biblijski misionari - adventisti hrvatska...ovaj tekst vrlo je jasan. isus, uskrsli isus, isus kojem...

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (3/2015) • 1

Biblijski misionari

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Srpanj, kolovoz i rujan 2015.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (3/2015)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 3/2015.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan• Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura:

Brankica VukmaniÊ • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr


Børge Schantz

Biblijski misionari

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Srpanj, kolovoz i rujan 2015.


Sadræaj

1. Bog kao misionar

2. Abraham — prvi misionar

3. NeobiËni misionari

4. Jonino iskustvo

5. Misionari u izgnanstvu

6. Estera i Mordokaj

7. Isus — UËitelj misionarskog rada

8. Misija u razliËitim kulturama

9. Petar i pogani

10. Filip kao misionar

11. Pavlovo podrijetlo i poziv

12. Pavlova misija i poruka

13. Mora li cijeli svijet Ëuti?


UVOD

Veliki nalog“Tada im se pribliæi Isus te im reËe: ‘Dana mi je sva vlast, nebeska

i zemaljska. Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ihu ime Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vamzapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej28,18-20)

Ovaj tekst vrlo je jasan. Isus, uskrsli Isus, Isus kojem su se uËenicipoklonili (Matej 28,17), u najranijim danima Crkve poziva svoj narod namisionarski rad: da stvara nove uËenike u svim narodima na svijetu.

Takoer nije teπko zapaziti povezanost izmeu ovih rijeËi izgovore-nih jedanaestorici uËenika u Galileji i rijeËi izgovorenih godinama ka-snije apostolu Ivanu na otoku Patmosu: “Uto spazih nekoga drugoganela gdje leti u najviπem dijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnuvijest koju mu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodui plemenu, jeziku i puku. Vikao je jakim glasom: Bojte se Boga i za-hvalite mu, jer je doπao Ëas njegova Suda! Poklonite se Stvoritelju nebai zemlje, mora i izvora voda!” (Otkrivenje 14,6.7; vidi 8-12)

Mogli bismo reÊi da je poruka trojice anela u Otkrivenju 14 Velikinalog koji moæemo promatrati u okviru posljednjih dana ovozemaljskepovijesti.

Bog je zapovjedio svojoj Crkvi i svojem narodu da pou na rad i πireEvanelje po cijelom svijetu. Na to smo pozvani. Naπa je zadaÊa daπirimo istinu o Isusu i onome πto je uËinio za nas (Ivan 3,16), πto sadaËini za nas (Rimljanima 8,34) i πto Êe uËiniti za nas u buduÊnosti (1.Solunjanima 4,16).

RijeË misija znaËi “poslanje ili slanje nekoga da izvrπi odreenizadatak”. Kada je rijeË o Velikom nalogu, zadatak je πirenje Evaneljau cijelom svijetu.

U ovom tromjeseËju promatrat Êemo misiju prvenstveno kao Boæjesredstvo za πirenje Evanelja onima koji ne poznaju Boæju istinu. Misijaje sræ Boæje aktivnosti u procesu otkupljenja ljudskog roda. Zato ÊemoprouËavati kako je Boæja vjeËna namjera ostvarena u æivotima pojedina-ca u Bibliji, koje je On kao misionare poslao k izgubljenima.

KrπÊanska misija je Boæja, ne naπa. Ona je potekla iz Boæjeg srca.Temelji se na Boæjoj ljubavi. Ostvaruje se Boæjom voljom.

Da bismo bolje shvatili posveÊenost misiji i ukljuËenost u nju,pouka za ovo tromjeseËje prati sljedeÊi model povijesti spasenja:


1. Bog je stvorio muπkarca i æenu, i dao im slobodnu volju.2. Prvi muπkarac i æena zloupotrijebili su svoju slobodnu volju i

pokazali neposluπnost prema Bogu, zbog Ëega su morali napustitiEdenski vrt.

3. Bog ih nije mogao vratiti u Edenski vrt upotrebom sile.4. Bog je poslao svojeg Sina da ispuni svoje poslanje i umre umje-

sto ljudi i pomiri ih s Njim.5. Boæja je misija upoznavanje svih ljudi s darom spasenja i pruæa-

nje moguÊnosti da prime otkupljenje.

Misija u bîti znaËi upoznavanje cijelog svijeta s Isusom, onim πtoje uËinio za svakoga od nas i πto Êe uËiniti sada i u vjeËnosti. UkratkoreËeno, mi koji poznajemo ova obeÊanja pozvani smo da druge upozna-mo s njima.

Børge Schantz radio je kao profesor na SveuËiliπtu Loma Linda.Sa svojom suprugom Iris sluæio je Ëetrnaest godina kao misionar uAfrici i na Bliskom istoku. Umro je u prosincu 2014. godine. SuradnikSteven Wayne Thompson bio je prije odlaska u mirovinu rektor naKoledæu Newbold u Engleskoj (1984.—1990.), dekan teoloπkog fakultetai predavaË na Koledæu Avondale u Australiji (1991.—2008.).


Pouka 1 27. lipnja—4. srpnja 2015.

Bog kao misionar

KljuËni tekst: Ivan 17,18.

UËenici ÊeZnati: Uvidjet Êe da Boæja misija obnove palog ljudskog roda po-

tjeËe iz Njegovog karaktera; svemoÊni Stvoritelj Ëitavog svemira, Bogpun ljubavi je Bog misije.

OsjeÊati: Na Boæje neumorno zanimanje za stvorena biÊa odgo-vorit Êe s dubokom zahvalnoπÊu.

»initi: Svoje darove stavit Êe u sluæbu Boæje misije kako bi ljudiπirom svijeta upoznali svojeg Stvoritelja i proslavili Njegovo ime.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Bog se posvetio ljudima

A. Svoju djecu uËimo da je Bog ljubav. Kako se naπe razumijeva-nje Boæjeg karaktera produbljuje kada shvatimo da je Bog misionar?

B. Otac je poslao svojega Sina na svijet da izvrπi misiju otkup-ljenja. Takoer je poslao Duha Svetoga da nastavi Kristov rad. Kakonam ovaj uvid u “dinamiku slanja” unutar Trojedinog Boga, pomaæeda cijenimo Kristovu molitvu: “Kao πto si ti mene poslao u svijet, ija njih poslah u svijet.” (Ivan 17,18)

II. OsjeÊati: DNK naπe misijeA. Kako vaπ osjeÊaj odgovornosti prema misionskom radu raste

kada shvatite koliko je misija kljuËna u razumijevanju Boga kojemsluæimo?

B. Kako se osjeÊate kada razmiπljate o Ëinjenici da misija pripa-da Bogu i da rezultat naπih napora leæi u Njegovim rukama iako nasOn poziva da sudjelujemo u misiji?

III. »initi: Bog nas πaljeA. ShvaÊamo li katkada misiju previπe ograniËeno i tako propu-

πtamo priliku da sudjelujemo u njoj?B. Budite spremni uputiti sljedeÊu molitvu: “Evo me, mene po-

πalji.”


Saæetak: Bog nas traæi, otkriva nam se i poziva nas u zajednicus Njim. On je u svim vjekovima pozivao ljude da postanu Njegovaorua u velikom misionarskom zadatku. Kako Êemo danas odgovoritina Njegov poziv?

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 20,21.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Velik dio izvjeπtaja o Boæjemodnosu s ljudskim rodom odnosi se na misiju. Naπ Bog je Bog misi-onskog rada. On neumorno teæi zajednici sa stvorenim biÊima. Kaoπto je Bog poslao Isusa u svijet kao svoje krajnje “orue misije”,tako je Krist svojim sljedbenicima dao kljuËni misionski zadatak —da svojim rijeËima i djelima objave Boæju slavu. Kako smo odgovorilina Boæji poziv na misiju?

Samo za uËitelje: Kada razmiπljamo o Boæjim osobinama kaoπto su svetost, svemoÊ, pravednost, suosjeÊanje, katkada zaboravlja-mo joπ jednu vaænu karakteristiku: da je Bog misionar i æeli da Galjudi upoznaju pa aktivno radi na tome da se otkrije ljudskom rodu.On je “otvoren” po svojoj naravi. Danas prouËite ovu stranu BoæjeliËnosti u svojem razredu potiËuÊi uËenike da odgovore na sljedeÊepitanje: Kako misionarski poticaj, koji je dio Boæjeg karaktera, moæepronaÊi praktiËni izraz u vaπoj Crkvi i svakidaπnjem æivotu?

Uvodni razgovor: Mi, naravno, znamo da danaπnja internetskakultura vrlo brzo moæe povezati naπ planet jer putem interneta upo-znajemo ljude iz razliËitih kultura i razliËitog podrijetla, πto proπi-ruje naπ pogled na svijet.

Meutim, odgovara li ova teorija stvarnosti? Neka istraæivanja po-kazuju da naËin na koji se mnogi od nas koriste internetom zapravosluæi odræavanju uskogrudnog pogleda na svijet. Mi radije biramo onoπto je ugodno nego πto potiËe na razmiπljanje. Ukratko reËeno, gra-dimo standardiziranu on-line mreæu koja viπe utvruje naπ postojeÊipogled na svijet nego πto pred njega stavlja izazove.

Boæja je namjera da Njegova Crkva proπiruje svoje poglede nasvijet. Preko Svetoga pisma daje nam potpuni uvid u veliku borbuizmeu dobra i zla i Njegov plan otkupljenja za svijet. Ipak, kulturau naπoj Crkvi moæe nas potaknuti ili da se usredotoËimo na Boæjumisiju ili da usmjerimo pozornost na svoje vlastite interese i potre-be.


Kada upoznamo Boæji misionarski karakter, prihvaÊamo pogledna svijet koji je usmjeren na misiju. NeÊemo biti zadovoljni Crkvomkoja Êe samo biti druπtveni klub za svece. Æeljet Êemo da ona posta-ne odskoËna daska za misiju.

Kako se oblikuje pogled na svijet usmjeren na misiju:• Naπim odnosom prema drugim Ëlanovima crkvene obitelji?• Naπim razumijevanjem crkvenih aktivnosti i programa?• Naπim odnosom prema Ëlanovima πire zajednice?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: ProuËite ovog tjedna πto Biblija govori o Boæ-

jem misionarskom karakteru. »esto smo usredotoËeni na Novi zavjetu kojem je Boæja misija jasno prikazana u Isusovom æivotu i ranojCrkvi. Meutim, korijeni Boæje misije zadiru duboko u Stari zavjet.Mnoge dragocjene istine treba pronaÊi u Boæjem planu otkrivenomAbrahamu, Mojsiju i kasnijim prorocima.

Biblijski komentarI. Bog kao misionar

(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Mateju 5,13.14.)Boæja je æelja oduvijek bila da daruje spasenje svoj svojoj djeci.

Od Postanka do Otkrivenja, Biblija Ga opisuje kao Boga koji traæi iotkupljuje. U cijeloj Bibliji, od izraelskog naroda do rane Crkve, vidi-mo Boæje napore da ukljuËi svoje sljedbenike u misiju, da budu soli svjetlo ljudima oko sebe.

U Ponovljenom zakonu 10,19 Izraelcima je naloæeno da pokaæuljubav prema strancima. Poslije se psalmist obraÊa Bogu i kaæe: “Jersi s pravom gospodar svih naroda.” (Psalam 82,8) I prorok Mihej za-biljeæio je divno vienje o tome kakav utjecaj Izrael treba imati naokolne narode. “K njoj Êe se stjecat svi narodi, nagrnut Êe mnogaplemena i reÊi: ‘Hajde, uziimo na goru Jahvinu, u Dom Boga Jakov-ljeva! On Êe nas nauËit’ svojim putovima, i hodit Êemo stazama njego-vim.’ Jer Êe sa Siona Zakon izaÊi, rijeË Jahvina iz Jeruzalema.” (Mihej4,2) U Knjizi proroka Izaije Boæji misionski poziv upuÊen svim naro-dima je jasan: “Obratite se k meni da se spasite, svi krajevi zemlje,jer ja sam Bog i nema drugoga!” (Izaija 45,22) U 56. poglavlju, Izaijaprikazuje Boæji hram koji postaje “Dom molitve za sve narode” (7.redak). I Bog kaæe: “Neka sin tuinËev koji je prionuo uz Jahvu negovori: ‘JamaËno Êe me Jahve odvojiti od svojega naroda.’ Neka uπ-kopljenik ne govori: ‘Ja sam, evo, tek suho drvo.’” (Izaija 56,3)


Boæja vizija misije bila je sveobuhvatnija od vizije naroda — Ëijaje najviπa teænja bila nada u pomirenje Jude i Izraela. To je bio samomali dio Boæjeg plana za Njegov narod: “I reËe mi: ‘Premalo je da mibudeπ Sluga, da podigneπ plemena Jakovljeva i vratiπ Ostatak Izrae-lov.’” (Izaija 49,6) ©iri plan je bio: “Nego Êu te postaviti za svjetlostnarodima, da spas moj do nakraj zemlje doneseπ.” (Izaija 49,6)

Izaija je takoer prorekao da Êe jednoga dana “biti ærtvenik Jah-vin usred zemlje egipatske i stup posveÊen Jahvi blizu granice nje-gove” — usred idolopokloniËkog, nemoralnog, praznovjernog Egipta(Izaija 19,19). Izaija dalje kaæe da Êe se okrutni Asirci pridruæiti Egip-Êanima i zaboraviti svoje bogove: “U onaj Êe dan iÊi cesta od Egiptado Asirije. Asirci Êe dolaziti u Egipat, a EgipÊani u Asiriju. Egipat iAsirija sluæit Êe Jahvi. U onaj Êe dan Izrael, treÊi s Egiptom i Asiri-jom, biti blagoslovljen usred zemlje.” (Izaija 19,23.24)

Naæalost, Izrael je Ëesto bio sklon usvajanju obiËaja okolnih na-roda, a ne misionarskom radu meu njima. Proroci su neprestanopozivali narod da se odvrati od bezakonja, samozadovoljstva i zane-marivanja siromaπnih, udovica, siroËadi i stranaca u svojoj sredini.

