7/26/2019 B Kolok-pripremljen (1)

1/5

)1.Kreditna karta (Pay Later) je bankarska karta

vezana za kreditni raun odobren od strane banke, ime

su omoguena naknadna paanja.Priikom paanja

kreditnm kartom, korisnik aktivira kreditnu iniju i tro!i

nova" banke izdavao"a

#jegov raun po kreditnoj karti je odvojen od njegovog

depozitnog (transak"ionog) rauna

.Korisnik mjeseno

dobija stanje na raunu karte, rok za upatu duga,

obraun kamata i isting kupovina.$a kori!enje karte

paa se godi!nja taksa, i kamata ukoiko %oder ne

ispati du&niki sado na kraju mjese"a.'vije su vrste

kreditni% karti *bavezujue omoguavaju

bezgotovinsko kreditno paanje i po dospijeu

izvje!taja po raunu karte.*bnovjive kreditne karte

omoguavaju bezgotovinsko kreditno paanje i po

dospijeu izvje!taja obavezu upate samo jednog dijea

iskori!enog kredita za dati obraunski period.

+..Merder-pripajanje predstavlja kombinaciju dva ili vieekonomskih entiteta od kojih samo jedan opstaje i zadravasvojidentitet, a drugigubisvojpravnisubjektivitet (A + B A! . "adamenadmenti akcionari dveju kompanija, bilo sli#nih ilirazli#itihveli#ina, podravaju ideju stvaranja kombinacije uzkontinuitet vlasnitva i interesa u poslovanju, $a merder je bitnoda dve involvirane strane postignu uzajamno prihvatljive uslove

respektuju%i cenu kombinacije i ulogu menadmenta partnerakompanije, tj.karakteristi#nisupregovoriiobostranost.&bjanjenjemotivazapokretanjemerderaiakvizicijapolaziodstanovitva da%ejednakompanijainiciratimerdzeriliakvizicijudrugekompanijeakovjeruje da cezajedno vise vredjetinegotovredeodvojenoilipak da jemoekupitipoceniniojodsadanjevrednostinjenogbudu%eg cash

7/26/2019 B Kolok-pripremljen (1)

2/5

'o-a urukamanovogmenadmenta.)aj#e%imerderisustatutarnimerderi (statutor* merger! iozna#avajutransakciju ukojojkompanijakojaopstajepreuzimanasebesvuimovinuiobavezedru

gestrane u merderu.ubsidijarnimerder (subsidiar* merger!predstavljamerderdvejukompanija u kome targetkompanijapostajelijalaideolijaleroditeljskekompanije.erdertipi#noinvolviraizdavanjeirazmenuakcija s tim,tosumogu%iidrugimodalitetipla%anjasadrugimhartijamaodvrednosti, kaoisagotovinom.

3.STRESNO TESTIRANJE-STRESS TESTING jedno od sredstava za upravljanje rizicima, koje koristefinansijske institucije, posebno vee banke i berzanske firme, da bi procjenile

potencijalnu vulnerabilnost, koja moe da nastane usljed izuzetno nepovoljnih aliipak moguih dogaaja. Smisao projektovanja stress testova sastoji se u tome dafinansijske institucije sagledaju kvantitativne dimenzije rizika, koje mogu danastanu u vanrednim situacijama, pri emu ti rizici nisu pokriveni fomiranimkapitalom finansijske institucije na bazi !" analize. #ako su ovakve situacijeveoma rijetke, vee i sofisticirane finansijske institucije nastoje da sagledaju itakve vanredne rizike, i da formiraju odreene zatitne programe koji suorijentisani na postavljanje limita za trejdere. $vi limiti mogu da budu znatno

poo%treni prilikom nastajanja stresne situacije na finansijskom tri%tu. &irokaprimjena u praksi bankarskih institucija za uspje%no preuzimanje rizika banka

plaa znaajne bonuse trejderima i menaderima, dok se veliki gubici asporbujuputem smanjenja kapitala banke' u za%titne progame spada i uvoenje dodatnogiznosa obaveznog kapitala, koji se odnosi na tri%ne rizike.4.Negativnaselekcija-"ada klijent nudi vise ks,izlaze vecem

riziku radi prinosa .problem koji nastaje zbog asimetrije

inormacija pre izvo/enja transakcije. &na se pojavljuje

nanansijskim tritima u situaciji kada rizi#ni dunici koji %e

najverovatnije proizvesti negativan ishod, dakle oni sa visokim

kreditnim rizikom 0 najaktivnijetrae zajam zbog #ega %e im isti

najverovatnijebiti iodobren. .NEGATIVNA SELEKCIJA predstavlja

izbor nepouzdanog klijenta (osiguranika,zajmoprimca! ili loe

robe, uzrokovan asimetri#nim inormacijama.

(.Pokazatelka!atneosetlivosti-ovajpokazateljodraavarizikkoji jebankavoljnapreuzetiradipredvianjabuduegkretanjakamatnihstopa.

7/26/2019 B Kolok-pripremljen (1)

3/5

Akobankaimapokazateljiznad 1,0, baninipovrati bit enii u sluaju da

kamatnestopezabiljee pad, a viiakozabiljeerast.

obziromnapotekoepripredvianjukamatnihstopa, nekesubankeutvrdile da

se rizikkamatnihstopamoesnizitinanain da se

pokazateljosjetljivostinakamatedrinarazinioko 1,0. !akavpokazateljzanekeje bankemodatekopostii, a to je

estomoguejedinouztroakniihpovratanasredstvakaotosukratkoronevrij

ednosni"eilizajmovi s promjenjivomkamatnomstopom.

