1

Nenad Veličković

Bezglasno glasanje

Tema ovog članka je elektronska sjednica Vijeća Odsjeka za književnosti naroda

Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a povodom

naučno-stručne ekskurzije studenata tog odsjeka na Susrete bosnista u Mostaru,

krajem aprila 2016. godine.

Razlog da toj neatraktivnoj temi posvetim vrijeme i pažnju jeste potreba da se

javnosti, kako univerzitetskoj tako i široj, skrene pažnja na jedan oblik odlučivanja

unutar akademske zajednice.

To odlučivanje, koje je, kako će se iz primjera i njegove analize vidjeti, suprotno

akademskim standardima, zloupotrebljava demokratsku proceduru pretvarajući je u

ideološki, politički, a to znači i stranački mehanizam. Ako je ovo specifičan slučaj,

karakterističan samo za pomenuti Odsjek, onda će se Filozofski fakultet Univerziteta

u Sarajevu vjerovatno oglasiti ograđujući se od takve prakse. Ako, međutim, ta praksa

prelazi granice jednog odsjeka (a za to ima indicija, jer se sve češće zakazuju i

elektronske sjednice Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta), onda će reakcija vjerovatno

izostati, pa će jedini rezultat uloženog truda i potrošenog vremena biti dokumentarna

vrijednost priložene prepiske. (Zato ona, iako se to na više mjesta moglo učiniti, nije

nigdje skraćena.)

Međutim, smatram da je važno učiniti ovu praksu javnom i opisati taktiku kojom se

ideološki diskurs služi da bi svoje djelovanje prikazao kao akademsko ili da bi u

akademskoj raspravi sakrio svoj ideološki karakter.

To se prije svega odnosi na ignorisanje sagovornika, na izbjegavanje odgovora na

konkretna pitanja, na svjesno pogrešno tumačenje zakona, pravila i poslovnika, na

netransparentno upravljanje, na uskraćivanje informacija nužnih za donošenje

kvalitetnih odluka i, što zaslužuje posebnu pažnju, na administrativno šikaniranje kao

reakcija na kritiku. (Kreira se atmosfera u kojoj se zakon primjenjuje fleksibilno

(eufemizam!) na sve, čime se svi upisuju, često u neznanju, u jedan savez kršitelja, da

bi se onda svakoga ko se odluči na kritiku takvog saveza napalo moralnim

argumentom. Ova strategija, u suštini zelenaško-mafijaška, naročito je efikasna kad se

primjenjuje na mlađi naučni kadar.)

Priloženu prepisku zato ne treba čitati kao natezanje dva dokona profesora oko jedne

nebitne stvari nego kao ilustraciju navedene tvrdnje. Odsjek za književnosti naroda

2

Bosne i Hercegovine nije privatna interesna skupina, on je jedna od trinaest

organizacionih jedinica ugledne naučne i visokoškolske institucije i adresa na kojoj

Sarajevski univerzitet obrazuje nastavni kadar za osnovne i srednje škole za predmet

maternjeg jezika i književnosti. To su sve razlozi da kvalitet rasprava koje se na tom

odsjeku vode i utemeljenost odluka koje se tu donose budu u skladu s najvišim

humanističkim vrijednostima. Petljanje, muljanje i ignorisanje to sigurno nisu, a

zadatak humanistike, ne posljednji i ne najmanje važan, jeste da takvu praksu

prepozna, opiše, imenuje i odbaci.

Svaki odsjek, pa i ovaj, kompleksna je grupa pojedinaca sa širokim poljima interesa i

angažmana, profesionalnog, nastavnog, naučnog, političkog, privatnog... Ali za

razumijevanje konteksta u kome se priložena prepiska javlja dovoljno je reći da se od

raspada Jugoslavije do danas Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine

nastoji ustoličiti kao prijestolnica znanja o bošnjačkoj književnosti. Iako se bošnjačkoj

književnosti formalno ne daje prednost u odnosu na srpsku i hrvatsku, koje se

proučavaju u jednakom fondu časova i s jednakim brojem ECTS bodova, kadrovska i

nastavna rješenja su takva da su srpska i hrvatska književnost u drugom planu, a

bošnjačka u prvom. (Npr. tako što su identitarnom p(r)oučavanju književnosti

podređeni i neutralni predmeti usmena književnost i teorija književnosti.)

Ta misija učitana u koncept studija ideološke je prirode i zbog toga često u sukobu s

naučnim metodom i činjenicama, obično na štetu potonjih, o čemu sam pisao u tekstu

koji u prepisci pominjem.1 Odsjek je u tom smislu podijeljen na većinu, koja

ideološke ciljeve pretpostavlja naučnim, i manjinu, koja se tome protivi, ukazujući na

simbioze ideoloških ciljeva i personalnih interesa a na štetu i nauke i nastave, i

društvene zajednice i studenata. Ma koliko se, dakle, prepiska činila efemernom u

okolnostima duboke društvene, ekonomske i političke krize, ona je zanimljiv i

uvjerljiv prilog tezi da za tu krizu veliku odgovornost snosi upravo akademska

zajednica, izjednačavajući nauku s ideologijom. Čitalac tu prepisku ne mora odmah

pročitati cijelu; kad shvati pozicije učesnika i metode kojima se služe, može preskočiti

(ako mu bude dosadno da ulazi u finese rasprave) njen ostatak i fokusirati se na njenu

analizu.

Prepiska počinje pismom šefa Odsjeka, prof. dr. Sanjina Kodrića, upućenog svim

članovima 15. aprila. (Naslovi pisama su moji.) 1 Nenad Veličković, Standardi naučne izvrsnosti, Bosna Franciscana, br. 43, Sarajevo 2015.

3

1. Šef odsjeka zakazuje elektronsku sjednicu2 (15. april) PoštovanekolegiceikolegečlanoviVijećaOdsjekazaknjiževnostinarodaBosneiHercegovine,oko60studenataOdsjekazaknjiževnostinarodaBosneiHercegovine,kaoiOdsjekazabosanski,hrvatskiisrpskijezik,izrazilisuželjudaučestvujuna"Susretimabosnista",naučno-stručnomokupljanjustudenatabosanskogjezikaiknjiževnostisasvihfakultetauBosniiHercegovini,akojekaoglavniorganizatororganiziraBosanskalingvističkaakademijaizMostara/Stocasvišesuorganizatoraipartnera,uključujućiisvefakulteteuBosniiHercegovininakojimaseizučavabosanskijezik."Susretibosnista"održatćese29.i30.aprila(petakisubota)ovegodineuMostaruuznizbosnističkihnaučno-stručnihsadržajaiposjetedrugimzakulturuBosneiHercegovinevažnimmjestimauokoliciMostara(Blagaj,Počitelj,Radimlja/StolaciHumac/Ljubuški).Učešćezainteresiranihstudenatanaovomnaučno-stručnomstudentskomokupljanjutretiralobisekaooblikterenskenastave,odnosnokaonaučno-stručnaekskurzija.StudentimasemogupriključitiisvizainteresiraninastavniciisaradniciOdsjeka.Molimvasdaseizjasniteupovoduovogpitanjanajkasnijedoutorka,18.aprilado10sati,uskladusuobičajenomfakultetskompraksomizjašnjavanjaelektronskimputem.Uzsrdačnepozdrave,SanjinKodrić2. Član odsjeka se javlja za elektronsku riječ (17. april) PoštovanikolegaKodriću,Tražiteodnasdaseizjasnimopovodom“ovogpitanja”,alikonkretnopitanjenijepostavljeno.Ukolikoiza“elektronske”sjednicevažiPoslovnikVijećaOdsjeka,ondaVasmolimdanamuskladusčl.6(premakojemuzsvakutačkudnevnogredapredsjednikdostavljaodgovarajućimaterijal)dostavite:Zvaničanpozivstudentima,kaoizapisniksaformalnog/neformalnogskupanakomeje60studenataizraziloželjudaučestvujenapomenutimsusretima?ZvaničanprogramSusreta,izkojegbismovidjelipočemusuoninaučno-stručnookupljanje?Osimtoga,zanimamekadasmoigdjekaoOdsjekdefinisaliiplanirali“terenskunastavu”.Spoštovanjem,NenadVeličković

2 Do kraja prepiske u nju će biti uključeni: prof. dr. Alija Pirić, prof. dr Muhidin Džanko, prof. dr. Enver Kazaz (jedini koji se izjasnio protiv pokrenute inicijative), prof. dr. Almedina Čengić, prof. dr. Ismail Palić (iz do sada neobjašnjenih razloga, budući da nije član Odsjeka), doc. dr. Sead Šemsović, doc. dr. Edina Murtić, viš. as. Ena Begović Sokolija, asistent Nehrudin Rebihić, dekanat Filozofskog fakulteta i tehničko osoblje: Alma Ahmetspahić i Haris Krajina.