Hebrejska rijeË “poslati” (shelach) javlja se skoro osam stotinaputa u Svetom pismu. Iako se uglavnom upotrebljava u razliËitimneteoloπkim izrazima, u viπe od dvjesto primjera Bog se u reËenicijavlja kao subjekt. Drugim rijeËima, Bog je taj koji daje nalog svojemnarodu i koji ga πalje.

Za razgovor:• Do koje mjere liËimo na Izrael po tome πto smo zaokupljeni svo-

jim potrebama i πto zanemarujemo misiju?• Izraelski narod nije u potpunosti shvatio svoju ulogu u misiji.

Kako naπe vienje misije danas moæe biti manje ambiciozno ilimanje sveobuhvatno u odnosu na Boæje namjere?

• AdventistiËka crkva odavno se prepoznala kao “misionski pokret”.Koje njezine osobine ne bi bile u skladu s ulogom tog pokreta?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ophodimo li se prema misiji kao prema jednoj

od mnogih jednako vaænih aktivnosti u Crkvi ili shvaÊamo da je misijabit svega? Pozovite razred da razmotri vrijednosti i prioritete vaπemjesne crkve.

Za primjenu u svakidaπnjem æivotu: Razmislite o sljedeÊoj izjaviadventistiËkog misiologa Johna Dybdahla: “Isus nije stvorio Crkvu, azatim joj dao misiju kao jednu od zadaÊa. Misija, kao majka, daje


æivot Crkvi. ... Ako Crkva zanemari svoju misionarsku ulogu, ona neÊesamo neuspjeπno obaviti svoju zadaÊu, veÊ Êe prestati postojati kaoCrkva.” (Adventist Mission in the 21st Century, str. 17,18)

Za primjenu:• ©to mislite o sljedeÊoj izjavi: “Pogreπno je govoriti o ‘crkvenoj

misiji’. Mi ne posjedujemo misiju; Bog nas poziva da sudjelujemou Njegovoj misiji.”

• ©to u praktiËnom smislu znaËi da Boæja misija prethodi Crkvi?Kako takvo glediπte utjeËe na postavljanje prioriteta i upotrebusredstava? Mijenja li naËin na koji razmiπljamo ishod misije?Mijenja li naËin na koji shvaÊamo Boæje namjere za nas i naπudruπtvenu zajednicu?

Aktivnost: Na listu papira nacrtajte dva stupca. Postavite razre-du sljedeÊe pitanje: “Bi li posjetitelj na bogosluæju u vaπoj crkvi od-mah znao da je u pitanju crkva okrenuta misiji?” U jedan stupacupiπite aktivnosti koje jasno otkrivaju misionarsku usmjerenost vaπecrkve. U drugi stupac zabiljeæite odreene promjene koje bi vaπa crkvatrebala uËiniti kako bi bolje odraæavala Boæji misionarski karakter.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Kada govorimo o misiji, katkada se usredoto-

Ëujemo na tehniËke pojedinosti. Govorimo o podruËjima koja joπ ni-smo dosegnuli svojim radom i kontekstualizaciji, usmjeravajuÊi sena demografske podatke i statistiku. Iako su ova praktiËna pitanjavaæna, kako pod njihovim utjecajem moæemo katkada izgubiti iz vidabit misije? Na kraju prouËavanja pouke u razredu ukaæite na krajnjusvrhu naπeg svjedoËenja: objaviti Boæje veliËanstvo i slavu.

Aktivnost: Zamolite tri osobe u razredu da naglas proËitaju slje-deÊe tekstove: Psalam 67,1-5; Juda 1,24.25 i Otkrivenje 15,2-4. Dopu-stite razredu da minutu-dvije razmiπlja o tome kako je Bog prikazanu ovim tekstovima. Zatim postavite pitanje: “Kakav je vaπ osobni stavo ovim redcima? Koje osjeÊaje bude u vama?”

Podijelite razred u skupine po dvoje ili troje i molite se da vamDuh Sveti pomogne:1. Da bolje shvatite Boæji karakter pun beskrajne ljubavi i æelje da

Ga ljudi upoznaju.2. Da sudjelujete u misiji, osobno i kao zajednica, da πto uspjeπnije

proslavite Stvoritelja i druge usmjerite k Njemu.


Pouka 2 4.—11 srpnja 2015.

Abraham — prvi misionar

KljuËni tekst: Hebrejima 11,8.

UËenici ÊeZnati: Na osnovi Abrahamovog iskustva jasno Êe uvidjeti kako

Bog zahvaljujuÊi posluπnosti ljudi, koliko god nesavrπeni i nepotpunibili, moæe unaprijediti svoj misionski plan.

OsjeÊati: Osjetit Êe novo uzbuenje zbog misije koju Bog imana umu za nas.

»initi: Bit Êe se spreman izloæiti opasnosti radi Evanelja.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Pothvat sa sigurnosnom mreæom

A. ©to bi se dogodilo s Biblijom kada bi se uklonio izvjeπtaj oAbrahamu? Kako nam odgovor na ovo pitanje pomaæe da shvatimovaænost misije koju je Bog dodijelio Abrahamu?

B. ©to moæemo nauËiti o Boæjem karakteru iz izvjeπtaja o Abraha-movim mnogim pogreπkama?

C. ©to mislite zaπto se Bog toliko puta susretao s Abrahamomna njegovom putovanju?

II. OsjeÊati: MoguÊa misijaA. Dopuπtamo li osjeÊaju nedostojnosti da nas odvrati od sudje-

lovanja u misiji? Koje nam pouke iz Abrahamovog iskustva trebajuuliti povjerenje i potaknuti nas da poemo na rad?

B. Kako nam Abrahamova stalna zajednica s Bogom moæe pruæi-ti sigurnost i ohrabrenje kada se osjeÊamo kao “stranci u tuoj zem-lji”?

III. »initi: Promijenjeni zahvaljujuÊi misionarskom raduA. Kako se moæemo ukljuËiti u misionarski rad, a ne samo raz-

miπljati i razgovarati o njemu? ©to to znaËi u praktiËnom smislu?B. ©to moæemo zakljuËiti kada se osvrnemo na Abrahama na po-

Ëetku i na kraju njegovog puta o tome πto Bog æeli postiÊi u naπemæivotu ako Mu dopustimo?


Saæetak: Abrahamovo misionarsko putovanje na mnogo naËinaprikazuje Kristovu misiju otkupljenja kada je blagoslovio svijet svo-jom ærtvom na Golgoti. Dok idemo Abrahamovim tragom, uoËavamoneumorni misionarski karakter naπeg Stvoritelja i iznova smo nadah-nuti da otkrijemo misionarski cilj koji Bog ima za naπ æivot.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: GalaÊanima 3,6-8.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Abraham je vjerom prihvatiomisiju od Boga koji ga je poveo na neobiËno putovanje — Ëije po-sljedice nije mogao ni zamisliti. Danas Bog nudi svakome od nas mi-sionarski zadatak u okviru plana spasenja ljudskog roda. Poput Abra-hama, moæda nismo “idealno” misionarsko orue. Meutim, njegovoiskustvo nas uvjerava da Bog moæe ostvariti svoje namjere preko gre-πnih ljudskih biÊa. Sve πto traæi jest da “poemo”.

Samo za uËitelje: KrπÊanin kao hodoËasnik ili izgnanik Ëesta jetema u krπÊanskoj knjiæevnosti i glazbi. Abraham je moæda najboljiprimjer osobe koja je pozvana da poe na putovanje. On je odgovoriona Boæji poziv da ostavi sve πto mu je poznato (Postanak 12,1). Tije-kom prouËavanja pouke u vaπem razredu trebate ostvariti dva cilja:naglasiti kljuËne pouke o misiji na osnovi Abrahamovog Ëuvenog pu-tovanja vjere i potaknuti razred da Ëuje i prihvati Boæji osobni pozivna misiju — kakav god on bio.

Uvodni razgovor: Britanski istraæivaË Francis Drake isplovio jeiz Engleske u prosincu 1577. godine sa πest brodova i 164 mornara.Koja je bila njegova misija? Da postane prvi Englez koji Êe oplovitiplanet. Tri godine poslije, samo jedan brod, Ëiju je posadu Ëinilo 59preæivjelih mornara, uplovio je u luku u Plymouthu. Iako su uspjeπnoizvrπili svoju misiju, Francis i njegova posada doæivjeli su niz æesto-kih oluja, brodoloma, napada neprijateljskih sila i glad.

U svjetlu ovog straπnog putovanja, posebno su snaæne rijeËi mo-litve koje se prema predaji pripisuju Francisu:

“Probudi nas, Gospodine, kada smo previπe zadovoljni sobom.Kada se naπi snovi ostvare zato πto nemamo velike snove.Kada sigurno stignemo u luku zato πto smo plovili previπe blizu

obale.”Kada je Abraham poπao iz Ura, zapoËeo je putovanje koje ga je

odvelo “daleko od obale” — i naizgled bez sigurnosti u uspjeh. Na-ravno, s ovog glediπta Ëini se da je ishod bio siguran. Abraham jebio div vjere; neustraπivi istraæivaË; otac naroda, i doslovnog i duhov-nog. Meutim, razmotrite kako je njegovo iskustvo moglo drugaËije


zavrπiti. Kada je Abraham u Uru prvi put Ëuo Boæji glas koji ga jepozvao da poe na put, bio je samo Ëovjek suoËen s izborom. Da lida zanemari Boæji poziv i ostane u Uru, u kojem mu je sve bilo po-znato i u kojem se osjeÊao sigurnim? Ili da ostavi svoje korijene i sasvojom obitelji poe u nepoznato? U tom trenutku nije mogao znatikakav Êe utjecaj njegova odluka izvrπiti na povijest.

Za razgovor:• Kako trebamo æivjeti da bismo a) lakπe Ëuli Boæji poziv na misiju

i b) bili tjelesno i duhovno spremni da odgovorimo na misionar-ski zadatak koji nam Bog daje?

• Na koji naËin mi kao pojedinci ili kao Crkva “plovimo previπe blizuobale” kada je u pitanju sudjelovanje u Boæjoj misiji?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Svi junaci vjere spomenuti u 11. poglavlju Po-

slanice Hebrejima, meu kojima je i Abraham, imali su duboko povje-renje u Boæji dalekoseæni plan za ËovjeËanstvo. Ta sigurnost omogu-Êila im je da podnesu ranjivost, ærtvu i opasnost. Dok budete prou-Ëavali izvjeπtaj o Abrahamu, potaknite svoj razred da se zapita: “©totrebam ostaviti — strahove, materijalna dobra, grijehe ili neπto drugo— da bih ispunio Boæji plan koji ima za mene i bio blagoslov drugi-ma?”

Biblijski komentarI. Blagoslov svijetu

(Prisjetite se u razredu teksta iz Postanka 12,1-9.)Tema blagoslova u Bibliji prikazuje Boæju æelju da blagoslovi svi-

jet. Bog blagoslivlja Abrahama imajuÊi na umu poseban i veliËanstvencilj da preko njega blagoslovi sve narode (Postanak 12,2.3). Moæe lipostojati uzviπeniji poziv? Od samog poËetka povijesti izraelskog na-roda, Bog otkriva svoju namjeru da blagoslovi cijeli svijet. On biraizraelski narod ne zato πto je poseban, ne zato πto je bolji od ostalihnaroda, veÊ da bi bio orue spasenja i blagoslov svijetu.

