azija seminar
DESCRIPTION
seminar iz regionalne geografije azijeTRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZADRU
Odjel za geografiju
Seminarski rad
Misteriozna građevina Göbekli Tepe
1
Uvod
U ovom seminarskom radu razmatrat ćemo temu misteriozne građevine Göbekli Tepe.
Navedena građevina krije jednu od najvećih misterija čovječanstva te se ujedno smatra
jednom od najstarijih građevinama na svijetu. Služeći se razmišljanjima poznatih arheologa i
njihovim djelima, pokušat ćemo što zornije dočarati razdoblje, prostor, razloge te uvjete
nastanka ovog čuda čovječanstva. Nadalje pokušat ćemo vam objasniti neke elemente
građevine, ranu kulturu te prema svim dostupnim izvorima mjesto najranijeg štovanja vjerskih
kultova. dovesti ih u svezu sa mjestom nastanka, geografskim prostorom, ali prije svega u
svezu s povijesnim razdobljem. Prilikom pisanja seminarskog rada te analize raznih tipova
podataka dolazimo do jednog važnog problema, a to je nedovoljno literature koja govori o
ovome području. Postojeća literatura samo djelomično prikazuje i obrađuje našu temu, jer se
o toj misterioznoj građevini jako malo zna iz razloga jer istraživanja još uvijek traju.
2
Općeniti podaci
Naziv Göbekli Tepe u prijevodu sa turskog jezika znači „trbušasto brdo“. Ova se
građevina, koja potječe iz razdoblja ranog neolitika, smjestila na brdu u jugoistočnoj
Anatoliji, u današnjoj Turskoj. Najpoznatija je kao najstariji poznati primjer monumentalne
arhitekture, nastala oko 9600. pr. Kr.- 8200. pr. Kr. ( sedam tisućljeća prije Keopsove
piramide u Gizi ). Najvjerojatnije su je podigli lovci-sakupljači kao prvo trajno svetište na
svijetu, a zajedno s obližnjim, nešto mlađim, svetištem Nevalı Çori trajno su promijenili
razumijevanje euroazijskog neolitika. Naime, od 1994. godine ga sustavno istražuju turski i
njemački arheolozi koji su ustvrdili da je religija, a ne isključivo poljoprivreda i stočarstvo
kako se do tada mislilo, bila preduvjet prijelaza iz mezolitika u neolitik. Iako se sa
preciznošću ne može reći tko je i iz kojih razloga izgradio ovu građevinu, elementi građevine
upućuju na činjenicu da su na tom mjestu postojali naselje i hram, a mnogi tvrde da se radi o
Edenu – raju na Zemlji opisanom u Bibliji. O važnosti tog otkrića govori podatak da je
građevina Göbekli Tepe starija od nekih nalazišta ( Stonehenge, prvi sumerski gradovi ) koja
su smatrana počecima civilizacije i upravo je to otkriće razbilo sve prijašnje hipoteze o
postanku civilizacije. Samim time je ponovno aktualizirano pitanje o evoluciji civilizacije.
3
Otkriće građevine
Göbekli Tepe je otkriven sasvim slučajno. Godine 1964. grupa američkih i turskih
arheologa je istraživala područje u blizini drevnog turskog grada Urfa te su zapazili da je
jedan brežuljkasti dio prekriven mnoštvom kamenih blokova, što je ukazivalo na ljudsku
aktivnost na tom području. Unatoč tom otkriću, američki arheolozi sa Sveučilišta u Chicagu
tome nisu pridavali posebnu važnost, smatrajući da se radi o groblju iz srednjeg vijeka.
Nekoliko godina kasnije, jedan je pastir primijetio čudne kamene obrise koji su virili iz
zemlje. Priča o njegovom otkriću došla je do službenika muzeja u gradu Sanliurfu
( nekadašnji drevni Urf ), a zatim i do ogranka njemačkog arheološkog instituta u Istanbulu.
