaraštaje27.Takokoncipiranonačelonijemogloništadrugodolipetrificiratiodređenuodgojnupraksu.Odgoj je imaoveomamalo inovativnih ikreativnih,aponajmanjekritič-kihelemenatakojibizatečenostanjemijenjali,oblikovali,preobražavali,uzdizalinavišurazinu.Onjezapravobiodosljednareprodukcijapostojećeg.No,nasreću,povijestjeiuovomslučajupokazaladajelogikaživotaznatnojačaodbilokakvihobičajapamakaronibiliiozakonjeniiizanjihstajalasilazakona,propisa,običajaiobzira28.Mos maiorumpostaojeanomalijaonogatrenutkakadaje“tuđi”element,uovomslučajugrčki,postajaosveprivlačniji,boljiiprimjerenijipačakirimskojsituaciji.Danijebilozaslijepljenostiitvrdoglavosti,vjerojatnoRimnebiupoznaočudnovatidualizamteorijskogipraktičnogusvemupaiuodgojuod450.god.pr.Kr.panaovamo.

Danebibilozabune,nijesamomos maiorumbiotemeljrimskogaodgoja.Nje-ga je karakterizirala i bezobzirnapraktičnost, krajnjaprizemljenost,maksimalnapriljubljenost rimskomznačaju ićudikoja jesvešto jebilonepraktičnosmatraladangubljenjem,štojepaksasvojestranesvevišeprodubljivalojazizmeđurimskogelementaionogasdrugeobalemoraitakoodgojnidualizam,pamoždaishizofre-

25 Frasca,Rosella(1991),Donne e uomini nell’educazione a Roma,Firenze:LaNuovaItalia.

26 Ciceron,Država (Cic.rep.)IV.27 Linke,Bernhard(2000),Mos maiorum: Untersuchungen zu den Formen der Identi-

tätsstiftung und Stabilisierung in der römischen Republik,Stuttgart:Steiner.28 Montanari,Enrico(2009),Fumosae imagines: identità e memoria nell’aristocrazia

repubblicana,Roma:Bulzoni.

175


niju,činilojošrazvidnijom29.UvjerenjeuvlastitupolitičkumoćipremoćučinilojeRimljaneravnodušnimapremasvakojznanostiiumjetnostikojanijeslužilaprak-tičnomživotupasuzatoznanostiumjetnostkadnisubileinstaliranekaodržavnodobro,tražiliinasrećupronašlivlastitiput.Otudasevećunajranijevrijemepočinjenazirati razdor između teorije iprakse,mišljenja ičinjenja,kojisvedodanašnjihdananećebitiprevladan.Ipaknetrebagubitiizvidadajeupravodijalektikatogadvogaomogućilasilannapredakljudskomduhuiznatnopoboljšalakvalitetučovječ-jegživljenja30.Takojeonoštojebiloizbačenonavrataušlonatragkrozprozor.

Faze rimskoga odgojaPovijesna ječinjenica,kojunekinažalostprešućuju,da jerimskiodgoj,prije

nego što je došao pod jak grčki utjecaj, ipak imao i neka obilježja izvornosti pastogapostojiipotrebadagasezasebnotretira.Boljipoznavateljipovijestirimsko-gaodgoja razlikujudvije fazenjegovanastanka: jednukoja jeprethodila grčkom utjecaju,daklerelativnoizvornorimsku,idrugufazukojajeuvelikeplod grčkih idejaiostvarenja31.PrvadotičesamezačetkenastajanjaRima,negdjeoko8.st.pr.Kr., ilipreciznijeusmislunekevrsteusustavljenjaodgojakao„teorije“iprakse,bolje jegovoritionjenomugnježđenjuusamepočetkeRimskeRepublike,negdjeoko500.pr.Kr.dootprilikepunskihratova,3.st.pr.Kr.32Poslijetoganastupadrugafazaukojojsesnažnomanifestirapremoćhelenskogaspekta,kojiseširinesamonarimskopodručje,negouzpomoćAleksandraVelikoga,tadašnjegneupitnogvladarasvijetaihelenizmakaouspjelealkemijegrčkoginegrčkog,inaDalekiistoksvedogranicaIndije33.

Drugisuistraživačijošdetaljnijikadjeupitanjupovijesninastanakiprofiliranjerimskogaodgoja.Onigadijelenatri,odnosnočetirifaze.PrvabibilavrijemeodosnutkaRima(8st.pr.Kr.)pado150.pr.Kr.;drugafazaideod150.do30.pr.Kr.itrećaod30.pr.Kr.do117.34Nekisuovojpodjelisklonipripisatiičetvrtufazu,koja

29 Seneka,Ćudoredna pisma Luciliju(Sen.epist.)49.30 Marrou,HenriIrénée–Herder,Richard–Beumann,Charlotte(1957),Geschichte

der Erziehung im klassischen Altertum,München:Alber.31 Christes, Johannes, (2006),Handbuch der Erziehung und Bildung in der Antike,

Darmstadt:Wiss.Buchges;ScholzPeter(2011),Den Vätern folgen: Sozialisation und Erzie-hung der republikanischen Senatsaristokratie,Berlin:VerlagAntike.

32 PunskiratovisuvođeniizmeđuRimljanaiKartageuvremenuod264.do146.pr.Kr.Usp.Goldsworthy,AdrianKeith(2000),The Punic wars,London:Cassell.

33 Zierer,Klaus–Saalfrank,Wolf-Thorsten(2012),Pädagogik der Antike: ein pädago-gisches Lesebuch von Demokrit bis Boethius, München:Schöningh.

34 Folprecht,F.(1882),Nešto o uzgoju djetce kod starih Grka i Rimljana,Senj.


176

seže svedopropastiZapadnogRimskogaCarstva,5. st.našegbrojanjavremena,unutarkojejeposebnorazvidnadekadencijastarihrimskihgrađanskihidržavnič-kihvrlinaštoje,nakoncu,apremamnogima,biloiglavnimrazlogomdefinitivnogutonućaRimskogaCarstvauprošlost35.

Mićemousvomrazmišljanjunačelnoostativjerniprvojimanjedetaljnojpodje-lipovijestirazvojarimskogaodgoja,smatrajućidajedrugapodjelasuvišeumjetna,jerkonfluktuacijaelemenatameđupojedinimfazama,pa imeđuovimdvjemazakojeseopredjeljujemo,tolikadaihjezapravonemogućedržatiuzadanimpovije-snimokvirima.Utomsmislumoždabibiloopravdanijegovoritiospecifičnostimarimskogaodgojauopće,neovisnoopovijesnimrazdobljimakojasurazvidnatekpovećoj prisutnosti ili intenzivnijemnaglašavanjuonog rimskoga, odnosnonjegovupovlačenjuudrugiplankadasenametneono izvanjsko.Toćeuostalombitivrlorazvidnoiztekstakojislijedi.

Relativno autohtoni rimski odgojZarazlikuodSparte,adijelomiodAtene,obiteljjeuRimuimalaznatnoveću

ulogu.Onajebilaizvorsnageiprava,kreatorspecifičnogodgoja,jamacdržaveijavnogaredateneospornapromicateljicaetičkih vrijednosti36.URimu,zarazlikuodSparte,država,kaoštorekosmo,nemanekuposebnuingerencijunadodgojem.Nepostojijavnaobuka.Vrlovažanživotniiodgojniidealjeosobaizjavnogživota,vir bonus,marnigrađaninkojijevičanradu,okretanuoružju,aliipoznajezakontakodanajavnimskupovimaipredsudomznakakoseponašati37.

ZarazlikuodGrka,stariRimljaninubaratanjuoružjemiutjelesnimvježbamanesmatrasvojimuzvišenimciljembitiκαλοκἀγαθικός (kalokagathikós,plemenit,čestit,vrli);nijemubilostalodoposebnolijepavanjskogizgleda,doskladnemu-skulature ili besprijekorna držanja, negomu je važna sila, snaga, nadmoć, tijelokojejamčipobjedupamakaronaineizgledalaumjetnička38.Njemujecilj,dakle,praktična korist,aneumjetničkiizgled.Onokonkretno,aneestetskoiumjetničko,stojiuprvomplanuodgoja.„Lijepo“i„dobro“jegotovopasuvišno.Konačniodgojni

35 Milković, S. (1911),Ob uzgoju i nastavi kod starih Grka i Rimljana, u: Izvještajspljetskegimnazije,god.1892-3,Spljet.

36 Mustakallio,Katarina-Hanska,Jussi(2005),Hoping for continuity: childhood, edu-cation and death in antiquity and the Middle Ages,Rome:Inst.RomanumFinlandiae.

37 Aldrete,Gregory–Aldrete,Alicia(2012),The long shadow of antiquity: what have the Greeks and Romans done for us?London:Continuum.

38 Harlow,Mary–Laurence,Ray(2010),A cultural history of childhood and family in antiquity,Cambridge:BergPublishers.

177


ciljjemarljiviidržavotvornigrađaninkojijeustanjuizboritisvojeionoštopripadadržavi,anajvažnijeodgojnosredstvojestprivikavanje39.

NaistinačinRimljaninrazmišljaiogovorništvuigovorukaonjegovuizdankukojimčuvaibranisvojuparnicu.Višenegoštogaopterećuje“lijepi”govoriformal-nanadmoć,njemujestalodopravognastupa,pravičnestvari.Vir bonusjevir iustus,pravičančovjekkojirazmišljapravednoikojiznaštomuječinitikadatomedođevrijeme.Onznaštojeodkoristizajedniciištoćeslužitipravdiizakojestojicijelimsvojimbićem40.

Ćudoredno ponašanje, čvrstoća volje, jasnoćaioštrinamislikvalitetesukojimaseodlikujeizvornirimskikarakter.Odtogajeneštopoprimioisamlatinskijezik.Jasno, praktično, bitno stojiRimljaninuu prvomplanu, dok je estetskousputno,moždaisuvišno.ZanjeganijekaozaGrkapotrebnodaodsamogpočetkapostojiskladsetičkim.ToogoljenodržanjekodstarihjeRimljanajošnazočnijenegokodnjihovihkasnijihpotomaka-uodgojusumanjezabrinutizateorijskeosnove,avišezaprizemljeni ipraktičničin.Stari jerimskiodgojubitiučenjekonkretnog:kodmladićaobrađivanjezemlje,vojničkihvještinaipolitičkogdjelovanja,akoddjevoja-kanjimasvojstvenihposlovavezanihuzkućuidomaćinstvo41.

Odgojni faktori u drevnom RimuPrepuštanjeodgojadjeceisključivoobitelji,štojedodušezahtijevala“patriapo-

testas”, pravo oca koje je išlo do toga da jemogao vlastito dijete prodati pa čaki ubiti, učvrstilo je načelo stabiliteta čemu je cilj biomaksimalno čuvanje “mosmaiorum”42.

Paterfamilias

Glavarimskeobiteljibioje“paterfamilias”,otacobiteljikomejedruštvoipo-tomstvopriznavalo“patriapotestas”43,akojajepak,pravilnokorištena,bilarazlo-

39 Hübner,Sabine(2009),Growing up fatherless in antiquity,Cambridge:CambridgeUniv.Press.

40 Walker,Jeffrey(2011),The genuine teachers of this art: rhetorical education in an-tiquity,Columbia:Univ.ofSouthCarolinaPress.

41 Frasca,Rosella(1991),Donne e uomini nell’educazione a Roma;Firenze:LaNuovaItalia.James,Scharon(2012),A companion to women in the ancient world,Malden:Wiley-Blackwell.