Abraham nije bio nepogreπiv. Meutim, njegova izuzetna vjeraomoguÊila mu je istaknuto mjesto meu junacima vjere (Hebrejima11,8-19). Abraham, njegova obitelj i ostala pratnja pokazali su hrab-rost i vjeru kada su kao misionari krenuli u srce kanaanske zemlje— u kojoj su bili okruæeni bezboænicima i idolopoklonicima (Posta-nak 12,4-6). Kako su oni svjedoËili o Jahvi u takvom okruæenju?


Abraham gradi dva ærtvenika. Naravno, prinoπenje ærtava u Ka-naanu nije bilo neobiËno — ali prinoπenje ærtava jedinom istinitomBogu, Jahvi, bilo je neπto potpuno novo! U Bibliji je zapisano da Ab-raham “zazva ime Jahvino” (Postanak 12,8). Neki prijevodi daju du-blje znaËenje ovom retku: “Abraham je propovijedao u ime Jahvino.”Abrahamu nije bio samo upuÊen poziv da napusti svoj dom i budevjeran obeÊanju, veÊ da usmeno svjedoËi kanaanskom narodu.

Razmislite: Abraham je uæivao u posebnoj zajednici s Bogom —ipak, time je dobio mnoge odgovornosti, a ne samo blagoslove. Kojeodgovornosti primaju adventistiËki krπÊani zajedno s mnogim blago-slovima koje Bog daje?

II. Uzajamni blagoslovi(Prisjetite se u razredu teksta iz Postanka 12,1-3.)Blagoslovi u Bibliji teku u dva smjera — od Boga prema ljudskom

rodu i od ljudskog roda ponovno prema Bogu. Boæji blagoslovi ogle-daju se u brizi za Njegovu djecu, a naπi u izraæavanju zahvalnosti ipokazivanju da cijenimo Njegove blagoslove. Ove meusobne, uzajamneblagoslove moæemo zapaziti u Pavlovoj poslanici upuÊenoj Efeæani-ma: “Neka bude hvaljen Bog, Otac Gospodina naπega Isusa Krista —on koji nas blagoslovi svakim duhovnim blagoslovom na nebesima uKristu.” (Efeæanima 1,3)

U nejednakoj meusobnoj razmjeni blagoslova, jedino vrijedno πtomoæemo vratiti Bogu jest naπ æivot, sluæba i hvala.

NajveÊi blagoslov koji je Izrael mogao vratiti Bogu bila je njihovaposluπnost i sudjelovanje u Njegovoj misiji i sluæbi okolnim narodi-ma. Ali umjesto toga, previπe su se Ëesto upuπtali u prazne obrede.Ærtve i darovi, koji su trebali prikazivati blagoslove koji se vraÊajuBogu, zapravo su postali uvreda Njemu (Izaija 1,13-15).

Razmislite: Na koje nas praktiËne naËine Bog moæe pozvati dablagoslovimo svoju zajednicu? ©to nas katkada odvrati od misije dablagoslovimo Boga i druge?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Biti misionar znaËi biti otvoren za promjene

u istoj mjeri u kojoj mi nastojimo promijeniti druge. Abrahamovamisija obuhvaÊa i tjelesno putovanje (iz drevnog grada Ura u Kanaan)i putovanje duhovnog rasta (napustiti idolopokloniËku kulturu i postativjeran Boæji sljedbenik). Razmiπljajte u svojem razredu o ideji da savr-


πenstvo nije uvjet da bi Ëovjek bio ukljuËen u misionarski rad. Onoπto je potrebno jest pouËljiv duh.

Aktivnost: Podijelite razred u male skupine i zamolite ih da ne-koliko minuta provedu u pisanju kratkog opisa zadaÊe na koju je Bogpozvao Abrahama. Navedite sve osobine i sposobnosti za koje smatrateda idealan kandidat treba posjedovati. Usporedite svoje odgovore.Izdvojite dvije ili tri najvaænije osobine. Koje bi bile odluËujuÊe?

Za razgovor:• Ukratko razmotrite razliËite dogaaje u Abrahamovom æivotu koji

pokazuju da je na tom putu duhovno sazrijevao (na primjer Posta-nak 12,11-13; 16,1-4; 20,2).

• Kako biste opisali Boæji odgovor u ovim situacijama?• ©to mislite zaπto je Bog bio toliko strpljiv sa svojim poslanikom

koji je Ëinio pogreπke? Koji se razlog navodi u 1. Timoteju 1,16?• ©to mislite o ideji da se Boæja sila pokazuje u naπoj slabosti (2.

KorinÊanima 12,9)? Ima li ovakvo glediπte utjecaja na naπ stavprema ukljuËenosti u misiju?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: »esto smo Ëuli ganutljive priËe o muπkarcima

i æenama koji su imali poseban, nepogreπiv osjeÊaj da Bog æeli daMu sluæe na poseban naËin. Ipak, svi smo mi “pozvani” (Ivan 15,16).ProuËite u svojem razredu razliËite naËine na koje nas Bog poziva umisiju.

Aktivnost: Moæemo li se joπ bolje uskladiti s Boæjim misionar-skim poticajima? Izaberite dvije ili tri osobe iz razreda da pantomi-mom prikaæu suosjeÊanje ili nadu.

1. Je li lakπe pogoditi πto pantomimiËari pokazuju kada su upitanju osobe koje dobro poznajemo (ili znamo kako razmiπljaju)?Zaπto?

2. Bi li bilo lakπe pogoditi pojam kada bismo nagovjeπtaje primiliiz razliËitih izvora? Objasnite. (Moæda kada bi pantomimiËarima bilodopuπteno da govore ili nacrtaju crteæ?)

Za sada Bog ne moæe razgovarati s nama licem k licu. Razgova-rajte u razredu na koje naËine moæemo biti usklaeni s Boæjim gla-som. Kakve razliËite oblike Boæji poziv moæe poprimiti?

Na kraju potaknite Ëlanove razreda da odvoje posebno vrijemesljedeÊi tjedan putem prouËavanja, molitve, proslavljanja Boga i da:

a) obrate pozornost na Boæji poziv na misiju;b) duhovno se pripreme za sluæbu.


Pouka 3 11.—18. srpnja 2015.

NeobiËni misionari

KljuËni tekst: 2. o kraljevima 5,14.15.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da svjedoËenje u okviru razliËitih kultura zahti-

jeva moralnu hrabrost i spremnost da dopusti Bogu da ga iznenadi.OsjeÊati: Ponovno Êe iskusiti osjeÊaj zahvalnosti za Boæju milost,

kao i razumijevanje prema onima koji se nalaze u æivotnim proble-mima.

»initi: Pred njega Êe biti stavljen izazov da sluæi potrebama dru-gih, Ëak i po cijenu da svoju sigurnost i interese izloæi opasnosti.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Bog nemoÊne Ëini jakima

A. Svojim djelima i æivotom moæemo uspjeπno svjedoËiti za Boga.©to moæemo nauËiti iz Ëinjenice da je i hebrejska djevojËica u zarob-ljeniπtvu dala svoje svjedoËanstvo?

B. Moæete li pronaÊi odreene sliËnosti izmeu izvjeπtaja o izlje-Ëenju izraelskog neprijatelja Naamana i gubavca Samarijanca kojegaje Isus izlijeËio — koji se od deset izlijeËenih gubavaca jedini vratioda se zahvali (Luka 17,11-19)?

C. ©to moæemo nauËiti o Boæjem karakteru i pristupu misiji za-hvaljujuÊi Njegovom izboru orua za svjedoËenje (2. o kraljevima5,2.3), Njegovim nalozima za izljeËenje (2. o kraljevima 5,10) i sramnogËina Elizejevog sluge koji je naplatio izljeËenje (2. o kraljevima 5,20-27)?

II. OsjeÊati: Pravo suosjeÊanje stvara iskreno povjerenjeA. Kako iskreno suosjeÊanje prema bliænjima pomaæe da poruπi-

mo prepreke, bilo kulturoloπke, emocionalne ili duhovne?B. Kako naπe osobno iskustvo Boæje milosti moæe dati snagu

naporima u svjedoËenju Ëak i kada okolnosti nisu idealne?


III. »initi: Biti dostupanA. Koje praktiËne korake moæemo poduzeti da bismo izgradili

moralnu i duhovnu hrabrost? Zaπto je to uvijek dug proces, a ne tre-nutaËna odluka?

B. Jesmo li rekli Bogu da smo Mu na raspolaganju, da nas moæeupotrijebiti u svojoj misiji? Kako moæemo uvijek biti spremni da odr-æimo svoju rijeË?

Saæetak: Uspjeπno svjedoËenje ne dogaa se sluËajno; Boæji Duhsjedinjava πto je potrebno da bi ljude doveo u svoje kraljevstvo.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 2. o kraljevima 5,2-5.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: »injenica da nas Bog smatrajednakima, da smo svi Njegova djeca koju On podjednako voli, u su-protnosti je s Ëovjekovim predrasudama i pristranoπÊu. Meutim, uizvjeπtaju o Naamanu vidimo kako Bog neumorno ruπi druπtvene, kul-turoloπke i nacionalne prepreke da bi ostvario svoju misiju. Smijemoli mi uËiniti manje?

Samo za uËitelje: Poznati Ëeπki politiËar Vaclav Havel, koji jeposlije postao predsjednik, mnogo godina pozivao je graane da sesuprotstave nemilosrdnom i opresivnom reæimu njegove zemlje. U svo-jem eseju pod nazivom “MoÊ nemoÊnih” iznio je neoborive Ëinjeniceda bez obzira na to koliko neki politiËki reæim bio tlaËiteljski, obiËniljudi mogu promijeniti druπtvo ako pokaæu moralnu hrabrost jedno-stavnim, upornim iznoπenjem istine. Mislimo li katkada da naπa spo-sobnost da svjedoËimo za Boga ovisi o povoljnim okolnostima i pra-voj prilici? Dok budete dræali pouku u svojem razredu, iznesite pri-mjer neimenovane male zarobljenice Ëija je moralna hrabrost pokre-nula “val promjena” u tadaπnjem svijetu.

Uvodni razgovor: Imate li viπe suosjeÊanja prema ljudima kojipripadaju vaπem narodu? Tijekom 1950-ih godina psiholozi su prou-Ëavali teoriju o empatiji unutar odreene skupine, prema kojoj ima-mo viπe suosjeÊanja i razumijevanja prema onima koji izgledaju kaoi mi i koji imaju isto kulturoloπko podrijetlo.

U okviru jednog istraæivanja na SveuËiliπtu u Pekingu 2009. go-dine izvrπeno je skeniranje mozga volontera iz Kine i Kavkaza doksu gledali razliËite videosnimke o ljudima koji primaju bolne ubodeiglom. Rezultati su bili zapanjujuÊi. EmpatiËki neuronski odgovor —


aktivnost u dijelu mozga pokrenuta emocijama i empatijom — poja-Ëavao se kada su volonteri promatrali osobe njihovih rasnih odlikakako primaju bolne injekcije.

Junakinja i svjedokinja iz 5. poglavlja 2. o kraljevima jedva dase spominje u izvjeπtaju, ali ono πto je ona uËinila pokrenulo je svedogaaje koji su uslijedili. Do Naamanovog izljeËenja doπlo je za-hvaljujuÊi nevjerojatnoj hrabrosti male Izraelke, zarobljenice, koja jeimala duboko suosjeÊanje i empatiju prema nekome tko se silno raz-likovao od nje po bogatstvu, moÊi, nacionalnosti, vjeri i æivotnim okol-nostima.

Pitanja: Zaπto suosjeÊanje u velikoj mjeri pomaæe u svjedoËenju?Moæemo li se samo pretvarati da ga pokazujemo? Kako predrasude,bilo druπtvene, rasne ili neke druge vrste, nanose πtetu i nama i dru-gima? Kako mogu ugroziti i prekinuti misiju?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Kroz izvjeπtaj o Naamanu izmeu ostalih pro-

vlaËi se i ideja o neoËekivanom. Svaki preokret u dogaajima sadræijoπ jedno iznenaenje koje prikazuje djelovanje Boæjeg Duha na naËinkoji nadilazi ljudske pretpostavke i oËekivanja. Dok budete prouËa-vali biblijski izvjeπtaj u razredu, naglasite kako je izvjeπtaj o Naama-novom izljeËenju bio izazov tadaπnjim svjedocima dogaaja — heb-rejskom narodu. Izvucite sliËnosti s misijom u dvadeset prvom sto-ljeÊu koja otkriva Boga kao Boga iznenaenja, koji æeli da promatra-mo misiju kroz panoramski objektiv Njegove ljubavi prema svim naro-dima, a ne na osnovi svojega uskogrudnog glediπta.

