beamer latex

UvodSlaganje obicnog teksta

Slaganje matematickih formulaDodatak

LATEX

21. prosinca 2011.

LATEX



Table of contents

1 Uvod

2 Slaganje obicnog tekstaTekstInput fileOkruzenjaBojeGrafika

3 Slaganje matematickih formulaMatematicki tekstArrayTeoremi

4 DodatakBeamer

LATEX



Nastanak

TEX nije niti tekst editor niti tekst procesor. TEX je software kojiomogucuje jednostavnu izradu najraznovrsnijeg stampanogmaterijala - pisama, oglasa, knjiga, . . . U njemu se inajkompliciranije strukture poput slozenih matematickih formulamogu relativno jednostavno pripremiti za printanje.Razvio ga je Donald E. Knuth.1986g. pojavio se novi paket, LATEX.TEX je ipak sam kompjuterski program, stoga treba nasu pomoc.Ta pomoc se upisuje u tekst kao TEX naredba.Za vrijeme unosenja teksta ne vidimo kako ce izgledati konacnidokument. Konacni izgled dokumenta moguce je na ekranu vidjetinakon sto ga je TEX procesuirao.

LATEX



Primjer

Primjer

Zelimo napisati matematicki izraz a11 a12 a13a21 a22 a23a31 a32 a33

∫ +∞−∞ e−

1x2 dx

Taj izraz se u TEX-u unosi kao

$$\frac\left( \beginarrayccc a_11& a_12 &

a_13 \\ a_21 & a_22 & a_23 \\ a_31 &

a_32 & a_33 \endarray \right)\int_-

\infty^+ \infty e^- \frac1x^2 dx$$LATEX



Napomena

Input-fileovi za TEX (i LATEX) su obicni tekstualni, tj. ASCII fileovi.Kreiramo ih bilo kojim tekst editorom.

LATEX



TekstInput fileOkruzenjaBojeGrafika

Razmaci

Prazno mjesto TEX tretira kao razmak. Nekoliko uzastopnihrazmaka tretiraju se kao jedan razmak.Prazan red izmedu dva retka teksta definira pocetak novogodlomka. Vise praznih redaka ima isti efekt kao i jedan.

Primjer

Ovo je nekakav tekst

koji pokazuje da pri

uno\vsenju teksta

razmaci i novi red ne igraju ulogu

dajeOvo je nekakav tekst koji pokazuje da pri unosenju teksta razmaci inovi red ne igraju ulogu

LATEX




TEXi LATEXnaredbe

Razlikuju velika i mala slova i imaju jedan od sljedeca dva oblika:

1 pocinju sa backslashom i zatim bez razmaka dolazi imenaredbe (iskljucivo se sastoji od slova). Ime naredbe zavrsavarazmakom ili nekim drugim znakom koji nije slovo

2 backslash i jedan poseban znak

LATEX




Posebni znakovi

$, &, %, #, _, , , , ^, \

Ako ih direktno unesemo u tekst oni obicno nece biti odstampani.Imaju neko posebno znacenje.

Primjer

Prvih sedam dobivamo sa:

\$, \&, \%, \#, \_, \, \

daje$, &, %, #, , ,

LATEX




Parametri

Ako zelimo razmak iza naredbe, onda nakon naredbe upisemo irazmak ili neku specijalnu naredbu za razmak.Neke naredbe zahtijevaju jedan ili vise parametara. Ako jeparametar obavezan, ide unutar viticastih zagrada iza imenanaredbe.Neobavezni parametri idu unutar uglatih zagrada iza imena naredbe

Primjer

Pri\vca se da Knuth dijeli ljude koji koriste

\TeX na \TeXni\vcare i na \TeX perte

dajePrica se da Knuth dijeli ljude koji koriste TEX na TEXnicare i naTEXperte

LATEX




Primjer

Molim, po\vcnite novi red ovdje. \linebreak[4] Hvala

dajeMolim, pocnite novi red ovdje.Hvala

LATEX




Komentari

LateX ignorira sve iza znaka % sve dok ne naide na drugi znak %

Primjer

Primjer komentara %nije kompliciran

%ali se vidi

iz kojeg se vidi kako radi komentar

dajePrimjer komentara iz kojeg se vidi kako radi komentar

LATEX




Slaganje teksta

Knjige i drugi stampani dokumenti obicno imaju retke jednakeduljine. To radi i TEXodgovarajucim prijelomom retka idodavanjem potrebnih razmaka izmedu rijeci, recenica, te nekihznakova (”minimiziranje mjere ruznoce). Nacin na koji se slazeodlomak ovisi o tipu dokumenta.Ponekad je LateX-u u tomepotrebno pomoci naredbom gdje da prelomi red.Naredba

\\

ili

\newline

kaze LateX-u da bezuvjetno prijede u iduci red.