4

3. Šef odsjeka odgovara3 i koristi priliku (18. april) PoštovanikolegaVeličkoviću,unastavkuVamdostavljamodgovorenaVašapitanja,nadamsedovoljnojasno:1.ČlanoviVijećaOdsjekazaknjiževnostinarodaBosneiHercegovinedobilisuProgram"Susretabosnista2016.",uskladusdinamikomizradePrograma.2.Naosnovupozivaodstraneorganizatora,studentimasampreniopoziviponudioučešćena"Susretima"uneposrednojkomunikacijiprilikomnastave,atomprilikomnije,naravno,vođennikakavzapisnik.Uprkosprvomajskimpraznicima,velikibrojstudenataizrazioježeljuzaučešćenaovojnaučno-stručnojekskurziji,adaljnjuorganizacijumeđuzainteresiranimstudentima,uključujućiisastavljanjespiskovastudenatazainteresiranihzaučešćena"Susretima",preuzelisusamistudenti,uzpodrškuorganizatora.3.Naučno-stručneekskurzijenisunedozvoljene,amogućeihjerealiziratiukolikozatopostojiinteresiakosetakvoštoprovedeuskladusazvaničnomprocedurom,kakojetoovdjeslučaj.KaoštoVamjeto,možda,poznato,putovanjaovevrsteuobičajenasuudrugim,stranimsredinama(takojenpr.našfakultetprošlegodineugostiostudenteizAustrije,Hrvatskeitd.),apremaonomeštopokazujeodzivnapozivza"Susrete"inadrugimfakultetimauBosniiHercegovini,takvoštopostajedobrodošlapraksaikodnas.Sovimuvezi,nisamVas,možda,dobrorazumio:Smatratelidastudentinemajupravoučestvovatiunaučno-stručnimekskurzijamazakojesuzainteresirani?Također,koristimseovomprilikomdaVaspodsjetimizamolimdaVijećuOdsjekauputitemolbuzaretroaktivnoodobrenjedislociranenastaveizpredmetaTeatariteatarskakritika,kojuizvoditeizvanFakultetaioveakademskegodine,kaoiuprethodnomperiodu.Uzsrdačnepozdrave,SanjinKodrić4. Član Odsjeka nije zadovoljan odgovorom (19. april) PoštovanikolegaKodriću,Unastavkućuseosvrnutinavašeodgovore,kojinisudovoljnojasni.

1."ČlanoviVijećaOdsjekazaknjiževnostinarodaBosneiHercegovinedobilisuProgram“Susretabosnista2016.”,uskladusdinamikomizradePrograma."

KojičlanoviVijeća?Janisam.Nerazumijemokakvoj“dinamiciizradeprograma”govorite.Molimvasdakažetekojisučlanovivijeća,kojimputemikadadobilipomenutiprogram.

2."Naosnovupozivaodstraneorganizatora,studentimasampreniopoziviponudioučešćena"Susretima"uneposrednojkomunikacijiprilikomnastave,atomprilikomnije,naravno,vođennikakavzapisnik.Uprkosprvomajskimpraznicima,velikibrojstudenataizrazioježeljuzaučešćenaovojnaučno-stručnojekskurziji,adaljnjuorganizacijumeđuzainteresiranimstudentima,uključujućiisastavljanjespiskovastudenatazainteresiranihzaučešćena“Susretima”,preuzelisusamistudenti,uzpodrškuorganizatora.”

Kadastetajpozivdobili,izaštoonjemunismokaočlanovivijećaobaviješteni,prijenegosteseobratilistudentima?

3."Naučno-stručneekskurzijenisunedozvoljene,amogućeihjerealiziratiukolikozatopostojiinteresiakosetakvoštoprovedeuskladusazvaničnomprocedurom,kakojetoovdjeslučaj.KaoštoVamjeto,možda,poznato,putovanjaovevrsteuobičajenasuudrugim,stranimsredinama(takojenpr.našfakultetprošlegodineugostiostudenteizAustrije,Hrvatskeitd.),apremaonomeštopokazujeodzivnapozivza"Susrete"inadrugimfakultetimauBosnii

3 Sadržaj dokumenta poslanog uz ovaj mail članovima Odsjeka, pod nazivom PROGRAM - MANIFESTACIJA SUSRETI BOSNISTA 2016-1.pdf u prilogu je, na kraju teksta.

5

Hercegovini,takvoštopostajedobrodošlapraksaikodnas.Sovimuvezi,nisamVas,možda,dobrorazumio:Smatratelidastudentinemajupravoučestvovatiunaučno-stručnimekskurzijamazakojesuzainteresirani?"

Toštome“nistedobrorazumjeli”,paiztogaštonisterazumjeliizvuklivašegpoložajaititulenedostojnuinsinuaciju,nezaslužujeodgovor.Alidanebistenastavilisinsinuacijama,ukratko:naravnodastudentiimajuipravo,ipotrebu,avoliobihiobavezu,daučestvujuunaučno-stručnimekskurzijama.AliuonimakojisepripremeipredvideakademskimgodišnjimplanomradaikojeOdsjekocijenikaonaučno-stručne,nakonanalizenjihovogprograma.Zatovasmolimdaobjasnitenakakvu“zvaničnuproceduru”mislite?“Zvaničnaprocedura”jedavidobijetepozivskojimneupoznateOdsjeknegostudente,paondanaknadnoododsjekatražitedatajvašaranžman“provedekrozpapire”kaonaučno-stručnuekskurziju.Atodajenaučnatrebalibismoprihvatitinaosnovu“Programa”kojistenamposlali–nekeradneverzijebezzaglavlja,bezelaborata,bezsažetaka,bezciljeva,ukojojjeneko(ko?)neštopodvlačiožutim?Iztog“programa”javidimdajeideološkianenaučniistručni,ivoliobihdasamimaoprilikustudentimaneštorećiotome.Alivaša“zvaničnaprocedura”očitoisključujemogućnostkritike,uprostorunaukeistruke.

4.“Također,koristimseovomprilikomdaVaspodsjetimizamolimdaVijećuOdsjekauputitemolbuzaretroaktivnoodobrenjedislociranenastaveizpredmetaTeatariteatarskakritika,kojuizvoditeizvanFakultetaioveakademskegodine,kaoiuprethodnomperiodu".