Biblijski komentarI. Misija u izgnanstvu

(Prisjetite se u razredu teksta iz 2. o kraljevima 5.)U biblijskom izvjeπtaju naglaπen je ugled koji je Naaman uæivao.

Bio je “vojskovoa”, “ugledan Ëovjek i poπtovan pred svojim gospo-darom”, “vrsni ratnik” (2. o kraljevima 5,1). Uvjeren da bi ga proroku Samariji mogao izlijeËiti od gube, piπe izraelskom kralju, umjestoda pokuπa stupiti u kontakt s prorokom. U ovom je izvjeπtaju ironiËnoto πto osoba koja je omoguÊila Naamanovo izljeËenje nije vaæna imoÊna. IroniËno je i to πto je Naaman trebao zahvaliti svojim slugama,ne samo Bogu i Elizeju, za svoje izljeËenje. Ne samo da je sluπkinjaobavijestila gospodaricu o Elizeju i iscjeljivanju bolesnih, veÊ poslije,


kada je Naaman bio uvrijeen Elizejevim nalozima da se okupa u rijeciJordanu i kada se htio vratiti kuÊi i dalje bolestan od gube, njegovisluge su ga nagovorili da potisne svoj ponos (2. o kraljevima 5,13).

U Naamanovo vrijeme vladala je stalna napetost duæ granice iz-meu Arameje i Izraela. Tijekom jednog od graniËnih sukoba, Aramejcisu poveli sa sobom hebrejsku djevojËicu kao zarobljenicu. Iz biblij-skog izvjeπtaja ne saznajemo mnogo o njoj, ali znamo da se suoËilas pitanjem s kojim se svi izgnanici moraju suoËiti: Kako æivjeti upotpuno stranom kulturoloπkom okruæenju?

Pred djevojËicom se naπao veliki izazov da u domu vojnog zapo-vjednika neprijatelja njezine voljene zemlje, Izraela, steknu povjere-nje u nju. Bez obzira na okolnosti, ona izbjegava dvije krajnosti. Sjedne strane, odbija poÊi lakπim putem i samo se prilagoditi novimokolnostima zaboravljajuÊi svoju vjeru. S druge strane, odbija poÊilakπim putem da svoju vjeru dræi samo za sebe. Umjesto toga, onasvoju vjeru primjenjuje u danim okolnostima. Ona prikuplja hrabrostda svjedoËi o proroku Elizeju: “Ah, kad bi se samo moj gospodarobratio proroku koji je u Samariji! On bi ga zacijelo oslobodio gube!”(2. o kraljevima 5,3)

Ne podcjenjujmo vjeru ove mlade misionarke mnogim negativnimkulturoloπkim zamjerkama. Bila je æensko, mlada, strankinja, iz ne-prijateljske zemlje, zarobljenica. Iako je bila u takvom poloæaju da jesmjela progovoriti samo ako joj se netko obrati, djevojËica je hrabroprogovorila savjetujuÊi da gospodar poe u neprijateljsku zemlju po-traæiti pomoÊ. ©to ako nije u pravu? Elizej je bio poznat po Ëudimakoja je Ëinio, ali nije zabiljeæeno da je nekoga izlijeËio od gube.

Njezina duhovna hrabrost pomogla je da se neznaboæaËki voapokloni Bogu. Joπ jednom je Boæja milost nadiπla kulturoloπke i vjer-ske granice zahvaljujuÊi poniznom i vjernom misionaru.

Za razgovor: Mnogi od nas imaju teπkoÊa sa svjedoËenjem Ëaki u priliËno lakim okolnostima. Kako, onda, moæemo objasniti hrab-rost ove mlade ropkinje?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Razmotrite sve elemente u izvjeπtaju o Naama-

nu koji su bili suprotni od oËekivanog.1. Elizej je bio javna osoba u Izraelu. Primio je poziv u sluæbu u

vrijeme kada je Ilija u ognjenoj koËiji bio odnesen na Nebo i kada jeprimio blagoslov velikog proroka Ilije (2. o kraljevima 2,9-11).


Ipak, za osnovni misionarski rad u ovom izvjeπtaju nije zasluæanElizej, veÊ neimenovana mala ropkinja koja nije posjedovala nikakvumoÊ.

2. Osoba koju je Bog iscijelio je tuin, nedostojan takvog dara.Naaman nije samo pripadnik neprijateljskog naroda, veÊ i vojni zapo-vjednik.

3. Nema jasnog i sretnog kraja. U 2. o kraljevima 5,18 zabiljeæenoje da je Naaman nakon objavljivanja svoje vjere u jedinog pravog Bo-ga obavijestio Elizeja da on i dalje mora obavljati svoju graanskuduænost prateÊi svojega kralja u hram boga Rimona (ili Baala). Od-govara li Boæji prorok oπtrim ukorom ili osudom aramejskog idolo-poklonstva? Ne. Elizej samo odgovara: “Idi s mirom.” Teolozi su dugoraspravljali o znaËenju ovog odgovora. Dogaaj prikazan u 2. o kra-ljevima 5 pokazuje da je usprkos svojem obraÊenju, Naaman i daljebio duhovno malo dijete koje Êe se suoËiti s mnogim izazovima.

Razmislite: Kao razred pokuπajte izvjeπtaj o Namanu prebaciti uokruæenje dvadeset prvog stoljeÊa. Tko bi bio Naaman i πto bi bilanjegova “guba”? Tko bi bio suvremeni Elizej? Tko bi mogao biti uulozi nepoznate male sluπkinje? Takoer razmotrite Naamanovo pri-znanje da Êe i dalje odlaziti u hram boga Rimona s aramejskim kra-ljem. Postoji li sliËan suvremeni primjer koji bi od nas zahtijevao dapokaæemo strpljenje prema duhovnom novoroenËetu?

Kako premjeπtanje izvjeπtaja o Naamanu u danaπnji svijet pruæaizazov naπim unaprijed stvorenim predodæbama o tome kako treba-mo pristupiti misiji ili kako se trebamo odnositi prema nevjernici-ma? Pomaæe li nam ovaj primjer da uvidimo kako Boæji Duh moæedjelovati na neoËekivane naËine?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Mala hebrejska zarobljenica izloæila se velikoj

opasnosti kada je rekla da Bog moæe izlijeËiti Naamana od gube. Ipak,najvaæniji dio njezine æivotne priËe odigrao se puno prije. Moralna iduhovna hrabrost nije se pojavila niotkuda. Ona neprestano mora bi-ti njegovana svakidaπnjim malim i velikim odlukama. Na kraju pod-sjetite uËenike da svjedok uvijek treba posjedovati Ëestitost i hrabrost,osobine koje moramo graditi prije nego πto nam zatrebaju u odree-nom trenutku.


Pouka 4 18.—25 srpnja 2015.

Jonino iskustvo

KljuËni tekst: Jona 4,10.11.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe veliËinu Boæje ljubavi prema drugima i svoju

odgovornost u misionarskom radu.OsjeÊati: Ponovno Êe doæivjeti osjeÊaj odgovornosti da se ukljuËi

u Boæju misiju za svijet.»initi: Pokazat Êe duhovnu posveÊenost misiji podupiruÊi je mo-

litvom, novËanim sredstvima i osobnom ukljuËenoπÊu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Boæja milost ne poznaje granice i kulturoloπke razlike

A. Zaπto su Hebreji bili toliko zaprepaπteni karakterom Joninemisije? Kakav bi misionarski zadatak danas ostavio isti dojam na nas?

B. Knjiga o Joni zavrπava pomalo nejasno. Bog postavlja pitanjekojim kao da predbacuje Joni (Jona 4,11). ©to ono govori o Boæjemkarakteru?

II. OsjeÊati: Biti na pravom mjestu s BogomA. ©to mislite kako se Jona osjeÊao kada je bio baËen s lae i

kada je potonuo potpuno svjestan da nije vjerno obavio svoju misiju?Je li Bog nekada morao i vas izbaviti iz dubine oceana?

B. Kako se osjeÊate kada znate da se nalazite na mjestu na kojemBog æeli da budete i radite ono πto vam je On naloæio?

III. »initi: Izbjegavanje duhovnih stranputicaA. Koje praktiËne korake moæemo poduzeti da bismo svladali os-

jeÊaj duhovnog samoljublja ili iskljuËivosti?B. ©to moæemo uËiniti da ne postanemo suvremeni Jone?

Saæetak: Knjiga o Joni baca svjetlo na πirinu Boæje milosti idubinu Njegovog strpljenja prema neznaboæaËkim greπnicima iz Nini-ve i prema Boæjem proroku koji oklijeva ispuniti zadatak za koji gaje Bog izabrao. Kako se dogaaji odvijaju, shvaÊamo da je oslanjanje


na naπu mudrost i sklonosti loπ pristup misiji. Samo pokoravanjemBoæjem vodstvu moæemo shvatiti πirinu Njegovog misionskog plana inaπu ulogu u njemu.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Jona 1,8-10.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Pitanje koje su neznaboæaËkimornari postavili Boæjem proroku Joni moæe se postaviti svim Boæjimsljedbenicima: “Kojim se poslom baviπ, odakle dolaziπ?” (Jona 1,8)Tko smo mi? Jesmo li pravi Boæji uËenici? Jesmo li ukljuËeni u Nje-govu misiju ili uvijek bjeæimo na neko udobnije mjesto?

Samo za uËitelje: Dok dræite ovu pouku u razredu, podsjetiteuËenike da izvjeπtaj o Joni nije samo zanimljiva priËa o nekom dav-nom povijesnom dogaaju, veÊ je pun duhovnih primjena u danaπnjevrijeme. Ohrabrite Ëlanove razreda da pronau sliËnosti sa svojimiskustvom i da primijene pouke na trenutaËnu misiju Crkve.

Uvodni razgovor: Ime Jona znaËi “golub”. ReËeno je da je bioAmitajev sin, Ëije ime znaËi “vjernost”. Bio je Boæji prorok. »itateljzato oËekuje da Êe vjerni golub biti posluπan Boæjem pozivu. Meu-tim, umjesto da poe na istok u Ninivu, on bjeæi u potpuno suprot-nom smjeru. Lako je kritizirati Jonu s udaljenosti od skoro tri tisuÊegodina. Ali da smo bili na Joninom mjestu, zar ne bismo moæda istouËinili?

Nekoliko godina prije Asirija, Ëiji je jedan od glavnih gradova bioNiniva, okrutno je napala i pokorila Izrael — dogaaj koji je i daljebio vrlo æiv u sjeÊanju Izraelaca. Prema rijeËima proroka Nahuma,Niniva je bila “grad krvniËki, pun laæi, prepun grabeæa, s pljaËkanjemon ne prestaje” (Nahum 3,1). On postavlja pitanje: “Tko nije bez sankai prestanka osjeÊao na sebi tvoju okrutnost?” (Nahum 3,19) Nemasumnje da je Jona bio svjestan da su Asirci na vjeπte naËine vrπilimasovna ubojstva i da su bili iskusni u nabijanju na kolac i sakaÊe-nju ljudskog tijela. Moæda je mislio da Niniva nije idealno mjesto nakojem javni evanelist treba zapoËeti svoj rad. Pa ipak, Boæja zapovijedje bila jasna, a Jonina neposluπnost oËita.

Meutim, nije samo strah potaknuo Jonu na neposluπnost. Povje-sniËari kaæu da je Jona smatrao da je u kulturoloπkom smislu nad-moÊniji u odnosu na neznaboπce iz Ninive prema kojima je njegovaoi vjerske predrasude. Ljudi su tome skloni i danas. KrπÊanska spisa-teljica Anne Lamott zabiljeæila je: “Moæete biti sigurni da ste stvorili


Boga na svoju sliku kada se ispostavi da Bog mrzi ljude koje i vimrzite.” (Bird by Bird, New York: Anchor Books, 1994., str. 22)

Razmislite: Kako bi izgledao suvremeni Jona? Tko su Ninivljaniu naπem iskustvu? U kojoj mjeri Jona postoji u æivotu svakoga odnas?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Dok dræite pouku u svojem razredu, iznesite

odreene duhovite i πaljive dijelove iz izvjeπtaja o Joni — koji je punironije i iznenaenja. Znamo da je Isus Ëesto priËao priËe jer je znaokoliku moÊ priËa ima u prenoπenju duhovne poruke (Marko 4,34).

