SadrajIntervju Dana: Esad Durakovi, akademik Da sam ja reis... Otkrivamo: Nikola piri sam sebi s privatnog rauna u BiH prebacio sredstva na ino raun Milion maraka u austrijsku banku Bonjaci i BiH: Kome smetaju Srbi i Hrvati Pasji ivot Haki procesi: ta e dokazati suenje Momila Periia, nekadanjeg prvog ovjeka Vojske Jugoslavije Vojska RS-a je bila dio Vojske Jugoslavije Reportaa: Dani u Jajcu Kraljevski grad, nekraljevska kultura Intervju: Slobodan Blagojevi, knjievnik, prevoditelj, antologiar, povratnik... Povratak otpisanog Intervju: Jauhar Saleem ambasador Islamske Republike Pakistan u BiH Traimo vjerodostojne informacije o Bin Ladenu Mikovieva privatizacija u RS-u. Kako je propalo NIP Osloboenje Dodikovo spaavanje Miloevievog vojnika Zagrebaki radio 101: Od radijske ikone do steaja Valovi u crnoj rupi pohlepe Bosanski barometar Osmatranica Kastel Opservatorij Digitalni dani Uvodnik Dombi hvata zrak Vijesti Reminiscencije: Tunis nije Njemaka Dajte nam hljeba i soli Drutvo: Nove vjerske zajednice u BiH Bog u paketu s makaronima Otkrivamo: ta su priali komandanti ARBiH Sefer Halilovi i Rasim Deli (3) Reci Zuki nek' ne radi ono to radi, oba u mu oka izvaditi Savremene teme: Sveto i profano u bh. umjetnosti Vjera za neka bolja vremena Sport: Seks skandali Fatalne finte u krevetu

Nauka i medicina: Kome sve smetaju alternativne metode lijeenja raka Margarin protiv Nobelove nagrade Feljton Dana: Sjeanja Latinke Perovi (II) Dobrica osi je neumoljivo razarao ideju Jugoslavije Sudnji dani Svijet medija Dnevnik s ruba lanak uz naplatu Besplatan lanak

Srdacan pozdrav i citanje Alain

Intervju Dana: Esad Durakovi, akademik

Da sam ja reis...Arabist, akademik, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu rijedak je sugovornik domaih medija, ali zato njegovi istupi redovito izazivaju polemike: tako je bilo i prole godine kada se itava plejada Preporodovih kolumnista na elu sa glavnim urednikom obraunavala sa jednim njegovim tekstom. Akademik Durakovi u razgovoru za Dane analizira domau politiku scenu, govori o Lagumdiji, Tihiu, Izetbegoviu, Dodiku i oviu, zamjera Ivi Josipoviu i Jadranki Kosor mijeanje u unutarnja pitanja nae zemlje, upozorava urednicu Osloboenja na kratkovidnost spram politike Beograda, ponovo se obraunava sa Ivom Andriem i ekskluzivno odgovara na pitanje: moe li na elu Rijaseta naslijediti Mustafu Ceria? DANI: Izbori su bili u oktobru, a po svemu sudei Bosna i Hercegovina nee jo zadugo dobiti vlast na dravnom nivou. Dok Milorad Dodik javno prijeti Zlatku Lagumdiji, i u Sarajevu se mogu uti ocjene da je upravo Lagumdija najvea prepreka: da li je? DURAKOVI: Ne pamtim kada je i da li je uope nekada Dodik bio u pravu jer on nikada ne povlai poteze u interesu drave. Naprotiv, on je vrhunski razbija. Imajui to iskustvo s Dodikom, s njegovom konstantnom destrukcijom, nije teko zakljuiti, Denat Drekovi po logici stvari, da tamo gdje Dodik optuuje ima neeg dobrog, i obrnuto. No, to je jedna politika i politikantska zamka: krivicu za koju Dodik snosi odgovornost valja prebaciti na drugoga. Dodatni dokaz protiv toga Razbijaa jeste i to to je poodavno Esad Durakovi: Nema nikakve sumnje da osovina ve a sada pogotovu stvorio osovinu sa kriminaliziranim oviem u cilju daljeg i Dodik ovi funkcionira na traginog cijepanja BiH, predstavljajui to kao borbu za ravnopravnost Hrvata u BiH. ideji konane podjele BiH, Nevjerovatno je ta sve ti politiari smiljaju, a tragino je kako im mnotvo glasaa odnosno na realizaciji ideje vjeruje, jer ravnopravnost bilo kojeg naroda ovdje ne ostvaruje se daljim teritorijalnim ereenjem zemlje, naprotiv time se narodi obespravljuju, a njihove voe profitiraju Karaoreva dobivajui svoje feude. Popravni za SDP Stvaranjem etnikih teritorija u multietnikoj zajednici obespravljuju se oni koji su manjina na odreenoj teritoriji, ali i oni koji su veina, jer viak ravnopravnosti stvorene progonom ili majorizacijom sutinski je suprotan ravnopravnosti; u samoj biti, i usprkos retorici stvaranje etnikih teritorija jest realiziranje ideje o majorizaciji drugih. Istinska ravnopravnost svih ostvaruje se samo putem institucija. Problem je, zapravo, u dvoritu ovakvog HDZ-a, i jednog i drugog: nije dobro istisnuti ih iz vlasti jer im se time daje argument za kojim oni vape argument o neravnopravnosti zbog koje, navodno, Hrvati moraju traiti trei entitet, a istovremeno oni stvaraju osovinu sa Dodikom za razbijanje drave. To je krajnje perfidna negativna politika HDZ-a u sprezi sa Dodikom. Tu je problem. DANI: Kako biste Vi analizirali rezultate oktobarskih izbora? Dio analitiara je pobjedu SDP-a i drugo mjesto SDA ocijenio i kao veliko bonjako ne radikalizmu i opredjeljenje za politiku koja e realnim koracima povesti BiH ka euroatlantskim integracijama. DURAKOVI: SDP je bio na/u poziciji i u to vrijeme je pravio fatalne greke, zatim je bio u opoziciji, a sada je ponovo na poziciji. Ja mislim da je time SDP dobio priliku za popravni i da je na njemu izuzetno velika odgovornost. Ideja socijaldemokracije je vrlo pozitivna, ali se ona ne smije deformirati. SDP ima dosta ljudi koji su probosanski orijentirani, a danas nam je to najvanije, moda ak jedino vano u ovome povijesnom asu. Velika je

teta to su iz SDP-a izgurani tako gorostasni politiki i moralni autoriteti kakav je, recimo, Miro Lazovi, a ima ih jo, naravno. Ja duboko vjerujem da veina Bonjaka nije za ekstremizam; mnotvo puta sam govorio da je svaki bonjaki ekstremizam uperen ponajprije i ponajvie protiv njih samih: Bonjaci mogu opstati samo zahvaljujui svome kosmopolitizmu koji je ovdje tradicionalan, a koji se sada nastoji zamutiti. Vjerujem da nema vee vrijednosti od one kada je neka veina krajnje brina nad sveobuhvatnom zatitom manjine. Naalost, i meunarodni kontekst je u tom pogledu negativan, nenaklonjen je ideji kosmopolitizma i multikulturalnosti, jer se kulture u svijetu ve otro sueljavaju, islamofobija i uope desnica jaa u svijetu, posebno Evropi koja je i povijesno uvijek imala problema s tim vrijednostima, ali i u muslimanskim zemljama ima i stranih talibana i onih koji napadaju Kopte, itd. Naalost. Sveobuhvatno i konstantno zatitom manjine, narod i pojedinac pokazuje svoju mo, a ne atakom na manjinu: ovo drugo je izraz slabosti. Stoga je ideja kosmopolitizma, multikulturalnosti danas izuzetno vana za Evropu, a ne samo za BiH koja bi morala u tom pogledu ostati nukleus ijih vrijednosti e Evropa postati svjesna jednoga dana. Mislim da ideja socijaldemokracije ponajbolje kongruira s tim. DANI: Krajnja bonjaka desnica svoje je uporite pronala u SBB-u Fahrudina Radonia. Opinski izbori pokazali su da je i taj trend u opadanju, no SBB sebe pokuava smjestiti unutar osovine Dodik ovi? Je li to pristajanje na dogovornu podjelu BiH? DURAKOVI: Kao to rekoh, nema nikakve sumnje da osovina Dodik ovi funkcionira na ideji konane podjele BiH, odnosno na realizaciji ideje Karaoreva. Pa oni to i ne kriju! Za mene je iznenaenje da nepouzdani Boo Ljubi pristaje na to (zbog takvih je, valjda, u narodu pojam vjerolomnosti postao sinonim za politiku). No, jo uvijek su tu vrlo snana pregrupisavanja gotovo svih partija pa ne moemo donositi konane sudove dok ne vidimo njihove konane pozicije. Ipak, i prije izbora i poslije njih, Dodik i ovi su istupali, uporno i ba kao njihovi prethodnici u ratu, udrueni na ideji cijepanja BiH. Stoga svaku stranku koja se prikljui njima vidim u ovome asu kao nespornu podrku njihovoj razbijakoj ideji. Pri tome bonjake i probosanske snage treba da imaju u vidu da je samo cjelovita BiH uslov opstanka Bonjaka. DANI: Vjerujem da ste pomno pratili reakcije zvaninog Zagreba i otvoreno zagovaranje ulaska HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 u vlast: je li to mijeanje u unutarnje stvari BiH ili je zaista prijateljsko i dobrosusjedsko suoavanje sa politikim realitetom? DURAKOVI: Posljednje akcije predsjednika Ive Josipovia i premijerke Jadranke Kosor verbalne i one stvarne, kao njihove posjete BiH zaista su flagrantno mijeanje u unutranje stvari BiH. Moram kazati da sam time okiran. Tek sada, iz perspektive njihovih neprimjerenih intervencija, moemo vidjeti koliko je bila dragocjena principijelnost i prijateljstvo toga autentinoga gospodina i pouzdanog prijatelja u politici koji nosi ime Stipe Mesi, mada smo bili svjesni toga i ranije. Nisam u stanju shvatiti takvo pomanjkanje politike kulture, ak politikog lukavstva o mudrosti da ne govorim kakvo su ovih dana ispoljili Josipovi i Kosor. Josipovi je hodao po Banjoj Luci i hvalio je, vrlo izdano, Dodika, iako svi znaju da je Dodik krajnje bahat, primitivan, ovjek koji gazi zastavu vlastite zemlje, koji porie presudu Meunarodnog suda o genocidu, koji najavljuje razbijanje vlastite zemlje, koji nita ne ini za povratak Hrvata, itd, itd. Eto, takvom ovjeku dolazi na noge Josipovi i hvali ga na sva usta! Takoer, Josipovi prima priznanje eljka Kopanje, toga Dodikovog dvorskog panegiriara. Nevjerovatno! Istovremeno, Josipovieva servilna posjeta Dodikovoj bahatosti ulazi u kontekst HDZ-ovih i Dodikovih naprezanja da cijepaju Bosnu. Dakle, Josipovi kao dravnik ulazi u jedan izrazito negativan kontekst razgradnje susjedne zemlje, jer sva njegova naknadna verbalna akrobatika nije u stanju maskirati te GESTE i kontekst u kome se one ine. Pa nismo ludi ni slijepi da nita ne shvaamo i ne vidimo! Dalje, on i premijerka Kosor kazuju kako se ovdje mora formirati vlast ueem oba HDZ-a. Sluamo ili itamo u medijima kako to nije nita strano jer, navodno, takvih apela u odnosu prema drugim zemljama ima u svijetu. Meutim, cijelom prethodnom kontekstu treba dodati i ovo: i vojne snage Republike Hrvatske bile su u ratu u BiH, i to pod palicom Tumana koji je vodio upravo HDZ i stvorio Herceg-Bosnu koja je i danas ovdje iva, zapravo. Dakle, nije to isti odnos kao kada bi, na primjer, Francuska apelirala da u Maarskoj vlast formiraju te i te partije. Ovdje imamo drukije, krajnje osjetljive kontekste, o kojima susjedi uope ne brinu. Stoga je to bahatost, osionost i nedobronamjernost u odnosu prema naoj zemlji.