42 Rawson,Beryl (2011),A companion to families in the Greek and Roman worlds,Malden,MA:Wiley-Blackwell.

43 Nazivzaneograničenumoćraspolaganjaocaobitelji(pater familias),muškogpogla-vara,njegovomvlastitomobitelji.Načelno,podočevuvlastsupotpadalioženjenisinovisa


178

gomnjegova neizmjerna dostojanstva44.U drevnom jeRimu bila velika čast bitihvaljenkao“bonusetdiligenspater familias”–dobar imaranotac svojeobiteljičijesuvrlinebilerazboritost,dosljednost,časnost,krotkost,vjernostzadanojriječitenezaziranjeodtežačkihposlovaiondakadseobnašadržavničkefunkcije.Prematomitakvomuzorutrebalisuseravnatimladićitakodajeisamnjihovodgojimaoupravotufunkciju.Budućidajemladićeutevrlineuvodioobiteljskiodgoj,obiteljjebiladomaćesvetištekrozcijelorepublikanskovrijeme,aotacnjenaglavakojusevoljeloipoštivaloteseistovremenoprednjomstrahovalo45.

Većodprvihtrenutakaživota,nakonrođenjadjeteta,otacgajetrebaoprihvatitikaosvojepokazavšitoizravnimiskazomilipodignuvšigasazemlje46.Timčinomotacjeprihvatioiobvezuuzdržavanjaiodgajanjasvogadjeteta.Onje,premanačelupatria potestas,mogaosvojedijeteodbaciti,prodatiga,pačakiubiti,štojeponajče-šćebilouslučajuslabašnaizakržljalanovorođenčeta.Nadtimočevimpravombdje-loseodsamihpočetakaRimakadajeodbacivanjeporodabilolimitiranotakoštosuseprvorođenisinoviikćerimoralijednostavnoodgajati47,dokse“partusdeformis”,deformiraniizdanak,mogloodbacitiuzsvjedočenjenajmanjepetočevidaca.Kasni-jejetobilomogućeiponačelu“obdiscordiamparentum”,naime,daotacnijehtiopriznatidijetesvojim.Nažalost,ovoodbacivanjedjecesežesvedocarskogavre-mena48.Zatakoodbačenodijetebilajepravasrećaakobiumrloiliakobiganetkopronašaoteprodaodrugomkojibigahtiousvojiti.Njegovajesudbinautomslučajuobičnobilaropstvo,prostitucijailiprilikadaseprekonjegaosakaćenogaprosi.

Poznatojepak,štosetičeprodajedjece,dasusenekiočevislužilitimpravom49,nolegendarniNuma,drugirimskikralj,zabraniojeprodatioženjenasina,aZakonik dvanaest ploča50ograničio jepravoocanasinakrozfiktivnu trokratnuprodaju51.

svojimženama idjecom,posvojenadjeca, robovi, stoka,općenitogovoreći cijeliposjed.Nekadajetoznalobitivišesimboličnenegostvarnenaravi.

44 Saller,Richard(1994),Patriarchy, property and death in the Roman family,Cam-bridge:CambridgeUniv.Press.

45 Carbier,Mireille–Badel,Christophe (2012),L’ écriture dans la maison romaine,Paris:DeBoccard.

46 Saller,Richard(1994),Patriarchy, property and death in the Roman family,Cam-bridge:CambridgeUniv.Press.Izražavalosetoriječima:tollere sive suscipere infantem.

47 DionizijeizHalikamasa,Stara rimska povijest(Dion.Hal.ant.)2,15.48 TitLivije,Od osnutka grada(Liv.auc)27,37;Seneka,O srdžbi(Sen.de ira)1,15;Gaj

SvetonijeTrankvil,Životi careva (Suet. Cal.) 5.49 DionizijeizHalikarnasa,Stara rimska povijest (Dion.Hal.ant.)2,27;Plutarh,Us-

poredni životopisi(Plut.Numa)17.50 Lat.Leges duodecim tabularumjeprvainajvažnijakodifikacijarimskoggrađanskoga

prava.51 Gaj,Institucije(Gai.inst.)1,132;DomicijeUlpijan,Institucije(Ulp.inst.)10,1.

179


No,usprkossetomespominjedaljnjaprodajavlastitedjece52.Tijekomdaljnjepovi-jestibilajerazličitapraksa.TakojeDioklecijantozabranjivao53dokjeKonstantindozvoljavao,alisamosobziromnanovorođenudjecuikadjeupitanjubilonajvećesiromaštvo54.PravonaubijanjedjecepotvrđujeiZakonik dvanaest ploča55.Onoćebitiizbrisanoizrimskogzakonikaipraksedolaskomnavlastkršćanskiorijentiranihcarevakojićeubijanjedjeceproglasiti“parricidium”56–čedomorstvom.

Nakonštoje,pak,otacpriznaodijetesvojim,onobidobiloimenadanočišćenja,kojisuLatinizvalidies lustricus,kadabizanjegabilaprinesenaižrtva.Dogodilosetonadevetiodnosnoosmidanposlijeporoda57,ovisnojeliriječodječakuilidjevoj-čici.Tajsedanzvaoisollennitas nominalium,aprvihosamdanaprimordia.Dijetejemoglodobitisvojeimesamouvlastitojobitelji.Natajdanprikazivalabisežrtvailiuvlastitomdomuilibisedijetenosilouobližnjihramgdjebigasepreporučivalozaštitibogova58.Odtrenutkarođenjapadodanaočišćenja(dies lustricus)koristilobisevrijemezazazivanjezaštitebogovaibožicakrozposebneobrede,asvrhajebiladasenovorođenudjecustavipodokriljebožanstva.Nasamdančišćenjaorganizira-labiseposebnasvečanost;djecabitomzgodomdobivalaigračke(crepundia)kojebiimdarivalirobovi.NakontogatrebalosedijeteupisatiuhramubožiceLucinezaštoseuplaćivalonovac.Zadječakaquadrans,azadjevojčicusextans.

IzpovijestijeznanodasuRimljanibilidostapraznovjernidržećidokojekakvihuroka,fascinum.Protivtogakoristilisuraznasredstvapaitoštobidjetetunadanočišćenjaobjesiliovratokrugluilisrcolikukutijicu(bulla, cordis figura)sposeb-nimzapisom,amuletzvanpraebia.Dječacibijenosiliokovratadosvoje16.ili17.godinekadabisvlačilidječačkutogu(togapraetexta),aoblačilimuževnutogu(togavirilis).Djevojčicebijepakzadržalesvedosvojeudaje.Bullesunosilasvadjecaslo-bodnihroditelja(ingenui).Bogatibiimalizlatne,asiromašnikožne(bulla scortea)nakojimasekojiputnalazilougraviranoiimedjetetakomejeonapripadala.

52 Ciceron,Za Cecinu(Cic.Caecin.)34,98;O govorniku(de orat.)1,40.181.53 Justinijanovkodeks(Cod.Just.)4,43,1.54 Justinijanovkodeks(Cod.Just.)4,43,2.55 DionizijeizHalikarnasa,Stara rimska povijest(Dion.Hal.ant.)2,27;AuloGelije,

Atičke noći(Gell.Noctes Atticae)5,19;Ciceron,O svojoj kući (Cic.de domo)29,77;DionKasijeKokejan,Rimska povijest(DioCass.)37,36itd.

56 Justinijanovkodeks(Cod. Just.)9,17,1;15,1.57 Makrobije,Saturnalije(Macrob.S.)I,16,36.“EstenimNundinaRomanorumdeaa

nonodienascentiumnuncupata,quilustricusdicitur.Estautemdieslustricus,quoinfanteslustranturetnomenaccipiunt;sedismaribusnonus,octavusestfeminis».

58 Svetonije,Životi careva(Suet.Cal.),25:”Infantemautem,JuliamDrusillamappel-latam,peromniumdearumtemplacircumferensMinervaegremioimposuitalendamqueetinstituendamcommendavit.”


180

Djecunijetrebaloprijavljivatinikakvojmjesnojoblasti.Tojenastalotekuvrije-meMarkaAurelija(121.-180.)kadasusepočelevoditiposebnelistine,aotacjebioobvezatanurokuodtridesetdanaprijavitidanrođenjadjetetainjegovoime.URimusetoobavljalokodčinovnikazvanogprefectus aerarii,auprovincijikodčinovnikazvanogtabularius publicus59.Imanaznakadajetepraksebiloineštoranijeitozatodabiseoznačilostatus personae–pripadništvodjetetaodređenomstaležuiproba-tio aetatis–dokazstarostipasepretpostavljadasenasamdanočišćenja(dies lustri-cus) obredčišćenjaiimenovanjadjetetaobavljalounazočnostislužbeneosobe.

Djecarođenauzakonitubrakubilasupodizravnimnadzorom“patriapotestas”,daklepodočevomvlašćunaddjecomkojajekodRimljanabilasveobuhvatna.Onanesamodaseprotezalanasinoveikćeri,negoinaunučadpainasamesupruge–matres familias,majkevlastitedjece,zbogčegajusekojiputnazivapatria maie-stas–očevokraljevstvo,štoviše,patrium imperium,očevocarstvo60.Upojedinimslučajevimasinujebilo teškoumaćiočevojvlasti, izuzevuslučaju(capitis demi-nutio)ograničavanjaililišavanjagrađanskihprava,odnosnokadabipostaoflamen Dialis–Jupiterovsvećenik61.Kadasuupitanjukćeri,patria potestasbiprestajalautrenutkusklapanjabraka,in manum conventio –ženidbipougovorukadadjevojkaprelaziuobiteljsvogamužadonosećisasobomdioimetkaprekokojegastječepravobaštineuobiteljivlastitogasupruga,odnosnoakobipostalavirgo Vestalis,Vestinasvećenica62,odnosnovestalka.

Otacjepakmogaoodustatiodsvojepatria potestasakobipristaonaposinjenje(adoptio!)vlastitogadjeteta,onogatrenutka,naime,kadbimusinprešaoupatria potestas nekogdrugogocaobitelji.Bilo je tomoguće i u slučajukoji se nazivao“emancipatio”,štoznačidabiotacpredmagistratom,tj.državnimčinovnikom,pri-vidnotriputaprodaosvogasinanekomdrugom, tzv.pater fiduciarius što jebilopredviđenoZakonikom dvanaest ploča gdje se izrijekomkaže: “akootac tri puta(fiktivno)prodasvogasina,sinjeslobodanodoca”63.Utomslučajusinbibio“civissuiiuris”–građaninzakojegasuvrijedilaposebnaprava.

59 JulijeKapitolin,Marko Aurelije(SHA, Aur.)9.60 TitLivije,Od osnutka grada (Liv.auc)4,45;8,7;34,2.61 KornelijeTacit,Anali(Tac.ann.)IV.16.62 Lat.virgo Vestalis,odnosnovestalkajebilasvećenicakojajeslužilauhramuboginje

Veste(grč.Hestija),rimskeboginjeognjištainatajnačin,ausvijestiantičkogRimljanina,bilesusvojevrsnoutjelovljenjeobiteljskogokupljanja.Kolikasevažnosttomepridavalavidiseiiznjihovaživotakojijeucijelostibiopodređentojdužnostibezmogućnostizasnivanjavlastiteobitelji.Onakojabiseotoogriješilabilabiživazakopana.Ulpijan,Institucije (Ulp.inst.)10,5„inparentumpotestateessedesinuntethi,quiflaminesdialesinauguranturetquaevirginesVestaecapiuntur“;AuloGelijeAtičke noći,(Gell.)1,12.

63 “Sipaterfiliumtervenumduit,filiusapatreliberesto“.

181


Sasedmomgodinomživotaštosetičeintenzivnogodgajanja,dijetejeuRimunapuštaloisključivovodstvoiodgojmajke,apotombiseprepuštaloocu,pater fami-lias.Ništanijeznakovitijezarimskiodgojnisustavdoliupravoto.Otacjesmatranpravim,jedinstvenimodgajateljem,paiondakadakasnijenascenudolazeprofe-sionalni učitelji i odgajatelji kao kućni robovi ili voditelji vlastitih škola. Pristupovihposljednjihodgajanikuinjihovakvalitetaodgojnogpostupkamjeritćeseonimočevim64.