#.Kuno bankarstvo, - obik dajinskog bankarstva kojimse komitentima banke pru&a mogunost uspostavjanjateekomunika"ione veze (te.,/,P0) sa kompjuterskim"entrom banke u "iju kori!enja odre1eni% usuga./einabanaka danas raspoa&e pozivnim "entrima, i sistemima zaprepoznavanje gasa, sa kojima komitent uspostavjadirektnu vezu

2azvijenije verzije sistema kunog bankarstva omoguavaju

preged stanja po pojedinim raunima, prenos sredstava sa

jednog rauna na drugi, izmirivanje rauna, obraun poreza,

kuno bud&etiranje, tj. sve !to on ajn bankarstvo mo&e d

pru&i.

3. 4 sistemu bruto obrauna u reanom vremenu sva

individuana paanja obraunavaju se i izvr!avaju

trenutno preko obraunski% rauna banke po!ijao"a i

banke primao"a kod 0 (5ed6ire, 780).'vije su

op"ije1!Prva opcija iskljuuje mogunost korienja dodatne

intradnevne likvidnosti plaanja se realizuju samo ako je na

obraunskom raunu banke poiljaoca obezbijeeno

pokrie.Rjeavanje problema naloga bez pokria:a) automatsko

odbijanje njihovog izvravanja, to znai i definitivno

iskljuivanje iz sistema obrauna;b) odlaganje njihovog

7/26/2019 B Kolok-pripremljen (1)

4/5

izvravanja prebacivanjem na liste ekanja.Na listi se nalozi bez

pokria dre sve dok se ne akumulira dovoljno sredstava iz

prispjelih uplata nakon ega se njihova realizacija automatski

inicira.Smisao odlaganja je smanjivanje pritiska ma

intradnevnu likvidnost sinhronizovanjem priliva i odliva na

optimalnom nivou, mada se time mogu proizvesti kreditni i

likvidni rizici ukoliko banke imaju uvid u svoje budue

prilive.Druga opcija RTGS podrazumijeva korienje

intradnevnih kredita od strane CB.CB u ovom sistemu odobrava

realizaciju platnih naloga i u sluajevima kada na raunu banke

nije obezbijeeno potrebno pokrie, a oekuje se da e u toku

radnog dana doi do priliva potrebnih sredstava.Varijante ovog

modela su razliite: sa ili bez limitiranja iznosa pokria, sa ili

bez pokria, sa ili bez kamate.Ovdje je posebna opcija i repo

aranman izmeu banke i CB.Primjeri RTGS sistema su:-

SIC,CHIPS,,Fedwire,BOJ-NET,TARGET,SWIFT.

8."RE#IT $ETRI"S-CREDIT METRIX-

2iramidadugovanjaradiodobravanjakredita.3zima sekreditjedneinstitucije da bi seisplatiodrugi.2romjenakreditnogrejtingakao 4neplacanjekreditnihobaveza.%re&it$etri's !o&el model na osnovu kojeg se moe mjeriti kreditni rizik%irokog niza instrumenata i njihovog portfolija, polazei od portfolio teorije i !"

metodologije. $vaj model je publikovala banka ).*.+organ, a raen je ukooperaciji sa ank of !merica, -, /eutsche +organ 0renfell, S1iss ank2orporation, 3nion ank of S1itzerland i 4+ 2orporation. $vaj model dajekvantitativni okvir za sagledavanje promjena kreditnih rejtinga, kao i neplaanjekreditnih obaveza 5default6. -a razliku od tradicionalnih modela, cerditmetrics daje(er!anentnu rekalkula'iu (ro!ene kvaliteta bankarski) za!ova, kao i

tr*i+ne vrie&nosti (ortolia za!ova.

7/26/2019 B Kolok-pripremljen (1)

5/5

+odeli za mjerenje tri%ne vrijednosti bankarskih zajmova nastali su znatnokasnije od modela za mjerenje tri%ne vrijednosti finansijskih instrumenata5obveznica6, jer bankarski zajmovi ne predstavljaju tr.instrumente. ankarskizajmovi su graduirani na skali kreditnih rejtinga od strane priznatih rejtingagencija.!ko kreditni rejting neke kompanije, koja je dobila bankarski zajam, bude snien,onda bi kompanija trebala da plati poveanu kamatnu stopu 5spred6, jer je u%la uklasu poveanog rizika. +eutim, kako je kompanija ve dobila bankarski zajam

po fiksnoj kamatnoj stopi, onda bi tekui prinos 57ield6 trebao da se reflektuje uvi%oj diskontnoj stopi, koja se primjenjuje na novane tokove, dok zajam ne budevraen.4ada se na nominalne novane tokove zajma primijeni vi%a diskontna stopa, dobijase smanjenja tri%na vrijednost zajma u sada%njem momentu.$vaj model procjenjuje individualne i potrfolio vrijednosi pod rizikom 5!"6'

odreuje profil izloenosti riziku svake pozicije u zajmovnom portfoliju'izraunava se volatilnost svake pozicije usljed poveanja ili smanjenja kreditnogrejtinga kompanije, odnosno zajmova koje su koristile, a nisu otplatile.

.KEIRETSU$apanski model bankarskogsistema je

karakteristianpouloziglavnihbanakaokokojihsu%ormiraniindustrijskikonglom

eratipoznatikaokeiretsu

& ' okvirusvakekeiretskugrupe se nalazipojednakomer"ijalnabankakoja je

ujednoistoer"ijeleindustrijskegrupe

& (ompanije u okviru keiretsu grupeimajuunakrsnouee u

dionikomkapitalu, toomoguavahomogeniza"iju same grupe.

10.Izracunati HHI akodvi!kontro"i#u $%& 1%& a o#ta"!c!tiri'o 1%&.(a

"i #! odo)ravatran#akcia*

otivimerderaiakvizicija