partanje suverenitetom Neka susjedi zamisle situaciju u kojoj bi, na primjer, Bakir Izetbegovi otiao u Hrvatsku i pri tome uope ne bi posjetio vlasti na nivou drave ve bi, primjera radi, obilazio SDA u Hrvatskoj i javno poruivao hrvatskim vlastima koje stranke treba da uvedu u vlast. Tako ta nezamislivo je, s pravom. Neka onda bude nezamislivo i u BiH. Premijerka Kosor planirala je posjetu samo onim sredinama u kojima su Hrvati veina, susrete sa dva HDZ-a i sl, i to u vrijeme ove postizborne drame. Politika nekultura i diplomatska osionost vidi se u tome to nije imala namjeru, koliko smo informirani, da posjeti i Sarajevo, makar radi elementarnog diplomatskog reda. Tako ne rade prijatelji niti dobri susjedi. Neka nas svojim verbaliziranjem ne prave glupima jer o njihovim namjerama govore njihove akcije, njihovo poniavajue partanje bosanskohercegovakim suverenitetom! DANI: Pretpostavljam da ste prouili Platformu za formiranje vlasti koju su ponudili SDP, SDA, Narodna stranka Radom za boljitak i HSP. ta mislite o njoj? DURAKOVI: itao sam Platformu jer je objavljena. Imam zamjerki toj Platformi. Meutim, iskreno govorei, ja mislim da je ona dobra osnova oko koje se trebalo okupiti vie stranaka zato da bi je doradili, ili dogradili. Uostalom, koliko znam, i sam termin platforma implicira tako neto: nedovrenost, otvorenost za konstruktivnu dogradnju. Naravno, Dodik i ovi nee pristati na tako neto makar to bila i samo platforma, iako je ona ponudila sjajna rjeenja za hrvatsku jednakopravnost. DANI: Zanimljivim se doima i pitanje bonjake pozicije u dananjoj BiH: dok Dodik redovito prijeti secesijom pa se ponekad ini da su meunarodni krugovi presretni to on samo prijeti, dok je Dragan ovi jo u izbornoj noi posegao za retorikom Slobodana Praljka proglaavajui Mostar stolnim gradom i sjeditem treeg entiteta, politika SDA u ovom asu personificirana kroz predsjednika stranke Sulejmana Tihia i bonjakog lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia insistira na uvaavanju prije svega Dodikovih izbornih rezultata i ovievog sporazuma s njim. Grijee li? DURAKOVI: Prije svega, ne bih rekao da su meunarodni krugovi presretni to Dodik samo prijeti. Ja vjerujem da je meunarodnoj zajednici poznato kako je to strategija iznurivanja, do krajnjih granica, kada bi i meunarodna zajednica, tanije Evropa, mogla kazati: Ovako vie ne ide! Treba da se raziete! Dodik i ovi igraju na tu kartu, i ne treba sumnjati da imaju za to signale monika iz meunarodne zajednice. Glavne evropske zemlje danas je to svima jasno, jer je o tome ak i Clinton pisao podravale su agresiju na BiH, odnosno neutraliziranje tzv. muslimanskog politikog faktora, i ta ideja je jo uvijek vrlo iva u tim krugovima. O toj zavjeri govore fakta i tekstovi samih aktera, kreatora i stratega te politike. Dodik je inteligentan ovjek koji tano zna ta hoe i dokle moe ii, a on slijedi put na kome mu nose fenjer neki moni krugovi meunarodne zajednice. Njegove izborne rezultate niko ne moe ignorirati. To su injenice. S ovievim izbornim rezultatima situacija je unekoliko maglovita i po svemu sudei tu bi moglo biti manipulacija. Bilo kako bilo, opasnost poiva upravo u njihovom savezu koji se utemeljuje na antibosanskoj, antidravnoj politici. Ovih dana, pa i nekoliko posljednjih mjeseci, veoma me boli to neki Hrvati u Sarajevu, ugledni javni i kulturni poslenici, kukaju zbog navodno nepodnoljive situacije u kojoj ive Hrvati u Sarajevu kao da su jedino Bonjaci krivi za sve to jest i kako jest danas u Sarajevu. Oni time svoj ugled stavljaju u funkciju retrogradnih ovievih ideja. A onda me ohrabri kada vidim kako sjajno reagira, recimo, Mile Babi, ili Petar Jele pred ijom pozitivnom argumentacijom i vrlinom ovjek naprosto zanijemi. Siguran sam da je ouvanje BiH u interesu i ovdanjih Hrvata koji su ve strano mnogo izgubili, a u zabludi su oni koji vjeruju da e im ovieva politika donijeti dobra. to se tie SDA, ona je, naalost, poodavno izgubila neke orijentire. Sulejman Tihi ima problem kooperativnosti (njegovo uveno a ta je alternativa, izricano ljudima koji su ve doveli dravu ispod praga svakog minimuma) i do sada je pokazao da se mora biti oprezan u pogledu njegove dravotvorne politike. Volio bih da me u narednom periodu demantira, pa da to javno priznam. DANI: Izetbegovi je u proteklom periodu u dva navrata napravio uistinu znaajne iskorake kada je o bonjakoj politici rije: na beogradskoj se televiziji javno izvinio porodicama nevino stradalih od strane Armije BiH, a kada je pretprole sedmice ustvrdio da Bonjacima ne smeta slavljenje dana RS-a pretrpio je i kritike zbog zanemarivanja da je to i krsna slava RS-a, odnosno njezinog utemeljitelja Karadia. Krivite li ga Vi za ove poteze ili je pak dolo vrijeme

da politiari uistinu pokau irinu? DURAKOVI: Niko normalan ne moe odbiti aljenje zbog nevinih rtava: to je jedan od vanih naina na koje ovjek pokazuje je li human i slobodan ili nije. Meutim, ova druga Izetbegovieva izjava je pogrena i viestruko tetna. Naime, on je ako se dobro sjeam, i to je razlika kazao da Bonjake ne vrijea slavljenje Dana RS-a. Takva izjava koju Izetbegovi nema pravo izricati u ime pobijenih, zlostavljanih i prognanih Bonjaka! netana je i tetna zbog sljedeih razloga. Meunarodni sud pravde je utvrdio da su institucije RS-a stvorile tu tvorevinu i metodom genocida Izetbegovieva izjava to porie; postanak RS-a jest utemeljen u krvavom izgonu i ubijanju Bonjaka i Hrvata Izetbegovieva izjava to amortizira; RS i danas nastoji da paralizira dravu BiH koja je uvjet za opstanak Bonjaka ova izjava i to relativizira, itd. Kadrovi SDA Poseban je problem to najvii organi RS-a kontinuirano propagiraju taj klero-faizam i na taj nain to Dan RS-a zainjavaju krsnom slavom ne brinui za osjeanja drugih vjernika ili ateista Izetbegovieva izjava i to amnestira. Bilo bi to isto, u kvalitetu, kao kada bi u ovom dijelu drave obiljeavali slian praznik organizirajui mevlud u Predsjednitvu. Meutim, njegov partijski kolega Sadik Ahmetovi ovih dana se u Beogradu beskrajno mizerno prostirao, pa se onda pitamo: ta se to dogaa s kadrovima SDA?! No, iako ovu izjavu smatram zaista tetnom, Izetbegovia treba jo uvijek okruivati pozitivitetom zato to je tek na poetku jednoga izuzetno tekog mandata i valja mu dati ansu. ovjek ima pravo i na popravni. Ne treba ga ekati u busiji, ali on mora biti dravniki oprezan, mudar i do kraja svjestan teine svake svoje predsjednike besjede. Vrlo je tanahna granica izmeu pozitivne kooperativnosti i pogrene, poniavajue servilnosti. DANI: Boris Tadi se pokuava drati po strani u ovom postizbornom periodu BiH, no znaajno je pomagao kampanju Milorada Dodika. Pa ipak, malo ko vjeruje da Beograd moe ozbiljnije utjecati na Dodikove stavove: ta su po Vama potezi koje bi Beograd morao povui spram BiH? DURAKOVI: Molim Vas, ne dri se on po strani, samo se zna ponekad prikriti. Boris Tadi (i njegov Vuk Jeremi) su otvoreno podravali Dodikovu kampanju, a sada Dodik ide Tadiu na noge na dogovore. Duh Karaoreva se opasno nadnosi nad BiH. Situacija u BiH mogla bi se vrlo jednostavno i brzo promijeniti za 180 stepeni. To bi se dogodilo onda kada bi meunarodna zajednica krajnje odluno kazala Hrvatskoj i Srbiji da ostave BiH na miru, odnosno kada bi Srbija i Hrvatska iskreno i odluno kazale Srbima i Hrvatima u BiH: mi ZAISTA podravamo puni suverenitet i integritet BiH, i gradite svoju budunost unutar nje! Sve bi se vrlo brzo okrenulo u pozitivnom smjeru. DANI: Dok politiari nastavljaju rat mirnim sredstvima, ekonomija izdie, no recesija je ini se usporila zahtjeve ak i mladih ljudi da napuste BiH: imaju li ovdje budunosti? DURAKOVI: Svaki pojedinac i svaki narod imaju budunost, vie-manje, onoliko koliko se bore za nju. Istina je da su horizonti ovdje zamraeni, ali vas pitam ta to javnost, pa i mladi ljudi, ine da bi bila bolja? Ovdje vlada jedan opi defetizam, apatija, u skladu s onom: Pusti, samo neka ne puca! ak je i akademska zajednica, najveim dijelom, neasno potonula u apatiju u odsudno vrijeme. Nita nam nee pokloniti niko, ve se za sve valja izboriti; ak ni Bog nee sve za nas raditi dok mi, najprije, ne uinimo sve to je do nas. Nisu ovo fraze. Nemam uvid u to koliko mladi ljudi odlaze iz domovine, ali znam, jer radim sa studentima, da bi morali biti mnogo agilniji. DANI: Godinama ste profesor fakulteta: kako preivljavate sve ee afere koje potresaju nae fakultete, kako podnosite elje i ambicije fakultetskih uposlenika jer ne mogu rei Vaih kolega da preko noi steknu profesorska zvanja? DURAKOVI: Maloas sam kazao kako je akademska zajednica apatina. Ona je beskrajno samoiva, otupjela, nedostojna pozicije koja joj objektivno pripada u drutvu. ast izuzecima, naravno, ali ogromna veina je takva da mogu govoriti o njoj upravo u ovom smislu kao o zajednici. Vjerujem da korupcije ima meu nastavnicima, a ne znam da li postoji bilo ta neasnije od toga kada onaj ko se bavi naukom, odgojem mladih ljudi i ko treba da djeluje kao

vrhovna savjest drutva (nastavnik) pogazi sve to radi pristajanjem na taj kal koji zovemo korupcijom ili mitom. Valjda je gore samo to kad ljekari uslovljavaju lijeenje mitom. To je naprosto nakazno. Surogati umjesto kriterija Sistem visokog obrazovanja, koji je bio uglavnom dobar, razorio je bolonjski proces koji vodi opem padu, i to vrlo ubrzano, akademskih vrijednosti, znanosti, ak i nastavnog procesa koji se pretvara u sistem testiranja ili u kviskoteku. Ima nastavnika koliko hoete koji dobivaju via zvanja bez knjiga, bez naunih radova, iako je novi zakon upravo tu oblast dosta dobro uredio. Ali, svud naokolo otvaraju se univerziteti i fakulteti bez temeljnih uvjeta za to, ak po nekakvim hangarima, dodiplomski studij nije ono to je nekad bio, svi priznajemo da ni magistarski ni doktorski nisu ono to su bili, itd. Surogati nam postaju kriteriji, vrijednosti, u ovome carstvu apatije i mediokriteta. Ja sam naprosto potresen opim stanjem duha, primitivizmom, samoivou ljudi DANI: Kakvu mi to djecu odgajamo? DURAKOVI: Vjerujem da su nam djeca ipak bolja nego to smo mi. Svuda i uvijek ih podstiem da se bore za svoja prava, za svoju budunost. Oni su mnogo bolji od uslova u kojima ive, od ambijenta koji im kreiramo. DANI: U vie navrata ozbiljno ste kritizirali i odnos Islamske zajednice spram rada sa mladim ljudima, odnosno pristajanje na vehabizam u BiH. Koliko je vjerski odgoj sauesnik razliitih procesa koji za rezultat imaju sve vei broj maloljetnih delinkvenata i sve teu sigurnosnu situaciju u zemlji? U Sarajevu su nedavno stariji maloljetnici i neki mladii od jedva dvadesetak godinama posezali za pitoljima usred bijela dana? DURAKOVI: Vehabizam je tema o kojoj sam se davno, viekratno i jasno izrazio. Islamska zajednica u BiH nije nala snage da definira tu vrstu ekstremizma i da se institucionalno odredi prema njemu. Da li organi IZ-a nisu svjesni toga ili jesu svjesni, ali nee da preduzmu nita to ne znam. U svakom sluaju, ve sam kazao kako je svaka vrsta ekstremizma sutinski i najprije uperena protiv samih Bonjaka, jer iskljuivost nije sredstvo kojim bi osigurali svoj opstanak, naprotiv. to se tie maloljetnikih krvavih ekscesa (ali i onih starijih), veoma alim zbog njih jer pamtim drutvo i vrijeme kada je sigurnost bila apsolutna. Meutim, u svijetu ima i gorih stvari: pogledajte, na primjer, kako u Americi maloljetnici pucaju iz automatskog oruja po obdanitima i kolama! ivimo u svijetu nasilja, a valja se boriti protiv toga. DANI: I kada se 2005. birao reis, u krugovima unutar Islamske zajednice bilo je onih koji su alili to Vi niste istakli svoju kandidaturu: sljedee godine efendiji Ceriu istie devetnaestogodinji mandat. Biste li prihvatili da budete kandidat za reisa? ta biste promijenili i kuda biste poveli muslimane? DURAKOVI: Uspjeli ste me potpuno iznenaditi! Zaista, nisam znao da sam uope i bilo kada spominjan u tome kontekstu, da je uope neko imao ideju da se kandidiram za reisa. O tome mi niko nikada i nita nije kazao. No, ako o tome jest bilo rijei negdje, onda ja to shvaam kao najvei, ba kao najvei izraz priznanja: to je institucija pred kojom se ustaje, skae se na noge. ak i ako nisam kandidiran, velika nagrada mi je i to ukoliko jest neko vjerovao da sam mogao kandidirati se, odnosno da sam mogao obavljati takvu funkciju. Povijesne promjene Isto vai i za predstojei izbor za reisa. Ne vidim sebe u toj odori asti i asnosti. Sad me vaa ideja podsjea na dramatsku sudbinu Selimovieva junaka Nurudina kada i sam postaje kadija. Bio bi to obrnuti smjer transpozicije. No, u toj dokraja hipotetikoj situaciji da malo imaginiramo! ja bih najprije skinuo bijelu dubu i odjenuo bih onu koju su nosili moji preci, uvajui tako i simboliki tradicionalne vrijednosti bosanskih muslimana, ali bih uinio to mogu da se tradicionalizam kao negativno situiranje tradicije prevladava. Tradicionalizam je svuda u svijetu oma oko vrata muslimanima, on je strana konica njihovoj renesansi, njihovom progresu. No, vidjeli ste kako sam izujedan proljetos kada sam barnuo u taj osinjak tradicionalizma. Islam se mora u mnogim stvarima reinterpretirati, muslimanski svijet se mora pozitivno revolucionirati. Ovaj golemi talas u Sjevernoj Africi moda nagovjetava tu povijesnu promjenu. Da sam ja neko kako ree Davorin u svijetu bih poveo tu revoluciju, taj sudbinski skok u progres koji bi istovremeno, po sebi, poraavao svaki ekstremizam. No, to su tlapnje!