LATEX




Jacina zahtjeva

Naredba

\newpage

zapocinje novu stranicu.Naredbe

\linebreak[n], \nolinebreak[n], \pagebreak[n],

\nopagebreak[n]

ostavljaju LATEX-u mogucnost da ne izvrsi naredbu, n = 0, 1, 2, 3, 4,gdje je n = 4 najjaci zahtjev i to LateX mora izvrsiti. Ako n nije 4,LATEXne mora izvrsiti zahtjev ako bi rezultat bio preruzan.

LATEX




Specijalni znakovi i simboli

” se dobije sa dva ’“ se dobije sa dva ‘- dobijemo sa -

– dobijemo sa --

— dobijemo sa ---

Matematicki − dobijemo kada smo u math modeu. . . dobijemo sa

\ldots, \dots

a ne ...

LATEX




Primjer

Primjer

Ne pi\vse se ovako ... nego ovako: \\

New York, Tokyo, \ldots

dajeNe pise se ovako ... nego ovako:New York, Tokyo, . . .

LATEX




Akcenti

Za pisanje hrvatskih znakova nam treba dodatni paket kojiucitavamo sa

\usepackage[croatian]babel

C dobijemo sa \vC

C dobijemo sa \’C

D dobijemo sa \DJ

S dobijemo sa \vS

Z dobijemo sa \vZ

c dobijemo sa \vc

c dobijemo sa \’c

d dobijemo sa \dj

s dobijemo sa \vs

z dobijemo sa \vz

LATEX




Primjer

Primjer

Na\"\i ve, sm\o rrebr\o d, Se\~norita

dajeNaıve, smørrebrød, Senorita

LATEX




Razmaci izmedu rijeci

Da bi tekst u gotovom dokumentu bio uredno poravnat i lijevo idesno, LATEX umece izmedu rijeci razmake razlicite velicine. Nakraju recenice dolazi nesto veci razmak, jer to poboljsava citljivostdokumenta.LATEX pretpostavlja da recenica zavrsava tockom, upitnikom iliusklicnikom (osim ukoliko je tocka iza velikog slova). Svakiizuzetak autor mora specificirati

\ . . . proizvodi standardni razmak (moze biti povecan kao iostali razmaci izmedu rijeci

~ . . . osim sto radi razmak, zabranjuje prijelom reda

\\ . . . prijelaz u novi red bez poravnanja na desno

\linebreak . . . poravnanje po obje margine

LATEX




Primjer

Primjer

Ovo je tzv.\ standardni razmak \\

usp. ~Tablicu~5 \\

usp. ~Tablicu~5 \linebreak

dajeOvo je tzv. standardni razmakusp. Tablicu 5usp. Tablicu 5

LATEX




Unakrsno pozivanje

Stvar koju cesto koristimo je unakrsno pozivanje (referiranje).Mozemo se pozvati na sliku, teorem, stranicu, itd. Naredbe su

\labeloznaka

\refoznaka

\pagerefoznaka

gdje je oznaka neka proizvoljna oznaka koju autor odabere, a kojaidentificira sto zelimo pozvati.Naredbu \ref ce LATEX zamijeniti brojem onog poglavlja, teorema,itd. gdje se nalazi \label. Naredbu \pageref ce LATEX zamijenitibrojem stranice na kojoj je \label.

LATEX




Naglasene rijeci

Koristimo naredbu \emph...

Primjer

\emphNagla\vsena rije\vc

dajeNaglasena rijec

LATEX




Struktura input filea

Kada LATEXprocesuira neki input file, on ocekuje izvjesnu strukturu.Pocinje naredbom:

\documentclasstip_dokumenta

tj. tu specificiramo kakvu vrstu dokumenta zelimo pisati. Zatimslijede komande koje utjecu na stil samog dokumenta ili ucitavajuneke makro pakete (packages) koji prosiruju LATEX-ove mogucnosti:

\usepackagenaziv_paketa

Sam dokument pocinje naredbom:

\begindocument

a zavrsava naredbom:

\enddocument

LATEX




Primjer

Primjer

Najjednostavniji input file:

\documentclassarticle

\begindocument

Evo primjer jednostavne strukture input-filea.