Tjelesnasnagaizdravlje,bogobojaznost,strahopoštovanjepredzakonima,stegaičednostuponašanjuigovoru,strogiposluh,umjerenost,radinostipouzdanjeuvla-stitusnagubilisuidealikojesenastojalorazvitipoglavitoudječakakakobipostalirazboriti ljudi,dobridomaćini ivaljanigrađani65.Sinovisubiliprisutnikodsvihvažnijihzgoda.Tako,recimo,kadbiotacranomzoromuatrijudomaprimaoklijentedaihsavjetuje,kadbiotvaraoškrinjicuukojojsusekrileslikenjihovihpredaka,kadbiodraslimuževirazgovaralioslavnojprošlosti,kadbisekodobjedapjevalepjesmeuslavujunaka66ilikadbisevrlineumrlihslavilekrozjavnegovore.Sinovibipratiliočevedokbiodlaziliizkuće,pomagalibiimnapoljudokbisijaliiliorali;odnjihsuučilijahati,plivati,boritisešakamailioružjem.Otacbiučiodjecučitati,pisati,računatiipoznavatirimskezakone.

Uranorimskodoba,dakle,otacjebioodgajateljiprviučiteljsvogapotomkaču-vajućigaodbilokakvanegativnautjecajasastrane67.TakonampovijestdonosivišeprimjerauzornihotacakojisubiliučiteljisvojihsinovakaoštosukraljTarkvinijeStariji(616.-579.)68,kojijepremasvjedočanstvuvrsnogrimskoggovornikaCicero-naosobitomljubavljupoučavaoiodgajaodječakaServijaTulija69.SličnosegovorioEmilijuPaulu(229.-160.)70,Ciceronu(106.-43.)71,ocuCiceronovaprijateljaAtika

64 Kvintilijan,Obrazovanje govornika,(Quint.)II,2,4.65 Tacit,Ciceron.66 Cicero,Brut(Cic.Brut.)19.67 „Maximadebeturpueroreverentia“Juvenal,Satire(Iuv.Sat.)14,47.68 UpovijestipoznatikaoLucijeTarkvinijePrisko(LuciusTarquiniusPriscus)bioje

legendarniporedupetirimskikraljvjerojatnoetrurskogaporijekla.69 ServijeTulije(ServiusTullius)biojelegendarnišestikraljdrevnogaRimatetreći

njegoveetrurskedinastije.Vladaojeod578.-536.70 LucijeEmilijePaulo(LuciusAemiliusPaullusMacedonicus)biojerimskizemljo-

posjednikipolitičar.71 MarkoTulijeCiceron(MarcusTulliusCicero)biojerimskifilozof,državnik,pravnik,

govornik,političkiteoretičar,konzulikonstitucionalist.


182

(109.-32.)72iosamomcaruAugustu(63.-14.)73,kojijesampoučavaosvojeunukeuči-tanjuipisanju74.NištamanjeutomsmislunijeznakovitisamHoracije(65.-8.)75,kojiprikazujesvogaocakaovrlobrižnaodgajatelja,navodećipritomplemenitanačelakojimajedobriroditeljupućivaodječakanarazboritostićudorednost.OčitojedajeurepublikanskovrijemeuGraduživjelopunoodličnihmuževaimarnihodgajateljakojisubilivrsnipoznavateljisvogazanatainadahnućeostalimakojisuželjelibitiodgovornipremavlastitompotomstvuteskrbnipremadržaviukojojsugledalispaszasebeisvojudjecu.

KatonaStarijeg(234.-149.),iakoježivioranije,možemozbognjegovedosljednevjernosti izvornim rimskimkrepostimanazvati “reprezentantom” ranije dobi.Zanjegaznamodajevlastitomrukomnapisaoknjiguizkojejesinaučiočitatiipisati76.EvoštoonjemuinjegovuodgojnomstilusvjedočiPlutarh(45.-125.)77nakonštojeustvrdiodajeMarkoKatonsmatraovećomslavombitidobarmuž,negobitivelikisenator:“Kadmuserodiosin,nijenijedanposaosmatraotolikovažnim(izuzevjavnoga),danebibiokodkućedokmuženakupaipovijadijete.Onagajehranilasvojimmlijekom,alijevišeputaznalaidjecisvojihrobovaprimaknutivlastitegrudidabijednakomhranomiunjimapothranjivalaljubavpremasvojemdjetetu.Kadjedijetepočeloshvaćati,preuzeogajesamKatoniučiogapismu.ImaojeivrijednarobakojisezvaoHilon,abiojeučiteljipoučavaojepunodjece.No,Katon,kaoštosamkaže,nijehtiodanjegovodijeteodrobačuještoružnoilidabigarobpovlačiozauhoakobisporijeučiloikakobizavrijedninaukondamoraobitizahvalansvo-merobu.Zatogajesampoučavaoozakonimaitjelovježbi,anesamodaznabacatikoplje,daseboriposveoboružanidajaše.Svogjesinaučioišakanju,podnositižeguihladnoću,daplivanjemsvladavaviroveibrzacenarijeci.Kaoštosamveli,vlastitomrukomjepisaopričevelikimslovimakakobisenjegovsindomamogaouvoditiupoznavanjestarineisvojedomovine.Čuvaosenevaljalihriječipredvla-

72 TitPomponijeAtik(TitusPomponiusAtticus)potječeizstarealineiplemenitaškerimskeobitelji.Biojefilozofiknjiževnik.

73 GajJulijeCezarOktavijan(GaiusJuliusCaesarOctavianus),pranećakJulijaCezara.Biojetrijumvirudrugomtrijumviratu,akasnijeiprvirimskicar,povijesnoocijenjenkaojedanodnajvećihrimskihcareva.

74 Svetonije,Životi careva(Suet.Aug.)64.75 KvintHoracijeFlak(QuintusHoratiusFlaccus)biojevodećirimskilirskipjesniku

vrijemecaraAugusta.76 PoznatajeupovijestipodnazivomLibri ad Marcum Filium ili Praecepta ad Marcum

filiumukojojjebilosakupljenopraktično,funkcionalnoznanjevezanozapojedinesadržajekaoštosu,primjerice,retorika,pravo,medicina,agrikultura,ratnaumijećaitd.

77 Plutarh(lat.Plutarchus)jebiogrčkipisackojijenapisaobrojnageografskaifilozof-skadjelaizkojihjemogućeiščitativisokistupanjiširinunjegovenaobrazbe.

183


stitimsinomipredsvetimdjevicamakojezovuvestalkama.Nikadsenijekupaosasinom”78.

Toje,premaPlutarhu,bionačinistilkojijeKatonStarijiprimjenjivaouodgojusvogasinakakobigaupućivaoinavađaonadobro,štojemladićkasnijeuzvratiozavidnimijunačkimdržanjemuDrugommakedonskomratu.

Materfamilias

Iakopatrijarhalnovrlonaglašena,usklopurimskekultureicivilizacijenemožesezanemaritiniulogamajke,baremštosetičeodgoja,posebnoprvihgodinadje-tetova života79.Ona uživa veliki ugled i poštovanje.Nigdje se to neće razvidnijepokazatidoliusamomodgoju.UočimaRimljaninaotac imajkasunezaobilazničimbenikodrastanjaiobrazovanjadjeteta.Čakiucarskovrijemekadaješkolskiodgojvećpostaodiosvakodnevnice,diskutirasepaipolemiziraotomeštojezadijetevažnije,korisnije i svrsishodnije, škola iliobitelj, inije rijedakslučajdasemnogiopredjeljujuzaobitelj:domi atque intra privatos parietes80,kodkućeiunutarvlastitihzidova,zastaripristupodgojudjetetaukriluobiteljikaonajvećejamstvonjegovezaštiteinapretka81.Domaćejeognjišteskorokrozcijelorepublikanskovri-jemebiloškoladjetinjstva,amajkuse,nemanjeodoca,smatraloodgajateljicompasuRimljanitopretočiliuzgodanteorem:“ingremiomatriseducari”82,odgajatiseukrilumajčinu.Rimskesusematroneodlikovalećudorednošćuijednostavnošćuizatojersuuočimasvojihmuževaimalevelikiugled83,bitnosuutjecalenaodgojporoda84iakosenjihovodjelovanjeprvenstvenoodvijalouokriljuvlastitogadoma:

78 Plutarh,KatonStariji,(Plut.Cat.Mai.),XX.79 Hübner,Sabine(2009),Growing up fatherless in antiquity,Cambridge:Cambridge

Univ. Press;Kunst,Christiane (2008),Livia: Macht und Intrigen am Hof des Augustus,Stuttgart:Klett-Cotta;Blank-Sangmeister,Ursula(2001),Römische Frauen,Stuttgart:Be-clam.

80 Domaiunutarprivatnihzidova.81 Kvintilijan,Obrazovanje govornika,(Quint.)I,2,182 Tacit,Razgovor o govornicima (Tac.dial.) 28 doslovno kaže: „Iamprimum suus

cuiquefiliusexcastaparentenatus,nonincellaemptaenutricissedgremioacsinumatriseducabatur, cuius praecipua laus erat tueri domumet inservire liberis /.../ ac non studiamodocurasque,sedremissionesetiamlususquepuerorumsanctitatequadamacverecundiatemperabat.“

83 Plutarh,Rimska pitanja (Plut.qu. R.),30:Ubi tu es Gaius ego Gaia.–TamogdjesitiGaj,jasamGaja.

84 Horacije,Ode(Hor.carm.)III6,37.OvdjeHoracijekonfrontirajednostavnostivrlinestarorimskogodgojasrazuzdanošćukojajekasnijenastupiladajućinaznanjeodkojegikakvogsuznačenjazaćudoredniodgojustaromRimubilematresfamilias.


184

“domimansit,lanamfecit”.Ostajućidomaibavećiseobiteljskimposlovimavladalesuuzoca,paterfamilias.

Štosusveradile,dokojihmoralnihvrhunacasusedovinule,kolikosupošti-vanje idivljenjezaslužile,dokazujumnogiprimjeriuglednih rimskihdjevojaka iodličnihmatrona.TakoseprimjericenavodeLukrecijaiVirginija,potomVeturija,plemenitamajkaKoriolanova i njegova ljubaznaženaVolumnija85, uz to suprugaKatonaCenzora,vrloljubaznamajkasvojedjece,mnogeuglednevestalketedru-geženekojesuuostalombilezaduženezaobavljanjesvečanihreligijskihobreda86.NištamanjevrijednespomenanisuslavnaKornelijaAfrička,majkaGrakha(146.-133.)87,plemenitaAurelija88,CezarovamajkaiAtija89,majkaAugustova90.Onoštojeposebnoodlikovalorimskumatronubilajesramežljivostineizmjernamarljivost91teuspravnostajanjeuzpater familiaskaonepobitnonačeloprovjerenaodgoja.

Ovojebilookruženjegdjejedijeteurepublikanskovrijemeraslo,odgajalosesvedodobiod16godina,učilosenajrazličitijimposlovima:obrađivanjuzemlje,gospo-darenjuvlastitimposjedom,vojništvupaiplemenitimumijećima–bonae artes,štojejamčilonesamofiniodgojnegoibesprijekornofunkcioniranjeunutardruštvenezajednice.MnogovišenegokodGrka,kodRimljanasuodgojiškolabiliposebanobiteljskiposao.Tojenačelokojejesezalosveod„numenskog“pristupazakono-davstvuusmislupripisivanjabožanskihovlastiautoritetumakargaseinesmatralobožanstvom92, što je jasno identificiraoCiceronustvrdivši:“Principiodisciplinampuerilemingenuisnullamcertamautdestinatamlegibus,autpubliceexpositamautunamomniumessevoluerunt”93štobiuprijevoduznačilo:„upočetkusuhtjelidaobrazovanjeplemenitaškedjecebudeilinereguliranoilidefiniranozakonima;od-nosnojavnoizlaganoilijedinstvenozasve“.Uistinu,ustarojrimskojobiteljiuvelikeseskrbilookouspjehadjece,čemujedoprinosilaposlovičnastegaistrogost,akoje

85 Livije,Od osnutka grada, (Liv.auc)II,40.86 PlinijeStariji,Prirodoslovlje (Plin.nat.)VII,35.87 Tiberije SempronijeGrakho (Tiberius Sempronius Gracchus) bio je rimski pučki

političar.KaoplebejskitribunpokrenuojereformuagrarnelegislativekojajeprouzročilavelikenemireusamojRepublici.