Izvašeformulacije“podsjetim”možesezaključitidastevećjednomtočinili–molilimedauputimmolbuodsjeku.Tonistenikadaprijeučinili,azanimamezaštotočinitesada,iuovomkontekstu?DalistekaošefOdsjekaradilinekuanalizuizvođenjanastave,pasteutojanalizinaišlinačinjenicudasastudentimaodlazimupozorište.(Štojepodatakpredviđensilabusom,panevidimzaštobihtrebaozatomolbuzaodobrenje,nakonštotakoradimvećpetgodina.)Ukolikosteradilitakvuanalizu,molimvasdasanjenimmetodomisadržajemupoznateOdsjek,ukolikoniste,ondavasmolimdaobjasnitezaštosteikakobašsadaosjetilipotrebudasebavitenačinomnakojiizvodimnastavuizpredmetaTeatariteatarskakritika.Pritomevasupozoravamdapažljivijeformulišetevašemolbe:nastavuizpomenutogpredmetaizvodimnaFakultetu,uterminunaznačenomurasporedu,uučionici177,očemusamsepočetkomsemestradogovorioskolegicomBegovićSokolija.Osimtoga,ubrojusatinavedenomusilabusu,posjećujemsastudentimapozorišnepredstave.Spoštovanjem,NenadVeličković 5. Šef Odsjeka i dalje ne shvata ali uviđa (19. april) PoštovanikolegaVeličkoviću,zaistamiježao,nouprkospokušajudashvatimučemujestvarniproblemuviđamtekVašanastojanjadaseiznekihmeninepoznatihrazlogaproblematiziraneštoštoninakojinačinnijesporno.Ipak,dužnostmijedaVasponovoinformiram,iakostetoisamipotvrdiliunastavkusvojege-maila,dasusvičlanoviVijećaOdsjeka,uključujućiiVas,dobiliProgram"Susretabosnista"uonomoblikuukojemProgramtrenutnopostoji,tj.ukojemsamgadobioodorganizatora.ZatominijejasnozaštopišetedanistedobiliProgram?Također,nesumnjivoVamjejasnodasu"Susretibosnista"studentskonaučno-stručnookupljanjebezobavezeučešćaonihkojinisuzainteresirani,aoodržavanju"Susreta"zvaničnosamobavijestioistudenteiVijećeOdsjekaodmahpoprimitkucjelovitijihinformacijaoskupu,uskladusasvojomprofesionalnomobavezomipropisanomzvaničnomprocedurom.Sovimuvezi,posebnomije,međutim,nerazumljivdioVašege-mailaukojemkonstatiratedajeProgram"Susreta

6

bosnista"ideološki.ZatobihVasljubaznozamoliodaobrazložitenaosnovučegasteizveliovakavzaključak-štajeto"ideološko"uProgramu?ŠtosetičeVašegpitanjauvezisizvođenjemnastaveizpredmetaTeatariteatarskakritika,podsjetiosamVastakođernatemeljusvojeprofesionalneobavezejersteočitoprevidjelidasenastavaizvanFakultetamožeizvoditisamoondaakojetakvoštoodobrenouzvaničnojproceduri,tj.proceduripropisanojodgovarajućimaktimaFakultetaiUniverziteta.PoštovanjezvaničnihproceduraobaveznojezasvečlanoveVijećaOdsjeka,bezrazlike.Vjerujemdaćetesesovimsložiti.Uzsrdačnepozdrave,SanjinKodrić 6. Član Odsjeka uporno ponavlja (22. april) PoštovanikolegaKodriću,Vinastavljatedabirokratskimfrazamaiuopštavanjimaizbjegavateodgovorenakonkrektnapitanja,auvašekvaziodgovoreumećeteinsinuacije.Sveštomogujestedavasikolegekojisuuključeniuovu“elektronskusjednicu”upozoravamnatuvrstuneakadamskekomunikacije.Uvašem“odgovoru”kažete:

”Zaistamiježao,nouprkospokušajudashvatimučemujestvarniproblemuviđamtekVašanastojanjadaseiznekihmeninepoznatihrazlogaproblematiziraneštoštoninakojinačinnijesporno.”

Kojidiomojihprigovoranemožetedashvatite?Dabisteuspjeliupokušajudashvatite,moratebitikonkretnijiunašemdijalogu.Ponavljamihjošjednom,avasmolimdasekoncetrišeteiodgovoriteštavamtunijejasno.Dakle:Spornojepozivatistudentenanaučno-stručneekskurzijekojenisuplaniraneiprijenegosmonaOdsjekuraspravljalioprogramuonoganaštastudentezvaničnopozivamo.Itoprijenegoje,kolikosamshvatio,programtogskupadefinisanukonačnomobliku.Spornojedazakazujeteelektronskusjednicu(isvakudrugu)bezprethodnodostavljenihrelevantnihmaterijala.

"Ipak,dužnostmijedaVasponovoinformiram,iakostetoisamipotvrdiliunastavkusvojege-maila,dasusvičlanoviVijećaOdsjeka,uključujućiiVas,dobiliProgram"Susretabosnista"uonomoblikuukojemProgramtrenutnopostoji,tj.ukojemsamgadobioodorganizatora.ZatominijejasnozaštopišetedanistedobiliProgram?”

Ovdjeopetmanipulišetehronologijomiriječima.Prvosteviposlalipozivza“elektronskusjednicu",bezodgovarajućihmaterijala.Ondasamjatražiodanamdostaviteprogram,IPOZIV,ZVANIČNI,STUDENTIMA.(AsadbihdodaoiOdsjeku.)Ondastevitoučiniliposlavišinamnekuradnuverziju,sneobjašnjenimisticanjima,bezzaglavlja,itd.Ondasamjarekaodatoštostenamposlaliimanavedenenedostatke,izatražiofinalnuiproširenuverziju.Dabimevisada"podsjećali”dasusvičlanovivijeća“dobiliprogramuonomoblikuukojemtrenutnopostoji”.Pabismotrebaliizoveinsinuacijedazaključimodasamjazaboraviodasamdobioprogram,avimenatopodsjećate?Nisamzaboravio,negovassadauvezistimpitam,joškonkretnije:kakavjetonaučno-stručniskupkomeseprogramneznadesetdanaprijeodražavanja,negopostojiunekom“trenutnomobliku”?Štaje“trenutnioblik"programanaučno-stručnogskupa?Jelizvaničan,ilinije?

“Također,nesumnjivoVamjejasnodasu“Susretibosnista”studentskonaučno-stručnookupljanje”(…)

7

Naprotiv,sumnjivomijeinejasnoštasususretibosnista,jerotomenemamdovoljnoinformacija.Radnuverziju,“uoblikuukojemtrenutnopostoji",nesmatramdokumentomnaosnovukojegmoguprocijenitikakavjetoskup.Moždabistemiolakšali,dastenamdostavilizvaničanpozivstudentima,izkojegbisevidjelovišenegoizoveskicekojustenamposlali.Trenutno,izonogaštostedosadaoovomerekliutokuove"elektronskesjednice”,zaključujemdastetajpozivdobilivianestudenti,dastegavinjimapročitaliionigaprihvatili.Tojeondavašastvaristudenata,inistetimetrebalizamaratiodsjek.

(…)“bezobavezeučešćaonihkojinisuzainteresirani,(…)Alijenastavanafakultetaobaveznaupetak,29.aprila?Ilinije?

(…)aoodržavanju“susreta”zvaničnosamobavijestioistudenteiVijećeOdsjekaodmahpoprimitkucjelovitijihinformacijaoskupu,uskladusasvojomprofesionalnomobavezomipropisanomzvaničnomprocedurom.

Molimvasdanasupoznates“propisanomzvaničnomprocedurom”kojaseodnosinaovajslučaj.Ona,pretpostavljam,podrazumijevaizvaničanpoziv,urednozavedennaprotokolufakulteta.Tojošnismoodvasdobili.Štajeproblemdaseskeniraipošaljesvimčlanovimaodsjeka,kaorelevantanmaterijalzaovu"elektronskusjednicu”?

