bezbednosni izazovi rizici i pretnje
DESCRIPTION
Bezbednosni izazovi rizici i pretnjeTRANSCRIPT
VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA
KRIMINALISTIKU I BEZBEDBOST
NIŠ
SEMINARSKI RAD
Predmet: SOCIOLOŠKI OSNOVI BEZBEDNOSTI
BEZBEDNOSNI IZAZOVI, RIZICI I PRETNJE
Mentor: Student:
dr Vidimir Veljković Žaklina Krecojević
44/10
Niš, decembar, 2010.
SADRŽAJ
UVOD
Nove bezbednosne pretnje i pretnje u nastanku.....................................................................1
Terorizam............................................................................................................................1
Klimatske promene.............................................................................................................2
Energetska bezbednost........................................................................................................2
Širenje oružja za masovno uništenje...................................................................................3
Organizovani kriminal i trgovina ljudima..........................................................................3
Sajber-terorizam i piratstvo................................................................................................4
Vojni izazovi , rizici i pretnje.................................................................................................4
Procene izazova, rizika i pretnji našoj bezbednosti......................................................4
Bezbedosni i odbrambeni interesi srbije................................................................................7
Misije i zadaci Vojske............................................................................................................8
Rat – najznačajniji rizik pretnja bezbednosti naše zemlje......................................................9
ZAKLJUČAK
Literatura
UVOD
Prisutnost stalnih bezbednosnih pretnji jedan je od osnovnih potencijalnih izvora
konflikta, naročito u oblastima multi-etničke raznolikosti. Širom Zapadnog Balkana,
nerazvijeno poimanje ljudske bezbednosti, naročito na lokalnom nivou, usporilo je
razvijanje bezbednosnih mehanizama koji bi reagovali na potrebe i zabrinutost svih
građana i njihovih lokalnih zajednica. Bez dovoljno poverenja u voljnost i/ili sposobnost
lokalnih policijskih i bezbednosnih snaga da zaštite sve građane, bez obzira na etničku
pripadnost, pojedinci ili skupine se često osećaju nemoćnim žrtvama diskriminacije i
zastrašivanja. Iako ekonomska nestabilnost doprinosi nastanku određenih političkih i
društveno-ekonomskih tenzija iz kojih, naročito u oblastima koje se odlikuju multi-
etničkom raznolikošću, proizilaze brojni konflikti, uloga ekonomskih faktora u izbijanju
novih konflikta je često potcenjena, a ponekad i potpuno zanemarena. Treba delovati u
pravcu uklanjanja prepreka ekonomskom rastu i razvoju u specifičnim delovima Zapadnog
Balkana, istovremeno promovišući transparentnu i pravednu raspodelu resursa, naročito
kada je u pitanju zaposlenje, kako bi se prevazišli problemi diskriminisanja i
marginalizovanja. Takođe treba sprovoditi istraživanja s ciljem analiziranja pozitivne uloge
privatnog sektora u procesu transformacije sukoba.
Nove bezbednosne pretnje i pretnje u nastanku
Terorizam
Iako ne postoji međunarodno usaglašena definicija terorizma, zajednička definicija
nasilja najčešće se odnosi na aktivnosti čiji je cilj izazivanje straha, pre svega u ideološke
svrhe, a koje su namerno usmerene na, ili zanemaruju, bezbednost civila (odnosno, „ne-
vojnog stanovništva“). Prema izveštaju Saveta bezbednosti UN iz 2004, terorizam je
definisan kao bilo koji akt “čija je namera da prouzrokuje smrt ili ozbiljne telesne povrede
civila ili ne-vojnog stanovništva sa ciljem zastrašivanja stanovništva ili primoravanja vlada
ili međunarodnih organizacija da preduzmu bilo koji čin ili da se uzdrže od vršenja istoga”.
Još u Strateškom konceptu NATO-a iz 1999. godine, terorizam je opisan kao jedna od
glavnih pretnji bezbednosti Alijanse. Nakon napada 11. septembra 2001. godine i odluke
NATO-a da se po prvi put u svojoj istoriji pozove na član 5 Vašingtonskog ugovora,
terorizam – koji primenjuju i desničarske i levičarske političke partije, nacionalističke
grupe, verske grupe, revolucionari i vlade – je postao jedna od glavnih bezbednosnih
pretnji sa kojima se suočava Evropska unija.