Biblijski komentarI. Tko si ti?

(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige o Joni 1,7.8.)Kada je Jona bio baËen u more u vrijeme najjaËe oluje, mornari

neznaboπci u oËaju su upitali Jonu tko je on (Jona 1,8). BuduÊi danije posluπao Boga i Ëinio je upravo suprotno od onoga πto mu jebilo reËeno, Jonin odgovor je ironiËan — s primjesom nekog mraËnoghumora: “Ja sam Hebrej, i πtujem Jahvu, Boga nebeskoga, koji stvorimore i zemlju.” (Jona 1,9) Bog je naloæio Joni da poe u Ninivu kop-nenim putem. Jona je, umjesto toga, poπao morem. Meutim, i morei zemlja su u Njegovoj vlasti. Bog se koristi neznaboæaËkim mornari-ma da podsjeti Jonu tko je On.

Razmislite: ©to u ovom izvjeπtaju pokazuje da su neznaboæaËkimornari bili duhovniji i vjerniji od Jone?

II. Nema tuina(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 14,6.)U Mateju 28,19.20 Isus je naloæio svojim uËenicima da pou u

svijet i “nauËe sve narode”. Nijedna zemlja, jezik, pleme, kulturoloπkaskupina ili pojedinac nisu izvan dosega Boæje ljubavi i milosti (vidiOtkrivenje 14,6).

KljuËna tema u Knjizi o Joni je Boæja spasonosna ljubav premaljudima koje smatramo tuincima, Ëak i kada su okrutni i surovi kaoπto su bili Asirci. Ovaj izvjeπtaj je trebao djelovati na iskljuËivost kojusu Izraelci previπe Ëesto pokazivali. Bog radi na otkupljenju svojihstvorenja i mi nemamo pravo samo sjediti, uæivati u svojem spasenjui zaboravljati duhovne potrebe ostatka svijeta.


Razmislite: Kakav je lijek apostol Ivan ponudio Crkvi koja jeizgubila prvu ljubav? (Otkrivenje 2,4.5)

III. “S pravom sam ljut nasmrt.”(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige o Joni 4,1-11.)Jonin je najveÊi grijeh πto nije imao suosjeÊanja. Pisac knjige

Ëesto se koristi satirom kao knjiæevnim sredstvom. To Ëini navoe-njem niza suprotnosti. Na primjer, on opisuje Jonu kako se ljuti naBoga zato πto je oprostio Ninivi i poπtedio njezine stanovnike (4,1-3).A onda, nekoliko redaka dalje, Jona je ponovno ljut — ovaj put zatoπto je njegova omiljena biljka, koja mu je pruæala hlad, uvenula (4,7-9). To je joπ jedna mraËna duhovita suprotnost. Jona je uznemirenzbog biljke, a nije zbog smrti viπe od 120.000 ljudi. Pisac zatim na-stavlja s joπ jednim kontrastom — ovaj put izmeu Joninog nedo-statka empatije i Boæjeg sveobuhvatnog suosjeÊanja. Bog pita Jonu:“A meni da ne bude æao Ninive, grada velikoga?” (4,11) I upravo stim pitanjem, koje visi u zraku, pisac Knjige o Joni zavrπava ovajizvjeπtaj.

Razmislite: Kada smo posljednji put bili iskreno uznemireni pripomisli na milijune ljudi koji ne poznaju Isusa? Kako moæemo gledatina ove ljude Boæjim oËima?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U ovoj pouci susreli smo se s osobom punom

suprotnosti. S jedne strane Jona bjeæi od svojeg misionarskog zadat-ka. S druge strane, kada konaËno izvrπi svoj posao, potiËe cijeli nezna-boæaËki grad da se obrati! Iako je Jona bio nevjeran, bio je spremanumrijeti i spasiti mornare neznaboπce. Bio je pjesnik koji se emoci-onalno vezao za biljku, ali je istodobno bio neosjetljiv kada se suoËios moguÊim uniπtenjem grada.

Pitajte uËenike πto misle o Joni. Je li on osoba na koju bi semogli osloniti usprkos vremenskom jazu od viπe stoljeÊa? Zaπto?

Za primjenu u svakidaπnjem æivotu: Ako su subotnjoπkolskidarovi namijenjeni misiji odreeni pokazatelj, onda je, kada su ad-ventistiËki krπÊani u pitanju, misionski rad na svjetskoj razini u ve-likoj mjeri izgubio svoj sjaj. Godine 1932., u vrijeme velike gospo-darske krize, subotnjoπkolski darovi namijenjeni misiji iznosili su 5,83dolara po vjerniku. Viπe od osamdeset godina poslije, 2010. godine,u vrijeme kada su primanja mnogo veÊa, darovi namijenjeni misiji sumanji i u prosjeku iznose 4,81 dolar po vjerniku (vidi Gina Wahlen,


“100 Years of Mission Giving”, Adventist World, 1. studenoga 2012.,str. 16—19).

©to mislite, koji stavovi utjeËu na ovakve navike u darovanju?Koje svoje stavove prema svjetskoj misiji Crkve trebamo preispitati?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Efeπka crkva bila je ukorena zato πto je iz-

gubila svoju prvu ljubav (Otkrivenje 2,4). Razmislite u razredu do kojesmo mjere izgubili misionarski duh adventistiËkih krπÊana. Svjedo-Ëenje nije uvijek lako. Podsjetite svoj razred da je Ëak i apostol Pavao,nakon svega πto je uËinio za πirenje Evanelja, napisao iz tamnice:“I za me, da mi se, kad otvorim usta, dadne rijeË da smjelo mognemsaopÊiti Tajnu Radosne vijesti, koje sam poslanik u okovima: da unjezinoj sluæbi mognem smjelo govoriti kako i treba da govorim.” (Efe-æanima 6,19.20)

Aktivnost: Napravite u svojem razredu evaneosku strategiju zaJonu. Zadatak koji mu je Bog dao je jasan: “Ustani, idi u Ninivu,grad veliki, propovijedaj u njemu πto Êu ti reÊi.” (Jona 3,2) Meutim,kako Jona treba prenijeti poruku? Koju metodologiju treba upotri-jebiti? Da ide od vrata do vrata? Da odræi javni skup? Da πiri litera-turu? Razgovarajte o tome koji bi pristupi bili prikladni, a koji ne.Razgovarajte, takoer, i o sadræaju poruke, ne samo metodologiji. Kakoporuka treba biti oblikovana da bi je ljudi shvatili? Ni oni, poput imornara na lai, sigurno nikada nisu Ëuli za Boga! I ne zaboravite,na kraju biste æeljeli iziÊi æivi iz grada.


Pouka 5 25. srpnja—1. kolovoza 2015.

Misionari u izgnanstvu

KljuËni tekst: Daniel 1,3.4.8.19.

UËenici ÊeZnati: Prepoznat Êe kljuËne pouke iz iskustava biblijskih izgna-

nika o tome kako æivjeti vjerno u nepovoljnim okolnostima.OsjeÊati: Bit Êe nadahnut duhovnom hrabroπÊu biblijskih osoba

kao πto su Daniel, ©adrak, Meπak i Abed Nego.»initi: NeÊe se povlaËiti iz kulture u kojoj æivi, veÊ Êe se ukljuËiti

u nju ukazujuÊi na vrijednosti Boæjeg kraljevstva.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Identitet kao utoËiπte

A. Kao Ëlanovi babilonskog dvora, Daniel i drugi izgnanici moralisu odbaciti neke æidovske kulturoloπke obiËaje. Koja vaæna pitanjaizgnanici nisu dovodili u pitanje?

B. Koje su povijesne odlike identiteta adventistiËkih krπÊana ikako nam one pomaæu da ostanemo usidreni u svojoj vjeri i misiji?

II. OsjeÊati: Postati duhovno slabA. Kako osjeÊaj sigurnosti u prakticiranju naπe vjere zapravo πteti

naπem duhovnom zdravlju?B. Kako se osjeÊamo kako iskusimo duhovnu hrabrost u teπkim

okolnostima? Koje osjeÊaje doæivljavamo kada biramo lakπi put?

III. »initi: Vjeæbati duhovne miπiÊeA. Kada ste posljednji put stavili Boga na ispit na naËin sliËan

Danielovom desetodnevnom ispitu s hranom (Daniel 1,12-15)? Kakoje to utjecalo na vaπu vjeru?

B. »ak i ako se ne molite ispred otvorenog prozora poput Daniela,mogu li vas ljudi smatrati osobom molitve? Ako mogu, na temeljuËega?

C. Kako nam Isusova molitva zabiljeæena u Evanelju po Ivanu17,15-18 pomaæe da se suoËimo sa svakidaπnjim izazovima “æivota uizgnanstvu”?


Saæetak: Ako se Kristovi sljedbenici na ovom svijetu previπe osje-Êaju kao kod kuÊe, to im treba posluæiti kao upozorenje. Meutim,Ëak i ako Ëeznemo za svojim vjeËnim domom, pouka za ovaj tjedannas podsjeÊa da se trebamo ukljuËiti u misiju i pokazati obnavljaju-Êu silu vjere u okviru svoje kulture.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Daniel 3,17.18.KljuËno naËelo duhovnog rasta: Poput Daniela i drugih vjernih

izgnanika u Babilonu, Boga i Njegovu misiju moæemo predstavljatibez obzira na to gdje æivimo ili s kakvim se izazovima suoËavamo.

Samo za uËitelje: KrπÊanski mislioci stoljeÊima raspravljaju otome kako se krπÊani na najbolji naËin trebaju odnositi prema kulturiu kojoj æive. Najlakπi pristup je asimilacija. Knjiga proroka Danielane govori koliko je æidovskih izgnanika tako postupilo. Nema sumnjeda su mnogi izabrali “sigurniji” put ne praveÊi pitanje u vezi s hranom,jeduÊi za kraljevim stolom, klanjajuÊi se kipu u ravnici Duri. Meutim,Biblija istiËe primjer Daniela i njegovih prijatelja, koji su imalidrugaËiji pristup. ProuËite kako su ovi vjerni izgnanici pronaπliravnoteæu izmeu aktivne ukljuËenosti u babilonsku kulturu i odlukeda ne Ëine ustupke.

Uvodni razgovor: Godine 2007. dnevni list Washington post pro-veo je istraæivanje u kojem je sudjelovao Joshua Bell, jedan od vode-Êih svjetskih violinista, koji je svirao ispred podzemne æeljezniceL’enfant Plaza u Washingtonu. Cilj istraæivanja je bio da se utvrdireakcija prolaznika. Jednog hladnog zimskog dana, u vrijeme jutarnjeprometne guæve, Joshua Bell je na 3,5 milijuna dolara vrijednoj Stra-divarijevoj violini oko pola sata svirao πest kompozicija. Za to vrijemesamo sedam ljudi je zastalo i sluπalo ga oko jednu minutu; ostali susamo prolazili. Ponetko bi bacio sitniπ u kutiju njegove violine. OvajËuveni svjetski violinist, koji moæe zaraditi 1000 dolara za samo mi-nutu sviranja u velikim koncertnim dvoranama πirom svijeta, dobioje ukupno 32,17 dolara. (Cijeli tekst vidi: Gene Weingarten, “PearlsBefore Breakfast”, Washington Post Magazine, 8. travnja 2007.) Kat-kada se moæemo obeshrabriti kada kao adventistiËki krπÊani æelimosvirati “staru melodiju” svijetu. To je kao da sviramo violinu ljudimakoji ne æele stati i sluπati. Moæemo svirati najljepπu melodiju na svi-jetu, ali veÊina ljudi samo Êe proÊi pokraj nas.

Razmislite: Koje pouke moæemo izvuÊi iz ovog primjera? Na kojinaËin je æivot u sekularnom druπtvu ili kulturi u kojoj dominira druga


religija sliËan æivotu u izgnanstvu u stranoj zemlji? Kako moæemona bolji naËin svirati “staru melodiju” spasenja?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Daniel i ostali izgnanici bili su uspjeπni u

svojoj misiji iz nekoliko razloga — zbog identiteta i integriteta, uklju-Ëenosti i molitve. Razmislite u razredu kako danas moæemo primije-niti ova naËela.