88 Lat.Aurelia Cotta (100-44). Povjesničar Tacit je smatra idealom rimskematrone(Tacit,Razgovor o govornicima (Tac.dial.)28.

89 Lat.Atia Balba Caesonia(85.-43.)poznatakaorimskaplemenitaškažena.BilajekćisestreJulijaCezara.

90 Ciceron,Brut(Cic.Brut.)58iTacit,Razgovor o govornicima (Tac.dial.)28.91 Plutarh,Likurg iNuma(Plut. Lyk. i Num.)3.92 Dumézil,Georges(1996).Archaic Roman religion: with an appendix on the religion

of the Etruscans.Baltimore,Maryland:JohnsHopkinsUniversityPress.93 Ciceron,Država, (Cic.rep.)IV,3.

185


nisubilesvrhaiciljsamimasebi,negosučuvalepotomstvoodćudoredneugrozeipropadanja94.

Takavpristupobitelji,ocu,majci,odgojuukazujenavelikerazlikeizmeđuRimaiGrčke.Suprotnostiodgojnihsustavanajrazvidnijesuuprvimgodinama.URimudijeteuglavnomneodgajaropkinja,dojiljailidadilja,negonjegovavlastitamajka95.Paiunajuglednijimobiteljima,majciječastostatiusvojojkućiibavitisesvojimpotomstvom,bitislužavkavlastitedjece.Njenodgojniutjecajdubokoćeobilježitiži-votmladognaraštaja.TakosegovorizavojskovođuKoriolana96dagadokjenadiraougradRimnisumoglazaustavitinikakvaizaslanstva,panimolbesvećenika,negosamozaklinjanjenjegovemajkeVeturije97.Riječjevjerojatnoolegendi,alinestogamanjeostvarnimučincimamajčinemolbeurimskommentalitetu.

Izdrugog,odnosnoprvogstoljećapr.Kr.poznatesunamulogevećprijespome-nutihrimskih,majkinanjihovudjecu.Onesusvojimodgojemznatnodoprinijeledaimsinoviobnašajutakovisokedržavničkefunkcije98.Samoakojemajkabilasprije-čenateškimrazlozima,odgajateljicusedjetetatražilomeđurodbinomčasnaimenaidostojnaživotakojajeozračjevisokećudorednostiširilanacijelidjetetovživot99inatajnačinjamčilanjegovouspješnointegriranjeurimskodruštvokaoinjegovštocjelovitijirazvojosobnosti.

Roditelji – odgojne instanceTjelesnimiduševnimodgojemdjeceudobadrevnogaRimaravnaju,dakle,ro-

ditelji.Savodgojinaukbijahuunjihovimrukama.Onisuskrbilikakozaduševnitakoizatjelesnirazvojsvojedjece.Pazilisudabuduzdrava,jakaiumna,aliistotakočednaiposlušna;dasevećzaranamoguoslanjatinasebesameteistovremenopoštivatibogoveizakone.“Quocircaoportetbonumcivemlegibusparereetdeosco-lere”–onoštojebilovažnozadobragrađaninajestposlušnostzakonimaištovanje

94 Aldrete,Gregory–Aldrete,Alicia(2012),The long shadow of antiquity: what have the Greeks and Romans done for us?London:Continuum;Mustakallio,Katariina(2005),Hoping for continuity: childhood, education and death in antiquity and the Middle Ages,Rome:Inst.RomanumFinlandiae.

95 Tacit,Razgovorogovornicima(Tac.dial.)28,496 GajMarcijeKoriolan(Gaius Marcius Coriolanus),akonijelegendarnilik,ondajebio

rimskigeneralzakojegsesmatradaježiviou5.st.pr.Kr.ikojinijebiosklondemokrats-kimtendencijamarimskogapuka.Naprotiv,naginjaojeneutemeljenojaproprijacijijavnihdobarazbogčegajeiprotjeranizRima,akadjeojačankrenuonaRim,rimskematrone,međukojimajebilainjegovamajka,molilesugadatonečini.

97 Livije,Od osnutka grada (Liv.auc)II40,5-9.98 Tacit,Razgovorogovornicima(Tac.dial.)28,6.99 Isto,28,5.


186

bogova100.Doduše,odgojjemanjeišaozatimdausavršiiumjetničkioplemeniduh.Ciljmujebiopripravitimladežzapraktičnozvanje,daznagospodariti,upravljatidržavomivoditirat,štovelikirimskipjesniciVergilijeiHoracijeproslavišesvojimdjelima,smatrajućinadasvepoljodjelstvoposebnomstarorimskomvrlinom.

Rimpoznajerazlikuizmeđuodgojamuškeiženskedjece.Dokženskadjecavišeostajukodkućeipodmajčinimvodstvomučesveonoštojevezanouzdomaćin-stvoivođenjekućnihposlova101,sinovipratesvojeočevenanajrazličitijeposlovepačakinatajnesjedniceSenata102,nasvečanostikojimaćeosobnodoprinositisvojimmilozvučnimpjevanjem.Sinovićeseuzočeveuvoditiusveposloveštoihčekajuubudućnosti.Upozorenjamuškogroditelja,aponajvišenjegovosobniprimjerbitćenajjačeodgojnosredstvo103.Služećisejakomstegom,stožerobiteljiprivodiojedjecurimskojkreposti(virtus Romana):neospornomćudoređu,jednostavnosti,muževno-sti,domoljubljuipobožnosti.Naocasegledalokaonasvetinju,aonjejamčiosvo-jimstatusomodgoj,običaje,tradiciju,ćudoređe104.Onjesavjesnoobnašaoodgojnudužnost,štosenebiuvijekmoglorećiizaocauGrčkoj.RazvidnojetoizpojedinihPlutarhovihpoglavljagdjesegovoriovelikojodgojnojskrbiKatonaCenzorapre-masvojemusinu105;skakvomgasuverenošćuuvodiupojedinasaznanja,skojomnježnošćuibojaznošćubdijenadnjegovimodrastanjem(maxima debetur puero re-verentia106)ikolikojetosveskupaznačilozadječjiodgoj!IstuskrbnalazimoikodCiceronakojibdijenadodgojemvlastitogsinaisvojihnećaka107iliAugustainjegoveodgojneprakse108.Njihoviodgojnipostupcioličujunajosnovnijeobilježjerimsketra-dicijenakojesemoženaićiikoddrugihočeva109kojisusvojimodabranimpedagoš-kimpostupcimatkaliivezliumjetničkadjela110savjesnoodgajajućisvojesinove.

Vidjelismoipokazalidaodgojnaskrbnijebilasamodužnostičaststožeraobi-telji,negoiglavnoobilježjecijelihrimskihobiteljikojesubileodanesvojojtradiciji,aučijimjekorijenimastajaomoralniideal.Zatajjeodgojbilobitnoformiranjesa-vjestiodgajanika,kreiranjesustavaćudorednihvrijednosti,stvaranježivotnoga stila,

100Varros.v.patella.101Svetonije,Životi careva(Suet.Aug.)64,2.102AuloGelije,Atičke noći(Gell.Noctes Atticae)I23,4103PlinijeMlađi,Pisma, (Plin.Epist.)VIII14,4-5.104Heichelheim, F.,Yeo,C (2003),A History of the Roman People. Jersey: Prentice

Hall.105Plutarh,KatonStariji,(Plut.Cat.Mai.20).106Premadjetetusemoraodnositisnajvišimpoštovanjem.107Ciceron,Pisma Atiku(Cic.Att.)VIII4,1.108Svetonije,Životi careva(Suet.Aug.)64,5.109Plutarh,Emilije Paulo, (Plut.Aem.)6110Plutarh,KatonStariji,(Plut.Cat.Mai.,20,9.)

187


prihvaćanježrtveiodricanja,bezrezervnopredanjezajedniciiliboljerečenodržavi,štojekrozsvavremenaslovilokaonajvećiodgojniidealtakodazaRimonnikadnijebiodovedenupitanje.Onjemusenijediskutiralonitiraspravljalo,aponajmanjesporilo.Utradiciji,ukolektivnomsjećanju,nemanitinajmanjegtragaalternativnomidealuprotivčegabise trebaloboritikakobisedokazalovlastituvrijednost,kaoštojetobioslučajuGrčkojkadajeuprviplanistupioindividualizam,potrebazavlastitomčašćuislavom,apolissemoraopovućiupozadinu.Danebudemokrivoshvaćeni,nemožeserećidajeslavabilaRimljanimatuđainepoznata.Međutim,onanijeimalaonajindividualnikarakterkakavjeposjedovalauGrčkojtakodajeostalaisključivoufunkcijidobrobitidržave.BezobziraradiliseoherojuHoracijuKoklu,Kamilu,AgripiiliAugustu,uvijekjeriječoljudimakojisuuteškimsitua-cijamaspašavaliugroženudomovinu,drugimriječimadržavu,svojomhrabrošćuimudrošću,nemarećizakoristkojubimogliiztogizvući.“Saluspopulisupremalexesto”–spas,dobrobitnarodanekabudenajvišizakon,rećićeCiceron111i timzapečatitiusvijestiRimljanadadobrodržavemorabitinajvišanormainajvećavri-jednostdjelovanjapastogainajvažnijaindividualnakrepost.

Uzori i idealiRimskisećudoredniodgoj,kaouostalomisličniodgojiuokruženju,zasnivao

naodabiruuzoraiidealakojisuizazivalidivljenjeipoticalinadjelovanje.Međutim,onseuRimuuzimaoiznacionalne povijesti,aneherojskihpjesamakaoštojeslučajkodGrkagdjejeteškobilorazlikovatimaštuodstvarnosti.ZaRimljaninajebilovrlovažnodajenjegovidealpovijesnoutemeljen,dajebiopripadniksvojegnarodaibraniteljsvojedržaveipomogućnosti izdanakvlastiteobitelji.Takouprviplanstupaobiteljskadominantaodgojasnažnoprožetatradicijomobitelji112.

Kodmladogodgajanikanijesesamoočekivalopoštivanjenacionalnetradicije,zajedničkogdobracijelogRima,negoseodnjegatražilodarespektira,cijeniinje-gujetradicijusvojeobitelji.Izpovijestinamjeznanokakosubileponosnepojedinerimskekućeiobitelji,štoseumnogoslučajevaizravnoreflektiralonasamorimskočinovništvokaovrlovažnuokosnicurimskedržave113.Skakvompompomsuseuz

111Ciceron,Zakoni, (Cic.leg.)III8.112Hübner,Sabine(2009),Growing up fatherless in antiquity,Cambridge:Cambridge

Univ.Press.113Johann,Horst-Theodor(1976),ErziehungundBildunginderheidnischenundchrist-

lichenAntike,Darmstadt:Wiss.Buchges.


188

tovodilisprovodigdjesusenosileslikepredaka,aupogrebnimnagovorimaslavilenjihovekreposti,štojekojiputmoglozasjenitiiosobusamogpokojnika114.

Nijeteškopretpostavitikakavjenaodgajanikeondaimaoutjecajtajspomeni“imagines”-slikepredakaštosusenalazileuatrijimapojedinihkućakojesudjecaredovitomotrila,onjimapropitkivala,prinosilaimžrtveionjimasanjarila.Najprijepodsvjesno, aonda svjesnooblikovali su sepremanjimaodređeni idealni tipovi,načiniponašanjaidjelovanja.Onisubiliutjelovljenjeobiteljskihsvojstavaijamstvonjihovaprenošenjakrozpovijest115.

Svakajerimskaobiteljimalanekisvojodnosidržanjepremaživotu.Jednajebilanaglašenoponosna,drugakarakterna,trećastroga,četvrtadruželjubivaitd.,alisvakaježivjelaiumiralazasvojudomovinu116.“Zaštobiseustručavaoostativjerantradicijisvojeobitelji.Našojjekućibilosvojstvenodaseprinosikaoiskupnažrtvaakojedomovinabilauopasnosti…”117.Dokjegrčkiodgojišaozanasljedovanjemsvojihjunakapamakaronibili i legendarni,dotlejerimskinasljedovaokreposniživotvlastitihpredaka.