Postojanje slabih ili neuspelih država (okarakterisanih društvenim, političkim i
ekonomskim kolapsom) koje nemaju snagu ili kontrolu nad svojim teritorijama niti
monopol na legitimnu upotrebu sile je, u kombinaciji sa povećanim kretanjima
stanovništva i stalnim unapređenjem komunikacionih tehnologija, dovelo do globalizacije
terorizma. Borba protiv ove pretnje, stoga, zahteva blisku saradnju zemalja u nekoliko
važnih oblasti – političkoj, ekonomskoj, operativnoj, vojnoj, tehnološkoj i naučnoj – kako
bi se razmenila saznanja i pojačali nadzor/aktivnosti ispitivanja; kako bi se poboljšalo
zakonodavstvo (npr. unapređenjem ovlašćenja datih policiji i krivičnih postupaka s ciljem
ograničavanja finansiranja terorizma), te poboljšale mere kontrole granica ili čak preduzele
preventivne ili reaktivne humanitarne ili vojne aktivnosti.
1
Klimatske promene
Klimatske promene predstavljaju dugoročni globalni bezbednosni problem koji
zahteva globalna rešenja. Pored Protokola2 iz Kjota, dosadašnji međunarodni napori za
rešavanje takvih pitanja pokazali su se neadekvatnim. Veze između klimatskih promena i
ljudske bezbednosti su jasne. Povećavanjem oskudice resursa – usled, recimo, ekstremnih
vremenskih obrazaca, dezertifikacije tla ili smanjenja vodenih resursa – klimatske promene
će verovatno negativno uticati na postojeće društvene sukobe i primorati mnoge da
migriraju, time dodatno otežavajući problem izbeglica u svetu. Niže primorske oblasti i
ostrvske države su naročito osetljive na porast nivoa mora usled sve većeg porasta
temperatura i topljenja polarnih ledenih vrhova. Klimatske promene će predstavljati
značajan izazov po pitanju zaštite životne sredine i razvoja, sa posledicama po dugoročnu
globalnu bezbednost. Naučne procene takođe pokazuju da postoji direktna i značajna
uzročna veza između klimatskih promena i ljudskih aktivnosti koje se mogu sprečiti, dok
su gasovi staklene bašte identifikovani kao glavni uzročnik klimatskih promena nastalih
delovanjem čoveka. Ako se dobrovoljno preduzete mere pokažu neuspešnima u suzbijanju
opasnosti koje proizilaze usled klimatskih promena, dalji koraci će biti neophodni kako bi
se države okrenule rešavanju uzroka i posledica klimatskih promena.
Energetska bezbednost
Pristup pouzdanim i jeftinim energentima od suštinskog je značaja za uspešno
funkcionisanje modernih ekonomija i društava. Međutim, postoji i veliki broj pretnji po
energetsku bezbednosti koje čine ovaj problem jednim od trenutno najvažnijih, te
istovremeno i najvećih izazova. Nedavni spor između Rusije i Ukrajine oko snabdevanja
gasom ukazao je na opasnost od prekomernog oslanjanja na strane izvore energije. Sve
veće nadmetanje za energetske resurse u svetu – pri čemu Ministarstvo za energetiku SAD-
a procenjuje da će se potrošnja nafte u Kini do 2025. godine povećati za 156%, a da će,
usled ubrzanog tempa industrijalizacije, u Indiji porasti za 152% u istom periodu –
predstavlja novu pretnju po energetsku bezbednost. U kombinaciji sa strahovanjem da je
proizvodnja nafte u svetu možda već dostigla svoj vrhunac, rast cene energenata u
budućnosti je neminovan. Potencijalne manipulacije energentima zarad političkih ili
ekonomskih ciljeva, zajedno sa mogućim terorističkim napadima na infrastrukturu
2
snabdevanja, dodatno ukazuju na potrebu razvijanja alternativnih i održivih izvora
energije.
