J U Mašinsko saobraćajna mješovita srednjaškola - Bihać

MATURSKI RADTema: Troškovi prijevoza tereta u prometnim granama

Učenik: Mentor:Balić Midhada prof. Asmir Felić

Bihać, Maj 2015. Godine

SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................... 22. POJAM UKUPNIH LOGISTIČKIH TROŠKOVA............................................... 33. MODELI ZA ODREĐIVANJE LOGISTIČKIH TROŠKOVA U IZRAVNOM

PRIJEVOZU TERETA SA POČETNE NA ZAVRŠNU TAČKU........................ 44. MODELI ZA ODREĐIVANJE LOGISTIČKIH TROŠKOVA U GRUPNOM

PRIJEVOZU TERETA............................................................................................ 65. HEURISTIČKE METODE ZA NALAŽENJE OPTIMALNE OTPREMNIČKE

STRATEGIJE PRIJEVOZA GRUPIRANOG TERETA ........................................ 9

ZAKLJUČAK.................................................................................................................13

LITERATURA............................................................................................................... 14

1

1. UVOD

Transportni troškovi predstavljaju najvažniji uopšteni pokazatelj rezultata poslovanja autotransportnog preduzeća. Sniženje transportnih troškova ima poseban društveni interes s obzirom na to da u svim privrednim granama značajan utjecaj na proizvodne troškove imaju transportni troškovi. Poznavanje ostvarenih troškova omogućava:

- analizu uzroka loših rezultata eksploatacije i preduzimanje potrebnih mjera za njihovo poboljšanje,

- međusobono uspoređivanje rezultata eksploatacije više transportnih preduzeća; - upoređivanje nivoa troškova i cijena raznih vidova saobraćaja,

Troškovi u jednom autotransportnom preduzeću mogu se podijeliti prema različitim obilježjima. Troškovi se prema proizvodnom obilježju djele na:

- stalne (fiksne), - promjenjive (varijabilne).

Stalni troškovi zavise od obima rada voznog parka i ostaju isti po svom obimu za određene kapacitete. Promjenjivi troškovi zavise od obima rada voznog parka ako se poveća obim rada, povećavaju se promjenjivi troškovi. Promjenjivi troškovi su:

- troškovi pogonskog materijala;- troškovi tekućih opravki i održavanje vozila, - dnevnice vozača, - i troškovi utovara i istovara.

Stalni troškovi su:

- troškovi vremenske amortizacije, - troškovi investicionog održavanja, troškovi registracije vozila i - režijski troškovi.

Slika 1. Troškovi

2

2. POJAM UKUPNIH LOGISTIČKIH TROŠKOVA

Ukupni logistički troškovi se definiraju kao zbroj transportnih troškova, inventarskih prijevozničkih troškova i inventarskih otpremničkih troškova. Ovi troškovi se pojavljuju u svakom transportnom problemu.

Određivanje optimalne otpremničke strategije uključuje proračun troškova za svaku potencijalnu rutu kojom teret može ići, te odabir najpovoljnije između svih.

Određivanje optimalne otpremničke strategije može se poistovjetiti s određivanjem strategije koja daje minimalan zbroj transportnih i inventarskih troškova. Ako se pretpostavi da će teret kojega treba prevesti, na svojem izvorištu biti raspoloživ u fiksnoj količini u jedinici vremena, da bi minimizirali transportne troškove, trebamo otpremati veće pošiljke. Suprotno tome, za smanjenje inventarskih troškova, potrebno je otpremati teret u manjim pošiljkama i češće. Dakle, smanjenje obje vrste troškova je objekt naše rasprave za slučaj prijevoza određene količine tereta u jedinici vremena. Otpremnička strategija koja bude na optimalan način odvagnula transportne i inventarske troškove dat će ukupne minimalne logističke troškove za prijevoz određene količine tereta. Ova optimalna strategija se pronalazi metodom "Economic Order Quantity (EOQ)" analize.

Slika 2. Ukupni logistički troškovi

3

U slijedećem poglavlju bit će prezentirana izvedba modela za procjenu minimalnih logističkih troškova između svih otpremničkih strategija za prijevoz određene količine tereta između dva mjesta.

3. MODELI ZA ODREĐIVANJE LOGISTIČKIH TROŠKOVA U IZRAVNOM PRIJEVOZU TERETA SA POČETNE NA ZAVRŠNU TAČKU

Za određivanje otpremničke strategije koja daje minimalne logističke troškove između dva mjesta, koristeći pritom direktan prijevoz tereta od izvorišta do odredišta pomoću jednog ili više prijevoznih sredstava, bit će prikazana Eskandarijeva EOQ analiza.

