baza pojmova

7/25/2019 Baza Pojmova

1/20

Baza pojmova

Predmet : Osnovi komunikacija

Student: Semir Avdi Profesor: Dr Milorad Banjanin, red. prof.

Broj indeksa: 79/9 Asistent: Mr Aleksandar Stjepanovi, v. asistent

!rupa: A"


2/20

Baza pojmova :

1. Akcija jednopote#no djelovanje ili jednopote#na aktivnost$

2. Akcijsko istraivanje fleksi%ilan pro&es u kome se smjenjuju ak&ija 'promjena, po%olj(anje) iistra*ivanje 'ra#umjevanje, #nanje)$

3.Amplituda ra#lika i#me+u maksimalne i minimalne visine talasa$

4. Objekat svaki entitet koji ima jedinstveni identitet tokom svo- *ivotno- vjeka$

. !istem kompleksna matri&a elemenata u interak&iji$

". !istem 2 skladna &jelina sastavljena od vi(e ure+aja koji skladno funk&ioni(u u &ilju vr(enja nekeradnje$

#. $nterakcija skup poruka koje odre+uju neko pona(anje, odnosno koje se ra#mjenjuju ukomunika&iji$

%. $nterakcija 2 instan&a komunika&ije$

&. 'a(unar elektronski sistem #a informa&iono pro&esuiranje$

1).*omunikacija pro&es pove#ivanja, ra#mjene i djeljenja informa&ija$

11. $n+ormacija re#ultat o%rade, manipula&ije i or-ani#iranja podataka na nain koji dodaje #nanjeprimatelju$

12. ,rekvencija %roj os&ila&ija u jedini&i vremena$

13. Bit jedini&a #a informa&iju koja od-ovara %inarnoj odlu&i, a mo*e imati dva stanja: da/ne,ukljueno/iskljueno i sl. $

14. -edij %ilo (ta sposo%no da prenese ili emituje marketin(ku poruku jednom ili vi(e primala&a$

1. Opse Du*ina #atvorene krivulje$

1". !inal informa&ija koja prola#i odre+enim medijem$

1#. *od sustav #nakova pomou koje-a sudioni&i komunika&ije komuni&iraju$

1%. $nter+ejs sredstvo preko koje- komuni&iraju korisnik i raunar ili raunar i neki ure+aj$

1&. /ardver fi#iki, opipljivi dio raunara$

2). !o+tver raunarski pro-ram napisan tako da je nje-ov sadr*aj la-ano promjeniti$


3/20

21. 0odatak sim%oliki i formali#iran prika# injeni&a, pojmova i instruk&ija, po-odan #akomuni&iranje, interpreta&iju i o%radu u# pomo ljudi ili strojeva$

22. 0rijemnik kolek&ija elektronski0 komponenata i kola ija je ulo-a da prime poruku prenesenu

preko neko- medija i i#dvoje koristan si-nal informa&ije i# nje$

23. *onjuacija spremanje$

24. imenzija minimalan %roj realni0 parametara potre%ni0 da se jedno#nano opi(e polo*aj take udatom prostoru$

2. !imbol svaki fenomen kojemu je dru(tveno ili kulturalno pripisano neko #naenje$

2". !imbol 2 o%jekat, slika ili neka dru-a pre#enta&ija ideje, kon&epta ili a%strak&ije$

2#. alas preno(enje ener-ije du* os&iliranja, tako (to take na toj osi poinju da os&iluju i i#la#e i#svo- ravnote*no- polo*aja 'prenosei susjednim takama, na toj osi, ener-iju da #aponuos&ilovanje)$

2%. Oscilator elektrino kolo koje stvara i#la#ni si-nal odre+ene frekven&ije$

2&. Odailja( elektronska naprava koja proi#vodi i, u# pomo antene, oda(ilje si-nal u o%likuelektroma-netno- #raenja #a radio, televi#iju i dru-e vrste telekomunika&ija$

3). elekomunikacije naini o%avljanja komunika&ije na daljinu pomou elektrome0aniki0 metoda'telefon, internet, telefaks)$