\enddocument

LATEX




Izgled dokumenta

Prva informacija koju LATEX treba kada pocne procesuirati input fileje vrsta dokumenta koju zelimo kreirati. To se specificira naredbom

\documentclass[opcije]tip_dokumenta

Opcije (ukoliko ih ima) treba razdvojiti zarezom.

tipovi dokumenta - article, report, book, slides, amsort

documentclass opcije -

10pt, 11pt, 12pt, . . . - velicina osnovnog fonta u dokumentua4paper, letterpaper - definira velicinu papiratwocolumn - kaze LATEX-u da dokumnet slozi u dva stupcatwoside, oneside - odreduje treba li generirati dokumentnamijenjen dvostranom ili jednostranom stampanju

itd.

LATEX




Izgled stranice

Parametar izgled u naredbi

\pagestyleizgled

kaze kakav izgled stranice zelimo

plain - stampa broj stranice na dnu stranice u sredini

headings

empty

LATEX




Naslovi, poglavlja i odjeljci

Dokument dijelimo u poglavlja, odjeljke i pododjeljke. Zadokumente tipa article imamo

\section... \paragraph

\subsection \subparagraph

\subsubsection \appendix

a za report i book jos imamo

\part \chapter

Sadrzaj ce se pojaviti na mjestu gdje se nalazi naredba\tableofcontents

Novi dokument treba procesuirati dva puta

LATEX




Naslov

Naslov citavog dokumenta pravi se naredbom \maketitle, pricemu sadrzaj naslova definiramo prije naredbom

\title...

\author...

\dat... (neobavezno)

LATEX




Nove naredbe

Za definiranje nove naredbe koristimo

\newcommandime[broj][default]definicija

gdje je

ime . . . ime naredbe koju definiramo (mora poceti sa \)

broj . . . broj argumenata naredbe ime (ako ne stavimo, onda je0)

default . . . ako ga navedemo, onda je argument broj 1neobavezan, njegova defaultna vrijednost je default,te prviargument treba staviti unutar uglatih zagrada. Ako ovajargument nije naveden, svi su argumenti obavezni i stavljajuse unutar viticastih zagrada

definicija . . . definicija naredbe (smije sadrzavati i drugenaredbe)

LATEX




Primjer

Primjer

U preambuli definiramo

\newcommand\primJedan jednostavan primjer

iz \LaTeX-a

a u samom tekstu

\prim za potrebe dana\vsnjih vje\vzbi

dajeJedan jednostavan primjer iz LATEX-a za potrebe danasnjih vjezbi

LATEX




Primjer

U preambuli definiramo

\newcommand\uvjet[1]#1 sa argumentom

a u samom tekstu

\beginitemize

\item \uvjetJedan jednostavan primjer

\item \uvjetIsto jedan jednostavan primjer,

ali malo dulji

\enditemize

daje

Jedan jednostavan primjer sa argumentom

Isto jedan jednostavan primjer sa argumentom, ali malo dulji.

LATEX




Okruzenja (environments)

Naredba za pocetak okruzenja je

\beginime_okruzenja

a za njegov kraj

\endime_okruzenja

Okruzenja mozemo pozivati i jedno unutar drugog (treba paziti naredoslijed pozivanja).Neka okruzenja

liste

itemize . . . jednostavne liste (popisi)enumerate . . . numerirane listedescription . . . opis

LATEX




Okruzenja (poravnanje, citiranje, verbatim)

poravnanje

flushleft . . . poravnaj uz lijevu marginuflushright . . . poravnaj uz desnu marginucenter . . . centriraj tekst

citiranje

quote . . . citiranje nekih izreka, fraza, itd.quotation . . . citiranje vecih dijelova tekstaverse . . . za poeziju

verbatim . . . stampa tekst takav kakav je upisan. Unutarodlomka slicnu funkciju ima naredba \verb