"Sovimuvezi,posebnomije,međutim,nerazumljivdioVašege-mailaukojemkonstatiratedajeProgram"Susretabosnista"ideološki.ZatobihVasljubaznozamoliodaobrazložitenaosnovučegasteizveliovakavzaključak-štajeto“ideološko”uProgramu?”

Ovoćuučinitivrlorado(iakobivama,kaoprofesoruteorijeknjiževnosti,totrebalobitijasnoibezmogobrazloženja)ondakadabudemimaokonačanprogram,ciljeveisažetkeplaniranihizlaganja,elaboratcijelogprograma,finansijskukonstrukcijuisl.Nadamsedaćetemi,ukolikosteiskreniusvojojželjidavamtoobrazložim,pomoćidadobijemsveovoštosamnaveo.Umeđuvremenu,upućujemvasnamojtekstStandardinaučneizvrsnosti,ukojemsamobjasniozaštojetoštoviraditeideologija,anijenauka.TekstjeobjavljenučasopisuBosnaFranciscana(br.43),moguvamposlatiipdf.Također,možetepogledatiiotvorenapismaministriciDilberović,objavljenauOslobođenju,uavgustuiseptembruprošlegodine,aionoštosamnatutemupisaoumagazinuinaportaluŠkolegijuma.

"ŠtosetičeVašegpitanjauvezisizvođenjemnastaveizpredmetaTeatariteatarskakritika,podsjetiosamVastakođernatemeljusvojeprofesionalneobavezejersteočitoprevidjelidasenastavaizvanFakultetamožeizvoditisamoondaakojetakvoštoodobrenouzvaničnojproceduri,tj.proceduripropisanojodgovarajućimaktimaFakultetaiUniverziteta.PoštovanjezvaničnihproceduraobaveznojezasvečlanoveVijećaOdsjeka,bezrazlike.Vjerujemdaćetesesovimsložiti.”

Naravnodaćusesložiti.Molimvassamodameuputitena“odgovarajućeakte”,dabihznaonaštadasepozovemikakodatoučinim.Alivaspodsjećamdanisteodgovorilinavrlokonkretnopitanjekojesamvampostavio:kakvevezeimaovajvašzahtjevsatemomelektronskesjednice–studentskom“naučno-stručnom”ekskurzijom.Kakostebašsadaustanovilidadionastavevećpetugodinuizvodimizvanfakultetauobimuplaniranomsilabusom?Jesteliradilianalizunastavenaodsjeku?Jelitojedinoštojevaša“profesionalnaobaveza”našlananašemOdsjekuadanijeuskladusaaktimaFakultetaiUniverziteta?Ovovasponovomolimdaobjasnite.Iliopominjetenanepravilnostiipozivatenaredsamoonekojinisuvašiistomišljenici?Štomislimdanebismjelabitiakademskapraksa.Uzizvinjenjezbogtogaštonisamodgovorioodmah(biosamopravdanoodsutan),NenadVeličković

8

7. Šef Odsjeka zaključuje diskusiju (22. april) PoštovanikolegaVeličkoviću,iznovasamrazmotrioVašemišljenje,ali,nažalost,idaljenemogurazumjetiučemujestvarniproblem,odnosnoidaljepronalazimsamonastojanjadase"Susretibosnista"problematiziraju.No,primiosamkznanjuVašstav,apoštojeelektronskasjednicaVijećaOdsjekaokončanajošuutorakipošto,dakle,nemavišepotrebedasečlanoviVijećaidaljezamarajuovimpitanjem,nevidimrazlogdaotomeidaljediskutiramoovimputem.HvalaVamlijepanapreporuciuvezisnapisomkojispominjete-dragomijedaseidaljeokušavateuovojvrstiknjiževnefikcije,iakoje,naravno,takvavrstapisanjanažalostpotpunoirelevantnazaonoštosumojinaučniinteresi.Uzsrdačnepozdrave,SanjinKodrić8. Član Odsjeka najavljuje nastavak (22. april) PoštovanikolegaKodriću,Promaklomijedajesjednicaokončana.Možetelimi,molimvas,ponovoposlatimailsazaključcimatesjednice.Kaoprofesorteorijeknjiževnostitrebalibisteznatirazlikuizmeđuknjiževnefikcijeinaučnogtekstaobjavljenogučasopisukojijekomisijasvamanačelu7.jula2014.uvrstilapodbrojem21nalistureferentnih,zanašfakultet.Ukolikoseneradioneznanju,štoipakvjerujemdajeovdjeslučaj,negoopolemičkiintoniranom(idiskvalifikacijskom)komentaru,ondaćunanjegaodgovoritinadrugommjestu:unastavku“fikcije”čijajetemavaš“naučniinteres”ičijećejednopoglavljebitiiovanašanedovršenaprepiska.NedovršenavašomodlukomdaneodgovaratenakonkretnapitanjaidanezamaratečlanoveVijećatimpitanjima.Jošjednomvasmolimdamipošaljetezaključke“elektronskesjednice”,uvezisaučešćemstudenataFilozofskogfakultetana"Susretimabosnista".NenadVeličkovićPSTeksadprimjećujemdasteuprepiskuuključiliikoleguPalića.Greškom,ilisnekimrazlogom?9. Član Odsjeka traži zaključak okonačne sjednice (25. april) PoštovanikolegaKodriću,Molimvasjošjednomdamipošaljetezaključke“E-sjedniceVijećaOdsjeka:“Susretbosnista”-naučno-stručnastudentskaekskurzija”.NenadVeličković10. Šef Odsjeka saopštava rezultate sjednice (26. april) PoštovanikolegaVeličkoviću,nematerazlogazabrigu-naslužbenee-mailoveredovnoodgovaram.Iakostetoisamimoglividjeti,obavještavamVasda,osimodstranedvajučlanovaVijećaOdsjeka,nijebilodrugihprigovorapotačkikojusamkandidiraoprilikomelektronskesjedniceVijeća,takodajeuskladusfakultetskompraksomelektronskogizjašnjavanjaVijećeOdsjekadalosaglasnostvećinomglasova.NeslužbenidioVašege-mailanemamnamjerunipotrebukomentirati.Uzsrdačnepozdrave,SanjinKodrić

9

11. Član Vijeća Odsjeka opet ima primjedbe (26. april) PoštovanikolegaKodriću,NisamvidiodasusečlanoviVijećaOdsjekaonečemuizjasnili.Nisamvidionitidajepostavljenokonkretnopitanje,naštasamtakođerupozorio.NaštajeVijećedalosaglasnost?Tosamvasmoliodanapišete:zaključaksjednice.Štasutoostaličlanovićutanjemusvojili?Molimvasidamiobjasnitekakorazlikujeteslužbenidiomailaodneslužbenog?Menijesveštosamnapisao,isveštostevinapisali,uovojprepisci,službeno.Nijeslužbeno,alijestemanipulativno,toštoupornoizbjegavatedačlanoveVijeća,makarinaknadno,informišeteostvariokojojstetražilidaseizjasnimo.Kojenašimstudentimaponudioaranžmanizletaipodkojimuslovima?(Cijena,smještaj,prevoz,osiguranje…)ZaštojetourađenoprijenegosenaOdsjekutopitanjerazmatralo?Kojuste“zvaničnuproceduru“poštovali?GdjejeonaopisanauaktimaFakulteta/Univerziteta?ITD.VećsamvamranijeskrenuopažnjudaPoslovnikosjednicimaOdsjekanepoznaje“e-sjednicu”,adasefakultetskapraksaneodnosinaovakvapitanja.Dabiseneglasanjebrojalokaoglasanje‘za”(ili"protiv")pitanjemorabitijasnoformulisano,uzupozorenje/objašnjenještaneglasanje(ćutanje)tačnoznači.Praktično,uovomslučajuse,kaoiunekolikoranijih,odlukadonijela(1)bezkonkretnihirelevantnihinformacija(2)bezdefinisanjaodluke/zaključkakojiseusvajaoi(3)bezargumenata,odnosnoignorisanjemargumenata,inadglasavanjem.Tonijeosobinaakademskogodlučivanja.Protivtakveprakseiovajputinaovajnačinprotestujem.Snadomdaćetenajzadodgovoritikonkretnonakonkretnapitanja,NenadVeličković