Selo i seoske vrlineUpočetku jeodgojna skrbbilaprepuštenaobitelji svakogpojedinogdjeteta i

mladića.Nasreću,Rimjeraspolagao,štonijebioslučajnisaSpartomnisAtenom,još jednimposebnim slojem svogapučanstvakoji je uistinumogao jamčiti takavodgoj.Bilisutoratari,seljacikojisubudnopazilinastegu, moral, običaje, pravo, pravičnostsvogapotomstva,anjihoviživotisubilipodređenizahtjevimaipotreba-mavlastitedržavekaonajvećevrijednosti118.Životsetihljudikretaourasponuodsluženjadomovinidoskrbiokovlastitoggospodarstva.Seoskevrlinekojesuišlezadaljnjimrazvojemstarogpoimanjaodgojapodcrtavalesuvrijednostiiopravdanostrada,umjerenosti,odricanja,strogoće.Rimskojedijetečestoslušalosjednestranenaricanjaprotivpokvarenogluksuza,asdrugehvalospjevsamozatajnostiijedno-

114Polibije,Povijest, (Polyb.)VI53-54.115Bodon,Giulio (2009),Heroum imagines: laSaladeiGiganti aPadova:unmonu-

mentodellatradizioneclassicaedellaculturaantiquaria,Venezia:Ist.VenetodiScienze,LettereedArti.

116Cistaro,Maria(2009),Sotto il velo di Pantea: Imagines e Pro imaginibus di Luciano,Messina:Dip.diScienzedell’Antichità.

117Livije,Od osnutka grada (Liv.auc)X28.118Chiai,GianFranko(2012),Athen, Rom, Jerusalem: Normentransfers in der antiken

Welt,Regensburg:Pustet

189


stavnostistarihkonzulaidiktatora,poputCincinata(519.-430.)119,kojijevlastitimrukamaobrađivaozemljuisnjedvaputodlazionaobnašanjedržavničkihfunkcija,odnosnosnjihodlazioupoljaprihvaćajućisetežačkogposla120.

Ustaromrimskomodgojuzatonemaposebnoginsistiranjanaintelektualnom.MladiRimljaninslušaoprednostimainedostacimalijepogavremena,ogodišnjim dobimaionomeštoimpripada,oljudimaiživotinjamaitakobivauvođenuživotnu mudrost.Odvodigasenapoljedabigasepostupnopoučavaloobrađivanjuzemljeiizvodigasenapašnjakedabinaučiouzgajatistokuinjomesekoristiti.Intelektualnoćeseobrazovanjetekkasnijerazvitipodgrčkimutjecajem.Rimskiodgajanikučisamoonoštotrebaznatiiumjetiposjednikzemlje,uprvomredunjenoobrađivanjeištoučinitikakobisemaksimalnoubraloplodovanasvomposjedu.Akosamnijezemljoradnik, trebatćenaučitivoditi iorganizirati radnazemlji,nadziratisluge,ugovaratinajamnine.Umijećeobrađivanjazemljeuistinujesvojstvorimskogobra-zovanja.OtomesupisaliKaton,Varon,Vergilije121.Čakjebiloinekihpretjerivanjau ljekovitost pojedinih proizvoda.U svakom slučaju, rimska agrikultura je za tovrijemeslovilakaonaprednaistogajemoglabitipredmetomodgojaipoučavanjamladihnaraštaja.Takosudjeca uzstalnuprisutnostinazočnostsvojihroditelja,na-ročitoočeva,uzvlastitiangažman,naučilasveonoštoimjebilopotrebnozavođenjegospodarstva,aliizaskrbokovlastitedržavekakouratutakoiumiru122.Riječje,kaoštorekosmo,ospoznajamaivještinamakojesuseodnosilenaobradu zemlje,aliiospoznajamakojesuseticaleorganiziranjaiupravljanja državom,opojedinimzakonimaiborilačkimvještinama.

Naziru se prvi učitelji i prve školeSvremenomjeipakodgojupostalopretijesnouobiteljizatoštosedržavasve

višeorganiziralapajebiloteškoočekivatiodoca,majke,obiteljidaonibudujedininositeljiodgojnogprocesaidasvimesuverenoovladajukakobitoprenosilinasvojmladinaraštaj.Polakoalisigurnonascenudolaziprofesionalniučitelj, iakotekuzačecima.Saširenjemdržavnihovlasti,dakle,tejavnihdužnosti,većinaroditeljamoralajepredatitajposaourukekvalificiranihučitelja.

119LuciusQuinctiusCincinnatusbiojerimskiaristokratidržavnikkojijekaokonzulidiktatorsvojuslužbutakoobnašaodajeunarodupostaouzoromgrađanskogaponašanja.

120Walter,Uwe(2004),Memoria und res publica: zur Geschichtskultur im republikani-schen Rom,FrankfurtamMain:Verl.Antike.

121Fuhrmann,Manfred(1999),Geschichte der römischen Literatur,Stuttgart:Reclam.122Backe-Dahmen,Annika(2008),Die Welt der Kinder in der Antike,MainzamRhein:

vonZabern


190

Latinski,sabinskiietrurskielementi

Odakle su, pak, stariRimljani crpili odgojna i didaktička načela?Odakle suregrutiralisvojeprveučiteljeištosutoonipoučavali?Trebaimatiuvidudakaoštojerimskinarodnastajaoodrazličitihsastavina,takojebiloisnjegovomkulturom.Kadjeupitanjuformiranjerimskogaetnosa,većsuodpočetkanazočnatrielemen-ta:latinski,sabinskiietrurski123.Sobziromna“nastavnesadržaje”kojisuseposre-dovaliutovrijeme,udobaNumePompilija(753.-673.)124,kodLivija(59.-17.)125nijevelikooduševljenje.Onotimsadržajimakažesljedeće:“disciplinatetricaactristisveterumSabinorum–quogenerenullumquondamincorruptiusfuit”126,odvratanijadannaukstarihSabinjana,odčeganijebiloništauprošlostipokvarenije.Tojepo-maloizdvojenoinegativnogledanjenanaslijeđe.Poznatoje,naime,dasuEtruščaniiSabinjaniposjedovalidrevnukulturuodaklesuRimljaninavelikocrplizasebeonoštosusmatralivažnimikorisnim127.

NadrugommjestuLivijespominjenekudječačkuškoluuetrurskomgraduFale-rijiuvrijemeKamila,odnosnouTuskulu,kojajemoralapostojatiuistovrijeme128.Posvemusudeći,onesusenašleneštokasnijeuRimukaojednajedinstvenacjelina.Oprvojpravojškolipišeistipisacu3.knjizisvogadjelaupoglavlju44.:“Ibinamqueintabernislitterarumludierant”–tu,naime,udaščari,bilajeprvaosnovnaškola.NjujepohađalaiglasovitaVirginijakojuLivijespominjeusvomtekstu.RiječjeoRimuizgodine449.pr.Kr.IztogabisedalozaključitidasukodRimljanaveću5.stoljećupr.Kr.postojaleškolezapunodjece.Neradise,dakle,onekomindividual-nompoučavanju,negopoučavanjugrupe,skupineilivišenjih.

123Haynes,Sybille(2000),Etruscan civilization: a cultural history,LosAngeles:J.PaulGettyMuseum;Spivey,NigelJonathan–Stoddart,Simon(1990),Etruscan Italy,London:Batsford;Nicosia,Alessandro(2009),I Sabini, popolo d’Italia: dalla storia al mito,Roma:Gangemi.

124NumaPompilije(Numa Pompilius) vladaojeod715.do673.Premalegendijebiodrugirimskikralj,nasljedniksamogaRomula.Bio jesabinskogaporijeklapamusekaotakvompripisujumnogevažnerimskevjerskeipolitičkeinstitucije.

125TitLivije(Titus Livius)jebiorimskipovjesničarkojijestjecaosvojaznanjaurodnomgraduPataviju,sadašnjojPadovi,nadasveonakojasetičufilozofijeigovorništvadokjedru-gaprikupljaoucentruImperija,Rimu.BiojeiučiteljkasnijegcaraKlaudijakojijeuvelikepomagaonjegovu spisateljskudjelatnost.Livija se smatraprvim rimskimpovjesničaromkojijepisaoopovijestiadanijeimaopolitičkogaiskustva.

126Livije,Od osnutka grada (Liv.auc)I,18.127Nicosia, Alessandro (2009), Sabini, popolo d’Italia: dalla storia al mito, Roma:

Gangemi;Frank,Claus-Günter–Frank,Ursula,(2003),Rom – Latium: Bolsena-See - Sabi-ner Berge - Albaner Berge,München:Bergverl.Rother.

128Livije,Od osnutka grada (Liv.auc)V,27.

191


Litterator/ludimagister

Štosepaktičeučitelja,premaistomsvjedočanstvujemogućezaključiti,dasuoniitalskogaporijekla,tj.dasubiliLatini,SabiniiEtruščani,aRimljanisudonjihdošli,najvjerojatnije,ratnimosvajanjempaje,baremzapočetak,posvemusudeći,riječorobovima.Zato jebavljenjeučiteljskimposlomzadrevnogRimljaninabiopomalonečastanposao,βαναυσία (banausía)129kakosugazvaliGrci,nedostojanrimskoggrađaninaivojnika.Rimskiduhjeteškopristajaoupočetkuuznaukpaimitavrstaprofesijenebibašpriličila.TajitakavpočetniučiteljštosugaGrcizvaliγραμματιστής(grammatistés),aRimljanilitterator(slovar,kojijeučenikepoučavaoslova),ililudi magister,razlikovaoseodonogaupoznijojdobikojisezvaogram-maticus.

Rimskidječakučiumijećačitanjaipisanjailiuvlastitojobiteljiakojeonazatoosposobljenaiimavremenailikodprivatnihučiteljakojiotvarajusvoje“radionice”potrgovimaiulicamakojesupomnogočemusličiledrugimobrtničkimradionica-ma130.TenovemajstoreodzanataRimljanisuprozvali,“ludi magister”131“odnosno“litterator”132,aovisusvojeučenikesvedokjeposaobioisplativpoučavaliučitanju,pisanjuiračunanju.

Ludus,latinskiznačiigra,slobodnaaktivnost,kojusuRimljanijakorazlikovaliodonemanualne.Premaantičkomshvaćanjumanualniradpodkojimserazumi-jevalofizičkinapor iznužde, radiokolnosti,nečijeprisile,prvenstveno jepripisi-vanrobovima.Razlikovaoseodtjelesneiduševnedjelatnostikaoštosuatletika,igre,natjecanja,lov,prijateljskadruženja,anadasvečitanjeiugodnirazgovor,štojebilosvojstvoslobodnihljudi133.PosljednjesuRimljanizvali“otia”,dokolica,(aGrciσχολή-skholé),zarazlikuodnegotia–ekonomsko,profesionalnoisličnozalaganje.Otiasuspadalaupodručjabesplatnogatakodasezanjihnijemogladobitinikakvanadoknada134.Moglobisezapravokazatidajeriječojednojvrstiaktivnostislobod-nogvremena.