31. $ninjerstvo primjenjivanje nauke u potre%e ovjeanstva$

32. $straivanje aktivan, ustrajan i sustavan pro&es prouavanja sa &iljem otkrivanja, tumaenja ipoja(njavanja injeni&a$

33. lektronika podruje raunarstva i elektrote0nike koje prouava i koristi sustave iji se radtemelji na kontroli protoka elektrona i dru-i0 nositelja elektrino- na%oja u djelovima od koji0 su

i#-ra+eni$

34. ioda nelinearni poluprovodniki elektrini element sa dva prikljuka, koji posjedujeispravljaka svojstva$

3. lektri(ni provodnik materijal koji pru*a mali elektrini otpor prola#u slo%odni0 elektrona$

3". lektron ne-ativno naelektrisana su%atomska esti&a$

3#. Atom osnovna -ra+evna jedini&a tvari$

1


4/20

3&. $nternet velika raunarska mre*a i sistem #a jednostavnu i efektivnu komunika&iju sa tekstom,slikom i #vukom$

4). $n+rastruktura te0nika struktura ili sistem koji podr*ava dru(tvo, kao npr. &este, vodovod,elektrina mre*a itd. $

41. 0utanja linija po kojoj se tjelo kree$

42. $nternet pretraiva( pro-ram koji omo-uava tra*enje informa&ija na internetu$

43. 5ideo ni# te0niki0 postupaka kojima se ostvaruje snimanje, #apis, o%rada, prijenos i prika#pokretni0 slika$

44. e6nika postupak ili sposo%nost proi#vodnje industrijski0, #anatlijski0 i umjetniki0 proi#vodau# praktinu upotre%u prirodni0 nauka$

4. Aloritam konaan slijed do%ro definirani0 nared%i #a ostvarenje #adatka$

4". 0roramiranje vje(tina pomou koje korisnik stvara i i#vr(ava al-oritme koristei odre+enepro-ramske je#ike kako %i napravio raunarski pro-ram$

4#. iitalni displej i#la#ni elektriki ure+aj #a prika# ili pri%li*nu pre#enta&iju informa&ije$

4%. !tatistika -rana primjenjene matematike koja se %avi anali#om podataka$

4&. Baza podataka or-ani#irana #%irka podataka$

). 0eriodi(no kretanje kretanje koje se poslije i#vjesno- vremena ponavlja$

1. !imetrija preslikavanje fi-ura u -eometriji$

2. 7edna(ina matematiki i#ra# koji -ovori da su dvije strani identine odnosno ekvivalentne$

3. $mpuls jedinina vrijednost si-nala$

4. 8um svaka smetnja koja se u elektrinom kolu ili liniji komunika&ije superponira na korisnisi-nal$

. 9inija veze sredina kro# koju se si-nal prenosi od predajnika do prijemnika$

". 0eriod veliina kojom se iska#uje trajanje jedno- &iklusa periodine promjene$

#. rans+ormator statiki elektrote0niki aparat koji, pomou elektroma-netne induk&ije, pretvarajedan sistem nai#mjenini0 struja u jedan ili vi(e sistema nai#mjenini0 struja iste uestanosti a

ra#liiti0 napona i struja$

"


5/20

&. *onvolucija me+uso%na pove#anost i#me+u dvije pojave predstavljene vrijednostima dvajupromjenjivi0$

"). eorija apstraktno, uop(teno #nanje o nekom pro%lemu koje je re#ultat tra-anja #a istinom$

"1. ntropija termodinamika veliina koja opisuje stupanj nereda$

"2. -odulacija postupak u kome se modifikuje neka karakteristina veliina jedno- periodino-si-nala u funk&iji karakteristini0 veliina neko- dru-o- si-nala$

"3. e6noloija upotre%a i #nanje alata, te0nika, #anatstva, sistema ili metoda or-ani#a&ije$

"4. !atelit tjelo koje or%itira oko dru-o- tjela$

". Orbita put koje jedno tijelo ini oko dru-o- tijela dok je pod uti&ajem neke sile$

"". aviacija nauka i vje(tina vo+enja %roda, aviona i dru-i0 o%jekata s jedne na dru-u taku na#emlji, te svemirske letjeli&e kro# svemir$