LATEX




Okruzenja (tabela)

tabele . . . okruzenje koje se koristi za izradu lijepih tabela itablica. Naredbom \begintabularspecifikacijedefinira se tabela sa zadanim specifikacijama

l . . . stupac poravnat ulijevor . . . stupac poravnat udesnoc . . . stupac centriranpsirina . . . zelimo da je stupac sirine sirina| . . . vertikalna crta izmedu dva stupca\hline . . . horizontalna crta po citavoj sirini tabele\clinepstupac-zstupac . . . crta od pstupac sve dozstupac\@... . . . zadajemo sto stoji izmedu dva stupca (podefaultu je standardni razmak)

Unutar tabele & znaci prelazak u novi stupac, a \\ prelazak unovi redak

LATEX




Primjer jedan

Primjer

\beginenumerate

\item okru\vzenja za pravljenje lista mogu se

kombinirati

\beginitemize

\item ali to mo\vze izgledati glupo

\item[-] ako \vzelite crticu ots

\enditemize

\item zato upamtite

\begindescription

\item[Glupe] stvari ostaju glupe kako god ih zapisali

\item[Pametne] se mogu lijepo zapisati u listi tako

da izgledaju jo\vs pametnije

\enddescription

\endenumerate LATEX




Primjer jedan

daje1 okruzenja za pravljenje lista mogu se kombinirati

ali to moze izgledati glupo- ako zelite crticu ots

2 zato upamtite

Glupe stvari ostaju glupe kako god ih zapisaliPametne se mogu lijepo zapisati u listi tako da izgledaju

jos pametnije

LATEX




Primjer dva

Primjer

\beginflushleft

Ovaj tekst je poravnat uz lijevi rub. \\ \LaTeX se

ne trudi da redovi budu jednako duga\vcki.

\endflushleft

\beginflushright

Ovaj tekst je poravnat uz desni rub. \\ \LaTeX se

ne trudi da redovi budu jednako duga\vcki.

\endflushright

\begincenter

U centru centra \\ je \\ centar.

\endcenter

LATEX




Primjer dva

daje

Ovaj tekst je poravnat uz lijevi rub.LATEX se ne trudi da redovi budu jednako dugacki.

Ovaj tekst je poravnat uz desni rub.LATEX se ne trudi da redovi budu jednako dugacki.

U centru centraje

centar.

LATEX




Primjer tri

Primjer

Jednostavno tipografsko pravilo za duljinu retka glasi:

\beginquote

Redak ne smije sadr\vzavati vi\vse od

66~ znakova. \\ To je razlog za\vsto stranice

izra\djene \LaTeX-om imaju tako

velike margine.

\endquote

dajeJednostavno tipografsko pravilo za duljinu retka glasi:

Redak ne smije sadrzavati vise od 66 znakova.To je razlog zasto stranice izradene LATEX-om imaju takovelike margine.

LATEX




Primjer cetiri

Evo prve strofe Mato\vsevog soneta \textitSrodnost

\beginverse

\DJur\dji\’c, skroman cvjeti\’c, sitan, tih i

fin \\ Dr\vs\’ce, strepi i zebe kao da je zima, \\

Zvoni bijele psalme snje\vznim zvon\vci\’cima \\

Potajno kraj vrbe, gdje je stari mlin.

\endverse

dajeEvo prve strofe Matosevog soneta Srodnost

Durdic, skroman cvjetic, sitan, tih i finDrsce, strepi i zebe kao da je zima,Zvoni bijele psalme snjeznim zvoncicimaPotajno kraj vrbe, gdje je stari mlin.

LATEX




Primjer pet

Primjer

\begintabular|r|l|

\hline 7CO & heksadecimalno \\

3700 & oktalno \\ 11111000000 & binarno \\

\hline \hline 1984 & decimalno \\ \hline

\endtabular

daje7CO heksadecimalno3700 oktalno

11111000000 binarno

1984 decimalno

LATEX




Primjer sest

\begintabular|p7cm|

\hline Dobrodo\vsli u Boxyev odlomak. Iskreno se

nadamo da vam se svi\dja. \\ \hline

\endtabular

dajeDobrodosli u Boxyev odlomak.Iskreno se nadamo da vam sesvida.