Biblijski komentarI. Identitet i integritet

(Prisjetite se u razredu teksta iz Daniela 3,17-19; 6,10.)Izgnanstvo je bolna tema u povijesti izraelskog naroda.KrπÊani u Novom zavjetu prikazani su kao tuinci u stranoj zemlji

ili, prema Petrovim rijeËima, kao “tuinci i stranci” u svijetu (1. Pe-trova 2,11). Apostol Ivan nas opominje da ne ljubimo svijet i πto jena svijetu (1. Ivanova 2,15), a Jakov usporeuje prijateljstvo premasvijetu s mrænjom prema Bogu. Pavao navodi Izaijine rijeËi: “Zatoiziite izmeu njih i odvojite se.” (2. KorinÊanima 6,17)

Ipak, Isus je rekao da iako nismo od svijeta, moramo biti u svi-jetu. To znaËi da moramo Ëuvati svoje duhovno naslijee i istinu ko-ju nam je Bog otkrio (1. Timoteju 3,14; 6,20).

Razmislite: ©adrak, Meπak i Abed Nego doslovno su istupili izmnoπtva u ravnici Duri; Daniel je pokazao vjeru moleÊi se ispred ot-vorenog prozora. Kako se danas izdvajamo iz zajednice ili postajemodio nje? Koje vanjske karakteristike adventistiËki krπÊani trebaju po-kazati da bi se poistovjetili s narodom u izgnanstvu?

II. UkljuËenost(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Daniela 6,3.)Kako se æidovski narod trebao ponaπati u izgnanstvu? Odræavanje

æidovskog identiteta bilo je kljuËno, ali se nije trebao ostvariti odva-janjem. ObraÊajuÊi se æidovskim suænjevima, Bog kaæe da ne stvara-ju izdvojene zajednice skrivene od ostatka babilonske zajednice: “Iπtitemir zemlji u koju vas izagnah, molite se za nju Jahvi, jer na njezinumiru poËiva i vaπ mir!” (Jeremija 29,7)

Hebrejska rijeË πalom je divna rijeË koja ima znaËenje “dobro,mir, prosperitet”. Bog poruËuje izgnanicima da rade i mole se za πalomu Babilonu. Ispunjenje ovog naloga vidimo u æivotu Daniela i njegova


tri prijatelja. OstajuÊi vjerni svojim vjerovanjima i baπtini, ukljuËilisu se u graanska i politiËka pitanja Babilona. Daniel je sluæio razli-Ëitim babilonskim kraljevima tumaËeÊi njihove snove i prenoseÊi imBoæje poruke. Time je doprinosio dobru, miru i napretku.

Razmislite: Danielovo iskustvo se danas Ëesto navodi kao pri-mjer da se krπÊani mogu ukljuËiti u svijet politike i graanskih pita-nja. Mislite li da sudjelovanje u javnom æivotu — u politici, poslu ilimedijima — uvijek vodi k Ëinjenu ustupaka? Zaπto da ili zaπto ne?

III. Molitva(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Daniela 6,4.5.10.

11.)U Knjizi proroka Daniela molitva je nerazdvojni dio Danielove

sluæbe, bilo da zahvaljuje Bogu (6,10), traæi pomoÊ od Njega (6,11),priznaje grijehe (9,5-11), moli se za svoju zemlju (9,16-19), ili traæiod Boga da razumije kraljeve snove.

Isusov savjet da se molimo tajno mogao je Danielu izgledati vrloprivlaËno zbog smrtne kazne koja mu je prijetila u sluËaju da se molinekom drugom osim kralju. Bilo bi vrlo lako razmiπljati na sljedeÊinaËin: “I dalje Êu se moliti, samo ne javno. Ne mogu nastaviti s mi-sionarskim radom za Boga ovdje u Babilonu ako sam mrtav. Nigdje uPismu ne piπe da se moram moliti na mjestu na kojem me moguvidjeti.”

Naravno, Isusov savjet bio je upuÊen onima koji su se javno molilida bi istaknuli svoja dobra djela. Za Daniela, Ëestitog Ëovjeka kakavje bio, mijenjanje navika u vezi s molitvom izgledalo bi mu kao kom-promis. Zato ih se Ëvrsto dræao.

Razmislite: Danielov molitveni æivot bio je obiljeæen dosljednoπÊuu pogledu vremena molitve, poloæaja i mjesta. Kakvu ulogu svakidaπ-nje navike mogu imati u poboljπanju ili ometanju vaπe molitvene zajed-nice s Bogom?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Sociolog Rodney Stark tvrdi da je kljuË brzog

rasta rane Crkve bio sveobuhvatna sluæba u zajednici. Iako izgnaniciu neznaboæaËkoj kulturi, nisu se samo dræali svojeg naroda: “KrπÊan-stvo je sluæilo kao pokret preporoda koji se javio kao odgovor nabijedu, kaos, strah i brutalnost æivota u grËko-rimskom svijetu.” (Rod-ney Stark, The Rise of Christianity [Princeton, N. J.: Princeton Uni-


versity Press, 1996.], str. 161) Tako su, na primjer, u vrijeme poπastii bolesti neznaboæaËki sveÊenici bjeæali iz gradova, dok su krπÊaniostajali da bi pomagali bolesnima. U Ëesto navoenoj izjavi, teologTertulijan, obraÊenik iz poganstva, rekao je: “Naπa briga o bespomoÊ-nima, pokazivanje ljubavi i ljubaznosti obiljeæilo nas je u oËima mno-gih naπih protivnika. ‘Samo pogledajte’, kaæu oni, ‘kako vole jednidruge.’” (str. 87) Car Julijan je zabiljeæio: “Zli Galilejci ne pomaæusamo svojim siromaπnima, veÊ i naπim; svi mogu primijetiti da minaπem narodu ne pruæamo pomoÊ.” (str. 84)

Za razmiπljanje: Kakvo miπljenje vaπa druπtvena zajednica imao adventistima?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Podsjetite razred da u ovoj pouci ne govorimo

samo o neËemu πto se dogodilo nekada davno ili o nekoj zanimljivojteoloπkoj temi za razgovor. Govorimo o tome kako moæemo vjernoprimijeniti biblijska naËela u svojem svakidaπnjem æivotu — katkadau teπkim okolnostima. U razredu prouËite razliku izmeu razgovorao svojim vjerovanjima i vjernom æivljenju po njima, Ëak i kada osje-Êamo vrelinu uæarene peÊi.

Aktivnost: Ovisno o veliËini razreda, tijekom ove aktivnosti mo-æete se podijeliti u manje skupine ili ostati zajedno. Razmotrite slje-deÊe prilike s kojima se adventistiËki krπÊani mogu suoËiti. Posa-vjetujte ove pojedince kako mogu biti vjerni misionari usprkos iza-zovima s kojima se suoËavaju.

1. Adventist u siromaπnoj zemlji zarauje nekoliko dolara na danËisteÊi ulice — πto je jedva dovoljno za uzdræavanje obitelji. ReËenomu je da mora raditi subotom. Ako odbije, zna da joπ nekoliko sto-tina ljudi Ëeka na njegov posao i da neÊe imati nikakve prihode.

2. Mladi adventistiËki krπÊanin kreÊe na dræavno sveuËiliπte i poprvi put se susreÊe s ateistiËkim i materijalistiËkim pogledima na svi-jet koji su prikazani na privlaËan naËin i koje su svi njegovi kolegeprihvatili. On doæivljava krizu vjere pitajuÊi se kako Êe iziÊi na krajs tim.

3. Mladi adventist je upravo diplomirao i nalazi posao u mjestuu kojem nema adventistiËke crkve. Njegovi jedini prijatelji su koleges posla koji konzumiraju alkohol i cigarete. Treba li se ova mladaosoba odreÊi druπtvenog æivota? Ili bi trebala odlaziti na takve zaba-ve? Obrazloæite svoje odgovore.


Pouka 6 1.—8. kolovoza 2015.

Estera i Mordokaj

KljuËni tekst: Estera 4,14.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da Bog postavlja svoje sljedbenike na odreena

mjesta u odreeno vrijeme da bi ukazali na æivot i vrijednosti Njego-vog kraljevstva.

OsjeÊati: Njegovat Êe osjeÊaj nesebiËne ljubavi i odgovornosti zadobro drugih.

»initi: Upotrijebit Êe svoje talente i darove u Boæjoj misiji.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Za vrijeme kao πto je ovo

A. Prilike koje bi svijet nazvao sluËajnima mogu biti Bogom da-ne prilike za sluæbu. Kako moæemo prepoznati ove prilike za πirenjeBoæjeg kraljevstva?

B. Mordokaj govori Esteri da Êe osloboenje doÊi s druge straneako ne progovori. Teolozi se pitaju je li ovo prikriveno ukazivanje naBoga. Iako Boæje ime nije spomenuto, πto ukazuje na Njegovu pri-sutnost u Knjizi o Esteri?

II. OsjeÊati: Æivotodavna misijaA. Kako se osjeÊate kada razmiπljate o tome kako vas je Bog

vodio u proπlosti?B. Brinete li se o drugima isto kao kada ste postali krπÊanin?

©to vaπ odgovor govori o vaπoj zajednici s Kristom?

III. »initi: UkljuËiti seA. Na koje naËine moæete postupiti kao suvremena Estera — to

ne mora iskljuËivo biti u pitanju zadatak na velikoj sceni, veÊ i usvakidaπnjem æivotu?

Saæetak: Bog i danas poziva ljude da budu na raspolaganju kaoNjegovi predstavnici u uzdizanju æivota i vrijednosti nebeskog kra-ljevstva.


PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËno naËelo duhovnog rasta: Samo nam Bog moæe dati sna-

gu i hrabrost da donesemo ispravne duhovne odluke i uzdignemo æivoti Njegovu misiju u napetim i beznadnim okolnostima.

Samo za uËitelje: Knjiga o Esteri ne otkriva mnoge pojedinosti,meu kojima su uloga duhovnog odgoja u Mordokajevom domu uizgradnji Esterinog karaktera i Boæja uloga u tim dogaajima. Mora-mo Ëitati izmeu redova da bismo uoËili Boæje djelovanje. Naravno,to se odnosi na cjelokupnu povijest. Ellen G. White nas podsjeÊa: “Uanalima ljudske povijesti uspon naroda, podizanje i padanje carstava,na izgled ovise o volji i junaπtvu ljudi. Izgleda kao da je razvoj doga-aja u velikoj mjeri odreen njihovom snagom, htjenjima ili samo-voljom. U Boæjoj rijeËi zavjesa je povuËena u stranu, i moæemo slobo-dno gledati iza, iznad i u svim igrama i sukobima ljudskih interesa,sila i strasti, kako orua Svemilostivoga tiho i strpljivo ostvaruju na-mjere Njegove volje.” (Odgoj, str. 156)

Pomozite svojem razredu da Knjigu o Esteri “Ëita izmeu redo-va” i pronae naËela koja nam mogu pomoÊi u misionskom radu.

Uvodni razgovor: Apostol Pavao je napisao KorinÊanima: “SaÆidovima sam bio kao Æidov, da pridobijem Æidove. ... Sa slabiÊimasam bio slabiÊ, da pridobijem slabiÊe. Svima njima postao sam sve,da kako neke spasim.” (1. KorinÊanima 9,20.22) ©to Pavao toËno mislikada kaæe: “Svima njima postao sam sve”? Vjerska sljedba “Obitelj”bila je poznata i pod nazivom “Djeca Boæja”. Sedamdesetih godinaproπlog stoljeÊa zapoËeli su praksu zadobivanja novih sljedbenika kojuje njihov osnivaË David Berg nazvao “lov putem udvaranja” — u osnovisu koristili seksualnost za zadobivanje ljudi. Iako se ova metoda viπene primjenjuje, na web-stranici Davida Berga i dalje se promiËe ovametoda vjerske prostitucije: “Preko 100.000 ljudi bilo je dovedeno vjeriu Krista zahvaljujuÊi poærtvovnoj ljubavi pripadnika ‘Obitelji’ koji subili spremni otiÊi toliko daleko da bi πirili Boæju ljubav.”

Za razgovor: ©to apostol Pavao zapravo æeli reÊi u 1. KorinÊa-nima 9,22? Je li Estera otiπla predaleko da bi “svima postala sve”?Zaπto? Gdje trebamo povuÊi granicu?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Mordokaj i Estera bili su stranci u tuoj zem-

lji. Bili su Hebreji u neznaboæaËkom narodu i na odreeni su se na-


Ëin prilagodili toj zajednici — nitko nije znao da su Hebreji. S drugestrane, bili su dio hebrejske zajednice u Suzi koja je odræala post(Estera 4,16). Na osnovi izvjeπtaja iz Knjige o Esteri razmiπljajte urazredu kako se krπÊani na najbolji naËin mogu povezati sa zajedni-com koja ne dijeli ista vjerska uvjerenja.