Tajeaktivnostusklopukasnijegrimskogobrazovnogsustavalagano,razigrano,pripremalaterenza“humaniora, liberalia studia”135.Otudaješkolskiučitelj(magi-

129Neuglednozanimanje,zanatkojegsenijepoštivalo.130Zanzarri,R.,Romana scuola,u:EPV,10128-10131.131Zanzarri,R.,Ludi magister,u:EPIV,7109.132Falanga,M.,Ludus litterarius (o litterarum),u:EPIV,7111-7117.133Laeng,M.,Ludico,u:EPIV,7109-7110.134Isto.135 Studia humaniora ili Studia humanitatis je latinski naziv za sveukupnost

humanističkogaobrazovnogaprograma.Zasnivasenapoznavanjugrčkeirimskeantikepričemujepoznavanjeantičkoggrčkog,odnosnolatinskogpreduvjet.Studia liberaliapakje


192

ster)nazivan“ludimagister”136.Idanassedržidasuprvioblicidjetinjeaktivnostiludički, tj. obavljaju se spontano, zbogzadovoljstva, ane zato što sunaređeni ilizapovjeđeni. Pa i najkreativnije djelatnosti odrasla čovjeka potječu zapravo iz tesfere.Odrasliječovjekusvojimkreacijamaiinovacijama“homoludens”137.Njegoviveomaozbiljniposlovikaoštosuznanostiumjetnostinterpretirajusekao“ozbiljnaigra”akoseobavljajuizžaraizadovoljstva138.Kolikojetajškolskikoncept,kojivučekorijeneizstarogaRima,zaokupljaopedagoškeumovekrozpovijest,razvidnojeiizstavaJanaKomenskog,vrsnogdidaktičaraiz17.stoljeća,kojiusuvremenomškol-stvuvidimjestaza“scholaludus”,naročitokadasuupitanjudječjivrtićiiosnovneškole.Onsavjetujedaseunutarodgojno-obrazovnogsustavastvorivišemjestazaspontanuradoznalost,istraživačkuželju,igru,slavljaiosobneaktivnostištosusve,upunoslučajeva,obilježjarimskoga“ludus”139.

Ludi magister, litterator, ili jednostavno magister bio je,dakle, rimskiosnov-noškolskiučiteljgovorećidanašnjimrječnikom.Gledajućisetimološkestrane,“li-tterator”dolaziod“litterae”,štoznačipismo,slova,slovaabecedekojaje“littera-tor”(slovar,učitelj)kaoprvisadržajpoučnogdjelovanjamoraoposredovatisvojimučenicima140.Litterator je,dakle,biosinonimza ludi magister141.Osnovnoškolskiučiteljzvaosei“magisterprimus”.Nesmijegasemiješatis“litteratus”kojiozna-čavanaobraženačovjeka,erudita142.Dužnostmujebilaograničenanaprvegodine

druginazivzaseptem artes liberales,tj.sedamslobodnihumijeća,odnosnoantičkikanonznanjakojimjebionamijenjensvakomslobodnomčovjeku,akasnijećeseprofiliratiutzv.trivium(gramatika,retorika,dijalektika)iquadrivium(aritmetika,geometrija,glazba,as-tronomija).

136Robinson,E.R.,The Roman School-Teacher and his Reward,u:ClassicalWeekly1921.

137Marthaler,Roland(2011),Homo ludens: Eine Studie zur Veredelung des Homo sa-piens,Bern:Stämpfli;HuizingaJohan(2009),Homo ludens: Vom Ursprung der Kultur im Spiel,Reinbek:RowohltVerlag

138DellaCorte,M.,Scuole e maestri in Pompei antica,u:StudiRomani1959.139Bellerate,B.,Comenio (Comenius, Komenský) Jan Amos,u:EPII,2800-2811.140Marrou,H.I.,nav. dj.141Isto.142Tijekom prvog stoljeća prije Krista zahvaljujući djelima Varona, Kornelija Nepota i

nekih drugih, nastojalo se specificirati didaktičku terminologiju. Tako je došlo do razlikova-nja između “litteratio” i “litterator” (osnovna pouka i osnovnoškolski učitelj) te “litteratura” i “litteratus” što bi se moglo poistovjetiti sa “gramatika” i “gramatičar”. Međutim ta se distinkcija nije nikada definitivno nametnula. Otuda i određena nejasnoća kada je u pitanju termin “litterator”. U grčkoj didaktičkoj terminologiji najbliži mu je pojam γραματιστής (grammatistés), gramatist od koga je litterator preuzeo didaktičke ciljeve pa i same disci-plinske mjere. Najnovija istraživanja su ozbiljno dovela u sumnju da je “litterator” bio vrlo raširen pojam te općenito upotrebljavan u latinskom svijetu kako bi se razlikovalo osnov-noškolskog učitelja od gramatičara.

193


školovanja.Nakonštosunaučilinajosnovnijestvari,učenicisuodnjegaprelaziliuškolukojujevodiogrammaticus,gramatičar.Radosnovnoškolskogučiteljamnoginisuposebnocijenili,dapače,kaoštorekosmo,nekisugačakipreziralismatrajućiganedostojnimozbiljnačovjeka143.Zatuslikusučestoputabilikriviisamiučiteljizbogsvoganedostatnogznanjailinedoličnaponašanja.Državauopćenijesmatralapotrebnimfinanciratiučiteljezanjihovposao.

Učiteljježiviounezavidnompoložajuiprostoruboravećicijelidaniobavljajućisvojposaoudaščarama(tabernae),ložama(pergulae),odnosnopodtrijemovima,boljerečeno,uprostorijamakojesubileizloženenavalisvjetine.“Nastava“seodrža-valastojećiusredhalabukete,akosuučiteljibilirobovi,moralisupredatigospodarusavdnevniutržak,aakosubilislobodni,trebalisusezadovoljitisjakomršavomplaćomkojasetuitamomalopoboljšavaladarovimaštosuihučeniciupojedinimzgodamadonosili svojimučiteljima.Primjerice naQuinquatrus, najvećiMinervinblagdan,kadabidječacidavaliučiteljutzv.MinervaliliMinervale munus.Magistribi bili darivani i prigodomSaturnalia (sportula Saturnalicia) ili na novu godinu(strenua calendaria)teiprigodomneznatnijihblagdanakaona“caracognatio”(22.veljače)iseptimontium144.Katkadbisesučiteljemsklapaougovorzacijelugodinu.Tada bimu se naukovina isplaćivala na koncu starorimske godine, tj. umjesecuožujku145.Bilojeslučajevadaseučiteljevgodišnjihonorarprepuštaodarežljivostiinaklonostiroditeljanjegovihučenika146.

Tosveskupanijemogloznatnopoboljšatikukavnomaterijalnostanjeosnovnoš-kolskihučitelja.Neštojeboljabilaplaćagramatika,aponajboljaretora.Nadmetanjemeđuučiteljimatenjihovsvevećibrojumanjivaojenjihovuvrijednostzbogčegabiučiteljiprimaliinepotpunuplaćukojusumoralisudskiutjerivati.Odprvogstoljećapanadaljesituacijaseznatnopromijenila.Odtadaučiteljipoučenikumjesečnodo-bivajuodređenukoličinunovca.Dioklecijanovediktiz301.definitivnojeurediotopodručjetakodajesvakiučenikmoraoplaćatisvomeučitelju50denaramjesečno147.

143Falanga,M.,nav. dj.144Tertulijan,O idolopoklonstvu, (Tert.idol.)10:„(Ludimagistrisnecesseest)sollem-

niafestaqueeorundem(deorum)observare,utquibusvectigaliasuasuppetant./.../IpsumprimamnovidiscipulistipemMinervaeethonorietnominiconsecrant/.../etiamstrenuaecaptandaeetseptimontiumetbrumaeetcaraecognationishonorariaexigendaomnia.“

145Makrobije,Saturnalije(Macrob.S.,)I.,12,7:„Hocmensemercedesexsolvebantmag-istris,quaecompletusannusdeberifecit.“

146Svetonije,Gramatičari (Suet.gramm.)7:„M.AntoniusGnipho/.../fuissedicitur/.../comifaciliquenatura,necunquamdemercedibuspactus,eoquepluraexliberalitatediscen-tiumconsecutus.“

147Falanga,Mario(1979),La scuola elementare nell’antica Roma,Bari:EcuenicaEdi-trice.


194

Zanovackojegjedobivaoodroditelja,učiteljbiplaćaonajamzaprostor,svojeizdr-žavanjeteeventualnopokoje“didaktičkosredstvo”.

Rimskiosnovnoškolskiučiteljiiztogavremenanisuraspolagalinekomkritičkomučiteljskomsviješćunitisuposjedovalizavidnumetodičkuikulturnuspremu148.Uztonepostojedržavneinicijativekojebiišlezastvaranjemopćevažećegobrazovnogplanaiprogramakojibiseprovodionapodručjucijelogimperijainaosnovikojegbisepripremaloisameučiteljezatajvažanzadatak.Nijeseposebnobrinuloniokvalitetiškolskihprostora.Rimskiškolskisustav,onajnajnižerazine,biojezapravomonopolslobodneinicijativepaakosehoćeipukeimprovizacije149.

Luduslitterarius(litterarum)

Još je jedan termin s togapodručja zanimljiv, ludus litterarius ili litterarum.Riječ je o prvom stupnju rimskog školskog sustava, odnosno osnovnoj školi kaoustanovi.Ludus litterariusoznačavadjelatnost poučavanjaiučenjaprvihslova,„li-tterae”,zvanei„litteraeserviles”,čimesusvimoraliovladatizarazlikuod“litteraeliberales”,štoseodnosilonaonekojisuimalivišistupanjobrazovanja150.

Svedo4.stoljećaRimljanisvojuosnovnuškoluzovu“luduslitterarius”kojaje,kaoštorekoh,bilaprvistupanjlatinskogškolskogsustavaizakojegjepotomslijedio“grammaticus” inakoncu“rhetor”151.Sobziromna rimski školski sustavApulej(Apuleius) (125.-180.)152 kaže da “prima cathedra litteratoris ruditatemeximit, se-cundagrammaticidoctrinainstruit,tertiarhetoriseloquentiaarmat(prvaslovarovakatedraotklanjaneukost,drugagramatičarova(katedra)poučavanauk,trećagovor-nikova(katedra)oboružavagovorničkomvještinom)153.

Većnegdjeu5. st.pr.Kr.,kaoštosmogorespomenuli,postojeuRimuprvenaznakeosnovne škole–ludus litterarius.TakouTuscolu,današnjiFrascati,uFa-leriuiusamomRimupodtrjemovimarimskogForuma(Forum Romanum).Nakon3.stoljećaonajeznatnoorganiziranija,sređenijaikapilarnoraspoređenapocijelojRimskojRepublici154.

148Isto.149Isto.150Falanga,M.,nav. dj.151Carcopino,J.,nav. dj.152U literaturi poznat i pod imenomLucijeApulej (LuciusApuleius), bio je latinski

proznipisackojijeučioPlatonovufilozofijuuAteni,alijeproputovaoiItalijuodnosnoMaluAzijutejeboravioiuEgiptubavećisemeđuinimiistraživanjemkultnihmisterija.

153Carcopino,J.,nav. dj.154Mommsen-Marquardt, Les enfants et leur éducation,u:ManueldesAntiguitésRo-

maines,Pariz1877-1919,sv.XIV,str.96-115.

195


Primalitterarumelementa

Kojijesustavvrijediouprvojrimskojškoli,kojisusesadržajinudiliučenicima,kojisubiliprvirimskiškolski“predmeti”?Prijesvega,znanojedasukodstarihRimljanaučenicikretaliuškolukadbiimali7godina.“Predmeti”subiliotprilikeistikaoioniuGrkauznekemalerazlikekojebitrebalopripisatirazličitostićudidvajunaroda.Riječjezapravooτά γράμματα(tá grámmata)ililatinski:“primalitte-rarumelementa”ili“rudimenta”kakotokažeHoracije(65.-8.)155usvojojI. Satiri156,asastojalaseodčitanja, pisanjairačunanja.Pisalosepovoštanojpločiciuzpomoć“stilusa”,posebnonačinjenepisaljke,odaklekasnijeiupotrebaistogpojmazaozna-čavanjeslogailinačinapisanja.

PriračunanjususestariRimljanikoristiliistimsredstvimakaodrugistarina-rodi:nižeračunskeoperacijeizvodilisuuzpomoćprstiju,azavećesusekoristilitablicomskamenčićima(calculi)kojesuzvaliabakus.Rimljanisudrukčijeračunalinegoštotomidanasčinimo.Njihovsebrojčanisustavrazlikovaoodnašega.Oniimajuteknekolikoznamenkizabrojeveatosu:I(1),V(5),X(10),L(50),C(100),D(500),M(1000).Dodrugihbrojevasedolazilotakodaimseovdjenaznačenesim-boledodavaloilioduzimaloTakonpr.2jeII,3jeIII,4jeIVštoznači5-1,9jeIX,aznači10-1itd.Znasedogoditidajezatorimskabrojkasobziromnaznamenkevi-šestrukovećanegoarapska,primjerice88rimskijeLXXXVIII,šestznamenkivišenegoliuarapskojinačici.No,možebitiiobratnoaliumanjemomjeru,npr.arapski1010rimskijeMX.Rimskoračunanjejeotežavaloitoštonisuimaliništice.