Istovremeno ostanimo u ovome selimovievski uzbudljivom imaginariju ne bih se svrstavao uz bilo koju politiku partiju jer je to neprimjereno instituciji reisa, ali bih sve dao od sebe na jaanju patriotizma. Institucija reisa mora djelovati kao kohezivni faktor, a ne kao faktor fragmentacije. Ta institucija je univerzalistika, a partijski programi su, po sebi, partikularistiki, i zato su te dvije pozicije nespojive; one uvijek idu na tetu univerzalistike institucije (rijaseta, u ovom sluaju), jer on svoj univerzalizam ustupa, pozajmljuje partiji koja ga eksploatira, a nikada ga ne moe sasvim obujmiti, ve ga moe samo vremenom oslabiti pa i kompromitirati. Te, ali i neke druge, stvari preporuio bih buduem reisu. Ponovo o Andriu Uvrnuti diskurs i ideologija DANI: Ove se godine obiljeava znaajan jubilej posveen Andriu, a Vas jo uvijek prepoznaju kao jednog od najveih bonjakih kritiara lika i djela travnikog nobelovca ta Vi zamjerate Andriu? DURAKOVI: Nikada nisam tvrdio, a ne tvrdim ni sada, da je Andri lo pisac, nego sam uvijek tvrdio kao i sada da je Andriev opus veoma optereen ideologijom. Kome je uope potrebno dokazivati tako oigledne injenice?! Treba proitati njegovo Pismo iz 1920. koje su i monstrumi poput Karadia koristili pred meunarodnim autoritetima kao argument za genocid i kulturocid nad Bonjacima kao muslimanima; njegovu doktorsku disertaciju; njegov projekt istrebljenja Albanaca, i dr. Njegov umjetniki vrijedni roman roman Na Driniuprija i danas srpski zvaninici i intelektualci, jasno i ponosno, istiu kao najvanije tivo za razumijevanje potrebe da se ovdje zatire islamsko stanovnitvo i njegova kultura Dakle, rije je o jednome umjetniku (i nauniku) sa izrazito snanim i negativnim ideologijskim optereenjima. No, nije on jedini: svijet pamti sline sluajeve, poput znamenitog Ezre Pounda ili Knuta Hamsuna, a prvi je i sankcioniran zbog faistike orijentacije. U svijetu je legitimno govoriti i o takvim aspektima umjetnosti, naroito u svjetlu postkolonijalne kritike. U vezi s Andriem, u nas se javlja jedan naroit i vrlo indikativan problem. Naime, bonjaki kritiari prije svih (dakle, ima i poneki nebonjaki) osporavaju Bonjacima pravo na drukije itanje i demaskiranje Andrieve ideologije, optuujui ih za desniarenje, razne fundamentalizme i sl, a istovremeno preuuju to to mnogo srpski zvaninici i intelektualci afirmiraju upravo taj sloj Andrieva opusa kao vrijednost. Bonjaki kritiari, koji osporavaju drugim bonjakim kritiarima pristup Andriu i s pozicija postkolonijalne kritike, pri tome sami grade sloene i ak agresivne ideologije. Naime, u tome osporavanju istiu samo Bonjake (i to je ono to jest indikativno), a gotovo nikada, ili vrlo rijetko, spominju knjievnokritike i znanstvenike autoritete iz drugih naroda koji takoer demaskiraju istu ideologiju u Andria. Na primjer, niko od njih ne spominje da je Petar Dadi zapisao (1957.) kako su vremenom oblici morbidnosti postali jedina stvarnost Andrieve vizije te da je Isidora Sekuli za tu Andrievu morbidnost kazala kako je prema njoj zapadni satanizam gotovo spiritualna pojava; ugledni znanstvenik Zoran Konstantinovi zapisao je (1982.) kako je u Andrievoj disertaciji geneza svega to je Andri kao knjievnik oblikovao i kazao, pa upravo u tom kontekstu Konstantinovi pie o motivima koji ga (Andria) opsjedaju, sa motivom permanentnog genocida Takvih autora i mjesta moe se nai podosta, izvan bonjakoga korpusa. No, bonjaki kritiari, poput Nedada Ibrahimovia prije neki dan, previaju te najvie (nebonjake) autoritete u nauci o knjievnosti i osipaju paljbu po onim Bonjacima ba kao Bonjacima! koji ukazuju na ideoloki sloj Andrieve umjetnosti. Oni tom znakovitom selekcijom (koja je uvijek i kao takva nenauna) svjedoe kako je rije o jednom vrlo ozbiljnom kulturalnom i identitarnom kompleksu, o jednom intelektualnom deformitetu i konano, u tome jest sutina o jednom uvrnutom autoorijentalistikom diskursu. Nema tu nauke; upravo to je ogoljena mesnata ideologija.

Projekti

Bonjaka knjievnost Moj trenutni prioritet je izrada projekta, prijavljenog u Orijentalnom institutu, pod radnim naslovom Poetikeosnovebonjakeknjievnosti na orijentalnimjezicima. Mnotvo tekuih obaveza mrvi mi vrijeme koje je potrebno u velikim komadima za izradu tako ozbiljnog projekta. Kada bih ivio na nekom boljem mjestu, drutvo bi me, s obzirom na ivotnu dob, oslobodilo drugih obaveza makar na neko vrijeme da bih se posvetio samo tome projektu. Ali neka mene ovdje u ovoj prelijepoj, a unesreenoj zemlji. Nadam se boljim danima. Zar to nije ljudski?!

Uvodnik

Dombi hvata zrakSvi koji su ranije uloili svoje pare na BLSE e, koliko-toliko, biti zatieni od novog Dombievog (itaj: Dodikovog) haraa. No, oni koji su na BLSE uloili nakon 1. januara ove godine nee dobro proi Konano dobra vijest za Sarajevsku berzu i trite kapitala u FBiH! Naalost, ova dobra vijest nije proizvod znaajnijeg dolaska investitora, kvalitetnijeg materijala za trgovanje i slino, nego je prevashodno rezultat promjena zakonskih propisa u RS-u, zbog kojih, s velikom dozom sigurnosti, ve sada moemo tvrditi da e epitet crne rupe regije sa Sarajevske berze (SASE) prei na Banjaluku berzu (BLSE). Naime, aktuelnim Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Slubeni Glasnik RS-a 1/2011), u Republici Srpskoj se od 1. februara ove godine uvodi oporezivanje dohotka od dividende, odnosno od kapitalne dobiti. Iako je ova formulacija prilino jasna sama po sebi, nije naodmet pomenuti ta ona znai. Dakle, ako uloite svoj novac u neke dionice na BLSE-u i nakon izvjesnog vremena izgubite na vrijednosti nikome nita. No, ako zaradite (kapitalna dobit se definie kao zarada na razlici cijena vrijednosnih papira) ili pak dobijete dividendu po osnovu tih dionica, onda morate Dombievoj (itaj Dodikovoj) Vladi odmah dati 10 posto od tog iznosa! No, ovim izmjenama propisa predvia se jo neto to e se u veoma kratkom roku odraziti na tamonje trite kapitala. Rije je o sljedeem. Osim to je novim propisom predvieno oporezivanje rezidenata (dakle, stanovnika RS-a) u lanu 4. i 5. se propisuje i da je obveznik poreza na dohodak i nerezident Republike Srpske, za dohodak ostvaren u Republici Srpskoj, odnosno da nerezident, u smislu ovog zakona, jeste fiziko lice koje ima prebivalite na teritoriji drugog entiteta, distrikta ili drave. Dakle, za sve to se zaradi na berzi nee hara plaati samo stanovnici manjeg entiteta nego svi i mali i veliki investitori kojima padne na pamet da uloe na BLSE-u. Tu, naravno, nastaje veliki problem za trite kapitala u RS-u. S pravom se u Dodikovom entitetu mogu pitati sljedee: zato bi neko normalan uope ulagao u dionice na BLSE-u, kada te iste pare moe uloiti naprimjer u dionice na Zagrebakoj burzi (ZSE), koja je daleko likvidnija, koja ima daleko bolje i kvalitetnije vrijednosne papire nego BLSE, i na kojoj, pri svemu tome, jo nema oporezivanja kapitalne dobiti i dobiti od dividende? Zato bi, dakle, neki fond iz recimo Britanije ili Njemake trgovao na BLSE-u kada u startu na bilo kojoj drugoj berzi u regiji ima 10 posto popusta, odnosno nema 10 posto poreza! Naravno, niko nije toliko lud i niko ne voli toliko Srpsku da bi zbog nje gubio u startu deset posto. Zapravo, veoma brzo e se pokazati da ni sami stanovnici RS-a ne vole toliko Srpsku da bi u startu pravili minus u svom novaniku od deset posto. Jedina iole dobra stvar u cijeloj ovoj prii je sljedee. Porez na dohodak od dividende e se oporezivati u momentu isplate poreskom obvezniku. Isplatilac dividende (kompanija) je, dakle, duan da prilikom isplate obrauna i uplati porez na razliku na raun primaoca dividende. Predvieno je da se porez na dohodak ne plaa na dividendu koja potie iz dobiti ostvarene do 31. 12. 2010. godine, bez obzira kada e ona biti isplaena. Dakle, svi koji su ranije uloili svoje

pare na BLSE-u e, koliko-toliko, biti (za sada) zatieni od novog Dombievog haraa. No, oni koji su nakon 1. januara ove godine uloili na BLSE-u nee dobro proi. U osnovi, ovaj porez na dividendu i kapitalnu dobit na tritu kapitala Republike Srpske samo je dio jednog velikog plana Vlade tog entiteta da pokua preivjeti ok koji e nastati ove godine kada se potroe i preostale pare od prodaje Telekoma Srpske. Premijer Vlade RS-a Aleksandar Dombi pred kraj prole godine rekao je da je na raunu od prodaje Telekoma ostalo jo nekih 350 miliona KM, to znai da je otprilike godinje troeno oko 400 do 450 miliona KM. S tim parama Vlada RS-a, pod dirigentskom palicom Milorada Dodika, je vjeto stvarala privid boljeg dijela BiH i ekonomski uspjenijeg eniteta. No, kako to obino biva, rauni za naplatu e se brzo ispostaviti. im se ove pare potroe, prvi e se na udaru nai penzioneri iz manjeg bh. entiteta, jer e se odjednom ispostaviti da u boljem dijelu BiH nemaju dovoljno novca ak ni da isplate penzije. A onda e lavina krenuti redom nakon penzionera na udaru e biti zaposleni, nezaposleni, kompanije, fondovi, investitori... Zbog toga je Dombi (koji je za vrijeme mandata Milorada Dodika bio ministar finansija) krajem prole godine pokrenuo niz izmjena propisa kako bi pokuao preivjeti udar nestanka para od prodaje Telekoma Srpske. Doneene su brojne izmjene propisa, doprinosi kompanijama na teritoriji RS-a poveani, pokuava se oporezovati sve to die ili to se kree i tako dalje. No, da li e u tome uspjeti, ostaje da se vidi. S obzirom na to da je industrija RS-a na koljenima (bez obzira koliko hvalospjeva o njoj donosili tamonji mediji), za pretpostaviti je da ova, a posebno sljedea godina, za stanovnike RS-a nee biti nimalo laka.