Na postavljena pitanja šef Odsjeka prof. dr. Sanjin Kodrić ne da nije konkretno

odgovorio, nego nije nikako, demonstrirajući kako su za vođenje jednog fakultetskog

odsjeka presudne birokratska snalažljivost i inteligencija džojstika.4

4 Ali se već 28. aprila javio sazivanjem nove sjednice:

"Poštovane kolegice i kolege članovi Vijeća Odsjeka za književnosti naroda Bosne iHercegovine,pošto jošuvijeknijeodređenovrijemesjednicaodsječkihvijećauciljupripremeVijećaFakultetatepoštotrenutnonemamodrugihpredmetakojebitrebalorazmatratiVijećeOdsjeka,ovimputemsazivamelektronskusjednicuVijećaOdsjekazaknjiževnostinarodaBosneiHercegovinesasljedećimtačkamaDnevnogreda:1.Izvještajioplaćenimodsustvima1.1.Izvještajoplaćenomodsustvuprof.dr.NenadaVeličkovića-april2016.1.2. Izvještajoplaćenomodsustvuprof.dr.SanjinaKodrića-UčešćenaMeđunarodnojnaučnoj konferenciji "SlovooHamziHumi", Fakultet humanističkih nauka,Mostar, 21-22.4.2016.2.Zahtjevzaplaćenoodsustvo2.1.Zahtjevzaplaćenoodsustvoprof.dr.SanjinaKodrića-UčešćenaMeđunarodnomsajmu časopisa i gostujuće predavanje na Univerzitetu u Istanbulu, Istanbul, 9-15. 5.2016.Molim vas da se o gore navedenim tačkama Dnevnog reda izjasnite u skladu suobičajenom fakultetskom procedurom elektronskog izjašnjavanja najkasnije do krajaradnogdanaupetak29.4.2016.godine.Uzsrdačnepozdrave,SanjinKodrić"

10

U međuvremenu su Susreti bosnista održani, i osim reakcija u javnosti na tzv.

Neretvansku deklaraciju, koja je shvaćena kao politički (pro-bošnjački) i ne-stručni

tekst, i očito glavni događaj Susreta, o rezultatima studentske naučno-stručne

ekskurzije ne zna se ništa. O vezi tog skupa i odsjeka kojim rukovodi Kodrić oglasio

se i prof. dr. Enver Kazaz,5 ukazujući na ideološku pozadinu cijele manifestacije, a što

su posredno u tematu u magazinu Stav potvrdili svojim reakcijama i profesori sa

odsjeka a učesnici u programu Susreta.

Kazazu nije promakla, kao što ne bi trebala promaći niti bilo kojem čitaocu citirane

prepiske, suština stvari: jedan je politički aktivista kao profesor sa fakultetske katedre

pozvao studente na politički skup, predstavljajući im ga kao stručnu ekskurziju;

potom je za svoje propagandno djelovanje (Kazaz ga naziva marifetlukom) kao šef

odsjeka zatražio akademsko i naučno ovjerenje, koje je prema vlastitom tumačenju i

dobio, pretpostavljajući razumnoj raspravi improvizovana i neregularna

administrativna rješenja.

Koristeći, dakle, birokratsku ujdurmu da se neučestvovanje u elektronskom glasanju

članova Vijeća broji kao prihvatanje prijedloga, Kodrić je uključio Filozofski fakultet,

a preko njega i Univerzitet u Sarajevu, u svoje privatno ideološko i političko

djelovanje. To bi u skladu sa čl. 9. stav 2. Statuta Sarajevskog univerziteta – Članovi

akademske zajednice dužni su da unutar Univerziteta djeluju politički neutralno u

odnosu na svoja eventualna stranačka opredjeljenja – trebalo biti zabranjeno, ali

očito nije, jer Univerzitet nije ni zamišljen kao mjesto argumentovane rasprave, na

osnovu rezultata kvalitetnih istraživanja, s ciljem iznalaska najboljih rješenja za

poboljšanje kvaliteta života zajednice koja univerzitet finansira, nego kao mehanizam

vladajućih stranaka, kao mjesto ideološke regrutacije ideološkog a iz njega i naučnog

podmlatka, odakle će onda ideološke projekte predstavljati kao naučne a statiranje u

političkim predstavama kao studentske naučno-stručne ekskurzije.

Nakon nekoliko dana izjasnio sam se ovako:

PoštovanikolegaKodriću,Budući da se niko od članova Vijeća Odsjeka nije izjasnio, što “u skladu s uobičajenom fakultetskomproceduromelektronskog izjašnjavnja znači da su svi saglasni", znači li to da je izvještaj omomplaćenomodsustvukojijošnisampredaousvojen?Spoštovanjem,NenadVeličković

Naravno, ostao sam bez odgovora. 5 Enver Kazaz: Neretvanska deklaracija i rahitični, patuljasti nacionalizam, Tačno.net, 4. maj 2016. godine (http://www.tacno.net/sarajevo/enver-kazaz-neretvanska-deklaracija-i-rahiticni-patuljasti-nacionalizam/)

11

Zato je i moguće da se vanredni profesor i šef Odsjeka Sanjin Kodrić u akademskoj

komunikaciji ponaša kao dijete uhvaćeno s prstom u tegli nutele; da izbjegava

odgovore, praveći se da ne čuje ili ne razumije pitanja, da gleda u pod umjesto u oči i

da pokušava temu razgovora skrenuti na nešto drugo i treće: jer je to politička, a ne

akademska taktika. Da Kodrić razlikuje politiku od nauke, on bi na naučnu kritiku

svog rada6 odgovorio u naučnom časopisu naučnim argumentima, umjesto što je u

prepisci proglašava fikcijom, a u ideološki naklonjenim medijima (portal Faktor i