Pritom će se koristiti slijedeće oznake:

sij: Brzina kojom teret postaje raspoloživ za prijevoz na svojem izvorištu (i), a treba biti prevezen na odredište (j). Izražava se u jedinicama tereta u jedinici vremena. Pritom jedinica tereta može biti masa, volumen ili broj komada.

V: Jedinična vrijednost tereta, izražava se u jedinicama valute po jedinici tereta.

I: Troškovi prijevoznog inventara, izražavaju se u postotku vrijednosti u jedinici vremena .

aijm: Vozarina po jednoj pošiljci tereta, koristeći modalitet prijevoza m. Izražava se

u jedinicama valute po jednoj pošiljci.

tijm: Ukupno vrijeme prijevoza od izvorišta do odredišta, koristeći modalitet

prijevoza m. Izražava se u vremenskim jedinicama.

um: Kapacitet prijevoznog sredstva koje sudjeluje u prijevozu pri modalitetu m. Izražava se u jedinicama tereta po jednoj pošiljci.

xijm: Veličina jedne pošiljke tereta na putu od izvorišta (i) do odredišta (j). Izražava

se u jedinicama tereta po jednoj pošiljci.

Pretpostavlja se pritom, kako količina sij koja postaje raspoloživa na izvorištu u

jedinici vremena, s vremenom ostaje nepromijenjena. Vrijednosti V i I su karakteristike samog tereta. Uzima se također, da su vozarine aij nezavisne o veličini pošiljke. Vrijeme prijevoza tij uključuje kako vrijeme samog transporta na prijevoznom sredstvu, tako i vrijeme ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja tereta.

Uzevši u obzir gornje parametre i pretpostavke, mogu se dobiti slijedeće relacije:

4

sij/xijm: Broj polazaka pojedinačnih pošiljki u jedinici vremena između izvorišta i

odredišta, na modalitetu m.

xijm/sij: Srednje vrijeme između pojedinačnih otprema pošiljki.

xijm/2sij: Srednje vrijeme koje jedinica tereta provede na inventaru na izvorištu (i)

odnosno odredištu (j), pretpostavivši determinističku razdiobu sij i gornje navode.

Ukupni logistički troškovi pri prijevozu jedne jedinice tereta direktno sa izvorišta na odredište, koristeći modalitet m, su zbroj troškova prijevoza po jedinici tereta, inventarskih prijevoznih troškova po jedinici tereta i inventarskih otpremničkih troškova po jedinici tereta:

cijm=aij

m/xijm+VItij

m/sij

Uzevši prvu derivaciju po veličini pošiljke ove funkcije, te izjednačivši je sa nulom, dobivamo veličinu pošiljke koja daje minimalne logističke troškove:

∂cijm/∂xij

m = -aijm/(xij

m)2+VI/sij = 0

xijm* = (aij

msij/VI)1/2

Kako kapacitet prijevoznog sredstva ograničava veličinu pošiljke, to:

xijm* = min(um, (aij

msij/VI)1/2

predstavlja stvarnu relaciju za određivanje optimalne veličine pošiljke.

Otpremnička politika koja daje minimalne logističke troškove za direktan prijevoz od izvorišta ka odredištu, sada se može okarakterizirati kao broj polazaka pošiljki u jedinici vremena (frekvencija polazaka pošiljki) sij/xij

m*, odnosno kao vrijeme između pojedinih uzastopnih polazaka pojedinih pošiljki xij

m*/sij. Ukupni logistički troškovi vezani za ovu otpremničku strategiju iznose:

Cijm* = 2(aij

msijVI)1/2 + VItijmsij ; za sij

m≤(um)2VI/aijm

Cijm* = aij

msij/um + VItijmsij + VIum ; za sij

m>(um)2VI/aijm.

Gornja f-ja je očito konkavna.

Optimalna ruta tereta od izvorišta i do odredišta j je ona za koju su ukupni logistički troškovi najmanji, uzevši u obzir sve raspoložive mogućnosti transporta. Neka je mD

optimalan transportni modus za direktan prijevoz tereta od mjesta i na mjesto j:

mD│ cijm_D* = minm (cij

m*)

5

Vezana za mD, optimalna otpremnička strategija je tada okarakterizirana veličinom pošiljke xij

m_D* i daje minimalne ukupne logističke troškove po jedinici tereta cijm_D*.