"#. 9oistika djelatnost koja se %avi savladavanjem prostora i vremena u# najmanje tro(kove$

"%. !inapsa mjesto komunika&ije i#me+u dva neurona$

"&. -ultimedija mediji koji kom%iniraju vi(e medija, da %i se stvorila jedna &jelina$

#). 0ri6od poveanje neto vrijednosti koje nastaje kao re#ultat finan&ijski0 transak&ija$

#1. 0ro+it 2a#lika i#me+u pri0oda i tro(kova$

#2. !kladite Prostor #a uskladi(tenje 'uvanje) ro%e$

#3. lektri(ni kapacitet sposo%nost tjela da na se%e primi elektrini na%oj$

#4. -atrica ta%ela koja se sastoji od apstraktni0 o%jekata koji se mo-u sa%irati i mno*iti$

#. rianulacija odre+ivanje polo*aja -lavni0 taaka pri -eodetskom mjerenju pomou trokuta kodkoje- su po#nati du*ina jedne strani&e i nje-ova sva tri u-la$

#". ;eodezija nauka koja se %avi mjerenjem i kartirajem #emljine povr(ine i promatranjem njeno--ravita&ijsko- polja i -eodinamiki0 pojava$

##. !+era skup taaka u prostoru jednako udaljeni0 od neke take 'sredi(ta sfere)$

#%. 0rotokol do-ovoreni postupak koje- tre%a slijediti u odre+enoj situa&iji$

#&. !inteza spajanje jednostavniji0 misli u slo*ene$

3


6/20

%). ubioza ne(to (to je nei#vjesno, nesi-urno, sumnjivo, (to je predmet dvoumljenja$

%1. *ontemplacija produ*eni period svjesne misli o nekoj odre+enoj temi$

%2. Antiteza stilska fi-ura koja se #asniva na suprotnosti$

%3. ;lobalizacija dinamini ekonomski, politiki i kulturni pro&es koji je omo-uen %r#im ra#vojemna poljima transporta i komunika&ija, a koji je esto vo+en *eljom veliki0 korpora&ija #a osvajanjemnovi0 tr*i(ta$

%4. Objektivnost neovisan opis injeni&a ili stvarnosti, nepromjenjen od strane posmatraa ili oso%ekoja -a opisuje$

%. mpiri(ki dokazi sve ono (to se mo*e, posredno ili neposredno, vidjeti, uti, opipati, okusiti iliomirisati$

%". 'acionalizam po#i&ija u teoriji sa#nanja prema kojoj u pro&esu sa#nanja presudnu ulo-u i #naajima ra#um$

%#. *on+likt suko% dvije ili vi(e su%jekata$

%%. 9apsus nesvjesna -re(ka u -ovoru ili pismu$

%&.


7/20

. ksterijer spolja(nji prostor$

&%. 'otacija rotiranje 'okretanje) tijela oko svoje ose$

&&. -emorisati #apamtiti$

1)). 9aser optika naprava koja emituje ko0erentni sno fotona$

1)1. *o6erentan koji se dr*i #ajedno 'pove#an, spojen)$

1)2. Ar6iv kolek&ija spisa i dokumenata$

1)3. Oblik uo%lienost vidljivi0 djelova$

1)4. ,usnota %ilje(ka ili napomena stavljena na dno strani&e teksta$

1). 0rivileija i#u#etno povoljan polo*aj (to -a neki pojedina& ili dru(tvena -rupa u*iva u odnosuna ostatak dru(tva$

1)". *redit novani du*niko4povjereniki odnos u kojem povjerenik kredita 'o%ino %anka) ustupapravo kori(tenja odre+eno- i#nosa novani0 sredstava du*niku$

1)#. *amata &ijena koju plaa posu+iva onome koji mu po#ajmljuje nova&$

1)%. Apstraktan koji postoji samo kao pojam$

1)&. -anipulacija rukovanje ili %aratanje predmetima ili ro%om$

11). -anipulacija 2 postupak podinjavanja pojedin&a$

111. -obin #lostavljanje na radnom mjestu$

112. 0ercepcija pro&es kojim mo#ak or-ani#ira podatke dospjele i# ra#ni0 ula i interpretira i0tvorei smislenu &jelinu$