VijestiRast cijena hrane u svijetu Najava revolta gladnih Pod motom Siti smo demonstranti u Berlinu traili zdravu i fer proizvodnju ivotnih namirnica, ekoloki istu poljoprivredu u Evropi i svijetu Izvozne restrikcije su glavni uzrok skoranjeg rasta cijena hrane na globalnom tritu pa bi drave trebalo da pronau druge naine kako bi osigurale snabdjevenost domaeg trita, saopio je generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Pascal Lamy. Ne poriui utjecaj prologodinjih vremenskih neprilika u Rusiji i ire u crnomorskom regionu, generalni direktor Lamy je istakao da su restrikcije izvoza hrane bile glavni generator rasta globalnih cijena u ovom sektoru 2008. i danas, djelimino i time to su izazvale paninu reakciju trita. Za rast cijena itarica u tekuoj sezoni Lamy, prije svega, krivi restrikcije izvoza tih usjeva iz Rusije i Ukrajine, koje nanose tetu zemljama uvoznicama pa ak mogu da ometu i nabavke hrane za gladne u svijetu o emu se stara Svjetski program za hranu (WFP). Prema propisima WTO-a, zemljama lanicama te organizacije je dozvoljeno da smanje ili zabrane izvoz hrane da bi osigurale vlastite potrebe. Inicijativa Japana iz 2008. da se lanicama otea donoenje takvih mjera, nije naila na veu podrku. Ministri poljoprivrede 50 zemalja na konferenciji u Berlinu, koja se odrava u okviru sajma poljoprivrede, konstatirali su da je rast cijena namirnica prijetnja za ishranu svjetskog stanovnitva. U zajednikom saopenju se navodi da je neophodno slobodno i transparentno formiranje cijena. Ministri su se izjasnili i za poveanje proizvodnje ivotnih namirnica i poboljanje njihovog kvaliteta pri emu bi prioritet bio odriva domaa proizvodnja. Njemaka ministrica za zatitu potroaa, u ijem je resoru i poljoprivreda, Ilse Aigner je upozorila na mogunost

izbijanja revolta gladnih u siromanim zemljama. Na samitu u Berlinu je uglavnom bilo rijei o tome kako svijet na raspolaganju moe imati dovoljne koliine hrane po pristupanim cijenama. Rast cijena ivotnih namirnica, koji je zabiljeen u proteklih nekoliko sedmica, poveao je strah od izbijanja nove krize ivotnih namirnica. Poskupljenje ivotnih namirnica je u nekim zemljama bilo razlog za socijalne proteste, kao na primjer u Tunisu, u kojem je sa vlasti svrgnut predsjednik Zine El Abidine Ben Ali. Veliki problem bi mogao biti i rast stanovnitva u svijetu. Prema zvaninim procjenama, trenutni broj od 6,9 milijardi ljudi, do 2050. godine bi mogao porasti na 9,1 milijardi. Za vrijeme odravanja samita, u Berlinu je nekoliko hiljada ljudi protestovalo i trailo radikalne promjene agrarne politike. Pod motom Siti smo demonstranti su traili zdravu i fer proizvodnju ivotnih namirnica, ekoloki istu poljoprivredu u Evropi i svijetu. Organizatori navode da su se na demonstracijama okupile 2.000 ljudi, dok posmatrai navode da je rije o 10.000 demonstranata. Todoria ne zanimaju Kerumove trgovine Nakon to je Agencija za zatitu trinog natjecanja (AZTN) u Hrvatskoj Konzumu dala rok od trideset dana da izrazi ozbiljnu namjeru za preuzimanje ili najam Kerumovih trgovina, iz koncerna Agrokor, u ijem je sastavu Konzum, kako pie Poslovni.hr, potvrdili su kako te dvije trgovake kompanije ne pregovaraju ni o kupnji, ni o najmu Kerumovih trgovina. Izraz ozbiljne namjere o ulasku u takav posao AZTN je zatraio kako bi imao osnove za zapoeti proces ispitivanja koncentracije ta dva poduzetnika. Konzum je, navodno, trebao preuzeti neto vie od osamdeset Kerumovih prodavaonica, radnike i dobavljae, dok bi Kerum dobivao najamninu.

Samo je pitanje dana Finansijska kapitulacija Portugala Uz sve vei deficit na tekuim raunima i u budetu, u kombinaciji sa zanemarivom stopom rasta, trite je jednoglasno u presudi da e Portugal ubrzo morati prihvatiti finansijsku pomo Evrope i MMF-a Grka. Irska. A sada, ini se, i Portugal. Ovi zadueni lanovi euro-zone imaju jedno zajedniko obiljeje: svi su agresivno posegnuli u domai bankarski sistem, gdje su se dodatno zaduili nakon to su im zatvorena vrata meunarodnih trita obveznicama. Nakon to je u prvoj sedmici januara Portugal dosegnuo vrhunac zaduenosti u posljednjih deset godina, 12. januara ta zemlja je pokuala izvesti neto to mnogi vide kao tek jo jedan oblik manipuliranja tritem obveznica. Prodala je 1,25 milijardi eura dugoronih obveznica to je dug kojeg bi trebao otplatiti ionako osakaeni portugalski bankarski sistem. Premda je prodaja prola bolje no to se oekivalo, sve skeptinijem tritu takav potez samo je potvrda nespremnosti ove drave da se suoi sa stvarnim stanjem stvari. Posljedica svega ovoga jest da portugalski bankarski sistem na sebe preuzima sve vie dugovanja, ime ga postaje sve tee restrukturirati, to opet ima samo jedno rjeenje, a to je vie dravnih nameta na depove graana. Upravo takva dinamika odigrava se i u Grkoj. Osamdeset posto portugalskih dugova u posjedu je stranaca, rekao je Jonathan Tepper, analitiar u londonskoj kompaniji za istraivanje trita Variant Perception. No, protok novca sada se finansira s domaeg trita. Strane i domae banke dijele breme portugalskog domaeg duga. Dva od tri najvea zajmodavca su portugalske banke Caixa Geral de Depsitos i Banco BPI, koji su zajedno finansirali 11 milijardi eura dugovanja. Prema podacima kompanije Goldman, na drugom mjestu ove neslavne liste, iza Caixa Geral de Depsitos, nalazi se panjolski gigant Santander s 4,9 milijardi eura. Kad je kamatna stopa porasla na preko est posto, Grka se morala ukloniti sa svih trita te je uskoro bila primorana prihvatiti stranu finansijsku pomo. Portugal insistira na tome da moe samostalno upravljati svojim finansijskim potrebama za ovu godinu, koje iznose oko 20 milijardi dolara ili 11 posto bruto domaeg proizvoda, a u usporedbi sa stanjem u Grkoj, mogao bi to moi sam izvesti.

No, uz sve vei deficit na tekuim raunima i u budetu, u kombinaciji sa zanemarivom stopom rasta, trite je jednoglasno u presudi da e Portugal ubrzo morati prihvatiti finansijsku pomo Evrope i Meunarodnog monetarnog fonda. Analitiari vjeruju da e se raditi o paketu od 50 do 70 milijardi eura, to je manji iznos od onoga koje su dobile Grka ili Irska. Meutim, svi se slau da se nita od toga nee dogoditi sve dok u Portugalu ne zavlada osjeaj da nema drugog izbora te dok on i formalno ne zatrai pomo. Portugal ustro pobija da je strana pomo neminovna. No, trite smatra da je finansijska kapitulacija te zemlje tek pitanje vremena, pie New YorkTimes. Warner Music trai kupca Amerika diskografska kua Warner Music Group trai kupca te je zbog toga angairala investicijsku banku Goldman Sachs. Navedeni zajmodavac, prema pisanju The New YorkTimesa, ve je stupio u pregovore s private equity fondom Kohlberg Kravis Robertsom, koji je svoj interes za Warner Music iskazao ve prije nekoliko sedmica. Navodno, KKR istovremeno radi i na preuzimanju Warnerovog rivala EMI Group. Uprava Warner Musica jo razmatra hoe li kompaniju prodavati u dijelovima, jer se vrijednost njihove izdavake divizije Warner/Chappell Music ne odrava u cijeni dionice na berzi. Nakon to ih je Amerika oslobodila U Gradu pobjede ivi se od otpada Pretraivanje smea odvija se prema pravilima. Postoje neformalni dogovori oko podruja na kojima se pretrauje, a vrijeme je iznimno bitno Svake noi oko tri sata ujutro dvadesetdvogodinji Hamad Tarish odlazi od kue kako bi pretraio kontejnere u susjednoj etvrti prije dolaska kamiona komunalne istoe, pie New YorkTimes. Neki dan je izvagao plijen prikupljen pred nizom derutnih kua. Bilo je otprilike osam kilograma aluminijskih konzervi koje vrijede est dolara te vei komad starog eljeza i komad namotane ice, svaki vrijedan oko dva dolara. Na kraju je skupio 10 dolara kako bi kupio hranu za sebe, suprugu i njihovo dvoje djece. Smetljarska pjeadija Kilogram mesa stoji 15 dolara, kae. "Nemogue je bilo ta kupiti. Ne kupujemo vie niti eer za aj. S obzirom da iraka ekonomija propada, Hamad je posegnuo za sivom ekonomijom koja hrani i upravlja ivotom itavih gradskih etvrti. Pored Hamada je prolazio ostatak smetljarske pjeadije koja eli svoj dio novog trita oni koji nou pretrauju odlagalita i posrednici koji otkupljuju taj otpad. Svi su se oni motali oko hrpa smea sortiranog po vrsti i opkoljenog muhama. Ovdanji stanovnici preivljavaju od smea i ivotinja, kae posrednik Ali Hasun (27), pokazujui nepregledno prostranstvo improviziranih kua stisnutih jedna uz drugu, veliko poput grada koji preivljava na otpacima. Hamad Tarish i Ali Hasun ive u sirotinjskom naselju nazvanom Naser City ili Grad pobjede, a samo je jedno u nizu divljih naselja koja su se rairila u okolici Bagdada nakon amerike invazije 2003. godine. Naser City rastao je usporedo s valom sektakog naselja zbog kojeg su mnogi ostali bez doma, a u posljednje vrijeme mnogi su morali napustiti svoje kue zbog gubitka posla. Pria se da u Naser Cityju ivi oko 500.000 ljudi. Prisiljeni su skupljati smee jer za posao nema nade, kae guverner Salah Abdul-Razzaq. Thijel Ebrah (58) u Naser City doselio se iz Amare, grada istono od Bagdada, na vrhuncu sektakog nasilja 2005. godine. U Amari nije mogao nai posao, a u Bagdadu je situacija bila jo gora. Stao je pred dvosobnu kuu koju je sklepao na praznom zemljitu, u kojoj danas ivi sa suprugom i petero djece. Troje djece svakodnevno putuje u kolu koja se nalazi izvan naselja, a dvoje hrani obitelj skupljanjem smea. Kuhaju i griju se na drva jer je ulje

preskupo, kae. Kad nema drva, zamotaju se u deke. Otvoreni vod kanalizacije prolazi im tik ispred kue. Glavni neprijatelj U Saddamovo vrijeme ivjeli smo u nepravdi, ali sad je jo gore, kae. Vlada nita ne radi. Pretraivanje smea odvija se prema pravilima. Postoje neformalni dogovori oko podruja na kojima se pretrauje, a vrijeme je iznimno bitno. Postoje dvije smjene, kae esnaestogodinji Karar Kareem, koji ivi u nezakonito naseljenom podruju na samom kraju opine Sadr, iitske enklave u Bagdadu. Smee se baca kasno naveer i u rano prijepodne. Zasad smea ima u obilju jer komunalne slube ne mogu sve pokupiti. Meutim, nedavno je Haider Saad (23) otkrio da na mjestu na kojem obino ujutro pretrauje vie nema smea. Kamion je smee pokupio u pono, a ne u rano jutro kao inae, prepriavao je s pogledom punim oaja dok je promatrao iste ulice. Gradonaelnik Bagdada Saber al Essawy kae da grad planira uvesti noni prijevoz smea te da se grade dva pogona za recikliranje. U budunosti e ovi ljudi morati nai neki posao, kae. Haider Saad najavu je prihvatio kao ozbiljan izazov. Kamioni istoe na su prvi neprijatelj, kae.