Širenje oružja za masovno uništenje
Proliferacija ili širenje nuklearnog, hemijskog i biološkog oružja je opisana od strane
Evropske unije kao “potencijalno najveća pretnja našoj bezbednosti”. Raspad Sovjetskog
Saveza – posle kog su takva oružja preuzele države naslednice, oslabljene ekonomskom
krizom i političkom nestabilnošću – u kombinaciji sa pojavom programa za nuklearno
oružje, na primer, u Severmoj Koreji, ukazuju na pretnje međunarodnoj bezbednosti usled
proliferacije ovog oružja. Uz sve veći protok roba, informacija i ljudi preko nacionalnih
granica, kao i pojavu ogromnog broja neuspelih i slabih država, mogućnost da se takvo
oružje nađe u rukama terorističkih grupa ili ‘banditskih’ država nastavlja da raste.
Proliferacija je stoga globalni problem i borba protiv nje zahteva visok nivo međunarodne
koordinacije i saradnje, uključujući i režime međunarodnih ugovora, te aranžmane kontrole
izvoza.
Organizovani kriminal i trgovina ljudima
Transnacionalni organizovani kriminal smatra se sve većom pretnjom po nacionalnu
bezbednost demokratskih zemalja. Organizovane kriminalne aktivnosti uključuju
snabdevanje ilegalnom robom i uslugama, kao što su proizvodnja i trgovina drogom,
trgovina oružjem, ženama, decom, organima ili ilegalnim imigrantima. Uspeh u globalnoj
borbi protiv trgovine ljudima, kao i pridruženi problemi transnacionalnog organizovanog
kriminala i pranja novca, zahtevaju preplitanje nacionalnih, regionalnih i međunarodnih
strategija. Konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala
glavni je međunarodni instrument u suprotstavljanju organizovanom kriminalu, dok
Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal pomaže zemljama u sprovođenju
odredbi Konvencije. Konvencija je dalje dopunjena sa tri protokola, koji su usmereni na
specifične oblasti i pojave organizovanog kriminala:
-Protokol za prevenciju, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno žena i
dece;
-Protokol protiv krijumčarenja imigranata kopnenim, morskim i vazdušnim putem;
3
-Protokol protiv nezakonite proizvodnje i prometa vatrenog oružja, njegovih
sastavnih delova i municije.
Sajber-terorizam i piratstvo
Sve veća zavisnost od tehnologije učinila je društva i ekonomije izuzetno
osetljivijima na sajber-terorizam. Posle pobune etničkih Rusa u Estoniji 2007. godine,
sajtovi Vlade, političkih stranaka, mediji i privredna zajednica ove zemlje bili su
obustavljeni na neko vreme usled bujice sajber-napada iz Rusije. S obzirom da Estonija u
ogromnoj meri zavisi od “vlade bez papira” i web-baziranog bankarstva, ovi slučajevi
sajber-terorizma su se snažno odrazili na tu zemlju.
S druge strane, sve veća zavisnost od međunarodnog prevoza robe morima dovela je do
toga da je piratstvo sve istaknutiji problem. U poslednjih nekoliko godina se desio veliki
broj otmica brodova uz uzimanje taoca u Adenskom zalivu – koji čini jednu petinu od
ukupnih 80% prevoza roba u svetu morskim putem – što je privrednike i osiguravajuća
društva koštalo na stotine miliona dolara.
Vojni izazovi , rizici i pretnje
Procene izazova, rizika i pretnji našoj bezbednosti
Na osnovu analize promena u geostrategijskom okruženju i spoljnoj politici Srbije i
ugroženosti njenih vitalnih bezbednosnih interesa identifikovani su rizici i pretnje
bezbednosti naše Republike koji će verovatno važiti narednih desetak godina. (tabela 1)
Preovladavaju procene da će navedeni izazovi, rizici i pretnje do polovine iduće decenije
imati različit intenzitet, pri čemu se predpostavlja da će većina njih imati tendenciju
opadanja.
Rizici i pretnje bezbednosti našoj Republici uslovno mogu da budu vojne i nevojne
prirode. Vojni rizici i pretnje mogu da se ispolje u obliku agresije, orižane pobune i drugih
4
sporova sa upotrebom oružane sile. Nevojni rizici i pretnje bezbednosti mogu se ispoljiti u
obliku separatističkih težnji, terorizma, organizovanog kriminala, etničkih napetosti,
nacionalnog i verskog ekstremizma, ilegalnih migracija stanovništva, prirodnih nepogoda i
industrijskih i drugih katastrofa i sajber pretnji.