113. $mainacija stvarateljska sna-a predoavanja$

114. *ompresija sa*imanje ili sa%ijanje$

11. ,leksibilnost savitljivost, iste-ljivost$

11". im mala skupina ljudi komplementarni0 #nanja i vje(tina koji su predani #ajednikimposlovnim &iljevima i #ajednikom pristupu$

11#. !uroat #amjena #a neki proi#vod$

7


8/20

11%. 0laijat in prisvajanja ili ukljuivanja tu+e- rada ili proi#voda u svoj vlastiti$

11&. $n+razvuk #vuk frekven&ije manje od 8 #$

12). =ltrazvuk #vuk frekven&ije vee od k#$

121. 'adar ure+aj #a otkrivanje o%jekata na #emlji, moru i u #raku, pomou radio talasa$

122. !onar podvodni elektrini lokator$

123. Bonton pravila lijepo- pona(anja$

124. 0ritisak omjer sile i povr(ine na koju tasila djeluje$

12. videntno oi-ledno$

12". *oordinantni sistem sistrem kod koje- se polo*aj taaka i dru-i0 o%jekata prika#uje %rojevimakoji se #ovu koordinate$

12#. !ereacija ra#dvajanje ljudi na osnovu ra#liiti0 kriterija koji se u pravilu kose sa naelimaljudski0 prava$

12%. Odluka > i#%or i#me+u alternativa i mo*e %iti donijeta na osnovu %rojni0 analitiki0 ineanalitiki0 te0nika$

12&. $! > 'nte-rated Servi&es Di-ital ;et optiki prenosni disk koji koristi te0nolo-iju optiko- #apisa #a visokokvalitetnoskladi(tenje podataka, ukljuujui filmove sa visokim audio i video kvalitetom$

131. ? kompaktni disk koji koristi optiki #apis #a snimanje podataka$

132. A!9 > 'Asimetri& Di-ital Su%s&ri%er =ine) asimetrina di-italna pretplatnika linija #a %r#iprijenos podataka koja ostvaruje %r*i prijenos podataka pri preu#imanju 'do


9/20

13#. 7avnost > -rupa ljudi koji imaju -rupne #ajednike interese$

13%. Auditorij na#iv #a -ra+evinu ili dio -ra+evine 'dvorana) namjenjen smje(taju oso%a koje sudo(le prisustvovati nekoj javnoj manifesta&iji$

13&. ,estival javni do-a+aj ili serija sveanosti koja se redovno odr*ava u nekom -radu ili loka&iji teje posveena odre+enom aspektu i# umjetnosti i *ivota$

14). *onlomerat or-ani#a&ijski o%lik kon&entra&ije ra#novrsne proi#vodnje i kapitala$

141. $mid > sveo%u0vatna slika, odsjaj identiteta u javnosti, ono (to javnosti misle o or-ani#a&iji ililinosti$

142. *on+erencija za tampu >jedan od naina komunika&ije or-ani#a&ije sa medijima i jedno odesto kori(teni0 vidova odnosa sa javno(u$

143. ijak poluprovodnika elektronska komponenta koja ima namjenu dvosmjerne okidne diode, aprete*no se upotre%ljava #a -eneriranje po%udno- impulsa #a trijak ili tiristor$

144. rijak poluprovodniki elektrini element koji ima namjenu upravljive sklopke #anai#mjeninu struju$

14. iristor poluprovodniki elektrini element koji ima svojstvo okidake sklopke jer prela#i uprovodno stanje kada se na upravljaku elektrodu dovede impuls struje i to stanje odr*ava sve dok je

struja tereta dovoljno velika$

14". Anoda > elektroda na nekoj napravi ili elementu kro# koju elektrina struja tee u smjeru premanapravi ili elementu$