Gorenje otvara fabriku u Zajearu Slovenaka kompanija Gorenje otvorit e novu fabriku u Zajearu, potvreno je u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Srbije. U fabrici e se proizvoditi maine za pranje i suenje vea. Industrijski kompleks u Zajearu obuhvata dvije hale ukupne povrine 18.000 kvadratnih metara, koje se nalaze na 14 hektara zemljita. Gorenje e u Zajearu zaposliti najmanje 300 ljudi. Planirana poetna investicija iznosit e priblino 2,9 miliona eura. Tokom prethodnih nekoliko mjeseci, ministar ekonomije Mlaan Dinki je u nekoliko navrata organizirao posjete elnih ljudi Gorenja potencijalnim lokacijama u Srbiji i oni su izabrali Zajear, gdje e u narednim danima biti potpisan ugovor o izgradnji nove fabrike. U ovom trenutku borimo se i da ostali gradovi i optine u Srbiji dobiju nove fabrike i nova radna mjesta, naveli su u Ministarstvu ekonomije. Gorenje je u Srbiji ve prisutno na dvije proizvodne lokacije. U Valjevu je organiziran proizvodni centar za friidere i zamrzivae, a u fabrikom kompleksu u Staroj Pazovi proizvode se bojleri, javlja Tanjug. Na policama trgovakih centara 50 posto domaih proizvoda Trgovci podravaju, kupci odluuju Jakub Salki Iako u Ministarstvu kau kako se ne gleda strogo na rokove kada trgovci moraju pribaviti saglasnost, postoji mogunost da trina inspekcija izae na teren i kazni neposlune trgovce Veliki trni centri u Federaciji BiH, tanije oni s povrinom veom od 1.000 kvadratnih metara, od 22. januara ove godine na svojim policama moraju imati najmanje 50 posto artikala domae proizvodnje. Iako je Zakon o unutranjoj trgovini u ovom entitetu stupio na snagu 22. jula 2010. trgovcima je dat estomjeseni rok da se prilagode novim uvjetima poslovanja, odnosno da u tom periodu Ministarstvu trgovine FBiH podnesu zahtjev za dobivanje saglasnosti o ispunjenju uvjeta. Meutim, prema rijeima pomonice federalnog ministra trgovine FBiH ule uki, iako je ve istekao rok od est mjeseci, mnogi trgovci jo ne znaju ta trebaju uraditi i tek sada podnose zahtjeve za izdavanje saglasnosti. Ona kae

da je do sada Ministarstvo izdalo tek 12 saglasnosti o ispunjenju uvjeta, to znai da toliko ima trgovakih centara veih od 1.000 kvadratnih metara. Ona istie da e u narednim danima stizati zahtjevi jer trgovci nisu dovoljno informirani o zakonu. Kazne Rok za usaglaavanje jeste istekao 22. januara, ali na taj rok ne treba strogo gledati, najbitnije je da oni podnesu zahtjeve za izdavanje saglasnosti i da urede asortiman robe po zakonu, kazala je uki. Ona je pojasnila kako zakon propisuje da na policama trgovakih centara robe iroke potronje odreeni domai proizvodi moraju biti zastupljeni sa 50 posto u odnosu na iste strane proizvode. To znai da, ako trgovac prodaje jabuke, polovina njegove ponude jabuka mora biti domaa, a ostatak mogu biti jabuke iz uvoza. Meutim, ukoliko se neki proizvod ne proizvodi u naoj zemlji, onda kompletna ponuda moe biti iz uvoza, kao to je sluaj npr. sa vakaim gumama. Iako u Ministarstvu kau kako se ne gleda strogo na rokove kada trgovci moraju pribaviti saglasnost, postoji mogunost da trina inspekcija izae na teren i kazni neposlune trgovce, a predviene su novane kazne od 2.000 do 10.000 KM za trgovce pravna lica, odnosno od 400 do 1.200 KM za trgovce fizika lica. To su najbolje mogli osjetiti trgovci u Tuzlanskom kantonu jer je kantonalna trina inspekcija isti dan kada je istekao estomjeseni rok za usaglaavanje i pribavljanje saglasnosti, krenula na teren i zapoela kontrolu prodajnih objekata. Direktor marketinga DP marketa Almin Hamzi kae kako ovaj trgovaki lanac ima najvie jedan prodajni objekat koji podlijee novom zakonu, dok je 90 posto objekata veliine do 800 kvadratnih metara. On istie da otkako postoji trgovina, trgovci naravno mogu utjecati na asortiman robe, meutim, kupci su ti koji na kraju odreuje ta e biti u asortimanu. Primjer za to je prodavnica u Sarajevu 387 koja je prodavala samo domae proizvode, meutim, propala je. Nije propala zato to je to bio loe zamiljen koncept ili loe izveden, nego jednostavno kupci nisu prepoznali vrijednost domaih proizvoda. Podrka DP je ve godinama ukljuen u udruenje Kupujmo koristimo domae i shvatamo to kao obavezu da pomognemo domae proizvoae, a radimo to na nain da im omoguimo bolje pozicije na policama, da im pomognemo u marketingu i raznim drugim benefitima. Danas teko da postoji ijedan veliki ili srednji bh. dobavlja s kojim ne radimo jer na to nas obavezuje i statut kompanije koji kae da smo domai lanac i da nam je obaveza podravati domau proizvodnju, kae Hamzi, te dodaje kako je u asortimanu skoro svih trgovina u BiH zastupljenost domaih proizvoda do 30 posto, dok je u DP-u oko 40 posto. Prema njegovim rijeima, proizvodi u BiH se ne mogu podijeliti samo na domae i strane, ima tu i jo jedna grupa proizvoda, nazovi domai proizvodi. Kupci u BiH jo nemaju svijest da je domai proizvod ono to je proizvedeno u BiH jer proizvode sa podruja bive Jugoslavije i dalje smatraju domaim. On je miljenja da drava treba stvoriti okvir za razvoj domae privrede, i to se tie trgovaca, oni podravaju zakon, ali kupci ipak odluuju. Iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske najavili su da e se uskoro pred poslanicima entitetskog Parlamenta nai prijedlog zakona koji takoer propisuje da se u trgovakim lancima u ovom entitetu na svim policama obavezno mora nalaziti najmanje 50 posto domaih proizvoda.

Otkrivamo: Nikola piri sam sebi s privatnog rauna u BiH prebacio sredstva na ino raun

Milion maraka u austrijsku bankuTokom cijele 2008. godine Nikola piri je zaradio neto malo vie od 50.000 KM, a prethodne godine ak i manje, pa ipak u oktobru 2008. sa svog privatnog rauna iz BiH na raun u Austriju prebacio je oko 400.000 eura. Te novce kad je ulazio u SNSD 2002. nije imao. Kao ni stanove u Banjoj Luci, Sarajevu, Tuzli, Novom Sadu, Beogradu, Beu...

Nikola piri, predsjedavajui Vijea ministara u tehnikom mandatu, uspjeno je 15. oktobra 2008. izvrio bankarski transfer kojim je sa svog privatnog bh. rauna prebacio na jednu austrijsku banku oko 400.000 eura!? Nakon toga njegov raun u toj bh. banci je ostao prazan. Prema Zakonu o pranju novca svaku transakciju preko 30.000 KM uposlenik banke obuen za to duan je automatski proslijediti Finansijsko-obavjetajnom odjeljenju SIPA-e. Ukoliko posumnja da je transfer sumnjiv moe ak nazvati telefonski SIPA-u nakon ega inspektori automatski zaustavljaju taj transfer i zamrzavaju sredstva sve dok se ne provjeri porijeklo i istoa tog novca. Zakonom je ak predvien i postupak za tog uposlenika banke ukoliko na vrijeme ne reagira ili SIPA-u ne obavijesti o nekom takvom transferu. No, iako se nikakvom logikom, a niti matematikom, ne moe doi do odgovora kako je piri za samo nekoliko godina mogao zaraditi toliki novac njegov transfer niko nije zaustavio i pare su bez problema prebaene na austrijski raun. Zaboravni piri Zvanini podaci kau da je piri u 2008. zaradio 52.086 KM!? A i to je za 16.491 vie nego u prethodnoj godini. Da preciziramo: na ime plae piri je u 2008. dobio 44.934, za topli obrok 2.051, odvojeni ivot 4.514 i regres 586 KM. Kao kandidat na izborima piri je od 2002. morao prijavljivati svoju imovinu. Prema prvom imovinskom kartonu iz te godine Nikola piri je u 2001. zaradio 26.536 (linog dohotka), 105.648 (autorskog honorara) te jo 600 KM (neega). Te davne 2002. piri je imao automobil vrijedan 20.000 KM, u bankama 102.258 eura, 83.382 vicarska franka i 50.000 KM stare devizne tednje, zatim stan u Sarajevu, zemljite i dio porodine kue u Drvaru. Supruga mu je posjedovala stan i dio porodine kue i zemljita u Tuzli, u banci 26.580 eura i 35.000 KM, stare devizne tednje. Pred naredne izbore, 2006. piri je priznao da ima stan i automobil (ne navodei vrijednosti) te plau i naknade (bez navoenja iznosa). Supruga nije imala imovine. No, kada je predloen za mandatara Vijea ministara piri je u decembru 2006. morao dostaviti svoj imovinski karton SIPA-i na provjeru. Kako je prikrivanje podataka i navoenje nepotpunih informacija krivino djelo piri se ovaj put zadao i pobrojao svoju imovinu. E, tu je ve bilo zanimljivih podataka: troiposoban stan u Banjoj Luci, dvoiposoban stan u Novom Sadu, dvoiposoban stan u Beogradu (na sinu), zaboravio je stan u Sarajevu (55 metara kvadratnih u naselju Mojmilo). Zatim Audi A6, a supruga Audi A3. U bankama je imao: 378.300 eura i 18.140 KM (od honorara i kamata!?). Kao predsjedavajui Vijea ministara piri ima osnovnu plau od oko 2.500 maraka, 840 KM pauala i 400 KM naknade za odvojeni ivot. Fala Bogu i Dodiku Nikola piri aktivno se politikom poeo baviti 1993. godine i mijenjao je stranaku pripadnost tri puta, dok 2002. nije postao lan Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik. I od tada ga je, oito, i krenulo. Od nezvaninih poslova Nikole piria malo toga je procurilo u javnost, ako se ne rauna kada je Vijee ministara za pirievu udobnost platilo 86.667 KM, koliko je kotao vie od realne cijene luksuzni Q7 za dravnog premijera. Automobil je od ASA Auta prvo kupila firma Brko Gas 2008, tri dana kasnije preprodala ga firmi Transjug L iz Donjeg abara po cijeni od 133.233 KM. E, onda je tom modelu Q7 cijena drastino narasla do popodne, kada ga je Vijee ministara otkupilo za nevjerojatnih 219.900 KM. I niko nita. Jo je jedna velika afera vezana za piria potresala Vijee ministara poetkom 2009, a iz koje je on izaao bez ikakve odgovornosti iako je sve ukazivalo da je direktno upetljan. Tada je piri povezivan sa omoguavanjem bescarinskog uvoza 50.000 tona eera kojom je eerana Studen Agrana bila dobra za oko est miliona maraka, a na tetu drave (i domaih proizvoaa). I pored upozorenja strunjaka da se radi o klasinom kriminalu kojim se obezbjeuje ogromna korist stranakom (SNSD) tajkunu i tvrdnji da se kri zakon, piri i njegovi kompanjoni su u jo dva navrata traili ovaj (nezakoniti) uvoz. Sa aferom su povezivani Ilija Studen, ugledni lan SNSD-a, inae suvlasnik eerane Studen Agrana i direktor fabrike ulja Bimal. Govorilo se da iza cijelog posla stoji SNSD, stranka koja je preko svojih ljudi u Vijeu ministara, prvenstveno Nikole piria, a zatim i Mladena Zirojevia, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uspjela zavriti ovaj unosni posao od koga su svi bili dobri. Vrui eer Ironija je da je eerana Studen-agrana otvorena svega nekoliko mjeseci prije afere, u junu 2008. Na

otvaranju je bio i govorio piri naglaavajui kako je to veliki dogaaj ne samo za Brko Distrikt, nego i za podruje cijele BiH, saopeno je kasnije iz Vijea ministara uz citiranje pirievog govora: Otvaranje rafinerije Studen-agrana s jedne strane predstavlja zavretak jednog od najveih projekata u proteklih nekoliko godina u BiH, a s druge strane nadam se da je ovo poetak jedne uspjene prie koja e kao primjer posluiti mnogima. Zahvalio se tom prilikom piri predsjedniku Uprave Agrana Iliji Studenu zbog realizacije ovog impozantnog projekta. Iz pirievog kabineta nije bilo saopenja kako se njemu Studen zahvalio na omoguavanju bescarinskog uvoza eera od ega je zaradio vie miliona maraka. Kritike koje su se u javnosti pojavile zbog toga piri je komentirao kao orkestrirani napad na njega. U posljednjem imovinskom kartonu, iz 2010. piri je prijavio sljedeu imovinu: dva stana, vrijedna 120.000 KM i 75.000 KM, treeg od 150.000 KM koji je na sinu, etvrtog (na kerki koja ne radi) u Austriji od 400.000 KM, zatim automobil Audi A6, porodino imanje iju je vrijednost procijenio na 40.000 KM i uteevina u banci od 48.060 eura, 38.600 dolara i 85.000 KM. itanje i uporeivanje imovinskih kartona Nikole piria, koji su se enormno mijenjali svake etiri godine, uz drastino poveanje njegovih nekretnina i iznosa na bankovnim raunima u odnosu na njegova primanja, zaista je vie no zanimljivo. Ali, oito neinteresantno i onima koji su trebali provesti istragu i upitati piria odakle mu sav taj novac?