LATEX




Primjer tabele - multicolumn

\begintabular|l|l|

\hline

\multicolumn2|c|Team sheet \\

\hline

GK & Paul Robinson \\ LB & Lucus Radebe \\

DC & Michael Duberry \\ DC & Dominic Matteo \\

RB & Didier Domi \\ MC & David Batty \\

MC & Eirik Bakke \\ MC & Jody Morris \\

FW & Jamie McMaster \\ ST & Alan Smith \\

ST & Mark Viduka \\

\hline

\endtabular

dajeLATEX




Primjer tabele - multicolumn

Team sheet

GK Paul RobinsonLB Lucus RadebeDC Michael DuberryDC Dominic MatteoRB Didier DomiMC David BattyMC Eirik BakkeMC Jody MorrisFW Jamie McMasterST Alan SmithST Mark Viduka

LATEX




Primjer tabele - multirow

\begintabular|l|l|l|

\hline \multicolumn3|c|Team sheet \\

\hline Goalkeeper & GK & Paul Robinson \\ \hline

\multirow4*Defenders & LB & Lucus Radebe \\

& DC & Michael Duberry \\ & DC & Dominic Matteo \\

& RB & Didier Domi \\ \hline

\multirow3*Midfielders & MC & David Batty \\

& MC & Eirik Bakke \\ & MC & Jody Morris \\ \hline

Forward & FW & Jamie McMaster \\ \hline

\multirow2*Strikers & ST & Alan Smith \\

& ST & Mark Viduka \\ \hline

\endtabular

dajeLATEX




Primjer tabele - multirow

Team sheet

Goalkeeper GK Paul Robinson

Defenders

LB Lucus RadebeDC Michael DuberryDC Dominic MatteoRB Didier Domi

MidfieldersMC David BattyMC Eirik BakkeMC Jody Morris

Forward FW Jamie McMaster

StrikersST Alan SmithST Mark Viduka

LATEX




Boje

\textcolorgreenJedna re\vcenica zelene boje.

daje: Jedna recenica zelene boje.

\emphPrvo crna boja, \colorred

a poslije crvena

daje: Prvo crna boja, a poslije crvena

\colorboxcyanMijenjanje boje pozadine.

daje: Mijenjanje boje pozadine.

LATEX




Boje

\colorboxblue\colorred Razlika izme\dju

samog teksta i pozadine.

daje: Razlika izmedu samog teksta i pozadine.

\fcolorboxbluegray\colorcyan

Sve smo obojali (tekst, pozadinu i rub).

daje: Sve smo obojali (tekst, pozadinu i rub).

LATEX




Mijenjanje boje stupca (i neke druge promjene)

\newcolumntypeC>\itshapec

\newcolumntypeL>\bfseriesl

\newcolumntypeR>\colorbluer

\begintabular|C|L|R|

\hline

300.30 & 12.00 & 13.00 \\

40.30 & 14.56 & 3544.20 \\

40.30 & 14.56 & text \\

\hline

\hline

\endtabular

\\

daje

LATEX




Mijenjanje boje stupca (i neke druge promjene)

300.30 12.00 13.0040.30 14.56 3544.2040.30 14.56 text

140.30 18.50 broj

LATEX




Mijenjanje boje retka

\begintabular|l|l|l|l|

\hline

\rowcolorblue

& Mo & Di & Mi \\

\rowcolorgray

8:00 & & & \\

\rowcolorgreen

9:00 & & & \\

\hline

\endtabular

daje

LATEX




Mijenjanje boje retka

Mo Di Mi8:009:0010:00

LATEX




Mijenjanje boje pojedinih celija u tabeli

Kod

\begintabular|>\columncolor[gray].8[0pt]l|c|

one&two\\

three& \cellcolorred four

\endtabular

daje

one twothree four

LATEX




Grafika

Pretpostavimo da zelimo ubaciti neku grafiku u svoj TEXdokument, npr. grafiku Sin.jpg.Kako nju mozemo kreirati?Grafike se mogu kreirati pomocu bilo kojeg matematickogsoftwarea. Nakon sto kreiramo grafiku, sacuvamo je na mjestugdje se nalazi sam LATEX dokument za LATEXiranje. Npr. akokoristimo paket Mathematica, postupak je iduci:Upisemo

Plot[Sin[x], x, 0, 2 Pi]

kliknemo na samu grafiku, pa

File -> Save Selection As ->

-> File Name: Sin, Save As Type: JPEG

i grafika je sacuvana kao JPEG dokument.LATEX




Napomena

U iducim primjerima koristi se grafika spremljena kao JPEGdokument. Najbolje je, prilikom stavljanja grafika u LATEXdokument, koristiti EPS dokumente (EPS – EncapsulatedPostScript). Cijeli postupak ostaje isti, samo je ekstenzija grafikeeps.