4. MODELI ZA ODREĐIVANJE LOGISTIČKIH TROŠKOVA U GRUPNOM PRIJEVOZU TERETA

Za određivanje optimalne otpremničke strategije za terete grupirane u grupne pošiljke, vrijediti će ista pravila za transportne i inventarske troškove, kao u slučaju direktnog prijevoza. Međutim, ovdje treba otpremničke strategije podijeliti prema segmentima puta (tzv. lukovima) kojeg teret treba prijeći. Također, treba voditi računa o međuzavisnosti otpremničkih strategija na susjednim lukovima.

Segmenti puta (lukovi) od kojih se sastoji cijeli transportni proces tereta s njegovog izvorišta na odredište jesu: luk između izvorišta i terminala za grupiranje; luk između terminala za grupiranje i terminala za razdvajanje, te luk između terminala za razdvajanje i krajnjeg odredišta tereta. Između dva terminala govorimo o samo jednom luku, budući da se teret na njemu prevozi grupiran, tj. jednim prijevoznim sredstvom. Nasuprot tome, između izvorišta i terminala za grupiranje, te između terminala za razdvajanje i odredišta imamo toliko mnogo lukova, koliko ima različitih izvorišta, odnosno odredišta tereta. Na primjer, žito se može krcati u brod s dva različita izvorišta istovremeno (npr. iz silosa i izravno iz vagona). Lukova može biti i puno veći broj, kao što je to na primjer u poštanskom prometu, gdje se pošiljke iz jednog prijevoznog sredstva (npr. kombi) donose u poštanski ured i od tamo se razvoze na velik broj kućnih adresa.

Količina tereta na različitim izvorištima može znatno među sobom varirati. Dodatno, udaljenosti između različitih izvorišta i terminala za grupiranje nisu međusobno jednake. Prema tome, i ukupni logistički troškovi između pojedinih lukova se međusobno razlikuju, a time će i optimalne otpremničke strategije za pojedine lukove biti različite. To znači, da će na terminal za grupiranje, iz različitih izvorišta, stizati pošiljke nejednake veličine i različitom frekvencijom dolaska. Na terminalu za grupiranje, neke od tih pošiljki bit će obrađene (grupirane, ukrcane) odmah, dok će druge morati čekati na dolazak drugih pošiljki, ne bi li se pravilno iskoristio kapacitet zbirnog prijevoznog sredstva (poštujući optimalnu strategiju na luku između dva terminala). Ponovo, na terminalu za razdvajanje, neke pošiljke će se otpremiti odmah prema odredištu, dok će druge čekati na dolazak novih jedinica, za popunjavanje prijevoznih kapaciteta, odnosno poštivanje optimalne otpremničke strategije na luku između terminala za razdvajanje i krajnjeg odredišta. Također će se ove strategije razlikovati međusobno, zbog različite količine tereta koja se otprema prema pojedinom odredištu i nejednake udaljenosti odredišta od terminala. Vrijeme koje će pojedine pošiljke provesti na terminalu za razdvajanje čekajući na daljnju isporuku ovise o frekvenciji isporuke

6

koja je vezana za otpremničku strategiju minimalizacije troškova na lukovima od terminala do krajnjih odredišta.

Kao i u slučaju direktnog prijevoza, i ovdje su ukupni logistički troškovi jednaki zbroju transportnih, inventarskih prijevozničkih i inventarskih otpremničkih troškova. Međutim, u slučaju grupiranog tereta, inventarski otpremnički troškovi se javljaju na četiri mjesta: na izvorištu i odredištu, te na terminalu za grupiranje i terminalu za razdvajanje tereta. Kao i prije, koristit ćemo iste parametre i pretpostavke, s dodatkom:

si. = ∑j sij: Brzina kojom teret postaje raspoloživ na izvorištu

s.j = ∑i sij: Brzina kojom se teret može primati na odredištu

s.. = ∑i∑j sij Ukupna količina tereta koju treba prevesti u grupiranom obliku.

Ukupnu transportnu komponentu troškova je lako dobiti. Ona je zbroj transportnih troškova na lukovima izvorište-terminal za grupiranje, luku između dva terminala, te lukovima između terminala za razdvajanje i odredišta:

∑i aicsi./xic + acds../xcd + ∑j adjs.j/xdj,

gdje c i d označavaju terminal za grupiranje odnosno terminal za razdvajanje.