Istraživanja su započela 1994. godine, a proveo ih je tim njemačkih i turskih znanstvenika
predvođeni dr. Klausom Schmidtom. Na taj je način započelo otkopavanje ovog jedinstvenog
nalazišta megalitske gradnje, izvanredno očuvanog pod nasipanom zemljom. O posebnosti
ove građevine dovoljno govori rečenica dr. Schmidta: „Ledeno doba tek što je bilo završilo.
Izuzmemo li hrpe kamenja, građevine slične šatorima i nekoliko konstrukcija od mamutovih
kostiju, čovjek na Zemlji još nikad za sobom nije ostavio ništa sagrađeno. I sad odjednom
ovo!“
4
Izgled građevine
Misteriozna građevina sastoji se od kamenih blokova u obliku slova "T" visokih
oko šest metara i poredanih u krug. Interesantno je da arheolozi nisu našli alat kojim
su tako precizno isječeni monoliti čija je težina od 10 do 50 tona. Na njima su
uklesane životinje poput divljih gusaka i svinja, koje se sigurno nisu mogle održati u
kamenitoj pustinji, bez šuma i livada. Mnogi monoliti sadrže i reljefe insekata i ptica,
te stilizirane figure žena, a arheolozi smatraju da predstavljaju ljude. Do sada je
pronađeno oko 40 kamenih blokova oko kojih su iskopani zidovi napravljeni od
cigle. Preliminarno skeniranje obližnjeg terena pokazalo je da se u okolini nalazi bar
još 20 ovakvih formacija sa slično ukrašenim kamenim blokovima. Za sada nema
konkretnih objašnjenja kako je izgrađen Göbekli Tepe. Arheolozi nisu pronašli
dokaze da je područje bilo naseljeno velikim brojem ljudi, a nešto kamenog alata
(čekić i djetlo), ne ukazuje na to da je u izgradnji kompleksa sudjelovalo mnogo
radnika. Konstrukcija svakog dijela manje više je ista: dva kamena megalita u obliku
slova "T" postavljeni su u sredini i okruženi nešto manjim blokovima okrenutim
prema unutrašnjosti. Ukoliko arheolozi i otkriju da je šire područje bilo naseljeno,
misterija nastanka kompleksa Göbekli Tepe neće ni tada biti objašnjena, već se
pitanja dalje nadovezuju - kako su ljudi u neolitskom razdoblju bili u stanju
organizirati i prehraniti veliki broj radnika? Pošto je Göbekli Tepe izgrađen oko
10.000 godina pr. Kr., a to znači da je starije od ljudskih zajednica nastanjenih na
jednom području i da potječe iz vremena lovačkih zajednica neolita, kada ljudi nisu
koristili ni posuđe. Pitanje koje se nameće glasi: kako su pećinski ljudi mogli
izgraditi ovakav kompleks? Dr. Klaus Schmidt smatra da se radi o lovačkim
hordama, koje su se okupljale u toku višedesetljetne konstrukcije kompleksa.
Kameni vrhovi strijela koje su pronađene okolo, svakako potvrđuju ovu tezu.
5
Ostaci građevine
Dr. Schmidt smatra da su skupine lovaca i sakupljača živjele negdje u blizini ove
građevine, pod šatorima od životinjske kože, loveći i berući jestivo samoniklo bilje.
Međutim, u cijeloj građevini koja je dosad istražena nema jama za otpatke koje inače
nalazimo u kasnijim neolitskim naseljima , ni ognjišta na kojem bi se spremala hrana.