LATEX




Grafika

\beginfigure[h]

\includegraphicsSin.jpg

\endfigure

daje

LATEX




Grafika

LATEX




Grafika - sirina

\beginfigure[h]

\includegraphics[width=\linewidth]Sin.jpg

\endfigure

daje

LATEX




Grafika - sirina

LATEX




Grafika - sirina

\beginfigure[h]

\includegraphics[width=5cm]Sin.jpg

\endfigure

daje

LATEX




Grafika - sirina

LATEX




Grafika - skaliranje i kut

\beginfigure[h]

\includegraphics[scale=0.5, angle=180]Sin.jpg

\endfigure

daje

LATEX




Grafika - skaliranje i kut

LATEX




Dva grafa

\beginfigure[h]

\includegraphics[width=0.2\textwidth]Sin.jpg

\includegraphics[width=0.3\textwidth]Sin.jpg

\endfigure

daje

LATEX




Dva grafa

LATEX




Sirina i visina

\beginfigure[h]

\includegraphics[width=5cm,height=5cm]Sin.jpg

\endfigure

daje

LATEX




Sirina i visina

LATEX



Matematicki tekstArrayTeoremi

Matematicko okruzenje

Slaganje matematickog materijala se uvelike razlikuje od slaganjaobicnog, nematematickog teksta. LATEX ima posebno okruzenje zaslaganje matematike. Unutar odlomka, matematicki se tekstupisuje izmedu dva dolarska znaka.

Primjer

$a$ kvadrat plus $b$ kvadrat je $c$ kvadrat \\

Ili: $a^2 + b^2 = c^2$ \\

A idu\’ci red sa tekstom \ldots

dajea kvadrat plus b kvadrat je c kvadratIli: a2 + b2 = c2

A iduci red sa tekstom . . .

LATEX




Napomena

Treba paziti da se svaki $ mora zatvoriti

Primjer

Neka je $a realan broj za koji je

$f(a) = 0$ minimalna vrijednost

dajeNeka je arealanbrojzakojijef(a) = 0minimalnavrijednost

Dulje ili vaznije matematicke formule i jednakosti bolje je smjestitiu zaseban redak izdvojeno od ostalog teksta. Tekst se onda stavljaizmedu $$.

LATEX




Equation

Okruzenje equation je numerirano. Koristenjem naredbe \label

unutar equation, naredbom \ref se poziva na tu jednakost

Primjer

\beginequation \labelequa

\epsilon > 0

\endequation

Iz (\refequa) dobijamo

daje

ε > 0 (1)

Iz (1) dobijamo

LATEX




Primjer

Primjer

Slo\vzeno unutar teksta bi bilo nekako ovako:

$\lim_n \to \infty\sum_k=1^n \frac1k^2 =

\frac\pi^26$, a u zasebnom retku ovako:

$$\lim_n \to \infty \sum_k=1^n \frac1k^2

= \frac\pi^26$$ Mogli smo i unutar teksta

malo bolje (ili rasko\vsnije), tj. $\displaystyle

\lim_n \to \infty \sum_k=1^n \frac1k^2

= \frac\pi^26$. Malo su se i redovi razmakli.

LATEX




Primjer

dajeSlozeno unutar teksta bi bilo nekako ovako:limn→∞

∑nk=1

1k2 = π2

6 , a u zasebnom retku ovako:

limn→∞

n∑k=1

1

k2=π2

6

Mogli smo i unutar teksta malo bolje (ili raskosnije), tj.

limn→∞

n∑k=1

1

k2=π2

6. Malo su se i redovi razmakli.

LATEX




Razmaci u matematickom okruzenju

Vecina razmaka i prelazak u novi red su bez ikakva utjecaja nakonacni izgled teksta. Svi razmaci koje LATEX stavlja su li posljedicamatematickih izraza ili ih treba posebno specificirati naredbom\, \:, \., \quad, \qquad

Unutar formule nisu dozvoljeni prazni redovi.Ukoliko unutar formule zelimo neki obican tekst, koristimo naredbu\textrm

LATEX




Primjer

Primjer

\beginequation

\forall x \in \mathbbR: \quad x^2 \geq 0

\endequation

daje

∀x ∈ R : x2 ≥ 0 (2)

LATEX




Primjer

Primjer

$x^2 \geq \quad \textrmza sve x \in \mathbbR$ \\

$x^2 \geq 0 \qquad \textrmza sve x \in \mathbbR$

dajex2 ≥ 0 za sve x ∈ Rx2 ≥ 0 za sve x ∈ R

LATEX




Primjer

Ukoliko zelimo da neka naredba djeluje na vise znakova, grupiramoih sa ...