6 U tekstu o kome se u prepisci govori – Standardi naučne izvrsnosti, o Kodrićevom čitanju Andrića – tvrdi se: 1. Da Kodrić ne definiše precizno ključni pojam iz naslova i da logička konfuzija u njegovom stilu podržava njegovu strabističku perspektivu, koja jednim okom u svom predmetu gleda bošnjačko-muslimanski element, a drugim sve ostale. 2. On ne definira problem: ono što na početku njegovog teksta ne znamo ne znamo ni na kraju? Ko se tom temom ranije bavio? Zašto je i po čemu i kome ona relevantna? Šta je novo u njegovom članku? 3. Njegov je (kvazi)zaključak proizvoljan; tvrdnje nisu dokazane i koncepti na koje se poziva nisu prethodno objašnjeni. 4. Stil njegove studije neprimjeren je naučnom izlaganju. Rečenice su duge i nejasne, bez čvrste logičke strukture. 5. Protivno jednom od osnovnih naučnih standarda, on fakte koji bi potkopali njegovu labavu tezu prosto prešutkuje. 6. Često se poziva na autoritete, ali široko i maglovito. Drugi tekst, na koji se Kodrića upućuje, u vezi s odnosom ideologije prema jezičkoj politici i/u obrazovanju, jeste otvoreno pismo grupe autora federalnoj ministrici nauke i obrazovanja, Elviri Dilberović, objavljeno u Oslobođenju krajem avgusta 2015. godine, u kojem skreće pažnju na skandalozno nizak kvalitet čitanki, koje je Federalno ministarstvo odobrilo za upotrebu u školama u kojima su djeca Bošnjaka u većini. Nedostaci na koje se u pismu ukazuje su: 1. Pogrešne, površne, nepotpune, neprecizne i cirkularne definicije, uz neadekvatne primjere; 2. Veliki broj nepoznatih riječi pogrešno je ili nepotpuno objašnjen; 3. Pitanja nisu prilagođene dječijem iskustvu ili su formulisana lošim stilom u nejasan iskaz; 4. Pristup građi je ideološki i nacionalno pristran, udžbenik sadrži politički komentar; 5. Čitanka sadrži plagijat; proizvoljno i bez napomene o tome mijenja se originalni tekst; 6. Ne navode se izvori citata ili se uopće ne navode autori ili se upućuje na nekorisne izvore; citiraju se izvori čiji je kredibilitet nejasan; na internetske izvore upućuje se selektivno ili nekritički; 7. Tumačenja sadrži proizvoljne ili površne analize; 8. Prisutne su greške usljed uredničke nepažnje; 9. Izbor odlomaka je često nejasan, nema jasnu temu, ni svrhu. Ne navode se dosljedno imena prevodilaca. Međutim, bosnistiku ne zanima kvalitet komunikacije na bosanskom jeziku, nego politička upotreba tog jezika. Zašto? Zato što ne razlikuje nauku od ideologije, odnosno nauku vidi oruđem ideologije. Što je izvodljivo samo po cijenu da se naučni metod obesmisli i relativizuje. (Vidi: Za zabranu čitanki, Oslobođenje, 20.8.2015. str. 32-33. Potpisnici pisma su: Nenad Veličković, docent, Filozofski fakultet Sarajevo, Asim Đelilović, docent, Likovna akademija Sarajevo, Namir Ibrahimović, dipl. prof. književnosti i bhs jezika, nastavnik, Željko Malinović, dipl. prof. književnosti i bhs jezika, nastavnik, Sanja Jurić, dipl. prof. književnosti i bhs jezika, nastavnica, Lamija Begagić. dipl. prof. književnosti i bhs jezika, književnica, Dijana Pupić, dipl. prof. književnosti i bhs jezika, lekotrica, Azra Rizvanbegović, dipl. prof. književnosti i bhs jezika, nastavnica, Amer Tikveša, magistar književnosti, nezaposlen, Srđan Arkoš, dipl. prof. književosti i bhs jezika, lektor PPZ-a u penziji i Boriša Gavrilović, dipl. ing.

12

magazin Stav)7 ličnim istupima, neistinima i teškim optužbama protiv njega.

Ignorancija za kakvu su se Kodrić i njegovi istomišljenici s Odsjeka odlučili u

navedenom primjeru, ali koji nije izuzetak nego praksa (a o čemu će drugim povodom

još biti riječi) vrsta je psihološkog nasilja i ovaj se tekst može čitati i kao lični

odgovor na to nasilje. Ali budući da se ono događa na Univerzitetu, u procesu

donošenja akademskih, kadrovskih i nastavnih odluka, opisani slučaj prevazilazi

okvire personalnih nesuglasica.

Zato još jednom sugerišem da ovdje priloženu prepisku ne treba čitati kao dokono

nadgornjavanje dva besposlena profesora o stvari koja je irelevantna za naučnu

zajednicu kojoj obojica pripadaju. Ukoliko se težište sa tog sporadičnog povoda

pomjeri na samu raspravu, odnosno na kvalitet pripreme i vođenja sjednice i način

odlučivanja, onda to znači da se na isti način, klanovski, partijski, ideološki podobno,

mutavo, nekritički, neargumentovano, lukavo, prevarantski i kukavički donose odluke

i o naučnim izborima, stručnim napredovanjima, izboru asistenata, odbranama

doktorata...

Odsjeci su organizacione jedinice Fakulteta koje nemaju pravni status, ali čiji se

zaključci uz nužno akademsko povjerenje prihvataju na sjednicama Naučno-

nastavnog vijeća, a potom gotovo po automatizmu i na sjednicama Senata

Univerziteta, pa onda postaju itekako pravno relevantni. Ukoliko se proces

odlučivanja na odsjeku provodi bez uvida u činjenice, uz nepoštovanje zakona i

podzakonskih akata, uz neuvažavanje argumenata i ignorisanje neistomišljenika, onda

7 U intervjuu pod nazivom Moramo braniti bosanski jezik, Kodrić između ostalog kaže: "S druge strane, dominiraju reakcije jednog specifičnog, međusobno dobro uvezanog i jasno koordiniranog kruga glasnih i agresivnih pojedinaca, a koji reagiraju prije svega na ličnoj, a vjerovatno i na zajedničkoj programskoj osnovi iz razloga o kojima ne bih u ovoj prilici detaljnije govorio. Kako to pokazuju i raniji protiv mene lično usmjereni istupi nekih iz ove grupe, to su reakcije koje za cilj imaju između ostalog i to da se denuncira i na svaki mogući način, a prije svega neistinama i teškim optužbama ospori prvenstveno ličnost autora i potpisnika ove Deklaracije, naročito moja, i to tako što se potpuno lična neprijateljstva s njihove strane “oblače” u tobože naučno ruho i danas pomodnu i vrlo unosnu kritiku nacionalizma." (http://faktor.ba/intervju-prof-dr-sanjin-kodric-moramo-braniti-bosanski-jezik/) Prof. dr. Sanjin Kodrić tvrdi da je kritika nacionalizma danas unosna, u zemlji u kojoj glavne resurse kontrolišu nacionalističke stranke. Ljudi poput njega, a on sam je na više od deset kulturnih i naučnih funkcija, kontrolišu državna preduzeća, ministarstva, upravne odbore, univerzitet, medije. Dok to izgovara, on zna da će se vjerovati njegovoj akademskoj tituli, jer se obraća publici koja je odškolovana tako da vjeruje autoritetu, a ne razlogu. Bilo bi zanimljivo provjeriti, iz njegove porezne prijave, upoređene s mojom, šta je unosnije: braniti bosanski jezik i bošnjački identitet ili kritikovati nacionalizam čija je on naučna perjanica. Iako je i bez toga jasno da imamo posla s demagogom koji ne razlikuje nauku od politike.

13

se na taj način zloupotrebljava povjerenje drugih članova akademske zajednice i

izigravaju pravni mehanizmi koji su zamišljeni da olakšaju i ubrzaju provođenje

odluka. Dopusti li Dekan(at) da takva praksa postane normalna i uobičajena,

Filozofski fakultet otuđiće se od svoje akademske suštine i postati pravni paravan za

biznis interesnih grupa, koje će na račun naslijeđenog ugleda Fakulteta trgovati

kvazinaučnom robom.