Reminiscencije: Tunis nije Njemaka

Dajte nam hljeba i soliDa diktature nisu privilegija arapskog i ireg muslimanskog podruja, kako se esto istie u orijentalistikom pogledu na svijet Istoka, vidi se iz ovlane liste vladara koji uproeno definisani ne haju ni za ustav, ni parlament, ni sudstvo ni opoziciju, iako vole da imaju sve to Nezapamenim hirovima prirode ovih januarskih dana pridruili su se i politiki. IIi, kako se to obino kae, prelomna zbivanja. Kao to prilii u takvim prilikama, ubrzo se javljaju asocijacije na bliu ili dalju prolost. Tako se bunt narodnih masa u Tunisu odmah naziva revolucijom, poredi s berlinskim zidom i predvia se domino efekat u cijelom arapskom svijetu. New York Times pie da Srednji istok doivljava novi remake u maniru Evrope 1989. Kad se onaj nesretni tuniski student Muhamed Buazizi spalio, oekivao sam a moda je to neko ve uradio da e se dozvati njegov daleki prethodnik, Jan Palah iz prakog proljea 1968. Palestinski sluaj Ne bih rekao da e tuniska pobuna, pa i kad joj se pridrue sline demonstracije studenata i radnika u Aliru, Jemenu i Albaniji, imati dubljeg i daljeg odraza, bar ne tako brzo kako se pretpostavlja. Niti je Tunis Njemaka, niti je na raskru interesa velikih sila. Moda e se jo ponegdje smijeniti vladari, manje ili vie autoritarni, u duhu stiha tuniskog pjesnika Abu Alkasema: Ko uzgaja trnje, ponjee rane. Diktatori znaju kako se ponaati u takvim prilikama. Oni e jo vie stezati elini obru torture i straha oko siromanih masa, a studenti, seljaci i radnici e jo vie stezati kai oko svojih gladnih tijela. Imat e vie prividne demokratije, a manje hljeba i sloboda. Volio bih da se varam, ali sam se na iskustvu Iranaca uvjerio kako su iznevjerena oekivanja da e Homeinijeva islamska revolucija, iji je program bio mnogo vie socijalni nego vjerski, izazvati talase slinih promjena u arapskom i muslimanskom svijetu. Predsjednici, kraljevi ili eici ogrnuti diktatorskim platom nastavili su da vladaju, evo, preko tri decenije, a nastavio bi i Saddam Hussein da ga ne svrgnue Amerikanci. A nasuprot eljama gotovo svih Iranaca koji su se odazvali Homeinijevom pozivu na obaranje monarhije, u njihovoj zemlji se ustalio sistem ne manje autoritaran od onog aha Reze Pahlavija. Da podsjetim na samo jednu izjavu imama Homeinija prije nego to je izveo svoju Kao to veina revolucija jede svoju djecu, tako su Francuzi zasluili Napoleona, Iranci ajatulahe, a tek e se vidjeti ta e dobiti Tuniani

revoluciju: U nae vrijeme rijei i logika su izgubili znaenje, a otvorena politika atmosfera je postala pravo guenje i sveopa cenzura. Spadam, bar kada je rije o arapskom dijelu Srednjeg istoka, meu rjee putnike i posmatrae koji se esto vraaju na kraj Prvog svjetskog rata kada su Englezi i Francuzi na razvalinama Osmanskog carstva iscrtavali granice novih drava. Tada je na tim prostranstvima na kojima su se jo mogli sresti lavovi i tigrovi posijano sjeme svih dananjih nevolja i sukoba. Ko je bar jednom kopnom proao preko tih granica mogao se uvjeriti da su te granice neprirodne, da su zaspostavljale istorijska prava jednih naroda, kao to je to bilo s Kurdima, ili obiljeavali posjedi koje su Englezi, ba kao u feudalno doba, poklanjali arabljanskim plemenskim voama koji su im pomagali da se srui Osmansko carstvo. Tako su nastali dananji Jordan i Irak. A kad se jednom ustolie, vladari e nai hiljadu razloga i sredstava da produe vlast, zvala se ona kraljevinom, republikom, federacijom ili unijom. Zakanjela pamet mi je proradila tek kad sam uvidio da se mnogota to se deavalo na Balkanu 1990-ih isto tako moglo tumaiti pogrenim ili nezavrenim poslom velikih sila pri raspadu Austro-Ugarske i Osmanske imperije. U meuvremenu, koje e se takoer uskoro mjeriti vijekom, izbio je i jo traje problem Palestine. Da je rijeen na vrijeme federacijom Jevreja i Palestinaca mnogota bi na Srednjem istoku danas bilo drukije, pa i nain vladavine na Srednjem Istoku. Da diktature nisu privilegija tog arapskog i ireg muslimanskog podruja, kako se esto istie u orijentalistikom pogledu na svijet Istoka, vidi se iz ovlane liste vladara koji uproeno definisani ne haju ni za ustav, ni parlament, ni sudstvo ni opoziciju, iako vole da imaju sve to. Tu su Idi Amin, ali i Haile Selasije, Hosni Mubarak, ali i daleko slikovitiji Kim Jong Il. Od onih koje sam lino upoznao ili bar vidio, Kimov otac Kim Il Sung prevaziao je svaku imaginaciju vlastodrca. Izbliza sam posmatrao i aha Rezu Pahlavija, alirskog predsjednika Butefliku, indonezijskog Suharta, iranskog Rafsandanija. Gledajui od zemlje do zemlje, lista bi bila preduga, a diktature jo cvjetaju na svim kontinentima. Za Evropu se kae da nije imala diktatura poslije Hitlera, Mussolinija, Staljina i Franca. Ali, kojem bi drugom sistemu vladanja pripadali dojueranji dravno-partijski lideri komunistikih drava? A ni Charles de Gaulle nije bio daleko od autoritarne vladavine. Prije nego u islamu ili nekoj drugoj religiji i ideologiji, diktaturi se korijeni mogu traiti u historijskom naslijeu, socijalnim prilikama, siromatvu, obrazovnoj i svakoj drugoj zaostalosti, to sve zajedno pogoduje pojavi i dugotrajnoj apsolutnoj vlasti. Tako i revolucije i pobune protiv takve vlasti izbiju kad se nakupi dovoljno nezadovoljstva socijalnim stanjem jedne nacije. esto ih povede intelektualna elita, kao u Francuskoj revoluciji, obrazovani sloj stanovnitva, kao u Iranu, ili srednja klasa, kao u dananjem Tunisu. Svima je zajednika parola Dajte nam hljeba i slobode! Kao to su veina revolucija pojele svoju djecu, tako su Francuzi zasluili Napoleona, Iranci ajatulahe, a tek e se vidjeti ta e dobiti Tuniani. Podrazumijeva se da je stanje s komunistikim svijetom bilo drukije, gdje su vjerske slobode bile vaan elemenat pokreta za promjenama vlasti. Tok historije je htio da je arapsko-islamski svijet u posljednjih pola vijeka ipak imao najvie vladara ijoj tituli se najlake mogao pripisati epitet diktatora. Predmet je akademskih studija koliko je tome doprinijela injenica da je taj svijet, nakon vjekova intelektualnog i svekolikog procvata pao u letargiju i izolaciju, dok je zapadni svijet s renesansom uao u eru modernizacije i demokratije. Taj nazadak se posebno podudario s kolonijalnim osvajanjima, koja su se irila od Alira do Indonezije, na toplim prostranstvima nastanjenim veinom muslimanima. Kad su se raspali evropsko kolonijalno carstvo i Osmanska imperija, zapadni svijet je ve bio izgradio politiki sistem zasnovan na graanskom pravu. I taj sistem je izrodio jednog Hitlera, ali je danas ipak nezamislivo da jedan ef drave vlada vie od dva mandata i da rasputa parlament kad mu je volja. Osloboene kolonije nale su se u rascjepu izmeu teko prilagodljive zapadne demokratije i feudalne tradicije. Ubrzo poslije sticanja nezavisnosti, pukovnici i generali preuzimali su vlast koju su opet ubrzo gubili u krvavim puevima ili uspijevali da je zadre zavodei reim represije i guenja svake opozicije. I oni lideri muslimanskih zemalja koji su pokuali primijeniti evropski model nacionalne drave pali su u iskuenja apsolutne vlasti, poput turskog Kemala Ataturka, pa i tuniskog Habiba Burgibe. Sluaj je htio da je Osloboenje prole godine objavilo izvode iz knjige Zloupotreba islama francusko-tuniskog autora Abdelwahaba Meddeba, koji upravo za prvog tuniskog predsjednika kae: Burgiba se bio oeao o pravni duh francuske Tree republike; bio je odluan da zasnuje sekularnu dravu i laiko drutvo, ali da su demokratska naela njegove zapadne geneologije bila ponitena vrenjem vlasti koje je nalikovalo istonjakoj despotiji. Tom istonjakom despotijom moe se takoer braniti teza koju su razraivali brojni muslimanski mislioci da je pokornost diktaturi, kao komponenti istonjakih kultura, jednostavno nastavljena na prostorima na koje se proirio

islam. Tako i borba protiv autoritarne vlasti i pojave novih diktatora pretpostavlja eliminaciju duha pokornosti. Branei, opet, tezu da vojna diktatura nema mjesta u islamu, Pakistanac Ahmad Sharafat podsjea na savjetodavnu instituciju ure, pa kae: U islamu apsolutno nema vrijednosti praksa muslimanskih diktatora koji najprije preuzmu vlast vojnom silom, a onda formiraju majlis-e-shura ili kontrolirani oblik osnovne demokratije po kome je dozvoljeno samo ono miljenje koje odgovara vladaru. Taj pristup da je autoritarna vlast dio istonjake azijske kulture vladanja, a ne proizvod islama ili ak komunizma u moderno doba, moe se braniti i stanjem u sada nezavisnim bivim sovjetskim republikama Centralne Azije i Kavkaza. A pomalo sam to i sam osjetio pri susretu sa Hajdarom Alijevim, bivim predsjednikom Azerbejdana, kome, kao i mnogim drugim diktatorima, nije bilo dosta vlasti za sebe, nego je sina instalirao za svog nasljednika. Dosta je podsjetiti se Suparmurata Nijazova, koji se proglasio za Turkmenbaija voa svih Turkmena, to je preuzeo od Ataturka, oca svih Turaka koji je zaveo diktaturu slinu starim kineskim dinastijama. Zabranio je brade, dugu kosu, zlatne krunice na zubima, muziku, operu, balet, nazvao mjesece u godini po sebi i svojoj rodbini, pisao knjige. Njegov nasljednik je ukinuo takve zabrane, i vratio mjesecima julijanska imena, ali je produio diktaturu. Ti su vladari pokupili neto iz azijske tradicije, neto iz staljinizma, a islam, koji su primili njihovi mongolski preci, slui im kao maska pred masama. U tom svijetu, a nije mnogo bolje stanje ni u ostalim savremenim svjetovima, vlast je samo za mukarce, pa izvjesnu nadu u promjene prua Roza Otunbajeva, odnedavno predsjednica Kirgizistana. Ta prva ena na vlasti od svih bivih sovjetskih teritorija, profesorica filozofije, biva ambasadorica i ministrica vanjskih poslova, kojoj se po imenu ne bi reklo da je muslimanka, a jeste, moda e prekinuti lanac diktatura u svojoj zemlji i Centralnoj Aziji. Voljeti Zapad, mrziti Iran Posebna je pria odnos Zapada prema diktatorskim reimima u arapskim i veinskim muslimanskim zemljama, ali ne samo njima dovoljno je prisjetiti se generala Pinocheta u ileu. Dok slue interesima bloka ili pojedine velike sile, dok milijarde prihoda od nafte troe na kupovinu fantoma, dotle su dobri. Francuski predsjednik Sarkozy donedavno je hvalio namjeru tuniskog Ben Alija da proiri prostor sloboda. Za arapske zalivske zemlje, upravo dok ih je obilazila Hillary Clinton, a na drugoj strani razbukatavala se tuniska pobuna, Robert Fisk iz Independenta je skovao formulu kako je najlake biti ameriki saveznik: Voljeti Zapad, a mrziti Iran. Sve bi ove teze i teoretiziranja mogla biti i ovako i onako, ali lino ne bih volio da vie ikada doivim strah pred jednim ljudskim stvorenjem kakav sam doivio pred Saddamom Husseinom. A kako je tek bilo Iraanima?

Bonjaci i BiH: Kome smetaju Srbi i Hrvati

Pasji ivotNiti su brojne udruge za zatitu ivotinja ustale u odbranu zakona koji zabranjuje eutanaziju pasa lutalica, niti su nebrojene udruge za zatitu ena ustale u odbranu prava autentine pjevaice da uope govori, niti se ikada ovdje ijedan od autentinih predstavnika intelektualne elite pozabavio pitanjem zato su na ovim naim autentinim prostorima ene redovito, kad im se eli spoitati miljenje, pernate ivotinje!?