Primjer

\beginequation

a^x+y \neq a^x+y

\endequation

daje

ax + y 6= ax+y (3)

LATEX




Specijalne naredbe

Mala grcka slova . . . \alpha, \beta, \gamma

Velika grcka slova . . . \Gamma, \Delta

Indeksiranje . . . koristimo _

Eksponenti . . . koristimo ^

Korijen . . . \sqrt...N-ti korijen . . . \sqrt[n]...Podvlacenje . . . \underline, \underbrace

Nadvlacenje . . . \overline, \overbrace

~a . . . \veca−→a . . . \overrightarrowa←−a . . . \overleftarrowaLATEX ima naredbe za najcesce koristene funkcije, npr.\cos, \ln, \log, ....

LATEX




Primjer

Primjer

$\alpha, \quad \Delta \quad \Omega$ \\

$a_1 \quad x^2$ \\

$e^- \alpha t \quad a_ij^3 \quad e^x^2 \neq

e^x^2$ \\

$\sqrtx \quad \sqrt[n]x$ \\

$\underline\overlinem + n \neq

\underlinem + n$ \\

$\underbracea + b + \cdots + z_25 \quad

\overbracea + b + \cdots + z^25$ \\

$\veca \quad \vecAB \quad \overrightarrowAB

\quad \overleftarrowAB$ \\

LATEX




Primjer

dajeα, ∆ Ωa1 x2

e−αt a3ij ex2 6= ex2√

x n√

xm + n 6= m + n

a + b + · · ·+ z︸︷︷︸25

25︷︸︸︷a + b + · · ·+ z

~a ~AB−→AB

←−AB

LATEX




Specijalne naredbe (nastavak)

Ako neka funcija nije definirana, prije nje stavimo \mathop...

Naredba za razlomak . . . \frac......(nk

). . . n \choose k

nk . . . n \atop k

Integral . . . \intOdredeni integral . . . \int_...^...Suma . . . \sumUkoliko stavimo naredbu \left ispred pocetnog limitatora inaredbu \right ispred zavrsnog limitatora, LATEX sam odredujeispravnu velicinu limitatora. Ako zelimo poceti ili zavrsiti bezlimitatora, na pocetak ili kraj se stavlja \left. ili \right..Ukoliko velicinu limitatora zelimo odrediti sami, koristimo\big, \Big, \bigg, \Bigg

LATEX




Primjer

Primjer

$\displaystyle \lim_x \to 0 \frac\sin xx = 1 =

\limx \to 0 \frac\mathoptg xx$ \\

$n \choose k \quad n \atop k $ \\

$\displaystyle \sum_i=1^n \quad

\int_0^\frac\pi2$

$\displaystyle f(x) = 1 + \left( \frac11 - x^2

\right) \quad x

\in \left( 0, \frac\sqrt[3]\frac12\pi^e^2

\right]$ \\

$\Bigg( (x + 1) (x - 1) \Bigg)^2$ \\

$\big( \Big( \bigg( \Bigg( \quad \big\ \Big\

\bigg\ \Bigg\ \quad \big\| \Big\| \bigg\| \Bigg\|$

LATEX




Primjer

daje

limx→0

sin x

x= 1 = lim x → 0

tg x

x(nk

) nk

n∑i=1

∫ π2

0f (x) = 1 +

(1

1− x2

)x ∈

0,

3

√12

πe2

(

(x + 1)(x − 1)

)2

(((( ∥∥∥∥∥∥∥∥∥∥∥∥∥∥

LATEX




Posebni simboli

Biti djeljiv . . . \midBiti paralelan . . . \parallelOznaka funkcija . . . \colon, a ne :

Razmaci . . . \,, \ ,\quad, \qquad

Negativni razmak . . . \!Skup realnih brojeva . . . \mathbbR (tako dobijamo i skupoveprirodnih, cijelih, . . . brojeva)