Prilozi 1. Susreti bosnista 2016. PROGRAM I dan (petak, 29. april 2016.) 14:00 h – 16.00 h Studentski hotel Mostar - Otvaranje: 1. Govor na otvaranju manifestacije: Federalna ministrica obrazovanja i nauke dr. Elvira Dilberović - Pozdravne riječi: Organizatori, suorganizatori, partneri - Dodjela priznanja za izrazit doprinos razvoju bosnistike - Javno predstavljanje: „Neretvanska deklaracija o bosanskom jeziku“ Govor povodom Deklaracije: akademik prof. dr. Dževad Jahić, potpredsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti - Predavanje po pozivu: Prof. dr. Sanjin Kodrić, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu – „Bosnistika: bosanski jezik i bosanskohercegovačka/bošnjačka književnost?“ - Izložba knjiga: Hronologija izdanja iz lingvističke i književne bosnistike Govor povodom izložbe: prof. dr. Senahid Halilović, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Slavistički komitet u Bosni i Hercegovini Priprema izložbe: Univerzitetska biblioteka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru u saradnji s univerzitetima učesnicima Moderator: Meadin Mrndžić, prof. 16.00 h – 18.00 h PAUZA ZA RUČAK 18.00 h MUZEJ HERCEGOVINE Posjeta Odjeljenju književnosti Muzeja Hercegovine 18.30 h Narodna biblioteka Mostar Predstavljanje: Iz bosanske leksikografije: Bosanski rječnici (1992–2016) Promotori: mr. Aida Kršo, mr. Zenaida Karavdić, Sumeja Bičević, MA, Ivana Tomić, MA, Haris Ćatović, Hadžem Hajdarević, mr. Ernad Osmić 19.00h Obilazak stare gradske jezgre Mostara 20.30h Narodno pozorište Mostar Javna tribina: „Status bosanskog jezika u bosanskohercegovačkom školstvu“ Gosti i teme Uvodno izlaganje: „Počeci uvođenja službene upotrebe bosanskog jezika: društveno-historijski kontekst“ Doc. dr. Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu Izlagači: 1. Za učenike škole u Brčkom – mr. Emina Osmić-Hajdarević: Bosanski jezik i školski sistem u Distriktu 2. Za učenike škole u Stocu/Mostaru – dr. Enisa Gološ: Učimo bosanski: „Pod jednim krovom ili pod vedrim nebom?“ (Povodom sistema „Dvije škole pod jednim krovom“) 3. Za učenike škole u Livnu – mr. Harun Macić: Kada će djeca u Livnu učiti bosanski?

14

4. Za učenike škole u Vrbanjcima (Kotor-Varoš) – gosp. Nijaz Duzan: Nastava bosanskog jezika bošnjačkoj djeci u Vrbanjcima 5. Za učenike škole u Konjević Polju – gosp. Muhizin Omerović: Nastava bosanskog jezika za djecu u Konjević-Polju Moderator: mr. Aida Kršo II dan (subota, 30. april 2016.) 9.00 h Fakultet humanističkih nauka Mostar - Obilazak Fakulteta humanističkih nauka Riječi dobrodošlice: mr. Edim Šator - Promocija knjiga: „Poetski diskurs u bošnjačkom romanu“ (autor: prof. dr. Dijana Hadžizukić) „Književnost sjećanja: Kulturalno pamćenje i reprezentacija prošlosti u novijoj bošnjačkoj književnosti“ (autor: prof. dr. Sanjin Kodrić) „Bosanskohercegovačka metaproza“ (autor: prof. dr. Muris Bajramović) „Književna Hercegovina“ (autor: prof. dr. Dijana Hadžizukić) „Interkulturni (kon)tekst bosanskohercegovačke interliterarne zajednice“ (autor: doc. dr. Šeherzada Džafić) Promotori: o prof. dr. Dijana Hadžizukić o doc. dr. Šeherzada Džafić o Nehrudin Rebihić, MA 10.00 h Polazak iz Mostara za Ljubuški Posjeta Humačkoj ploči – Franjevački samostan, Humac (Ljubuški) 9.30 h Fotosafari u Počitelju 11.00 h Dolazak u Ljubuški 12.00 h Polazak iz Ljubuškog za Stolac 13.00 h – 14.00 h Obilazak nekropole stećaka Radimlja u Stocu 14.00 h Posjeta Makovoj hiži 15.00 h RUČAK (Stolac) 17.00 h Obilazak Begovine u Stocu 18.00 h Šarića kuća u Stocu: Promocija dvije knjige iz bošnjačke usmene književnosti, uz muzičku interpretaciju sevdalinki 1. „Bošnjačka usmena lirika“ (autor: dr. Nirha Efendić) 2. „Novelistička i šaljiva priča u bošnjačkoj usmenoj prozi“ (autor: doc. dr. Amira Dervišević) Promotori: prof. dr. Sanjin Kodrić, doc. dr. Sead Šemsović - Kratki koncert sevdalinki Gost: Adnan Pajević, interpretator 19.30 h Avlija Tekije u Stocu : Kazivanje stihova sandžačkih divanskih pjesnika, uz pratnju gitare i naja 20.15 h Polazak iz Stoca za Blagaj 2. Sadržaj Neretvanske deklaracije "Neretvanska deklaracija o bosanskom jeziku 1. Okosnice naučnog rada u okviru lingvističke i književne bosnistike posebno su vezane za bosanskohercegovačko južno podneblje. U skladu sa svojim nazivom, Deklaracija govori o bosanskom jeziku u dolini Neretve i za cilj ima to da afirmira bosanskohercegovački jug kroz bosanski jezik, i obratno – bosanski jezik kroz bosanskohercegovački jug. 2. Počev od Humačke ploče iz 10/11. stoljeća kao najstarijeg bosanskog pisanog spomenika na narodnom jeziku, a naročito s obzirom na raznovrsnost i brojnost starobosanskih natpisa na stećcima i drugih tragova naše pisane tradicije, bosanskohercegovački jug izvorište je i središte srednjovjekovne bosanske pismenosti. 3. Kao simbol i bosanska prepoznatljivost u svjetskim okvirima, stoje bosanskohercegovački stećci, što je posebno slučaj u vezi s našim najočuvanijim, najukrašenijim, najvećim i najvažnijim nekropolama stećaka, koje su smještene upravo na bosanskohercegovačkom jugu, kao što su nekropole Radimlja i Boljuni. 4. Svjetski poznata bošnjačka balada Hasanaginica (1774) vezuje se također za južno bosanskohercegovačko područje, kao i niz drugih važnih lirskih, lirsko-epskih i epskih ostvarenja naše usmene, narodne književne tradicije.