14#. *atoda elektroda koja je suprotno polarisana u odnosu na anodu$

14%. lektroda provodljivi materijal uronjen u rastvor elektrolita$

14&. lektrolit materijal koji je elektriki provodan #%o- -i%anja slo%odni0 jona$

1). 7on naelektrisani atom ili -rupa atoma$

11. 5jerovatno@a nesi-urni do-a+aj, (ansa$

12. Orani(enje brzine do#voljena %r#ina koja se ne smije prekoraiti$

13. inamika podruje klasine me0anike koje prouava djelovanje sile na kretanje tjela$

14. -e6anika dio fi#ike koji prouava me0aniko kretanje, u#roke, posljedi&e i #akone to- tjela$

9


10/20

1. akon normativni akt dr*ave koji po tano odre+enom postupku donosi #akonodavni or-an,naje(e skup(tina 'parlament)$

1". -aina skup dijelova pove#ani0 u jednu lo-iku &jelinu s &iljem i#vo+enja odre+ene opera&ije$

1#. 'e+leksija odnos svjetlosti koja pada na neku povr(inu u odnosu na dio svjetlosti koji se od%ija4reflektira od te povr(ine$

1%. Analoija lo-ika metoda. ?%lik posredno- #akljuka kod koje- se pola#i od pose%no- ilipojedinano- i #akljuuje na pose%nom ili pojedinanom po slinosti$

1&. 0aralelna obrada postupak kod koje-a se vi(e instruk&ija o%ra+uje istovremeno$

1"). -ikron milioniti dio metra$

1"1. *o6erentan pove#an, spojen, koji se dr*i #ajedno$

1"2. !inerija > inte-ri(e pojedinane napore u #ajedniku ak&iju iji su efekti #naajno vei odprosto- #%ira pojedinani0 efekata$

1"3. 0anja > stanje jasnoe ili pojaane osjetljivosti koja funk&ioni(e i#van na(e per&eptualne %a#e$

1"4. $0 adresa jedinstvena %rojana o#naka raunara na internetu$

1". !emantika aspekt #naenja koji je i#ra*en u je#iku, kodu ili nekom dru-om o%likupredstavljanja$

1"". $nkubacija > fa#a u kojoj pojedina& ili -rupa svjesno ne ra#mi(ljaju o pro%lemu$

1"#. *onitivno u(enje > uenje kro# rje(avanje pro%lema$

1"%. 0roblem > ra#lika i#me+u potre%no- i posjedujue- #nanja$

1"&. 'jeavanje problema >pro&es podi#anja nivoa posjedujue- na nivo potre%no- #nanja kro#pro&es uenja$

1#). =bjeivanje >pro&es koji o#naava namjerno, &iljno nametanje mi(ljenja, stavova, vjerovanja ivrijednosti$

1#1. *ombinatorika -rana matematike koja se %avi pre%rojavanjem elemenata konani0 skupova ipre%rojavanjem %roja naina da se ti elementi poredaju$

1#2. 0eticija #a0tjev #a nekom promjenom koji je potkrepljen sakupljenim potpisima#ainteresovani0 oso%a$

8


11/20

1#3. Binarni sistem %rojevni sistem sa %a#om . @o #nai da u tom %rojevnom sistemu #ao#naavanje %rojeva koristimo %roja, i to: i 8$

1#4. Alebra ni# ra#liiti0, no me+uso%no pove#ani0, pojmova u matemati&i$

1#. *onvencionalan koji se #asniva na konven&iji, koji od-ovara spora#umu, spora#umni,u-ovorni$

1#". 5okabular rijenik, sveska u koju se pi(u rijei neko- tu+e- je#ika i nji0ova #naenja radilak(e- uenja napamet$

1##. Apati(an neosjetljiv, ravnodu(an$

1#%. ipi(an koji pripada jednom tipu$

1#&. *ontakt dodir, spoj$

1%). Optika nauka o svjetlosti i svjetlosnim pojavama uop(te$

1%1. $spravlja( elektriki sklop koji slu*i #a pretvaranje nai#mjenine struje u istosmjernu$

1%2. 0arametar konstantna veliina u nekoj matematikoj funk&iji, mjera &entralne tenden&ije,korela&ije i varija%ilnosti$

1%3. *orelacija me+uso%na pove#anost i#me+u ra#liiti0 pojava predstavljeni0 vrijednostima dvajuvarija%li$