Nakonprvihpočetaka,asobziromnačitanjeipisanje(učenjeslova,slogova,riječi,spajanjavišeriječi,rečeničnekonstrukcije…),uslijedilesuobilnevježbeuči-tanju,govorenjuupero(tzv.dictata magistri),učenjunapametireproduciranjutakonaučenogili“recitatio”.DužnostjeučenikabiladanaučenaizustZakonik dvanaest ploča157,kaoštonamsvjedočiCiceronusvomdjelu„Ozakonima“(“De legibus”)158.Zakoni subili zapravo sastavljeni jednostavnim, formulaičnim izrazom te subili

155KvintHoracijeFlak(QuintusHoratiusFlaccus)biojevodećirimskipjesniklirikuvrijemecaraAugusta.ZanjegoveOdeKvintilijanćetvrditidajetojedinalatinskalirikavrijednačitanja.

156Saturae iliSermonessuskupkritičkihišaljivihpjesamaštoihjenapisaoHoracije.Onepretresaju ljudsku sreću temogućnostknjiževneperfekcije.PrviodnjihpredstavljaHoracijevoprvoobjavljenodjelokrozkojeseonodmahsmjestiomeđunajvećepjesničketalentesvogavremena.

157Leges duodecim tabularumjecrnonabijelonapisanakodifikacijarimskoggrađanskogprava.Sadržavaojepravilaoprivatnom,javnomparbenom,kaznenomisakralnompravu.OstaojenasnazisvedoJustinijanovekodifikacije.

158Ciceron,Zakoni (Cic.leg.)II,23:„Discebamusenimpueriduodecimutcarmennec-essarium,quasiamnemodiscit.“


196

skupnajvažnijihspoznajaiinformacijaskojimasudjecatrebalabitiupoznata,kaošto jekasnije,primjerice,biokatekizamukršćanstvu.Navelikosekoristio takavoblik kao oblik komuniciranja sadržaja u sklopu čitanja i vježbanja, tako da se ikasnijeuvelikeslužilosličnimoblicimakojisunudiliknjiževnisadržajzapočetnuškolu.Moždaizatoštonapočetkujošnijebiloadekvatnogizričajakojibisemoglokoristitiutusvrhu159.Horacijejebiouvjerendastihsvojimskladomrazvijadječ-jupamet takoda suonaosimZakonikaučila naizust i druge stihove, primjericesalijskih pjesama (carmina Saliaria)160, glasovitih pogrebnih besjeda (laudationes funebres)161,kazivanjanaricaljki,odnosnotužaljkizvane“neniae”,kojesuRimljanivoljeliipoštivalijersusvjedočilionjihovompatriotizmu.Unjimasuseopjevaladjelaslavnihpradjedova,ausvijestsusemlađegnaraštajaucjepljivalauzpratnjufruleizavrijemesprovoda,javnihsvetkovinaidrugihzajedničkihsusreta162.

TapraksaupućujenaveomavažanpedagoškielementštosugaRimljanijakopromicaliusklopuodgoja i toodmalihnogu–naime,dasenavrijemepočnesformiranjemvojnogigrađanskogmentaliteta,daseu„učenicima“razbudižarzajunaštvomirodoljubljem.Tomesudoprinosiliirazgovorištosusednevnovodiliusvezidogađanjanaforumu,odnosnobojnompolju.Osličnimtemama–“declaro-rumvirorumlaudibus”,opohvalamaslavnimmuževima–razgovaraloseiuvrijemeručka.Uprilogsutomeišleidomaćesvečanostizavrijemekojihsuseukućnimatrijimaovjenčavaleslikepradjedova.Dijete,odgajanik,trebaojebitizarananadah-njivančuvstvombudućeggrađanskogzvanja.

“Nastavnisadržaji”bilisukodRimljanaufunkcijimoralnogaodgoja,stege idiscipline.Djecasusepriučavalapobožnosti,poslušnosti,sramežljivosti,čednosti(pudor ac modestia).Dubokosupoštivalastarijeosobetesuujavnostiuvijekbiliogrnuti togompraetekstomobrubljenomgrimizomkoju suzajednos“bulom”navratunosiladopunoljetnosti163.Općenito,uljudnostiskromnostbilesunavelikomglasu,aposebnosuihnadziralemajkedoksuprisustvovaleozbiljnimimanjeozbilj-nimzadacimasvojedjece.

SkrbokoćudorednogodgojauvjetovaojekodRimljanaistroginadzorodabirarobovakojisuslužiliupojedinimrimskimkućama,kakonjihovoneprimjerenopo-našanjenebiutjecalonaodgojmladognaraštaja,odnosno,relativnokasnimusvaja-

159Horacije,Pisma (Hor.Epist.)II,1,126:“Ostenerumpueribalbumquepoetafigurat.”160Riječjeofragmentunapisanunastarodrevnomlatinskomjezikukojegasurecitirali

svećeniciSaliidoksuizvodilivjerskeobrede.161Ovdje je govor o svojevrsnim pohvalama što su ih izgovarali stari Rimljani pri

sjećanjunaslavnupreminuluosobuprigodomsamogaukopa.162MarkoTerencijeVaron,O rodu rimskog naroda (De gente populi Romani):“Cane-

bantpuerimodesticarminaantiqua.“163Ciceron,Za Celija (Cic.Cael.)5,11:„brachiumtogacohibere“.

197


njemgrčkeprakse,izbogtogaštobibirob(custos, comes, paedagogus)pratiodijeteizanjegabioodgovoran,a to jebilaprilika izanečasnaponašanja.OpćenitosustariRimljanizaziraliodtogadaodgojsvogapotomstvapripusterobovima.TakojemalomHoracijunjegovotacbio„kustos“kojigajepratiodoučitelja164,odnosno,uslučajupotrebe,odgojsudjeceradijeprepuštalinekojstarijojrođakinji165.

Začetci ludus grammaticiUnajranijevrijemerimskogodgojaiobrazovanjanemastriktnedistinkcijeiz-

među“osnovne”i“srednje”škole,izmeđuonogaštosuRimljaninazivaliludus li-tterarum i ludusgramaticus.Ovaj posljednji stupanj u to će vrijeme tek stjecatisvojeprveobriseinaznake,aznatnoćesekasnijerazvitikadRimbudepodvelikimutjecajemgrčkekultureicivilizacije.Paipak,većsezaranaustaromRimu,posred-stvomLivijaAndronika(280./260.-200.)166,GrkaizTarenta,kojijenalatinskipre-veoHomerovu„Odiseju“,počelopolaganobavitiiknjiževnošću,onimnaime,štoćeudaljnjemrazvojurimskogškolstva,kadasebudeosnovnaškola,luduslitterarum,više razlikovalaoddrugogstupnja, ludusgrammatici.Andronik je,kaonajstarijipredstavnikrimskeknjiževnepjesme,kojaje,kaoštojepoznato,nastalanasljedo-vanjemgrčkedrame,biopisacprvoglatinskogaškolskogatekstakojeganalazimovećuzavoduliteratoraSpurijaKarvilija(Spurius Carvilius)167,kojiježivioizmeđuI.iII.punskogratatejeuRimusloviokaoutemeljiteljprvesustavneškole(ludus litterarius)uzneštoširiopseggradivaineštodotjeranijemetodičkepostupke.

Prverimskegramatičkeškole,osimAndronikoveOdiseje,poznajuinekedrugetekstovemitološkeodnosnopovijesnenaravikojisuomogućilijošširunaobrazbu.Svremenomseusavršavalaimetodaučiteljevadiktatakojegajeučenikčitao,učionapamet,ponavljao168.Svesevišenastojalookopravilnogizgovaranjariječi,širilase“recitatio”iučenjenapametpoetskihulomakasćudorednimsadržajemteseuztopočelozahtijevatiiznanjespodručjamitologije,odnosnopovijesti.Ovestruke,za-jednosračunanjem,sačinjavalesu“nastavnesadržaje”starorimskogobrazovanja.

164Horacije,Satire (Hor.sat.)1.6.;81,1.165Tacit,Razgovorogovornicima(Tac.dial.)28.166On je bio dramatist i epski pjesnik arhajskoga latinskoga perioda.Krenuo je kao

odgajateljuslužbiaristokratskeobiteljitakoštojesgrčkogprevodionalatinskipojedinaknjiževnadjela.Tasudjelaslužilakaoobrazovna,odnosnoodgojnasredstvauškolikojujeonosnovao.

167Plutarh,Rimska pitanja (Plut.qu. R.),59.168Horacije,Pisma (Hor.epist.)I,18,13:“Utpuerumsaevocredasdictatamagistrored-

dere”.


198

ZanimljivojeprimijetitidasusevećtadauRimuprakticirališkolski praznicikojisuobuhvaćaličak4ljetnamjeseca(srpanj,kolovoz,rujan,listopad)takodajenastava zapravo trajala samo8mjeseci.To je odraz rimskogpraktičnogpristupaškoli.Oninisuhtjeliopteretitidijete,aliimjeinjihovoslobodnovrijemeljetidobrodošlozadrugeposloveizanimanjanjihovamladognaraštaja169.

Tjelesni odgojUzintelektualniodgoj,Rimljaninujevrlovažanbioionajtjelesni.Koddjeceje

onbioiniciranpojedinimigrama:jahanjenatrstici(equitare in arundine longa)170,igranjesobručom(graecus trochus),igraorasima,igrasaštakama,skakanjeprekoleđadrugogaitd.171.Snapredovanjemdobidjeteta,mijenjalesuseivježbe.Upočet-kujeriječsamoovojničkimvježbama:trčanjeiutrkivanjekolima,bacanjekoplja,jahanje,dvobojpodpotpunimoružjem,šakanjenastarilatinskinačin,lov,plivanje.Kasnijesumladićipočelioponašatiigladijatorskeborbe,odnosnobavitiseatleti-kom,alinetolikougrčkomstilu,kolikoonomrimskom.Tjelesnevježbeiigrave-ćinomsusedogađalenavojničkompolju(campus Martius)predmnoštvomnarodakojijeodobravaoilineuspjeheilineuspjehepojedinihmladića.NarijeciTiberupakpostojalasukupalištazamladežukojaoninisu,kaoštojebioslučajkodSpartanaca,ulazilioznojeniipremoreni172.

Daljnje obrazovanjeDovršivšipočetnuformaciju,rimskijemladićurepublikanskovrijemerelativ-

nodobroteorijskiobrazovanteipodvidompraktičnihvježbidostauigran.Daljnjenjegovoobrazovanjedogađasenaforumu,usenatu,nabojnom polju.Ušavšiudobzrelosti,Rimljaninskidapraetekstu,togukojajebilaznakdječaštva,ioblačitoguvirilisilipura,nakončegasemladićupisivaou“libriiuniorum”tepraćendrugovi-

169Konrad,Franz-Micahel(2012),Geschichte der Schule: von der Antike bis zur Gegen-wart,München:Beck;Walter,Uwe(2004),Die Antike,Freising:Stark.

170Horacije,Satire (Hor.sat.)II.3,248.171Plaut,Magarci (PlautAsin.)692.s.172Vegecije,Sažet prikaz vojne vještine, (Veg.mil.) I,3: „Sudoremcursuet campes-

triexercitiocollectumnandoiuventusabluebatinTiberi”I,10:„IdeoqueRomaniveteres,quostotbellaadomnemreimilitariserudiverantartem,campumMartiumvicinumTiberidelegerunt,inquoiuventuspostexercitiumarmorumsudorempulveremquedilueretaclas-situdinemcursusnatandilaboredeponeret.

199


maodlazioprinijetižrtvubogovimanaKapitolu.NeštosličnokaoštosuefebiradiliuGrčkoj173.