Slično, ukupni transportni prijevoznički troškovi su zbroj transportnih prijevozničkih troškova na svim lukovima:

∑i VIticsi. + VItcds.. + ∑jVItdjs.j

Preostalo nam je da izračunamo otpremničke inventarske troškove. Oni se na izvorištu i odredištu računaju na isti način kao i u slučaju direktnog prijevoza. Pretpostavlja se pritom kako je srednje vrijeme koje jedinica tereta provede na inventaru izvorišta i jednako xic/2si., te na inventaru odredišta xdj/2s.j. Inventarski troškovi koji se jave na tim mjestima su f-je tih vremena.

Teškoće koje se javljaju u traženju minimalnih logističkih troškova otpremničkih strategija, za slučaj otpremanja tereta u grupnim pošiljkama, rastu u vezi s izračunavanjem inventarskih otpremničkih troškova na transportnim terminalima. Kako je rečeno, vrijeme koje pojedina pošiljka provede na terminalu je funkcija otpremničkih strategija na lukovima između izvorišta i terminala, te terminala i odredišta. Izraz koji će izračunavati otpremničke troškove mora u sebi sadržavati međuzavisnosti među otpremničkim strategijama na susjednim lukovima itinerara tereta.

Proučavanje odnosa frekvencija otpreme na susjednim lukovima dati će odgovor na pitanje kako otpremničke strategije na susjednim lukovima međusobno djeluju jedna na drugu. Analizirajući situaciju na terminalu za grupiranje tereta imamo:

7

si./xic: Frekvencija otpreme na luku izvorište-terminal za grupiranje

s../xcd: Frekvencija otpreme na luku između dva terminala

si.xcd/s..xic: Odnos između frekvencija otpreme na navedenim lukovima.

Neka je kic/kcdi jednako ovom odnosu frekvencija, gdje kic i kcd

i imaju najveći zajednički faktor jednak jedinici. Kako je vrijeme između dvije uzastopne otpreme pošiljki recipročno frekvenciji otpreme, kcd

i/kic je prema tome odnos između vremena između dvije uzastopne otpreme jedinica tereta na lukovima izvorište-terminal za grupiranje te terminal za grupiranje-terminal za razdvajanje.

Sada će biti navedene definicije i teoremi koji će biti korišteni za nalaženje odnosa kcdi/kic.

Definicija 1. Neka je kic prirodan broj, g = h mod kic, akko g i h imaju isti ostatak kada se podijele sa kic. Drugim riječima, g = h mod kic akko (h-g)/kic je prirodan broj.

Teorem 1. Neka su kic i kcdi relativno prosti, prirodni brojevi, tada je (kcd

i)g = (kcdi)h mod kic

akko h = g mod kic.

Teorem 2. Neka su kic i kcdi relativno prosti, prirodni brojevi, te elementi {kcd

i, 2kcdi, 3kcd

i, ... , kickcd

i} imaju različite ostatke kada se podijele sa kic.

Prema tome, kada pošiljke stižu sa izvorišta na terminal za grupiranje u jednolikim vremenskim razmacima (kcd

i/kic vremenskih jedinica), generiran je niz kcdi/kic, 2kcd

i/kic, 3kcdi/kic,

... , kickcdi/kic vremenskih jedinica. Prema teoremu 2 to daje niz različitih ostataka. Ovdje ti

ostaci predstavljaju različita vremena između susjednih pošiljki koja karakteriziraju otpremničku strategiju na luku između dva terminala. Tada niz 0, kcd

i(kic-1)/kic, kcdi(kic-2)/kic, ...

, 2kcdi/kic, kcd

i/kic predstavlja slijed različitih vremena između pojedinačnih otprema na luku između dva terminala, koja će pošiljke koje stižu na terminal za grupiranje morati čekati na inventaru terminala na otpremu.

Srednje vrijeme čekanja na otpremu na terminalu za grupiranje pošiljki koje stižu sa izvorišta i je jednako:

1/kic[(kic-1)xcd/2s..] = xcd/2s..[1-1/kic].

Neka s..xdj/s.jxcd označava odnos frekvencija otpreme na lukovima terminal za grupiranje-terminal za razdvajanje i terminal za razdvajanje-odredište.

Neka je kcdj/kdj jednako ovom odnosu frekvencija, gdje kdj i kcd

j imaju najveći zajednički faktor jednak jedinici. kdj/kcd

j je odnos vremena među uzastopnim otpremama na lukovima između terminala i između terminala za razdvajanje i odredišta tereta.

Srednje vrijeme čekanja na terminalu za razdvajanje na otpremu prema odredištu je tada:

8

1/kcdj[(kcd

j-1)xdj/2s.j] = xdj/2s.j[1-1/kcdj].