1%4. 5arijabla jedini&a date informa&ije u raunarskom pro-ramu koja mo*e promjeniti vrijednost utoku i#vr(avanja pro-rama$

1%. 0olaritet prava& dvaju slo%odni0 ma-neta prema ma-netnim polovima emlje$ u (irem smislu :posjedovanje dva pola ili dva potpuno suprotna mjesta sa suprotnim svojstvima$

1%". Okruenje kompleks spolja(nji0 faktora koji djeluju na sistem i odre+uju nje-ov kurs i o%likpostojanja$

1%#. $n+lacija poveanje op(te- nivoa &ijena u odnosu na vrijednost nov&a$

1%%. !truktura sustav elemenata i nji0ovo- aktivno- me+uso%no- odnosa te prepo#navanje,promatranje, i sta%ilnost u#oraka$

1%&. =zorak i#a%ani dio statistiko- skupa koji tre%a da predstavlja repre#ent popula&ije koja jeo%u0vaena istra*ivanjem$

1&). 'eprezentativan koji predstavlja, #amjenjuje, #astupa$

88


12/20

1&1. !kica na%r#o i#ra+en 'nei#veden potpuno) &rte*, na&rt, osnova$ -lavni pote#i nee-a 'npr. slike,kipa itd.)$

1&2. 0ostulat #a0tjev koji se lo-iki ne mo*e doka#ati, ali koji je nu*an #a ra#umjevanje i#vjesni0injeni&a$

1&3. 9oika nauka o o%li&imapravilne misli i metoda sa#nanja$

1&4. !tandard vrsta propisa kojom se utvr+uju neke %rojne vrijednosti, dimen#ije, naini ispitivanjaitd. $

1&. $nteralno kolo mikronski ure+aj koji se sastoji i# vi(e spojeni0 tran#istora$

1&". *oncept te*nja odr*avanja odre+ene po#i&ije, #naenje rijei u odre+enom kontekstu$

1. *ontekst ve#a misli u -ovoru$

1&%. Aplikacija raunarski pro-ram di#ajniran #a pomo korisni&ima da %i i#vr(avali jedan ili vi(eodre+eni0 #adataka$

1&&. Apelacija pri#iv vi(em sudu$ po#ivanje$ na#ivanje$

2)). 0remijera prva i#ved%a$

2)1. ,luktuacija u finan&ijskom smislu to je kole%anje i mijenjanje -ospodarski0 pojava, odnosa ipro&esa$

2)2. eleacija povjeravanje ovlasti i/ili odre+eno- #adatka nekoj oso%i ili -rupi oso%a$

2)3. Blo pu%lika&ija na internetu koja sadr*i prvenstveno periodine lanke u o%rnutomvremenskom slijedu$

2)4. $nternet +orum pose%na


13/20

21). *onstanta nepromjenjiva fi#ika veliina koja mo*e %iti utvr+ena defini&ijom, mjerenjem ilido-ovorom$

211. ,iktivno ono (to je i#mi(ljeno, #ami(ljeno, nestvarno$

212. 'e+erentno tijelo tijelo u odnosu na koje odre+ujemo kretanje dru-i0 tijela$

213. 'elativitet uslovljenost, sra#mjernost$

214. ualizam dvojnost, dvojstvo$

21. -onolitno jezro sistemska ar0itektura u kojoj itav operativni sistem radi kao &jelina ujednom adresnom prostoru, i kao takav nad-leda sve pro&ese u sistemu$

21". Bilateralno o%ostrano 'npr. %ilateralni do-ovor4o%ostrani do-ovor)$

21#. -ultilateralno vi(estrano$

21%. $neniozan inventivan, kreativan, ma(tovit$

21&. A+irmacija po#itivan iska# koji opisuje stanje koje *elimo da posti-nemo$

22). eacija odri&anje, odrena rije$

221. Ad 6oc latinski i#ra# koji #nai #%o- ovo-C ili #%o- ove svr0eC$ rje(enje #a neki spe&ifinipro%lem koji se ne -enerali#ira, te koji se ne smije primjenjiati u dru-e svr0e$