Procenjuje se da u prvim decenijama 21. veka ne postoji velika opasnost od
oružanih sukoba globalnog i regionalnog karaktera.1 Takođe, u tom periodu agresija na
Srbiju je malo verovatna i mogla bi se dovesti u vezu samo sa naglim i neočekivanim
sukobljavanjem interesa velikih centara moći u svetu.
U Evropi i svetu pojavili su se novi izazovi, rizici i pretnje bezbednosti nastali kao
posledica negativnih uticaja globalizacije, nacionalnogi verskog ekstremizma,
sukobljavanja oko teorija i sve izraženijih deficita prirodnih resursa. Trenutno terorizam,
pobune ilegalnih oružanih grupa, nacionalni i verski ekstremizam, organizovani kriminal,
prirodne i industrijske katastrofe su bezbednosni rizici i pretnje sa visokim intenziteetom
na globalnom i regionalnom nivou i oni mogu ugroziti bezbednost naše zemlje prelivanjem
sa jednog prostora na drugi.
Sajber pretnje predstavljaju najnoviji vid rizika, izazova i pretnji. Sa razvojem
informacionih tehnologija stvaraju se nove okolnosti za delovanje različitih grupa i
neodrživih elemenata u ostvarivanju njihovih ciljeva. Na taj način može doći do
ugrožavanja funkcionisanja bitnih elemenata sistema bezbednosti. Zobg toga je vrlo važno
posvetiti posebnu pažnju kontinuiranom razvoju zaštite elemenata bezbenosnog sistema na
svim nivoima organizovanja.
U narednom periodu može se očekivati da oružane pobune, terorizam, etičke
napetosti, nacionalni i verski ekstremizam i organizovani kriminal egzistiraju dalje, ali sa
nešto smanjenim intenzitetom. U tom periodu, bezbednosna situacija u regionu u našoj
zemlji biće opterećena iznalaženja rešenja za budući status Kosova i Metohije, pre svega
rešenjem problema opšte i lične bezbednosti nealbanskog življa i povratka privremeno
raseljenih i prognanih lica.
Dugoročno gledano, predviđa se opadanje rizika i pretnji izazvanih oružanom
pobunom, terorizmom, etničkim napetostima, nacionalnim i verskim ekstremizmom i
organizovanim kriminalom, kao i smanjenje negativnog uticaja bezbednosne situacije u
okruženju.
1 Sociološki onovi bezbednosti, Veljković Vladimir, Visoka škola strukovnih studija za kriminalistiku, Niš, 2009, 224str.
5
Osetljivost regionalne bezbednosti i problemi sa nacionalnim i verskim
ekstremizmom, organizovanim kriminalom, prirodnim i veštačkim katastrofama zahtevaju
i razvijanje određenih sposobnosti sistema odbrane radi podrške civilim vlastima na
suporstavljanju tim rizicima i pretanjam bezbednosti.
red.
br.
Rizici i pretnje Stepen intenziteta
Kratkoročni Srednjeročni Dugoročni
1 Agresija Nizak Nizak Nizak
2 Oružane pobune Visok Srednji Srednji
3 Separatističke težnje Visok Srednji Srednji
4 Terorizam Visok Srednji Srednji
5 Organizovani kriminal Visok Srednji Srednji
6 Etničke napetosti Visok Srednji Srednji
7 Nacionalni i verski
ekstremizam
Visok Srednji Srednji
8 Ilegalne migracije
stanovništva
Srednji Srednji Srednji
9 Prirodne nepogode,
industrijske i druge
nepogode i epidemije
Visok Srednji Srednji
10 Sajber pretnje Nizak Srednji Visok
Tabela 1
6
Bezbedosni i odbrambeni interesi srbije
Jesu izraz opštih potreba Srbije da živi sigurnosti i miru, da neguje i štiti nacionalne,
kulturne i civilizacijske vrednosti.
Vitalni bezbednosni i odbrambeni izazovi su:
- Očuvanje suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalne celovitosti Republike Srbije
i zaštita bezbednosti njenih građana;
- Izgradnja poverenja i unapređenja bezbednosti i stabilnosti u regionu;
- Saradnja i partnerstvo sa međunarodnim bezbednosnim organizacijama i
institucijama i demokratskim državama.