Prema nekim pretpostavkama cijeli ovaj kompleks je možda bio i groblje, međutim nisu
nađeni ni pokojnici koji bi potvrdili te pretpostavke. Nađene su brojne kosti životinja koje
su žrtvovane u vjerskim procesijama, što ukazuje na činjenicu da su na tom mjestu
nedvojbeno postojali obredi i rituali magijskog karaktera. Na temelju nekih arheoloških
ostataka možemo zaključiti da su ljudi, i to živi, pokapani u velike jame. Djecu su živu
bacali u jame, a odrasli su se borili međusobno do smrti. Kako su se ljudi plašili bogova,
jer su zbog grijeha bili izbačeni iz raja, vjerojatno je ovo žrtvovanje predstavljalo način
pomirbe sa bogovima. O samoj prirodi svetišta postoje mnoga nagađanja, ali nedostatak
grobnica ne isključuje postojanje posmrtnih ceremonija u kojima bi se tijelo pokojnika
izložilo divljim životinjama ili pticama. Prikazi životinja, oblik obrednog stupa i sve
ostalo govori rječnikom simbola i ideograma koji su bili jasni i shvatljivi samo tadašnjim
poklonicima jedne mezolitske svijesti.
6
Misteriozni hram
Dosada je istražen mali dio građevine Göbekli Tepe, ali i to je bilo dovoljno da
arheolozi proglase te dijelove zapanjujućima. Lokacija sadrži najmanje 20 kamenih
blokova, jedan krug sagrađen unutar drugoga, s promjerima od 10 do 30 metara.
Istraživači pretpostavljaju da su ljudi ispunjavali vanjski krug krhotinama prije izgradnje
novog prstena unutar njega. Još više je zbunjujuće ono što nije nađeno. Građevine ne
sadrže ognjišta, a ostaci životinja i biljaka ne pokazuju nikakve znakove pripitomljavanja.
Isto tako dosad nije nađena ni jedna građevina za koju bi arheolozi mogli potvrditi da je
upotrebljavana za svakodnevni život. Kada se sve zajedno uzme u obzir, istraživanja
potvrđuju da su građevinu sagradili lovci – sakupljači, a ne farmeri, koji su došli sa svih
strana velikog područja graditi i zatim posjećivati mjesto u vjerske svrhe. Ti lovci
sakupljači nisu poznavali poljoprivredu, jer ona je stigla u te krajeve tek 5 stoljeća nakon
izgradnje ove građevine. Istraživanje također upućuje na to da su ljudi dolazili iz Iraka,
Irana, Srednjeg Eufrata i istočnog Mediterana. Stupovi ovog hrama doneseni su iz
kamenoloma koji se nalazi nekih stotinu metara od samog vrha na kojem se nalazi hram.
Ova činjenica otvara još jedno pitanje, kako je moguće da su primitivni građevinari iz
davnine prenosili ovolike kamene gromade i čime su ih klesali s obzirom na to da je oko
same građevine pronađeno samo oruđe i oružje od kremena.
7
Nalazište Nevali Cori
Sve do nedavno nije otkriveno nalazište sa kojim bi se Göbekli Tepe mogao
usporediti, međutim otkriveno je nalazište Nevali Cori. Ovo je rano neolitičko naselje
smješteno u srednjem porječju Eufrata, točnije u istočnoj Turskoj u provinciji Urfa.
Navedeno je nalazište mnogo manje i mlađe od Göbekli Tepe-a. Sam kompleks ima 5
arhitektonskih nivoa, što upućuje na dugotrajnu uporabu. Arheolozi su pronašli četvrtaste
duguljaste kuće s karakterističnim načinom gradnje. Sam je način gradnje sličan kao i onaj u
Göbekli Tepe-u. Naime, njihovo je temelje napravljeno od velikih blokova klesanog kamenja,
dok su zidovi napravljeni od manjih komada klesanog kamenja. Na lokalitetu su pronađene
mnogobrojne statue i skulpture, uključujući i brojne ljudske figure u prirodnoj veličini i figure
s ljudskim odlikama te glavama zmija. Neki od potpornih stupova imaju reljefe, uključujući i
one s prikazima ljudskih ruka kao i u Göbekli Tepe-u. Otkriveni su i mnogi darovi hramu u
obliku malih keramičkih figura. U njemu su pronađeni tragovi koji upućuju na to da je
nalazište služilo i za stanovanje, ali isto tako je ukazalo na to da ove predkeramičke kulture
bacaju sasvim novo svjetlo na kasniji razvoj poljoprivrednog društva.
8