222. ;eneralizacija postupak prelaska sa op(ti0 na jo( op(tije pojmove$

223. 'acionalizacija upro(avanje$

224. Osciloskop ure+aj koji slu*i #a prika#ivanje promjene elektrino- napona u nekomvremenskom periodu$

22. lektri(ki napon mjerna veliina kojom se iska#uje ukupno djelovanje elektrino- polja nanekom putu$ ra#lika poten&ijala$

22". astatura skup tipki 'tastera) koji su or-ani#ovani u jednu &jelinu i nji0ova svr0a je daomo-uavaju slanje si-nala nekom stroju ili aparatu$

22#. 'a(unarski mi ula#na jedini&a na raunaru koja pretvara pokret ruke u dvije dimen#ije upokret poka#ivaa na #aslonu raunara$

22%. Apscisa 0ori#ontala u svim svojim pojavnim o%li&ima$

81


14/20

22&. 0arabola skup svi0 taaka u ravnini koje su jednako udaljene od #adane take i #adano-prav&a$

23). /iperbola skup svi0 taaka ravnine #a koje je apsolutna vrijednost ra#like udaljenosti od dvije#adane 'fiksne) take te ravnine stalna$

231. *onveksno ispupeno, i#%oeno$

232. *onkavno udu%ljeno$

233. avisnost podlo*nost nekoj navi&i$

234. ekadencija stanje opadanja kulture$

23. ,ilantropija ovjekolju%lje$

23". lasti(nost svojstvo materijala da se nakon prestanka djelovanja sile koja -a deformira vrati usvoje prvo%itno stanje 'o%lik)$

23#. e+ormacija promjena o%lika ili veliine$

23%. Abrazija uklanjanje povr(ine trljanjem ili %ru(enjem$

23&. Balustrada o-rada u koje je -ornji i donji dio spojen ni#om stu%ova$

24). onacija darivanje u svr0u potpore nekom &ilju$

241. ;eometrijski %ilo koji o%lik ili forma koja ima vi(e matematiki ne-o or-anski di#ajn$

242. $luminacija sveano osvjetljavanje, i#nenadno nada0nue$

243. 0, 'Porta%le Do&ument ormat) format #apisa dokumenata koji se koristi #a #apisdvodimen#ionalni0 dokumenata neovisno o ure+aju i re#olu&iji ispisa$

244. 'ezolucija slike koliina detalja koju neka slika sadr*i$

24. 0iksel najmanji elemenat na ekranu ili nekoj %itmap sli&i koji sadr*i plavi, &rveni i #elenipodpiksel$

24". ,ont elektroniki ni# podataka u kojem se nala#i skup slovni0 #nakova i slovni0 sim%ola$

24#. Bitmap +ont sastoji se od serije taaka 'piksela) koji prika#uju sliku svako- slovno- #naka,svako- slovno- karaktera i nje-ove veliine$

24%. *vadriranje raunska opera&ija kod koje #adani %roj mno*imo sa samim so%om$

8"


15/20

24&. Ornament ukras odnosno dekora&ija sa#dana od %iljni0, *ivotinjski0, -eometrijski0 iliantropomorfni0 motiva$

2). ,ormalno #vanino$

21. -obilnost pokretljivost$

22. -obilni tele+on prijenosni elektrini ure+aj #a komuni&iranje na vee ili velike udaljenosti$

23. -odem ure+aj koji modulira di-italni si-nal u o%lik po-odan #a prijenos prekokomunika&ijsko- kanala, a nakon prijenosa -a demodulira u i#vorni o%lik$

24. C9A 'Eireless =o&al Area ;et


16/20

2"&. $nstaliranje prorama dodavanje pro-rama na raunar sa instala&iono- diska, interneta ilimre*e$

2#). *rekovanje prorama pronala*enje odre+eni0 propusta 'rupa) u pro-ramu i i#mjena to- isto-pro-rama$

2#1. !o+tverski ba EB=;F -re(ka, kolaps ili neispravnost u radu neko- softvera u raunarskomsistemu$