Republika Srbija odlučna je da štiti svoje vitalne bezbednosne i odbrambene interese
i da aktivno učestvuje u izgradnji i zaštiti univerzalnih vrednosti međunarodne zajednice.
U tom smislu pred državu, odnosno njene bezbednosne strukture postavljaju se
sledeći strategijski ciljevi:
- Izgradnja efikasnog i ekonomski održivog sistema odbrane;
- Izgradnja moderne, profesionalne i efikasne vojske;
- Evro-atlanske integracije.
A da bi se to postiglo nužna je reforma sistema odbrane koja će se sprovesti u tri
oblasti:
- Strategijsko-doktriniranoj;
- Normativno-pravnoj;
- Organizaciono-funkcionalnoj.
Nova odganizaciona struktura bezbednosnog sistema naše zemlje omogući će
funkcionalne uslove za civilnu i demokratsku kontrolu vojske, policije i svih drugih
bezbednosnih institucija, organa i organizacija.
7
Misije i zadaci Vojske
Najznačajniji deo sistema bezbednosti odnosno odbrane od bezbednosnih izazova,
rizika i pretnji naše zemlje predstavlja Vojska Srbije.2 Zato je sa stanovišta zaštite
nacionalnih interesa neophodno da naša država unapredi sposobnost Vojske za realizaciju
sledećih misija (tabela 2).
MISIJA ZADATAK
1. Odbrana Republike
Srbije od oružanog
ugrožavanja spolja
1.1. Odvraćanje od oružanog ugrožavanja
1.2. Odbrana teritorije
1.3. Odbrana vazdušnog prostora
2. Učešće u izgadnji i
očuvanju mira u regionu i
svetu
2.1. Učešće u međunarodnoj vojnoj saradnji
2.2. Učešće u multinacionalnim operacijama
3. Podrška civilnim
vlastima u suprotstavljanju
pretnjama bezbednosti
3.1. Podrška civilnim vlastima u suprostavljanjuunutrašnjem oružanom
ugrožavanju, separatizmu, terorizmu i organizovanom kriminalu
3.2. Podrška civilnim vlastima u slučaju prirodnih nepogoda i tehničko-
tehnoloških nesreća
Tabela 2
Rat – najznačajniji rizik pretnja bezbednosti naše zemlje
2 Sociološki onovi bezbednosti, Veljković Vladimir, Visoka škola strukovnih studija za kriminalistiku, Niš, 2009, 223str.
8
Vojni izazovi, rizici i pretnje Srbiji su smanjeni ali nisu u potpunosti isključeni.
Mogu da se kao što smo videli ispolje u obliku agresije, oružanih sukoba, oružane pobune i
drugih sporova sa upotrebom oružane sile – primenom rata.
Uzroci i osnovi rata. Budući da je jedna od najčešćih pojava u razvoju ljudskog roda – rat,
da se uslovi menjaju, ali da rat o(p)staje, sasvim je prirodno postaviti pitanje – koji su
uzroci rata?
Vojni sociolozi početni odgovor traže u poreklu rata, tvrdeći da u savremenoj nauci
preovladavaju brojne teorije, koje su biologističke, naturalističke, darvinističke,
agnosticističke, koje uzroke rata pronalaze u čoveku pojedincu, odnosno u njegovoj
biološkoj, psihološkoj, moralnoj, religijskoj, filozofskoj ili instiktivnoj prirodi.3 Za razliku
od njih kolektivističke teorije u koje se obično svrstavaju marksističke, realističke,
geopolitičke, rasne, kosmopolitske, poreklo rata traže u društvenim, ekonomskim ili
političkim odlikama ljudske zajednice, u mikrorazmerama i u međunarodnim okvirima.
Jedno od veoma značajnih pitanja rata, pored običajnog, moralnog i pravnog
regulisanja odnosa među ljudima vezano je za religiju pri čemu se polazi od čoveka kao
bića u kome se bore sila dobra i zla. Detaljnijom analizom religijskih učenja teško se može
doći do saznanja da bilo koja od poznatih religija opravdava rat. U svakoj od njih po
pravilu govori se o veri u mir i spasenje.