Ima tome moda i desetak godina: s grupom novinara iz Bosne i Hercegovine bila sam u Stockholmu, toj Veneciji sjevera, gdje su nam nai domaini kroz susrete s vedskim kolegama demonstrirali naine na koje su tamonji mediji odvajali privatnost od javnog interesa. Naravno, beskrajno su bili ponosni na tada aktuelnu priu ministrice koja se povukla s funkcije samo zato to je u trnom centru, umjesto vlastite, provukla slubenu karticu. Nepisani, postdejtonski zakon ove zemlje vjeru i naciju izdigao je na pijedestal nedodirljivih vrijednosti Djeca, ene i psi Proveli smo tada u Stockholmu i u vedskoj desetak dana, obili udesne gradove i bezbroj brodova prilagoenih ivotu na vodi, divili se umivenim zgradama i beskrajno istim ulicama, no najupeatljivije slike koje moje pamenje uva za glavne aktere ima na, domai svijet. Emir Habul, na kolega poznat po otrom reporterskom oku, ve drugog dana predvee, ozbiljno je primijetio: Gledaj ti kako oni ive: na domain mijenja treu koulju i svaka je neispeglana. Njihove ene ne peglaju. Moja prijateljica Dina, u to vrijeme jo uvijek izbjeglica, ivot veana objasnila mi je ovako: Ovdje su djeca neprikosnovena: ako se dijete poali u koli da su roditelji galamili, odmah kui dolazi socijalni radnik. U vedskoj se zna: djeca, ene i psi su zakonom zatieni. I u Bosni se pouzdano zna: ene peglaju i tu posve sigurno postoji i nacionalni i vjerski i svaki drugi konsenzus. Djeca nas svako malo uspiju iznenaditi vlastitom surovou, pa se onda ljutimo to se cijeli svijet zgraava kako se ba kod nas maloljetnici igraju ubijanja ivotinja, a zakon koji je pokuao regulirati psei ivot postao je predmetom izrugivanja i na zvaninom sajtu Rijaseta IZ BiH. Priznajem, i sama sam bila iznenaena koliinom poruka, pisama i reakcija koje su posljednjih dana stigle kako na adresu redakcije, tako i na moj mail: povod je jo jedna ostraena kolumna izvjesnog imama Velia koja je ugledala svjetlo dana u aktuelnom broju Preporoda i odmah potom objavljena je i na Rijasetovom sajtu. Kolumnista Veli pozabavio se psima lutalicama kojima je osmislio i pasminu: zove ih bosanskim dodom iliti dukelama, zamjera im to ive u gradovima i rade ta hoe, a zakonodavcu ne oprata to je prije dvije godine u izvjesnom smislu dao sigurnost toj beskorisnoj bosanskoj dukeli. Nju se po tom zakonu ne smije (vie) ubijati. Vajni imam sauestvuje i u bolu radne jedinice KJKP Rad koja se ve 50 godina bavila hvatanjem i eutanazijom pasa lutalica i koja zbog spornog zakona vie ne moe obavljati svoje poslove, a prije ovog zakona godinje je eutanizirala izmeu est i sedam hiljada pasa lutalica. Sporni i nakaradni zakon, kako ga zove Veli, omoguio je da lutalice sasvim slobodno ordiniraju po naim ulicama, a kontejneri, koji se isto tako neredovno prazne i iste, bivaju njihove jaslice, u kojima spavaju, hrane se i razmnoavaju. Zanimljivo, dok pati to je Radu onemogueno ubijanje pasa, ne pati to Rad recimo nije prekomandovao besposleni viak radnika na redovnije ienje kontejnera?! Pri emu, poto se i imam Veli poziva na osobno iskustvo, moram iznijeti i svoje, pa rei da Rad barem tamo gdje ivim nije okasnio ni ovih neprohodnih snjenih dana, iz ega zakljuujem da je imamu naprosto trebalo da nekom spoita to psi ita jedu, jer mu je valjda ao to ne umiru od gladi, kad ih ve zakon titi od organizirane smrti u kafileriji. Prijavio nam je imam i sliku koju je napravio mobitelom: poetkom godine u centru grada, u Ferhadiji ulici, odmah iza podne namaza, na estojanuarskom suncu (daleko bilo od diktature, naravno estojanuarske) vidio je tri velika bosanska doda koja su sasvim mirno i bezbrino leali na sred ulice. Pa je skontao ta ta slika znai: njena autentina preslika je u politikim strukturama ove zemlje i ove drave! Pozivajui se na metaforiko i orvelovsko poreenje, politiare dakle proglaava psima lutalicama te pati to nema kafilerije i za njih. No, iako na ueni imam i kolumnista u cijelom svom orvelovskom tekstu ne kae o kojim je politiarima rije pa ak ostavlja mogunost da je na strani nejai ena i djece za kojima pati jer ih napadaju psi lutalice, svi koji uspiju izdrati do kraja teksta kao nagradu dobiju post scriptum. Naalost, to bi rekao imam. P. S. je dakle podsjeanje na recentnu novogodinju i boinu euforiju koja svjedoi da mnogi muslimani Bonjaci estitaju vjerske praznike vjernicima katolike i pravoslavne vjeroispovijesti. Neki to rade, to moraju i to trebaju, iz raznoraznih razloga i povoda, a opet to neki rade usiljeno, vjetaki, nepotrebno, a on sam je sluao jednu nau poznatu pjevaicu, koju je lijepo sluati osobito kad pjeva sevdalinke, ali samo dok pjeva, jer im pone priati zna izvaliti takav gaf i glupost da ovjeka glava zaboli. Pa je tako sluao njenu boinu estitku svim Srbima, vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti, sa eljom da im se ispune sve neostvarene elje! Allahu dragi, pitao sam se, pa zna li ona koja je njihova neostvarena elja?! (...) Srbima u BiH (dakako, ne svima) nekada je elja, naravno, neostvarena bila i ostala da Bonjaka ne bude. Budui da su skontali da im ta elja nije ostvariva onda su se prekomponirali u elju da

BiH ne bude. I na toj elji svim silama rade. Zakljuak u metaforikom i orvelovskom smislu glasi da se sluaj nae pjevaice ne moe porediti sa bosanskim dodom ili dukelom. Ovdje e prije biti rije o guski! Vjerski dijalog to bi rekli zagovornici kulture dijaloga, izostale su reakcije. Niti su brojne udruge za zatitu ivotinja ustale u odbranu zakona koji zabranjuje eutanaziju pasa lutalica, niti su nebrojene udruge za zatitu ena ustale u odbranu prava autentine pjevaice da uope govori, niti se ikada ovdje ijedan od autentinih predstavnika intelektualne elite pozabavio pitanjem zato su na ovim naim autentinim prostorima ene redovito, kad im se eli spoitati miljenje, pernate ivotinje!? Guske, urke, obine domae kokoi, pa moemo izabrati (svjedoim iskustvom). O, da, zaboravila sam politiare: ima li ijedan komitet za zatitu ljudskih prava koji e barem nepimjerenim nazvati poziv na eutanaziju politiara? Pa makar oni bili i ovi nai, domai. Nema, naravno, iz nekoliko razloga: nepisani, postdejtonski zakon ove zemlje vjeru i naciju izdigao je na pijedestal nedodirljivih vrijednosti, a ueni intelektualci podastrli su svoje doktorske disertacije da nam dokau da je rat prirodno stanje koje se u miru nastavlja bespogovornim velianjem instituta religije i onih politika i politiara koji e, kao i imam Veli, doivotno tvrditi da ne moemo ivjeti zajedno ve samo jedni pokraj drugih. Nesretni se imam toboe zalae za Bosnu i Hercegovinu sve je identificirajui sa Bonjacima, automatski je otimajui i Srbima i pravoslavcima i Hrvatima i katolicima akamoli gluho i daleko bilo ateistima, agnosticima i ostalim zalutalim graanima iste zemlje. Ako zatreba koliko sutra e taj isti imam, primjerom vraanja nekoliko soba iz rezidencije kardinalu Puljiu svjedoiti o sarajevskom merhametluku spram Hrvata, katolika i udom se uditi kada bilo koji od njih naglas kae da nisu ravnopravni u glavnom gradu BiH ili barem da su Bonjaci ravnopravniji od ostalih. To to imamu smetaju novogodinji i boini praznici, ne znai da nee slaviti hidru i bajram ve samo da e svaku estitku koju dobije tim povodom tumaiti kao najblae reeno nepotrebnu. Na Srbe je oito izlino i troiti rijei objasnio nam je imam Veli sem, naravno, kada se govori o njihovim neostvarenim eljama. Imamova poruka je vie no jasna. Njezin je najvei problem to se podastire sa zvanine stranice Rijaseta IZ BiH. No, ona se moe tumaiti i ovako: ivjet emo pasjim ivotom sve dok nas vjerski slubenici ue da pse treba ubijati, ene vrijeati i u svakom drugom i drugaijem prepoznavati neprijatelje. Drugim rijeima sve dok se budemo gnuali tih vedsko-evropsko-amerikih standarda.

Drutvo: Nove vjerske zajednice u BiH

Bog u paketu s makaronimaMeu 34 registrirane nove crkve u naoj zemlji je Krstjanska zajednica u BiH, sa hiom (sjeditem) u Tuzli i Anttijem Tepponenom kao djedom, odnosno poglavarem. Ovaj Finac doao je u BiH kao humanitarac, a humanitarne organizacije najei su osnivai novih zajednica i njihovi finansijeri. No, nailaze na estok otpor tradicionalnih vjerskih zajednica Veza s prirodom: obred krenja pripadnika novog krstjanina Krst Idete do Finca? E, on vam je u velikoj utoj vili, zna, ona pored Jalske damije objanjava tuzlanski taksista, kojem smo u ponedjeljak ujutro uredno platili dvije marke kako bismo sigurno, po snjenoj meavi to je to jutro zavijala grad, stigli na adresu Kaldrma 2, tik pored nadaleko uvene damije i dervike tekije. Dvije minute poslije bili smo pred Jalskom damijom naspram koje se pruala ogromna vila, sagraena u austro-ugarskom stilu, sa svjee ofarbanim zidinama, u uto. Nasljednici bogumilskog uenja Finac, s kojim smo dogovorili ulazak iza zidina ute vile, zove se Antti Tepponen, 60godinjak koji je prije deset godina osnovao Krstjansku zajednicu u BiH, crkvu koja svoje uenje temelji na poznatom

dijelu uenja srednjovjekovne Crkve bosanske. Nakon dobrodolice u hiu, kako bosanski krstjani, i srednjovjekovni i dananji, zovu sjedite crkve, Antti poinje priu o nasljednicima bogumilskog uenja. Prvo, prije nego ponem, elim rei da sam Bosanac, zaprijeti Tepponen, koji ve 16. godina ivi u naoj zemlji, u koju je stigao kao humanitarac, posredstvom finske humanitarne organizacije. Nakon humanitarnog rada, u okvirima baptistike crkve, Tepponen je doao na ideju da obnovi Krstjansku zajednicu u BiH, koja bi kao osnov imala uenje srednjovjekovnih bosanskih krstjana. Ve 1999. godine u Tuzli poinje okupljati pristalice, a 2001. nakon teroristikih napada u New Yorku, ponukan idejom o miru u svijetu, odluio je, do tada zatvorenu zajednicu, ugraditi u drutvo. Od tada, zvanino, postoji Krstjanska zajednica u BiH, sa hiom u Tuzli i Tepponenom kao djedom, odnosno poglavarem. No, i pored tog otvaranja, bosanski krstjani, predvoeni Tepponenom, za veinu graana ostali su sektai, plaenici, strani obavjetajci, sljedbenici pogrenog uenja, udaci... Sve osim normalni ljudi. Temelj vjerovanja su Stari i Novizavjet. Tu je i 40 zabluda, koje je imala srednjovjekovna krstjanska zajednica, od kojih su i danas neke aktuelne. Ukoliko posmatramo dananje crkve, onda je nae uenje najblie protestanskim crkvama, rekao bih evangelistikoj. Tanije, mislim da je Crkva bosanska bila meu prvim protestantskim crkvama u svijetu, jer je na jezike svog naroda prevodila sveta pisma, pojanjava Tepponen vezu svojih krstjana sa onima prije desetak stoljea. Krtenje u prirodi Veza je, nastavlja poglavar ove zajednice, u vjerovanju: krstjani vjeruju u jednog Boga, koji vjeno postoji u tri osobe: Otac, Sin i Duh Sveti. Pripadnikom zajednice se postaje krtenjem, ba kao u kranstvu. No, za razliku od poznatog obreda u kranstvu, Tepponenova zajednica svoje obrede, poput krtenja, obavlja u potpunoj tajnosti, na izoliranim mjestima, najee u prirodi. Fotografije do kojih smo doli, a na kojima je prikazan obred krtenja, odnosno obred prijema novih lanova, napravljene su na obroncima planine Konjuh, u Opini Banovii. Prema Tepponenovom pojanjenju, krtenje u prirodi veza je sa izvornim kranstvom, koje je, smatraju dananji krstjani, uvano u doba srednjovjekovne Bosne u vidu Crkve bosanske. Obred je kao i u ostalim crkvama, kranskim i hrianskim. Bitno je potopiti novog lana u vodu, pojanjava Tepponen, odbijajui razgovor o finansijama i broju lanova. Tvrdi da novca ima, ali da nedostaje ljudi. Ipak, ponosan je to su u krstjanima nekadanji pripadnici svih tradicionalnih vjerskih zajednica u BiH. Ima mnogo Bonjaka koji su vrlo aktivni u radu zajednice, ali zbog osude porodice, tradicionalnih veza, izbjegavaju izlaziti u javnost. Takoer, esto nam se pridrue mladi koji ne znaju koju vjeru da izaberu. Tako je na vrata hie pokucao momak, potomak pravoslavca i katolkinje. Nije se mogao odluiti u koju vjeru da ue, pa je izabrao Krstjansku zajednicu u BiH. Takvih je primjera mnogo, hvali se Tepponen, istiui da drugim crkvama i vjerskim organizacijama, posebno tradicionalnim, nije drago to Krstjanska zajednica postoji te je zbog toga smatraju i nazivaju sektom. Ovaj 60-godinjak odbacuje sektaki nain djelovanja, argumentirajui to injenicom da su sekte zatvorene, a da je njegova zajednica, pored svih sigurnosnih pravila, otvorena ka drutvu. U prilog navodi i postojanje internet stranice na kojoj se mogu nai bitnije informacije o bosanskim krstjanima, ali i dozvola da uemo iza zidina. Opis vienog iza zidina u prostorima ute vile sasvim je jednostavan. Naime, u prostranim prostorijama za sastanke je tek nekoliko stolica i poneka slika na zidu. U najveoj sobi su i muziki instrumenti, koje krstjani koriste prilikom sedminih molitvi, koje nisu uvjetovane vjerskim uenjem, nego slobodnim vremenom lanova zajednice. Tako je, tvrdi Tepponen, i u ostalim novim crkvama iji rad on poznaje. Vjera i konzerve Inae, u registru Ministarstva pravde BiH upisane su 34 nove crkve. Najbrojnije su evanelistike crkve, koje svoja sjedita imaju u Bihau, Sanskom Mostu, Sarajevu, Brezi, Tuzli, Mostaru, Jajcu, Zenici i epu. U svojim uenjima ova crkva propagira ivot u miru raznih naroda i zajedniko slavljenje Boga. Pored evanelista, u BiH su brojne i baptistike crkve, a samo u Tuzli, nezvanino saznajemo, postoje tri, od kojih je samo jedna registrirana. Zbog toga se smatra da je stvarni broj novih crkava i vjerskih zajednica u BiH duplo vei od onog zapisanog u registru Ministarstva pravde BiH. Veina neregistriranih novih zajednica svoj rad vee uz neku humanitarnu organizaciju, najee iz inostranstva, koje su meu glavnim finansijerima njihovog rada. Zbog toga su njihove aktivnosti prekrivene velom tajne, a vjerski obredi svedeni na minimum, prije svega zbog ekonomskog interesa takvog grupisanja. Upravo to je jedan od razloga negativnog stava prema novim crkvama. Drugi je jak utjecaj tradicionalnih vjerskih zajednica. Vjere manjina su po pravilu diskriminirane u javnom prostoru, prije svega od strane velikih, tradicionalnih crkava i