2#2. Bot skraeni na#iv #a ro%ota$

2#3. =!B E=niversal !erial BusF spolja(nji prikljuak #a periferne ure+aje kao (to su: mi(,tastatura, (tampa itd. $

2#4. -ati(na plo(a -lavna printana poluprovodnika ploa koja omo-uava komunika&iju i#me+uostali0 0ardverski0 djelova u raunaru$

2#. -ultipleksor kom%ina&iona mre*a koja oda%ire jedan od vi(e mo-ui0 ula#ni0 si-nala iusmjerava -a na jednu i#la#nu ste#aljku$

2#". emultipleksor di-italno kolo koje omo-uava da jedan podatak sa ula#a %ude proslije+en naneki od n i#la#a$

2##. 0roramski virus mali&io#ni pro-ram koji se (iri tako (to infi&ira datoteke i pro-rame$

2#%. -aliciozni so+tver #loudni softver$

2#&. 0revencija skup mjera koje se vr(e u &ilju sprjeavanja %ilo kakvi0 ne*eljeni0 pojava$

2%). /iperlink ve#a koja nas upuuje na neku ru-u strani&u ili na neko odre+eno mjesto udokumentu$

2%1. CCC ECorld Cide CebF svjetska mre*a$

2%2. Ceb server raunar na kojem se nala#e


17/20

2%%. emokratija o%lik vlasti u kojem sve odluke neke dr*ave donosi i#ravno ili nei#ravno veinanje#ini0 -ra+ana kro# po(tene i#%ore$

2%&. otalitarizam politiki sistem u kojem je vlast pod kontrolom jedne politike or-ani#a&ije ili

stranke koja ne prepo#naje -rani&e svoje ovlasti$

2&). *lijent>server ar0itektura -dje su korisnik 'klijent) i server odvojeni ili neravnopravni$

2&1. rovina pro&es ra#mjene ro%e i/ili uslu-a$

2&2. mancipacija nastojanja #a do%ijanje politiki0 prava ili ravnopravnosti #a esto o%espravljenuskupinu$

2&3. olerancija kolektivna ili pojedinana praksa pri0vatanja i saradnje sa oso%ama ra#liiti0politiki0, vjerski0 i dru-i0 po-leda$

2&4. 0olitika pro&esi i naini na koje se donose odluke unutar jedne -rupe ljudi$

2&. -onitorin redovno posmatranje i %ilje*enje aktivnosti koje se odvijaju u okviru neko-projekta ili pro-rama$

2&". 0laniranje or-ani#a&ija priprema #a %udunost$

2. *adar okvir, i#dvojenost i# okoline$

2&%. !eparacija odvajanje$

2&&. =ni+ikacija ujedinjavanje, sjedinjavanje, sjedinjenje$

3)). !enzor ure+aj koji jeri fi#iki kvantitet i konvertuje -a u si-nal koje- mo*e oitavati posmatraili instrument$

3)1. etektor ure+aj kojim se otkriva prisutnost odre+ene materije$

3)2. 0olira+ ure+aj koji je konstruisan #a istovremeno %ilje*enje vi(e podataka koji nastajuprilikom ispitivanja, u narodu po#nat i kao:Cdetektor la*iC$

3)3. Aristokratija vrsta vladavine koju ine male privile-ovane klase ili manjine sastavljene odoni0 naj%olje kvalifikovani0 #a upravljanje$

3)4. -onar6izam politika ideolo-ija koja #a-ovara ouvanje ili o%novu monar0ije kao dru(tveno-ure+enja neke dr*ave$

3). -aterijalizam filo#ofski prava& koji materiju smatra osnovom sve-a$

87


18/20

3)". *omunizam dru(tveno ure+enje u kojem se sve stvari smatraju #ajednikim$

3)#. Blas+emija %o-o0uljenje$

3)%. Ateizam nevjerovanje ili pori&anje postojanja %o-a ili %o-ova$

3)&. 0rovincija podna&ionalna jedini&a koja u veini dr*ava ili #emalja predstavlja dru-ostepeninivo$

31). -ealomanija patolo(ko pre&jenjivanje se%e samo-, svoji0 sposo%nosi i mo-unosti$

8>


19/20

89


20/20

baza pojmova

Documents