Moć i nemoć rata. Več u srednjem veku odnosom rata i ljudskim ponašanjem bavili su se
mnogi umni ljudi, jer je upravo to razdoblje obilovalo dugotrajnim krvavim i zastrašujućim
ratnim sukobima, stradanjima i patnjama ljudi, uništavanjem materijalnih dobara i
civilizacijskih tekovina neprocenjivih istorijskih vrednosti. U vreme stvaranja jakih
feudalnih država Nikolo Makijaveli naslućuje čoveka kapitalizma koji se bezobzirno i
bespošteno bori za privatnu svojinu, tvrdeći da su ljudi nezahvalni, nepouzdani, pohlepni,
neiskreni, kukavice, nikad zadovoljni, čim nešto postignu, već žude za drugim kako bi
dostigli neograničenu moć.
Međutim, borba za vlast i veština vladana kako na unutrašnjem tako i na
međunarodnom planu sve više postoji delatnosti oslobođene svih ljudskih normi. Moć i
nadmoć u običnom životu, a u ratu kao njegovoj rezultanti posebno dobijaju prevagu nad
čovekovim razumom.
3 Sociološki onovi bezbednosti, Veljković Vladimir, Visoka škola strukovnih studija za kriminalistiku, Niš, 2009, 227str.
9
Sociološka ocena rata i mira. Iako ratovi postoje od kad i čovečanstvo, sociološka ocena
rata i mira koja je posebno istražena u njenoj posebnoj sociologiji nazvanoj sociologija
morala u vidu moralne ocene mira – kao moralnog dobra i rata – kao moralnog zla, u punoj
je meri problematizovana tek u savremenom svetu. Razum odnosno moralni osećajkao deo
opšte sociologije nije uticao na tu statistiku. Samo je u Evropi tokom XVII veka poginulo
približno 3 miliona ljudi, u XVIII veku oko 5,2 miliona, a u ratovima XIX veka 5,5 milina.
Najveća razaranja i pogibije dogodila su se u XIX veku. Tako je u Prvom svetskom ratu
poginulo 10 miliona ljudi, a više od 20 milona ranjeno i osakaćeno. Za vreme Drugog
svetskog rata poginulo je 55 miliona ljudi od čega 25 miliona civila. Posle Drugog
svetskog rada dogodilo se još oko 140 ratnih sukoba sa velikim materijalnim, ljudskim,
vojnim i civilnim žrtvama.
Budućnosti rata. Ponovo se postavlja pitanje: da li pobeda razuma može eliminisati rat
kao moralno i svakojako drugo društveno zlo ili ćemo živeti u svetu koji je „najgori od
svih mogućih“ s obzirom da „Bog Mars i dalje nastavlja svoj apokalistični pohod“?!4
U cilju očuvanja stabilnosti i bezbednosti kao i efikasnijeg odgovora na nove izazove
koji sa sobom donose raznoliki sukobi težište se usmerava ka preventivnom delovanju. To
istovremeno podrazmeva da destruktivna sila više ne predstavlja destruktivno sredstvo, već
samo jedan od isnstrumenata u kreiranju međunarodne bezbednosti. Umesto destruktivne
opcije narastajuće snage ljudske bezbednosti u prvom planu ističu saradnju, dijalog i
zajedničko delovanje u ostvarivanju globalne stabilnosti.
4 Sociološki onovi bezbednosti, Veljković Vladimir, Visoka škola strukovnih studija za kriminalistiku, Niš, 2009, 231str.
10
ZAKLJUČAK
Procene i predviđanja, posebno izazovi bezbednosti, omogućavaju definisanje
operativnih potreba, koje se iskazuju operativnim zahvatima. Ovi zahtevi sa zasnovani na
realnom i svestranom sagledavanju potreba i mogućnosti naše zemlje, naročito sa
stanovišta našeg neposrednog učestvovanja na njihovom sprečavanju i suzbijanju,
samostalno ili uz neposredno koordiniranu pomoć i saradnju sa organima i službama
država u okruženju, prvenstveno sa službama bezbednosti, policijama, pograničnim,
carinskim i pravosudnim organima.
Literatura
1. Sociološki onovi bezbednosti, Veljković Vladimir, Visoka škola strukovnih studija za
kriminalistiku, Niš, 2009.
2. www.transconfict.org