religijskih zajednica. Jako je sporan tretman ovih zajednica, kako u religijskim okvirima, tako i politikim, pa i u medijskim. Najvie nesporazuma ima oko novih sekti, kultova, takozvanih novih religijskih pokreta, to se ponekad zavrava drutvenim sukobima, kae za Dane sociolog Sran Vukadinovi i nastavlja: Tome veliki doprinos daju tradicionalne crkve, koje redovno stigmatiziraju kultove, te stare i nove sekte, proglaavaju ih satanistikim, totalitaristikim, destruktivnim, mlaim religijskim pojavama. Meutim, doe neko vrijeme, kao to je ovo nae, u kojemu se stvori jak pokret protiv tih novih religijskih zajednica. esto se deava da se tradicionalne zajednice, poput Islamske zajednice, ili Katolike i Pravoslavne crkve, nazivaju pravim zajednicama, dok su ove nove, poput Jehovinih svjedoka, Adventistike crkve, Baptistike crkve, nazivaju novim, modernim i onda se kae za denominaciju, kult ili sektu, tvrdi Vukadinovi. Ovaj predava na Univerzitetu u Tuzli istie da je stvaranje novih religijskih pokreta posljedica demokratizacije drutva, te da bi upravo velike zajednice, koje su dominantne i u naoj zemlji, trebale podrati takav proces. Ipak, u stvarnosti je slika dosta drugaija. Velike zajednice se povezuju sa etnosom, a samim tim i uvjetuju mogunost religijskog izbora pojedincima iz tog etnosa. Tradicionalne zajednice moraju shvatiti da dolazi do stvaranja novih zajednica, te da se to ne moe braniti nekim hiljadugodinjim kanonima. U savremenom drutvu religija treba da je mogunost izbora. Danas u BiH je neshvatljivo da neko ko je po nacionalnosti Hrvat ili Srbin pripada Islamskoj zajednici, neshvatljivo je da neko ko je Bonjak ili Srbin pripada Katolikoj zajednici, ili neko ko je Bonjak ili Hrvat pripada Pravoslavnoj zajednici. No, u modernom svijetu to je normalna stvar. Mi emo danas nai da dosta ljudi pripada vjerskim zajednicima, u kojima su nali neto svoje, bez obzira na svoju etniku pripadnost. Prosjean Amerikanac tri puta promijeni svoju religijsku pripadnost, slikovito objanjava Vukadinovi, dajui nam na taj nain odlian povod da se vratimo naem taksisti, onom s poetka prie, koji nas je u petominutnoj vonji do ute kue, niim izazvan informirao o Fincu i njegovim ljudima. To vam je neka sekta, da Bog sauva! Ne bi' ja nikad u to, govorio nam je vraajui kusur. Trenutak poslije ve je na tuzlanskim ulicama traio nove putnike. Nepriznati i ostali Jehovini svjedoci najbrojniji Prema podacima iz 2010. godine, Jehovini svjedoci broje 7,5 miliona lanova irom svijeta, a ova zajednica je jedna od najbrojnijih i u naoj zemlji. Jehovini svjedoci smatraju se pripadnicima jedine istinite kranske crkve, zbog ega odbijaju saradnju sa drugim crkvama, no nijedna crkva ne priznaje ovu zajednicu, prije svega zbog njihovog odbijanja vjere u Sveto Trojstvo i druge temelje kranstva. Zvanino U BiH najvie katolikih crkava Prema podacima Ministarstva pravde BiH, u naoj zemlji je registrirano 380 katolikih crkava, 361 pravoslavna crkva, 115 islamskih zajednica, sedam jevrejskih zajednica, te 34 nove crkve. Nezvanine informacije g vore da je samo novih crkava duplo vie u odnosu na registrirani broj.

Haki procesi: ta e dokazati suenje Momila Periia, nekadanjeg prvog ovjeka Vojske Jugoslavije

Vojska RS-a je bila dio Vojske JugoslavijeVeina dokaza prezentiranih tokom suenja Momilu Periiu potvruju navode iz optunice prema kojima je

Perii, kao naelnik Generaltaba Vojske Jugoslavije, uz suglasnost politike vlasti, pomagao naoruanjem i ljudstvom vojske Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, da je odgovoran za granatiranje Zagreba te zloine koji su se desili u Sarajevu i Srebrenici. Ukoliko Perii bude osuen bit e to prvi put da se potvrdi odgovornost Vojske Jugoslavije za zloin genocida u Srebrenici preko oficira koji su vodili tu operaciju na elu sa Ratkom Mladiem, oficirom VJ. U ovom broju Dani objavljuju imena visokih oficira Vojske RS-a koji su bili na platnom spisku Beograda Jo jedno veliko suenje u Hakom tribunalu, nakon onoga Prliu i hercegovakoj estorki, privodi se kraju. Radi se o postupku protiv Momila Periia, nekadanjeg naelnika Generaltaba Vojske Jugoslavije. Druga izmijenjena optunica, od 15. februara 2008. Periia tereti za zloine protiv ovjenosti i krenje zakona i obiaja ratovanja. Perii je za naelnika G VJ-a imenovan 26. augusta 1993. i na toj dunosti je ostao do 1998. Za to vrijeme bio je potinjen jedino predsjedniku SRJ-a i Vrhovnom savetu odbrane u kome su bili predsjednik SRJ-a, Srbije i Crne Gore. Imao je ovlatenja da izdaje zapovijesti, instrukcije i direktive, da premjeta i nalae prekomandu ljudstva Vojske Jugoslavije (VJ) u Vojsku Republike Srpske (VRS) i Srpsku vojsku Krajine (SVK) preko 30. i 40. kadrovskog centra G VJ-a. Perii je bio nadreeni pripadnicima JNA koji su se prikljuili novoformiranoj SVK-u i VRS-u koje je i dalje plaala VJ. Sarajevo 1993. Municija i oruje iz Beograda U optunici se navodi da je Perii koristio svoje ingerencije da bi osigurao znatnu vojnu pomo za VRS, znajui da se ona dobrim dijelom koristi za injenje zloina. (...) Takva pomo je obuhvatala nastavak prakse obezbjeivanja veine viih oficira VRS, kao i snadbijevanje velikim koliinama oruja, municije i drugog logistikog materijala. (...) Pomo VRS i SVK Perii je obezbjeivao tajno uprkos zvaninim tvrdnjama vlade SRJ-a da nije vojno angairana u sukobima u Hrvatskoj i BiH. U novembru 1993. Perii je pri G VJ (po naredbi predsjednika SRJ Zorana Lilia) osnovao kadrovske centre sa posebnom namjenom kako bi se prikrilo obezbjeivanje i plaanje tih oficira. To su 30. kadrovski centar za pripadnike VJ-a koji su sluili u VRS-u i 40. kadrovski centar za pripadnike VJ-a koji su sluili u SVK-u. Koordinacija izmeu VJ-a i VRS-a bila je toliko bliska da su politiki rukovodioci Republike Srpske i general Ratko Mladi mogli da trae da odreeni oficiri VJ-a budu stavljeni pod njihovu komandu. Od nekih oficira se prije povratka u VJ, trailo da pribave potvrdu da su zavrili slubovanje u jedinicama izvan Jugoslavije. Oficiri VJ-a koji su sluili u VRS-u zadrali su vojne legitimacije VJ-a, a legitimacije VRS-a izdate su im tek poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. Bilo je sluajeva da su vojnici, koji su zapoeli vojnu slubu u VRS-u i SVK-u upuivani u SRJ da se u VJ obue za oficire. Po okonanju rata Ratko Mladi je sa Periiem dogovorio da se mnogi vii oficiri VRS-a, koji su sluili pod njegovom komandom preko 30. kadrovskog centra, vrate u jedinice VJ-a. Pomo VRS-u i SVK-u bila je u toj mjeri integrirana u budetski sistem VJ da je voen zajedniki knjigovodstveni bilans materijala dodijeljenog VJ-u, VRS-u i SVK-u. Oficiri VJ-a koji su sluili u VRS-u i RSK-u bili su, u nekim prilikama, unaprijeeni ili penzionirani pod povoljnim okolnostima u VJ-u nakon to je javnost saznala za njihovo teko krenje dunosti. Ti oficiri bili su, izmeu ostalih, general Milan eleketi, komandant SVK. est sedmica poslije granatiranja Zagreba, Perii se usprotivio njegovom unapreenju u in general-potpukovnika, ali ne zbog tog zloina, ve zato to ga je smatrao odgovornim za gubitak teritorija u zapadnoj Slavoniji koje su drali Srbi. General Ratko Mladi, komandant Glavnog taba VRS-a je 24. juna 1994. u VJ unaprijeen u in general-pukovnika. General Stanislav Gali, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa, penzionisan je u VJ 1996. General Dragomir Miloevi, komandant Sarajevsko-romanijskog Korpusa unaprijeen je u VJ decembra 1995. General Radislav Krsti, komandant Drinskog korpusa je unaprijeen u VJ u decembru 1995. Pukovnik Vinko Pandurevi, komandant Zvornike brigade vanredno je unaprijeen u VJ decembra

1995. Potpukovnik Dragan Obrenovi, zamjenik komandanta i naelnik taba Zvornike brigade vanredno je unaprijeen u VJ u decembru 1995. Bez odgovornosti za genocid Radovan Karadi je 8. marta 1995, kao vrhovni komandant VRS-a, izdao Operativnu direktivu br. 7, kojom je VRS-u naloeno da eliminira muslimanske enklave Srebrenicu i epu, u cilju ostvarenja est stratekih ciljeva od 12. maja 1992, u koje je spadalo uspostavljanje dravnih granica kojim se srpski narod odvaja od druge dvije nacionalne zajednice. estog jula 1995. VRS i druge snage bosanskih Srba napale su Srebrenicu. Perii je znao da je taj napad planiran i bio je upoznat sa est stratekih ciljeva, kao i s tim da su u planiranju, podsticanju, i nareivanju tih zloina uestovali i pripadnici 30. kadrovskog centra VJ-a (pogledati okvir). Perii se tereti za doputanje oficirima Uikog korpusa VJ-a da pomau u planiranju i pripremi zauzimanja enklave Srebrenica, sprovoenje ovlatenja od 13. jula 1995. u nareenju da se tridesetak oficira VJ-a javi G VRS-a radi rasporeivanja u BiH, ukljuujui podruje Srebrenice. Zatim za obezbjeenje tajne obuke u Jugoslaviji (decembar 1994) i Republici Srpskoj (mart april 1995) pripadnicima 10. diverzantskog odreda, koji su neposredno uestvovali u mnogim ubijanjima. Na sluaju Perii se dokazuje ukupna veza Beograda, odnosno Vojske Jugoslavije, sa zloinima poinjenim ne samo u Srebrenici, nego u cijeloj BiH. (U narednom broju: 2.000 novih dokaza potvruje da je Srbija direktno uestvovala u ratu u BiH) Fakti Kompletan Generaltab Vojske RS-a bio je na platnom spisku Beograda Kljuni oficiri Glavnog taba Vojske RS-a bili su na spisku 30. kadrovskog centra G Vojske Jugoslavije: 1. General-pukovnik Ratko Mladi, komandant VRS-a. Profesionalne vojne slube u VJ-u razrijeen je 28. 2. 2002. 2. General-potpukovnik Manojlo Milovanovi, naelnik Glavnog taba. 3. General-major Radivoje Mileti, naelnik organa za operativno-nastavne poslove. 4. General-potpukovnik Bogdan Sladojevi, zaduen za operativne poslove. G VRS bio je podijeljen u est osnovnih odjeljenja i naelnici svih tih odjeljenja bili su na spisku 30. kadrovskog centra G VJ-a: 5. General-major Jovan Mari, naelnik Odjeljenja za ratno vazduhoplovstvo i protivvazdunu odbranu. 6. General-major Zdr