Biblijski komentarI. Potrebna priprema

(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige o Esteri 4,12-16.)Estera je nesumnjivo primila duhovne pouke u Mordokajevom do-

mu koje su osnaæile njezin karakter u pripremi za æivotne izazove(2,20). Meutim, nisu mogli ni zamisliti veliki zadatak s kojim Êe sesuoËiti u nastojanju da spasi svoj narod. Prije nego πto je iziπla predkralja i svoj æivot dovela u opasnost, Estera je odluËila uËiniti po-sljednje pripreme. Rekla je Mordokaju da okupi sve Hebreje u Suzi inaloæi im da poste tri dana i tri noÊi. Samo nakon ovakve pripremebila je spremna iziÊi pred kralja i reÊi: “Treba li da poginem, poginutÊu.” (4,16)

Boæje vrijeme pripreme moæe katkada biti dugaËko i jednoliËno.Mojsije je proveo Ëetrdeset godina u pustinji ËuvajuÊi ovce. Meutim,usavrπavanje naπeg karaktera je vaæno u planu koji Bog ima za naπæivot. Esterin primjer nas podsjeÊa koliko je vaæna dobra duhovnapriprema. Nije dovoljno samo donositi vaæne odluke i raditi u svojojsili.

Razmislite: Na koji naËin Bog djeluje u vaπem æivotu? Kako vaspriprema za razliËite zadatke?

II. Naπa slabost je naπa snaga(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige o Esteri 7,3.4; Knjige

proroka Daniela 6,19-22; Postanka 39,2.3.)Izvjeπtaj o Esteri sliËan je na mnogo naËina izvjeπtajima o Josipu

i Danielu. U sva tri primjera glavni dogaaji odvijaju se na kraljevomdvoru meu neznaboæaËkim narodima daleko od Izraela. Poput Josi-pa i Daniela, i Estera je bila odvojena od svoje obitelji. Usprkos tomeπto su bili meu πtovateljima strane religije, πto nisu zauzimali ni-kakav poloæaj i πto nisu imali moÊ, svi su se iz tame uzdigli na istak-nute politiËke poloæaje — Josip i Daniel su preuzeli ulogu vrhovnihvoa, Estera je postala dio kraljevske obitelji. U izvjeπtajima vladari,kralj ili faraon, nemirno su spavali ili su sanjali odreene snove, πtoje tvorilo osnovu za daljnje dogaaje. Preko ove tri osobe Bog je blago-slovio narode.


Biblijski izvjeπtaj jasno istiËe kakvu je ulogu Bog imao u Josipo-vom i Danielovom æivotu. Saznajemo da je Bog utjecao na ljude napoloæaju da pokaæu naklonost prema Danielu (Daniel 1,9), dao mu jeznanje i razum (Daniel 1,17), i otkrivao mu znaËenje snova (Daniel2,19). Daniel se neprestano molio Bogu i slavio Ga (Daniel 2,20-23),i pod njegovim su utjecajem neznaboæaËki kraljevi priznali Boga(Daniel 2,47). SliËno tome, u Bibliji na viπe mjesta Ëitamo da je Bogbio s Josipom (Postanak 39,2.21.23) i da je blagoslovio Potifarov dompreko Josipa (1. Mojsijeva 39,5). I faraon, neznaboæaËki vladar, bio jedoveden u spoznaju Boga (Postanak 41,38.39).

Meutim, kao πto smo veÊ spomenuli, Bog kao da se uopÊe nejavlja u Knjizi o Esteri niti se Njemu pripisuju zasluge za ono πto sedogodilo. Za Daniela i Josipa se znalo da su Hebreji. Javno su pokazi-vali svoju vjeru. Meutim, Estera nije otkrila svoju vjeru sve dok nato nije bila primorana.

Kakvo god objaπnjenje ponudili za njezinu suzdræljivost u vezi svjerom u Boga ili πto se Njegovo ime ne spominje u knjizi, Estera jestupila na pozornicu u kljuËnom trenutku. Sigurni smo da Bog moæedjelovati preko svih ljudi, bez obzira na njihove sklonosti ili slabo-sti, da bi ostvario svoju namjeru.

Razmislite: Na koji naËin vidimo da Boæja ruka vodi naπ æivot?Pozovite uËenike u razredu da iznesu svoja iskustva o tome kako ihBog vodi.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U Knjizi o Esteri sprijeËeno je uniπtenje jed-

nog naroda. Ipak, u okviru ovog izvjeπtaja Boæje ime nijednom nijespomenuto. Razgovarajte u razredu o izazovu da ostanete vjerni kadase Ëini da Bog nije prisutan.

Primjena: Prorok Jeremija obratio se Bogu sljedeÊim rijeËima:“Ali Êu progovoriti o sudovima tvojim.” (Jeremija 12,1 — DK) Katka-da su proroci postavljali vrlo teπka pitanja jer im se Ëinilo da Bognije ukljuËen u ljudska pitanja i da ne provodi pravdu. Dovodili su upitanje Ëak i Njegovu moÊ da spasi ljude (vidi Habakuk 1,2.3.17; Je-remija 14,9). Katkada se moæemo ljutiti na Boga, Ëak izraziti i sumnjuu Njega. Meutim, gdje je granica izmeu ovakvog stava i gubitka vje-re? Moæe li krπÊanin ostati krπÊanin ako ima neke sumnje?

Prije nekoliko godina u Ëlanku na naslovnici Ëasopisa Time zabi-ljeæeno je da su majku Terezu, uzor praktiËne duhovnosti i nesebiË-


nosti koje je pokazala u radu meu siromaπnima u Kalkuti, pedesetgodina muËila pitanja o Boæjoj prisutnosti. Estera nas podsjeÊa da jeBog, Ëak i kada se Ëini da nije prisutan ili ukljuËen u odreene okol-nosti, “tu i ne πuti”. Razgovarajte o naËinima na koje moæemo gradi-ti svoju vjeru, posebno u trenutcima kada se Ëini da je Bog daleko ilida nije prisutan.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Kao adventistiËki krπÊani, Ëija se vjera temelji

na Bogu Stvoritelju i Darovatelju æivota, pozvani smo da uzdiæemoæivot. Bog je stavio Esteru u odreeni poloæaj u takvom trenutku uljudskoj povijesti da bi sprijeËio uniπtenje jednog naroda. Borba zaæivot svojeg naroda mogla ju je stajati æivota, pa ipak je se danassjeÊamo, tisuÊama godina kasnije, zbog njezine hrabrosti. I mi poputEstere trebamo danas stati u obranu æivota. U sljedeÊoj aktivnostiprouËite u razredu praktiËne naËine koji vam mogu pomoÊi da uzdig-nete æivot.

Aktivnost: Naπa je konaËna nada kao Isusovih sljedbenika, daÊe ljudi prihvatiti dar spasenja i biti spremni za Njegov dolazak. Me-utim, dok Ëekamo taj slavni dan, pozvani smo da budemo Njegovipredstavnici na Zemlji. Pozvani smo u vrijeme kao πto je ovo, kao iEstera, da radimo za tjelesno i duhovno dobro ljudi. Na koje naËineto moæete uËiniti? Razmislite o pomaganju udovicama, siroËadi, bole-snima i siromaπnima.


Pouka 7 8—15. kolovoza 2015.

Isus — UËitelj misionarskog rada

KljuËni tekst: Ivan 20,21.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe vaænost sveobuhvatnog pristupa misiji koju im

je Bog povjerio.OsjeÊati: Osjetit Êe odgovornost da su kao Kristovi poslanici po-

slani u misionarski rad na Zemlji.»initi: Prema ljudima Êe poput Isusa pokazati brigu koja obu-

hvaÊa fiziËke, duhovne i emocionalne potrebe.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Poslanici

A. ©to nas potiËe da budemo Boæji poslanici u misionskom ra-du? (2. KorinÊanima 5,14)

B. Naπa je misija da nastavimo Isusov rad (Ivan 20,21). Kako Pavaoopisuje Isusovu misiju? (2. KorinÊanima 5,18)

C. Prava sveobuhvatna misija mora podjednako obratiti pozornostna tjelesnu i duhovnu dimenziju. Matej kaæe da je Isus promatraoljude sa suosjeÊanjem. Kako joπ opisuje Isusovu sluæbu? (Matej9,35.36)

II. OsjeÊati: SuosjeÊajna misijaA. Prava misija nadahnuta je ljubavlju, ne osjeÊanjem duænosti.

Zaπto je Isus imao suosjeÊanje prema ljudima? (Matej 9,36)

III. »initi: UkljuËiti se u radA. Kako moæete pokazati Isusovu ljubav na svojem radnom mje-

stu ili u πkoli?B. Kako se naπa crkvena zajednica moæe usredotoËiti na rad?

Kako se svaki vjernik moæe ukljuËiti u neki oblik sveobuhvatne slu-æbe?

Saæetak: Kao Kristovi poslanici pozvani smo na sveobuhvatnumisiju koja Êe utjecati na æivote ljudi ovdje i sada, ali koja Êe ihpovesti i prema vjeËnosti.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Marko 16,15-20.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: U svojoj sluæbi pomirenja naZemlji, Isus je predstavio sveobuhvatni pristup proæet ljubavlju nakoji se trebamo ugledati u svojem misionskom radu.

Samo za uËitelje: ReËeno je da je Isus “Bog izreËen jezikomkoji ljudska biÊa mogu shvatiti”. Moæda takoer moæemo reÊi da jeIsus “misija izreËena jezikom koji ljudska biÊa mogu shvatiti”. ApostolPavao kaæe da nam je Isus povjerio “sluæbu pomirenja” (2. Korin-Êanima 5,18) i da mi “vrπimo poslaniËku sluæbu u ime Krista” (20.redak). ProuËite u razredu πto znaËi biti Kristov poslanik na Zemlji,isticati Njegovu sluæbu pomirenja i slijediti Njegov sveobuhvatni pri-stup.

Uvodni razgovor: Kao poznati pisac i znanstvenik, C. S. Lewisimao je mnogo obveza. Usprkos tome, osobno je odgovarao na tisuÊepisama koja je primao iz razliËitih dijelova svijeta. Molio se za ljudekoji su mu pisali, od kojih mnoge nije ni sreo; Ëak je i novac slaoonima kojima je bio potreban. Ljudi bi katkada svratili k njemu, aon ih je pozivao da uu u kuÊu i osvjeæe se. Pomagao je studentimakoji nisu mogli plaÊati πkolarinu i svoj dom je otvarao djeci u potrebi.Tri mjeseca je mladiÊ s teπkoÊama u razvoju proveo u njegovom do-mu — i Lewis ga je osobno uËio Ëitati. To je bio Ëovjek koji je pou-Ëavao najbolje studente na Oxfordu i Cambridgeu i koji je pisao krπ-Êansku literaturu, ali koji je znao da dok slijedi Isusa ne treba samopokazivati ljubav rijeËima, veÊ i djelima (1. Ivanova 3,18).

Razgovarajte u razredu o praktiËnim naËinima na koje moæemobiti svjedoci rijeËju i djelom.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Biblijski pojam Radosne vijesti bogat je i mno-

gostruk. On ukazuje na Boæje kraljevstvo ovdje na Zemlji i na buduÊekraljevstvo na novoj Zemlji. ObuhvaÊa obeÊanje o vjeËnom spasenjukoje Êe doÊi i Boæja djela osloboenja u svim dimenzijama sadaπnjegæivota. N. T. Wright govori o “vijesti koja ima silu da mijenja, o Boæjemplanu spasenja i Njegovoj pravdi.” On dodaje: “To je najkraÊa defini-cija, u kojoj je vaæan svaki njezin dio.” (Simply Christian, str. 141)Razgovarajte u razredu o πirokom djelokrugu Boæje misije u svijetu.©to ona ukljuËuje? U kojem je pogledu biblijska poruka Radosna vi-jest koja se odnosi na sva podruËja naπeg æivota?


Biblijski komentarI. Isusova sveobuhvatna misija: prvi dio

(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Izaije 42,1-9.)Ovo proroËanstvo o Mesiji istiËe Isusovu sveobuhvatnu sluæbu.

Njegova misija usmjerena je prema neznaboπcima, slijepima, onimakoji su u tamnici, onima koji sjede u tami. To je misija osloboenjakoja donosi pravdu, πiri svjetlo, otvara oËi i oslobaa suænjeve.

Ovaj tekst sliËan je Isusovoj izjavi o misiji iz Evanelju po Luki4,18-21 gdje On navodi joπ jedan tekst o ulozi Mesije iz Knjige pro-roka Izaije (61. poglavlje). Isus ovdje govori o sveobuhvatnoj sluæbikoja obuhvaÊa siromaπne, zatvorenike, slijepe i potlaËene. To je sluæbakoja objavljuje “Radosnu vijest”, “slobodu” i “vraÊanje vida”.