Otpremničku inventarsku komponentu logističkih troškova za slučaj grupnog tereta sada možemo izraziti kao zbroj troškova koji se dogode na izvorištu, terminalu za grupiranje, terminalu za razdvajanje i krajnjem odredištu:

∑i VI(xic/2si.)si. + ∑i VI(xcd/2s..[1-1/kic])si. + ∑j VI(xdj/2s.j[1-1/kcdj]s.j)s.j + ∑j VI(xdj/2s.j =

VI/2{[∑i xic + xcdsi./s..(1-1/kic)] + ∑j [xdj + xdj(1-1/kcdj)]}.

Ukupni logistički troškovi su suma transportnih troškova, inventarskih prijevozničkih i inventarskih otpremničkih troškova:

CC = [∑i aicsi./xic + acds../xcd + ∑j adjs.j/xdj] +

+ VI [∑i ticsi. + tcds.. + ∑j tdjs.j +

+ VI/2{∑i [xic + xcdsi./s..(1-1/kic)] + ∑j [xdj + xdj(1-1/kcdj)]}.

5. HEURISTIČKE METODE ZA NALAŽENJE OPTIMALNE OTPREMNIČKE STRATEGIJE PRIJEVOZA GRUPIRANOG TERETA

Bit će prikazana 4 heuristička pristupa za nalaženje otpremničkih strategija koje daju minimalne logističke troškove za slučaj prijevoza tereta u grupnom obliku. Metode se baziraju na slijedećim pretpostavkama:

1.) Fiksiramo veličinu pošiljke na lukovima između izvorišta i terminala za grupiranje, te terminala za razdvajanje i odredišta prema kapacitetu prijevoznog sredstva, te nađemo optimalnu veličinu pošiljke na luku između dva terminala, npr.:

xic = u za svaki i

xdj = u za svaki j

xcd = min {u, (acds../VI)1/2}

Ove veličine pošiljki će dati dobre vrijednosti za CC u slučajevima kada ima dovoljno tereta na lukovima između izvorišta i terminala za grupiranje, te terminala za razdvajanje i odredišta, tako da prijevozna sredstva koja na njima prometuju budu popunjena, odnosno, u slučajevima kada je broj izvorišta/odredišta dovoljno mali.

2.) Fiksiramo veličinu pošiljke prema kapacitetu prijevoznog sredstva na luku između dva terminala, te odredimo optimalne veličine pošiljki na lukovima izvorište-terminal za grupiranje i terminal za razdvajanje-odredište, npr.:

xcd = u

9

xic = min {u, (aicsi./VI)1/2}

xdj = min {u, (adjs.j/VI)1/2}

Ove veličine pošiljki dat će dobar CC u slučajevima kada nema dovoljno tereta za prijevoz na izvorištu, odnosno, odredište može primati puno više tereta, te se ne bi mogla popuniti prijevozna sredstva na tim relacijama, ali ima dovoljno tereta za popunjenje prijevoznog sredstva koje obavlja grupni prijevoz između dva terminala. To se događa kada npr. imamo velik broj izvorišta i odredišta tereta, sa malom količinom na pojedinom izvorištu/odredištu.

3.) Postavimo veličine pošiljki prema njihovim optimalnim iznosima na svim lukovima:

xic = min {u, (aicsi./VI)1/2}

xcd = min {u, (acds../VI)1/2}

xdj = min {u, (adjs.j/VI)1/2}

Ove veličine pošiljki dat će dobar CC u slučajevima gdje imamo ograničen (malen) broj izvorišta/odredišta, pa time možemo slobodno određivati optimalne veličine pošiljki na svakom pojedinom luku.

Kada jednom postavimo veličine pošiljki prema jednoj od metoda opisanih gore, tada odnosi si.xcd/s..xic daju odnose kic/kcd

i za strategije na svakom luku između izvorišta i terminala za grupiranje, te se kic vrijednosti mogu odrediti za svaki i. Slično, odnosi s..sdj/s.jxcd daju odnose kcd

j/kdj za strategije na lukovima između terminala za razdvajanje i odredišta, te se vrijednosti kcd

j mogu odrediti za svaki j. Ukupni logistički troškovi za slučaj prijevoza tereta u grupnom obliku (CC) se sada mogu lako izračunati.