Mladaseosobasadaposvećujejavnom životukojijekonačniciljnjegovacjelo-vitogobrazovanja.Stupauvojskuivježba.Naravno,nedostajumuvojničkoznanjeivještinaudržavničkimposlovima.Kakodoćidotoga?Odsadježivotnjegovapo-najboljaškola.Sudjelujućiuvojničkimpothvatimaodnajjednostavnijegćevojnikadoprijetidozapovjednika,časnika.Naviknuvšiseslušati,naučitćeizapovijedati.Prisustvujući na senatskim sjednicama i pučkim sastancima, dozrijevat će za ru-kovođenjejavnimposlovima.Naćićesvogučiteljaukakvomuzornomdržavnikuskojimćeseredovitodružiti.Pronaćićesiipravnikaodimenaiugledauzkojegaćeučitizakonitostiipraksuprava.Snjimćepohađatipolitičkeskupštineisudskerasprave174.

Prvenaznakegovorništva

KrozpraksujemladiRimljaninpostaodostavještdasamrukovodijavnim po-slovima idagovori inastupauskupštinama.NaravRimljana ipolitičkidogađajiomogućilisustvaranjekrepke,jedre,iakokojiputimalonezgrapne,rječitostiigo-vornikakojisusenjomeslužilikaosvojimnajvažnijimoružjem.TakvisubilistariBrut175,ValerijePoplikola176,Klaudije(10.-54.)177,Flaminije178,Kornelije179itd.Prak-tični značaj rimskoga naroda nije omogućavaouspongovorništvu do umjetnosti.Važnojebilodokazatiiuvjeriti,amanjestvoritiumjetničkidojam.Glavnipredstav-

173Christes,Johannes(1997),JugendundBildungimantikenRom:zuGrundlagenrö-mischenLebens,Bamberg:Buchner.;ChristesJohannes(2006),HandbuchderErziehungundBildunginderAntike,Darmstadt:Wiss.Buchges.

174Karras,Margret(1981),KindheitundJugendinderAntike:eineBibliographie,Bonn:HabeltinKomm.

175MarkoJunijeBrut(MarcusJuniusBrutus)biojetribunuRimskojRepublici.NakonSulinesmrtibiojeprebačenzazapovjednikavojnihsnagauCisalpinu.Cicerongajesma-traoosobomkojajeimalavelikaznanjaikrasnevještinenapodručjujavnogiprivatnogaprava.

176PublijeValerijePoplikola(PubliusValeriusPoplicola)čijinadimakznači„narodniprijatelj”umroje503.Onjebiojedanodčetiririmskaaristokrata,aradiojenazabacivanjumonarhijepostavšitakorimskimkonzulomisvojevrsnimzačetnikomRimskeRepublike

177TiberijeKlaudije(TiberiusClaudiusCaesarAugustus)biojerimskimcaremod41-45.tečlanomJulio-klaudijevskedinastije.Sposobaniučinkovitadministrator,ambicioznigraditelj koji je dao sagraditimnoge nove ceste, akvadukte i kanale uCarstvu.Osobnozainteresiranzazakon,predsjedaojejavnimparnicamapričemuseznalodnevnoizrećinadesetkepresuda.

178GajFlaminije(GaiusFlaminius)jebiorimskikonzul.179KornelijecenturionbiojeprvipoganinkojisepremaDjelima Apostolskimobrationa

kršćanstvo.


200

niktogaitakvoggovorništvabiojecenzorKaton,zastupnikrimskerječitostilišenetuđegautjecaja,uzorgovornikakojegsepredstavljalokao“oratorestvirbonusdi-cendiperitus”,govornikkaodobarčovjekistručnjakugovorenju.“Laudationesfu-nebres”,kaoposebnavrstarimskogbesjedništva,bilesuidealnaprilikazavježbanjeipokazivanjegovorničkogznanja.Njihovačuvstvenainaglašenorodoljubnastranaomogućavalajerazvojznatnointegralnijeličnosti.UkasnijemičistosudbenomipolitičkomgovorništvuRimljaniće,“natirebusagendis”,pokazativelikuvještinuusredpolitičkihigrađanskihborbi.Svejetobilaidealnateistovremenopraktičnaprilikazarimskogmladićadarazvijasvojtalentgovornikaipravnika,drugimrije-čima,javneosobe180.

ZaključakCiljovogaistraživanjabiojepokazatiautohtonoststarorimskogaodgojapremda

jeunjegovuneposrednomokruženju,Grčkoj,svelikimpotencijalompostojaloneštoštojeimalosvojupedagoškuspecifičnostkojaćeseznatnovišereflektiratiudrugojfazi rimskogaodgoja.Ovompotonjomovdjesenamjernonijebaviloupravozatodabiseostaloštovjernijimzadanomciljuizkojegajeondanastaoinaslovovogarada,apritomodmakloodudomaćenogiuobičajenogpromišljanjastarorimskogaodgojakakounastakoiusvjetskojpedagoškojliteraturi.Štojepritomistraživanjepokazalo?To,naime,daseusuvremenimpedagoškimistraživanjimauglavnomnegovori o starorimskom odgoju kao zasebnom, posebnom, specifičnom pa stoga iautohtonom,odnosnodaseonjemu,štopokazujeiovajrad,možeitrebagovoritikaoautohtonom,ada seodmah inužnonekrećeodgrčkogutjecaja,kakoonogspartanskoga tako i atenskoga. Što, a na osnovi ovoga istraživanja, karakteriziraautohtonistarorimskiodgoj,ačegapaknemauonomstarogrčkomilibaremnemautojmjeri?Prvo,dajekodRimljanakao„odgojnicilj“biloosiguravanjefunkcio-niranjedržave,anepojedincašto jedodušepostojalo ikodspartanskogaodgoja,alinenatakavnačinineutomobliku.Naime,Rimjeosmislioiinstaliraosvojespecifičneodgojno-obrazovnestrukturekojesutoomogućavaleiukojejeugrađenutjecajrimskogasvijetaobičajatj.tradicije,odnosnoutjecaj„odgojnogapostupka“na„odgojnesadržaje“.Tomesubilepodređene iu tomsusmjerudjelovale ivrlospecifičnerimske„odgojneinstance“poput„paterfamilias“i„materfamilias“štoususjedstvu,Grčkoj,nepostoji.Utomsuseduhukoristiliideali,uzoriuprisutnjenikrozratneodnosnoratarskevrlineivještine,cjelokupnisklopfunkcioniranjarimske

180Wooten,Cecil(2001),The orator in action and theory in Greece and Rome,Leiden:Brill;Cicero,MarcusTullius(2006),Political speeches,Oxford:OxfordUniv.Press.

201


obitelji.Natojdobroosmišljenojidobrokorištenojosnovipotomniču,rastuiširesenajprijeniže„odgojneustanove“kaoštosu:„litterator/ludimagister“usuvreme-nompedagoškomizričaju–osnovnoškolskiučitelj,„luduslitterarius(litterarum)“–osnovnoškolskikurikul,„prima litterarumelementa“–osnovnaškola,apotomi srednjaodgojno-obrazovnaustanovakao što je „grammaticus“– srednjoškolskinastavniktesepojavljujuiprvenaznakevisokogaodgojno-obrazovnogaustrojstvakrozvizuruobrazovanjaretora(rhetor),odnosnogovornika.Pritomtrebakazatidaustarorimskomodgojuiobrazovanjunijevažnanivelikauglađenosturiječiidržanju,niposebnolijepitjelesniizgled,niširenjeprostorazarastirazvojpojedinca,kolikoneposrednakoristodsvegatogaštoseradiipoduzimazadržavukaoeminentniod-gojnicilj.OdgojiobrazovanjemladogRimljaninaurepublikanskovrijemenisubilipreširoki,alisezatoinsistiralonaonomeštojeRimsmatraobitnimivažnim.“CivisRomanussum”,rimskisamgrađanin,štosunekiRimljanisponosomizgovarali,oslikavaondašnjedruštvokojeuprviplanstavljarazboritost,ozbiljnost,radinost,umjerenost,junaštvo,poštenje,domoljubljekaostožernekrepostitedobitesredišnji„odgojnisadržaj“kojijeznatnoutjecaoinasamodgojodnajmanjeguzrastapadopunoljetnosti.Upravotevrlineprovlačilesusekroz“školsketekstove”ivježbaleukrugu“školskenaobrazbe”.Doduše,vrijemekojedolazi,apodgrčkimutjecajem,donijetćevišeprosvjeteijošrazrađenijunaobrazbu,nonećeuvijekiistovremenobitiuprilogizvornihrimskihvrlina.SvevećimnapučivanjemRimapaisamimGr-cima,njegovimtehniziranjem,vanjskimsjajemipompom,dotadašnjeetičkevrijed-nostiubrzanoodlazeupozadinu.Obiteljgubinavažnostiiugledu,rastačesemoralnaročitokadjeriječovišimdruštvenimslojevima.


202

Autochthonous Ancient Roman Education

SummaryThe objective of this research is to show the autochthony of ancient Roman education, although in neighbouring Greece there existed a great potential of a specific pedagogical quality that came to be reflected significantly more in the second phase of Roman education. This latter phase is deliberately not in the focus here for two reasons: to remain as close as possible to the set objective of the research, pronounced in the title of the paper, and to distan-ce ourselves from the common and prevalent way of dealing with ancient Roman education in pedagogical literature in Croatia and worldwide. What has this research shown? That, namely, contemporary pedagogical research does not treat ancient Roman education as separate, specific and therefore autochthonous, but that ancient Roman education can and should be treated as such, without necessarily starting from the analysis of the Greek influence, whether Spartan or Athenian. What then, based on this research, characteri-zes autochthonous ancient Roman education that cannot be found in ancient Greek education or at least not to a great extent? First of all, that the fact that Romans gave priority to the functioning of the state as an “educational goal” over the individual, which did also characterize the Spartan education but not in the same way and not in the same form. Namely, Rome designed and implemented its specific educational structures that led to the achieve-ment of set objectives and that relied on the Roman customs i.e. tradition, which means that “educational procedure” influenced “educational contents”. Many specific ancient Roman “educational instances”, like “pater familias” and “mater familias”, not present in neighbouring Greece, were subordinated to that tradition and were developed in the direction of respecting it. Role models and ideals, embedded in military and agricultural virtues and skills and the entire way of functioning of a Roman family, were pursued in that spirit. “Educational institutions” developing and spreading based on that we-ll-reflected foundation include: “litterator/ludi magister“, who corresponds to the elementary school teacher in the contemporary discourse of pedagogy, “ludus litterarius (litterarum)” – the elementary school curriculum, “prima litterarum elementa” – the primary school, then higher-level, conditionally speaking secondary, educational institution of “grammaticus” – the secon-dary school teacher, and the first appearance of the higher education system

203


in the form of orator (“rhetor”) education. It is thereby important to point out that ancient Roman education gave no big significance to great refinement in speech or conduct, beautiful outward appearance, or the widening of space for individual growth and development, but rather to direct benefits that can be accrued from education for the state as the major educational goal. Edu-cation of a young Roman man was not very extensive during the Republic, but it insisted on what Rome considered to be relevant and important. “Civis Romanus sum” (I am a Roman citizen), an utterance pronounced with pri-de by some Roman citizens, depicts the basic social values of the time like prudence, solemnity, moderation, heroism, honesty, and patriotism, as well as the central “educational content” that significantly influenced education then from early childhood to the coming of age. The mentioned virtues were present in “school texts” and trained within “school education”. It is true that the ensuing period, under the Greek influence, brought more established education and more elaborated training, but not always necessarily contribu-ting to the original Roman virtues. The rise in population, including the Greek, mechanization, and outer glow and pomp pushed the former ethical values to the background in Rome. Family lost its importance and reputation and morality corroded, especially in higher social strata. Keywords:ancient Roman education, state, mos maiorum, pater/mater fami-lias, litterator, ludus litterarum, grammaticus, rhetoric.

autohtoni starorimski odgoj · 14 riedel, volker(1976),lessing und die römische...

Documents