LATEX




Okruzenje array

Za pravljenje matrica i slicnih tabela koristi se array okruzenje. Toje zamjena za tabular u matematickom okruzenju.Za dugacke formule koje se protezu kroz nekoliko redaka (ili npr.sisteme jednadzbi) koristimo okruzenje eqnarray, eqnarray*Ako je redak dugacak, numeracija moze pisati preko formule. Kodequation, numeracija ide u novi red

LATEX




Primjer

Primjer

$$\mathbfX = \left( \beginarrayccc x_11 &

x_12 & \ldots \\ x_21 & x_22 & \ldots \\

\vdots & \vdots & \ddots \endarray \right)$$

$$y = \left\ \beginarrayl@\,,\ l a &

\textrmako je $d > c$ \\ b + x & \textrmdanju

\\ l & \textrmno\’cu \endarray \right.$$

\begineqnarray f(x) & = & (\cos x)^2 \\

f’(x) & = & - 2 \cos x \sin x \\ \int_0^x f(y) dy &

= & \frac12 x + \frac14 \sin (2 x)

\textrm tekst za preko samo tako da vidimo

\endeqnarray

LATEX




Primjer

daje

X =

x11 x12 . . .x21 x22 . . .

......

. . .

y =

a , ako je d > cb + x , danjul , nocu

f (x) = (cos x)2 (4)

f ′(x) = −2 cos x sin x (5)∫ x

0f (y)dy =

1

2x +

1

4sin(2x) tekst za preko samo tako da vidimo(6)

LATEX




Teoremi

Pri pisanju matematickih dokumenata, leme, definicije, teoremi islicne strukture trebaju imati i neki ujednacen izgled. Za kreiranjetakvih struktura koje zovemo Teoremima, LATEX ima naredbu (kojaide u preambulu)

\newtheoremime[brojac]pravoime[unutarcega

gdje je

ime . . . kratki naziv koji identificira teorem

pravoime . . . naziv teorema koji ce se pojaviti u gotovomdokumentu

brojac . . . moze biti ime nekog ranije deklariranog teorema(ciji brojac se onda i koristi)

unutarcega . . . unutar kojeg dijela treba numerirati teorem(odjeljak, pododjeljak, . . . )

LATEX




Teoremi (nastavak)

U samome tekstu imamo

\beginime[tekst]

.

.

.

\endime

LATEX




Primjer

Primjer

U preambuli

\newtheoremtmTeorem

\newtheoremax[tm]Aksiom

\newtheoremkor[tm]Posljedica

a u samom tekstu dokumenta

\beginax \labelprazan

Prazan skup je prazan.

\endax

\begintm \labelneprazan

Skup $\ \emptyset \$ nije prazan.

\endtmLATEX




Primjer (nastavak)

Primjer

\beginkor[Egzistencija]

Postoji neprazan skup.

\endkor

\emphDokaz: \\

Trivijalan, zbog Teorema~\refneprazan

\hfill $\spadesuit$

\begintm[Jedinstvenost]

Prazan skup je jedan jedini.

\endtm

LATEX




Primjer (nastavak)

daje

Aksiom

Prazan skup je prazan.

Teorem

Skup ∅ nije prazan.

Posljedica (Egzistencija)

Postoji neprazan skup.

Dokaz:Trivijalan, zbog Teorema 2 ♠

LATEX




Primjer (nastavak)

Teorem (Jedinstvenost)

Prazan skup je jedan jedini.

LATEX



Beamer

Dodatak - Beamer

Vrsta dokumenta koju zelimo kreirati se specificira naredbom

\documentclass[opcije]tip_dokumenta

Tip dokumenta za kreiranje prezentacije (kao sto su materijali kojeupravo citate) je beamer. Naredbe za pocetak i kraj svakog slajdasu

\beginframe i \endframe

LATEX



Beamer

Dodatak - Beamer

Kao i za ostale tipove dokumenta, i za beamer mozemo koristitirazlicite opcije. Za ovu prezentaciju imamo sljedece naredbe upreambuli:

\documentclass[xcolor=dvipsnames,table]beamer

\setbeamertemplatenavigation symbols

\usepackage[croatian]babel

\usepackagebeamerthemeshadow

LATEX

beamer latex

Documents