Četvrti pristup minimalizaciji CC je ponešto drugačiji od prethodna tri. On pokušava optimizirati otpremničke strategije, uvažavajući međuzavisnosti na susjednim lukovima. Ovo se postiže tako da se najprije postavlja veličina pošiljke na luku između terminala za grupiranje i terminala za razdvajanje na svoju optimalnu vrijednost. Zatim se u kalkulaciju uvrštavaju troškovi nastali između izvorišta i terminala za grupiranje, a zatim i između terminala za razdvajanje i odredišta. Ovaj pokušaj koordiniranja otpremničkih strategija na pojedinim lukovima bi trebao smanjiti ukupne troškove. Procedura je slijedeća:

- Odredi se optimalna veličina pošiljke na luku između terminala za grupiranje i terminala za razdvajanje:

xcd = min {u, (acds../VI)1/2}

- U proračun se uvrste inventarski troškovi na terminalu za grupiranje, koji su vezani za otpremu sa izvorišta i, za sva izvorišta i:

ukupni logistički troškovi po jedinici tereta na ovom luku su:

10

cic = aic/xic + VItic + VI/2[xic/si. + xcd/s..(1-1/kic)]

ali

kic/kcdi = si.xcd/s..xic,

time je

kic = si.xcdkcd

i/s..xic

i

cic = aic/xic + VItic + VI/2(xic/si. + xcd/s.. –xic/si.kcdi).

Veličina pošiljke koja daje minimalne cic:

6. ∂cic/∂xic = -aic/xic2 + (VI/2si.)(1-1/kcd

i) = 0

time je

7. xic* = min {u, (2aicsi./(VI(1-1/kcd

i)))1/2}.

Slijedeći algoritam daje kic:

kcdi : =0;

PONOVI

kcdi : = kcd

i + 1

UZMI kcdi ZA IZRAČUNATI xic

*

UZMI xic* ZA IZRAČUNATI kic

DOK kIC NE BUDE CIJELI BROJ.

Kad je kic cijeli broj, i kcdi je također cijeli broj, i ti brojevi su relativno prosti. Ovaj algoritam

se postavlja za svako od izvorišta i.

Slično tome, na terminalu za razdvajanje uključimo u proračun troškove koji su vezani za luk između tog terminala i odredišta tereta:

Ukupni logistički troškovi po jedinici tereta na ovom luku su:

cdj = adj/xdj + VI/2(xdj/s.j + xdj/s.j(1-1/kcdj)).

Veličina pošiljke koja daje minimalne cdj:

11

∂cdj/∂xdj = -adj/xdj2 + (VI/2s.j)(2-1/kcd

j) = 0

time je

xdj* = min{u, (2adjs.j/VI(2-1/kcd

j))1/2}

Ponovo koristimo gornji algoritam za određivanje kada su kdj i kcdj cijeli, relativno prosti

brojevi. Ovaj postupak ponavljamo za svako pojedino odredište zasebno.

Konačno, koristeći veličine pošiljki kic i kcdj, određene prethodnim postupkom, izračunavamo

CC.

Ova heuristička metoda je iterativni algoritam koji se dugo izračunava i ima upitnu konvergenciju. Ipak, metoda pokušava optimizirati otpremničke strategije na susjednim lukovima toka tereta uzimajući u obzir međuzavisnosti između susjednih lukova. Korištenjem računala dugačko vrijeme računanja se eliminira, te ostaje jedino problem upitne konvergencije iteracije kojeg nije moguće jednostavno riješiti.

Slika 3. Heurističke metode

ZAKLJUČAK

12

Transportni troškovi predstavljaju najvažniji uopšteni pokazatelj rezultata poslovanja autotransportnog preduzeća. Sniženje transportnih troškova ima poseban društveni interes s obzirom na to da u svim privrednim granama značajan utjecaj na proizvodne troškove imaju

transportni troškovi. Usporedba različitih otpremničkih strategija pri prijevozu tereta na bazi ukupnih logističkih troškova je osnovni proces kojega otpremnik mora obaviti prilikom otpremanja određene količine tereta s polazne na odredišnu točku. pritom je od velike važnosti da se ti izračuni obave brzo i sa što je moguće većom točnošću. Pritom se koriste razne računske metode od kojih su neke osnovne navedene u ovom seminarskom radu.

LITERATURA

13

1. https://www.scribd.com/doc/59667249/Prijevoz-tereta 2. https://www.scribd.com/doc/210004951/troskovi-prevoza-86 3. https://www.scribd.com/doc/262139884/Logisti%C4%8Dki-tro%C5%A1kovi 4. https://www.scribd.com/doc/210004951/troskovi-prevoza-86

14