15

5. Osnovica bosanskog standardnog jezika, ali i drugih srednjojužnoslavenskih jezičkih standarda jeste bosanski istočnohercegovački dijalekt, i zato ga valja posebno njegovati i čuvati na svim jezičkim nivoima, a naročito njegov akcenatsko-prozodijski sistem kao jezičko blago i prepoznatljivost. 6. Čak i u vrijeme Bečkog književnog dogovora (1850), ali u kontinuitetu i prije i kasnije, na našem jugu u javnosti i društvu ne samo među muslimanima već i među pravoslavcima i katolicima u upotrebi je bilo bosansko ime jezika, koji je bio službeni jezik u školama u Mostaru i okolini, kako u vrijeme osmanske, tako i u vrijeme austrougarske uprave. U tom smislu, uz niz drugih, treba se sjetiti i Halila Hrle, Omera Hume ili Ibrahima Kapetanovića, ali i pravoslavnih i katoličkih prvaka našeg juga, poput Pere Tunguza i biskupa Pavla Dragičevića. 7. Rodonačelnik novije bošnjačke književnosti Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak jedan je od najangažiranijih proevropski usmjerenih intelektualaca u Bosni i Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a snagom svojeg kulturnog i društvenog pregalaštva stekao je i status “bošnjačkog Vuka Karadžića”. Zalažući se za uvođenje “zapadne pismenosti” među bosanskim muslimanima, pokrenuo je i list Bošnjak (1891), a njegov rad na sakupljanju i sistematiziranju književne tradicije rezultirao je i zbirkama Narodno blago (1887) i Istočno blago (1896–1897), prvim takvim ostvarenjima kod Bošnjaka. 8. Pored toga što je bio naročito važan književni i kulturni centar osmanske Bosne, s piscima poput Hasana Zijaije, Derviš-paše Bajezidagića, Fevzije Mostarca, Mustafe Ejubovića Šejh-Juje, Habibe Rizvanbegović Stočević, Arifa Hikmet-bega Rizvanbegovića Stočevića i drugih, Mostar i bosanskohercegovačko južno podneblje i tokom cjelokupnog novijeg vremena jedno su od najvažnijih središta književnosti i kulture u Bosni i Hercegovini. Za ovaj prostor vežu se imena ličnosti kakve su Safvet-beg Bašagić, Osman Nuri Hadžić, Osman Đikić, Abdurezak Hifzi Bjelevac, Hamza Humo, Alija i Abdurahman Nametak, Hamid i Mehmedalija Mak Dizdar, Zuko Džumhur i brojni drugi, sve do Dževada Karahasana, koji je također pisac bosanskohercegovačkog juga u širem smislu, ali i Aleksa Šantić, Svetozar i Vladimir Ćorović, don Franjo i Ivan Milićević, Antun Branko Šimić i ostali. 9. Ljubušak Riza-beg Kapetanović autor je prve pjesničke zbirke jednog Bošnjaka na “zapadnoj pismenosti” (1893), s dramskim fragmentom Ali-paša (1894) Nevesinjac Safvet-beg Bašagić začetnik je bošnjačke dramske književnosti, a Mostarci Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević autori su prvog bosanskohercegovačkog i bošnjačkog romana Bez nade (1895), čija se radnja i zbiva u Mostaru. 10. U Mostaru je krajem 19. i početkom 20. stoljeća djelovalo više društava važnih za književnost i kulturu Bosne i Hercegovine, što je i vrijeme kad je Mostar bio i “grad opsjednut pozorištem”. U Mostaru je osnovana i Prva muslimanska nakladna knjižara i štamparija Muhameda Bekira Kalajdžića (1910), koja je izdavala i znameniti bošnjački književni časopis Biser (1912) pod uredništvom Muse Ćazima Ćatića. Kao i Ćatić, koji je u Mostaru objavio svoju jedinu zbirku pjesama (1914), književno posebno značajne godine u Mostaru je proveo i Skender Kulenović, koji je tu napisao neke od svojih najuspjelijih soneta te začeo svoj roman Ponornica (1977). U Mostaru je osnovana i Prva književna komuna Ihsana Ice Mutevelića (1970). 11. Stočanin Mehmedalija Mak Dizdar autor je pjesničke zbirke Kameni spavač (1966), vjerovatno najznačajnije pjesničke knjige u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti, ali i autor svojevremeno presudno važne knjige Stari bosanski tekstovi (1969), kojom kao i svojom poezijom afirmira bosanski srednji vijek, dok sam bosanski jezik afirmira u važnom tekstu Marginalije o jeziku i oko njega (1970). 12. Prvi izbor iz bošnjačke književnosti – Biserje (1972) djelo je Stočanina Alije Isakovića, istaknutog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pisca i književnog istraživača, koji je i autor znamenitog teksta o bosanskom jeziku Varijante na popravnom ispitu (1970), kao i prvog savremenog rječnika bosanskog jezika Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku (1992). 13. Bosanskohercegovačko južno podneblje dalo je i istaknutog lingvistu i filologa kakav je akademik prof. dr. Asim Peco, a čovjek našeg južnog podneblja jeste i dr. Muhamed Šator, koji će biti zapamćen između ostalog i po razrješenju misterija i afera u vezi s prvom Gramatikom bosanskoga jezika (1890), čime je doprinio rješavanju pitanja posebno o bosanskom jeziku u vremenu austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. 14. Područje bosanskohercegovačkog juga iznjedrilo je i znamenite istraživače bošnjačke i bosanskohercegovačke književne i kulturne prošlosti, od Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka kao začetnika književne i kulturne historiografije kod Bošnjaka, preko dr. Safvet-bega Bašagića, prvog u punom smislu riječi modernog bošnjačkog historičara književnosti i kulture i utemeljitelja bošnjačke orijentalne filologije i uopće prvog bošnjačkog doktora nauka, pa do prof. dr. Muhsina Rizvića, najznačajnijeg historičara bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, ili istaknutog književnog tumača i estetičara prof. dr. Kasima Prohića te niz drugih. Uz proučavaoce šireg kulturnog naslijeđa, kakav je bio Hifzija Hasandedić, južni kraj dao je i istaknute sakupljače i proučavaoce usmene

16

književnosti te folkloriste, kakvi su i Alija Nametak ili Hamid Dizdar, a posebno akademik prof. dr. Đenana Buturović. 15. Južno podneblje ostvarilo je nemjerljiv značaj u konstituiranju, razvoju i očuvanju lingvističke i književne bosnistike, čemu je važan doprinos dalo i osnivanje studija maternjeg jezika i književnosti na nekadašnjoj mostarskoj Pedagoškoj akademiji (1950), a posebno osnivanje Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru (1999) zalaganjem prof. em. dr. Elbise Ustamujić, kao i rad Muzeja Hercegovine i Arhiva Hercegovine te drugih ustanova, odnosno rad brojnih drugih pojedinaca u oblasti lingvistike, nauke o književnosti i kulture." (Prema: http://faktor.ba/stav-predstavljena-neretvanska-deklaracija-o-bosanskom-jeziku-u-mostaru/) Kada se razgrnu fraze, u konstrukcijama karakterističnim za Kodrićev stil, ostaju tvrdnje koje su ili besmislene, ili proizvoljne, ili nenaučne, ili propagandne. Bez nacionalnih i teritorijalnih odrednica one glase ovako: Okosnice (naučnog rada) su vezane za južno podneblje. Deklaracija afirmira teritoriju kroz jezik, i obrnuto. Ploča je izvor pismenosti. Stećci stoje kao prepoznatljivost. Balada se vezuje za podneblje. Dijalekt treba čuvati. Jer je ime službenog jezika bilo u upotrebi, treba se sjetiti Pere Tunguza. (I biskupa Dragičevića.) Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak snagom pregalaštva stekao status "Vuka Karadžića". Karahasan je pisac juga u širem smislu. Pisac s dramskim fragmentom začetnik je dramske književnosti. Kulenović je u Mostaru začeo roman. Mak Dizdar poezijom afirmira srednji vijek. Područje juga iznjedrilo je istraživače. Južno podneblje ostvarilo je nemjerljiv značaj u konstituiranju, razvoju i očuvanju lingvističke i književne bosnistike. Stavovi koji se saopštavaju na ovakav način ili su banalni, opštepoznati, ili su proizvoljni, nedokazani ili nedokazivi, i većinom su irelevantni za savremenu nauku o književnosti, koja i ideologiju vidi kao svoj predmet a ne kao svoj metod. Ono što ostaje nejasno jeste da li je s Neretvanskom deklaracijom posao završen, ili je tek započet; trebamo li očekivati uskoro Drinjsku deklaraciju, Unsku deklaraciju, Vrbasku deklaraciju, Lašvansku deklaraciju, Sprečansku deklaraciju, Mošćaničku deklaraciju? Šta je sa zapadnim podnebljem, šta sa sjevernim, šta sa istočnim, šta sa sjeverozapadnim, šta sa jugoistočnom, šta sa jugosjeverozapadnim, šta sa sjeverozapadnojugoistočnim? Hoće li se razvijati naučna metodologija koja će doline rijeka i potoka u Bosni i Hercegovini dovoditi u vezu sa književnim stvaralaštvom etničkih zajednica, i hoće li se naučno-stručni studentski turizam razvijati u tom smjeru? Deklaracija ni po sadržaju ni po stilu ni po formi nije naučni rad. Nakon što je publicitetom zasjenila sam događaj – tzv. susrete bosnista, čija je svrha bila očito da joj pribave akademski kredibilitet – njeno objavljivanje i čitanje pred studentima, bez nužne kritičke distance, ne može se razumjeti kao sadržaj naučno-stručne ekskurzije. Da li je ona to ipak bila, i na koji način su Filozofski fakultet u Sarajevu i Sarajevski univerzitet sa njom povezani, to je ostalo nejasno. Ili nije?