Pogreπno je Isusovu misiju promatrati samo u okviru fiziËke di-menzije — kao o druπtvenom Evanelju koje obuhvaÊa pomaganjesiromaπnima, zarobljenima, slijepima, potlaËenima u politiËkom smi-slu. Takoer je pogreπno Njegovoj misiji pripisivati samo duhovnudimenziju — smatrajuÊi da se ona odnosi samo na one koji su du-hovno slijepi, zarobljeni, osiromaπeni ili potlaËeni. Isus ovdje govorio duhovnom i tjelesnom osloboenju. On donosi Radosnu vijest usva podruËja æivota.

TumaËeÊi tekst u Evanelju po Luki, Ellen G. White kaæe: “NaπGospodin Isus Krist bio je veliËanstvo Neba, pa ipak je doπao na naπsvijet kao lijeËnik, iscjelitelj tjelesnih i duhovnih bolesti.” (“The Workfor Today”, The Gospel of Health, 1. rujna 1898.)

Razmislite: ©to moæemo uËiniti da naπa misija obuhvaÊa briguo tjelesnoj i duhovnoj strani æivota? Kako moæemo izbjeÊi opasnostda s jedne strane propovijedamo samo o “druπtvenom Evanelju” ilida se, s druge strane, usredotoËimo samo na spasenje?

II. Isusova sveobuhvatna misija: drugi dio(Prisjetite se u razredu tekstova iz Evanelja po Mateju 10,5-8 i

Marku 16,15-20.)U ovim redcima Ëitamo Isusove posljednje rijeËi savjeta upuÊene

dvanaestorici uËenika prije nego πto ih je poslao u sluæbu. Mjeseci-ma ih je pouËavao. Sada je doπlo vrijeme da pokaæu πto su nauËili.

Isus im govori da propovijedaju, lijeËe bolesne, podiæu mrtve, Ëi-ste oboljele od gube i istjeruju zle duhove (Matej 10,7.8). Zapazite dasu uËenici bili poslani (5. redak) i da im je reËeno da “na svom pu-tu” Ëine odreena djela (7. redak). Nije im bilo naloæeno da pokuπaju


privuÊi ljude nekim velikim dogaajem. Oni slijede Isusovu metodumisije i osobno idu k ljudima tamo gdje se nalaze.

Poslije, nakon uskrsnuÊa, Isus daje upute jedanaestorici uËeni-ka. Kaæe im da idu po cijelom svijetu i propovijedaju Radosnu vijest,i da Êe uz to Ëiniti razliËite znake i Ëuda, meu kojima su istjeriva-nje zlih duhova i lijeËenje bolesnih (Marko 16,15-18).

Ellen G. White u kratkim crtama na divan naËin izlaæe Isusovumetodu sluæbe u pet koraka. Prvo, Spasitelj se pridruæio ljudima kaoOnaj koji im æeli dobro. Drugo, pokazao je svoje suosjeÊanje premanjima. Zatim, sluæio je njihovim potrebama, pridobio njihovo povje-renje i pozvao ih da Ga slijede. Ellen G. White istiËe da je ova meto-da jedini oblik sluæbe koji Êe donijeti pravi uspjeh. (Sluæba lijeËenja,str. 79,80)

Isus nije samo propovijedao ljudima. Viπe vremena je proveo od-govarajuÊi na njihove tjelesne potrebe. Njegova sluæba bila je sveo-buhvatna — tvorila je ravnoteæu izmeu tjelesnog i duhovnog.

Danas neki ljudi prave razliku izmeu druπtvene i humanitarnebrige s jedne strane, i evangelizma s druge. Isus nije pravio takverazlike. Kao Isusovi sljedbenici, ponudit Êemo ljudima Ëaπu vode, aliÊemo ih pozivati da prihvate Vodu æivota. Naravno, moramo paziti danaπa briga prema ljudima ne bude uvjetna, da ovisi o tome hoÊe lipostati krπÊani ili ne. Molimo se i vodimo ih k Isusu, ali im trebamopokazivati ljubav i brigu bez obzira na put koji izaberu.

Razmislite: Razmislite o svakom koraku Isusovog modela sluæ-be: druæenju s ljudima, pokazivanju suosjeÊanja, odgovaranju napotrebe, zadobivanju povjerenja, pozivanju ljudi da Ga slijede. Moæe-mo li neki od ovih koraka odbaciti? Zaπto? Nabrojite misionske na-pore vaπe crkve i utvrdite jesu li prisutni svi elementi Isusove metode.Ako ne, koji su koraci bili zanemareni?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Naglasite u razredu da prigodom svjedoËenja

intelektualni pristup Radosnoj vijesti nije dovoljan. Ona mora biti po-vezana sa æivotom — onim πto je ljudima vaæno, znaËajno i potrebno.Ako nije, neÊe imati silu i neπto drugo Êe zauzeti njezino mjesto.Petar je zapisao: “Smatram svojom duænoπÊu, dok god sam u ovomπatoru, da vas opomenama dræim u budnosti.” (2. Petrova 1,13) Vjero-vanja moraju biti povezana sa æivotom. Moramo postupati u skladu sonim u πto vjerujemo. Petar je u dijelu svojeg æivota postupao nepro-miπljeno. Meutim, Duh Sveti je promijenio njegov æivot i pripremio


ga za rad u djelu. On je posvetio svoj æivot πirenju Radosne vijesti odivnom Spasitelju.

Za razmiπljanje: Koje praktiËne korake moæemo poduzeti dabismo pripremili svoj um za rad?

Aktivnost: Izaberite nekoliko temeljnih adventistiËkih vjerovanjaza razgovor u razredu. Ovisno o broju uËenika u razredu, moæete sepodijeliti u manje skupine ili ostati svi zajedno. Razmotrite osnovneistine i razgovarajte o tome kako se mogu primijeniti u suvremenimdogaajima i pitanjima.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Latinska rijeË koja odgovara onoj koju Pavao

upotrebljava za poslanika jest legatus, koja je bila vrlo poznata ustarorimskom svijetu (2. KorinÊanima 5,20). Diplomatski izaslanici,koje je car postavljao na duænost, osobno su ga predstavljali u stranimzemljama. Kad god bi Rim osvojio neki teritorij, izaslanici su iπli svojskovoom koji je izvojevao pobjedu da utvrde uvjete za mir, odredegranice i sastave ustavne odredbe. Njegov je zadatak bio da nadgledaproces dovoenja ovog novog teritorija i naroda pod okrilje RimskogCarstva. Razgovarajte u razredu kako mi, kao Boæji poslanici, moæe-mo pomoÊi ljudima da postanu stanovnici Njegovog kraljevstva i Ëla-novi Njegove obitelji.

Aktivnost: Zamislite u razredu da “sastavljate uvjete” pod koji-ma netko moæe postati krπÊanin — Ëlan Boæje obitelji. Kako bi talista izgledala? Razgovarajte o ponuenim idejama.

Zavrπite pouku u razredu molitvom za prisutnost Duha Svetogau naπem æivotu i crkvi dok predstavljamo Krista u naπoj druπtvenojzajednici.


Pouka 8 15.—22. kolovoza 2015.

Misija u razliËitim kulturama

KljuËni tekst: Matej 21,42.43.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe kljuËna biblijska naËela koja Êe ga voditi u

misiji u razliËitim kulturama.OsjeÊati: Njegovat Êe suosjeÊanje prema ljudima iz drugih kultura

koji nisu Ëuli Radosnu vijest o Isusu.»initi: PronaÊi Êe naËine da podupre misiju u razliËitim kultura-

ma putem molitve, novËanih sredstava i, gdje je moguÊe, osobne uk-ljuËenosti.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: U svim kulturama

A. Iako je Isus veÊinu svojeg æivota sluæio u Izraelu, nekolikoputa je stupio na neæidovski teritorij i sluæio neznaboπcima. Koja na-Ëela meukulturalne sluæbe moæete pronaÊi u naËinu na koji je Isusrazgovarao sa Samarijankom (Ivan 4,4-30)?

B. Je li moguÊe πiriti Radosnu vijest u drugaËijem kulturoloπ-kom okruæenju bez utjecaja osobnog kulturoloπkog peËata? Koje ko-rake moæemo poduzeti kako bi se Evanelje πirilo u skladu s kulturo-loπkim odlikama odreene osobe?

II. OsjeÊati: Misija otvorenog srcaA. Koji osjeÊaji mogu odvratiti ljude od misionarskog rada u ra-

zliËitim kulturama? Koja biblijska naËela mogu utjecati na promjenutih osjeÊaja?

B. Koliko je vaæno suosjeÊanje prema ljudima u meukultural-noj misiji? Zaπto nije dovoljno samo objaviti istinu?

III. »initi: UkljuËiti se u radA. Ne morate putovati daleko da biste upoznali razliËite kulture.

S kojim se kulturama susreÊete u svojem okruæenju?B. Koje praktiËne korake moæete poduzeti da biste se ukljuËili u

meukulturalnu misiju?


Saæetak: Radosna vijest o spasenju nikada nije trebala biti ogra-niËena samo na æidovski narod; ona je namijenjena svim ljudima. KaoKristovi sljedbenici pozvani smo da Mu se pridruæimo u misiji kojaje usmjerena na sve narode.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 8,11.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Evaneoski nalog je upuÊensvakom vjerniku s pozivom da se ukljuËi u stvaranje novih uËenikau svim narodima. Isusova zapovijed da poemo nije samo prijedlog,veÊ bi trebao biti naËin æivota svih Njegovih sljedbenika.

Samo za uËitelje: Apostol Ivan u Otkrivenju 7,9 na uvjerljiv na-Ëin prikazuje rezultate Boæje meukulturalne misije na Zemlji. Pro-uËite u svojem razredu πiroku meukulturalnu Boæju viziju u kojojsvi trebamo sudjelovati.

Uvodni razgovor: “Sve za πto ste sigurni da je ispravno, moæebiti pogreπno na drugom mjestu”, rijeËi su jednog od likova u knjiziBarbare Kingsolver The Poisonwood Bible, u kojoj opisuje æivot obi-telji baptistiËkog misionara pedesetih godina proπlog stoljeÊa u Bel-gijskom Kongu. U jednom prizoru Nathan, pastor i misionar, pokuπavapropovijedati na lokalnom dijalektu. On izgovara: “Tata Jesus is ban-gala”, æeleÊi reÊi da je Isus dragocjen. Meutim, buduÊi da je u jezikukikongo naglasak vrlo vaæan, a on, naæalost, nije dobro izgovorio reËe-nicu pod utjecajem svojeg ameriËkog naglaska, znaËenje rijeËi ban-gala promijenilo se iz “dragocjen” u “otrovno drvo”. Knjiga okrutnonapada neosjetljive misionare koji su πirili svoju kulturu zajedno skrπÊanstvom. To je samo jedna od mnogih u popularnoj kulturi ukojoj su iznesene kritike na raËun krπÊanske misije.

Razgovarajte u kojoj su mjeri rijeËi kao πto su “obraÊenje”, “prela-zak u drugu vjeru” i “misionar” postale odbojne u vaπoj sredini. Kakomoæemo objasniti zaπto se prema tako divnoj vijesti o Boæjem planuspasenja ljudi ophode s toliko sumnje i neprijateljstva? Koje osnovnekorake trebamo poduzeti da bismo se zaπtitili od ovakve neosjetlji-vosti, bilo da je u pitanju misija u stranoj zemlji ili u neposrednomokruæenju?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Kristovo utjelovljenje ukazuje na veliku pro-

mjenu u boæanskom misionskom planu πto se tiËe usmjerenosti i ak-tivnosti. U svojem razredu pokuπajte istaknuti sljedeÊe misli: 1) Krist


je doπao potvrditi i nastaviti OËevu misiju; 2) Kristov dolazak je po-maknuo misionski plan u potpuno novo razdoblje. ©to je najvaænije,povedite svoj razred u razmiπljanje kako Krist poziva sve nas da bu-demo Njegovi suradnici u misiji.

Biblijski komentarI. Isus ruπi kulturoloπke zidove

(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Mateju 8,5-13.)Izuzetna vjera poganskog stotnika zadivila je Isusa i navela Ga

da kaæe: “Zato vam velim da Êe mnogi doÊi s istoka i zapada te sjestiza stol s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom.”(Matej 8,11) U Lukinom izvjeπtaju o ovoj Isusovoj izjavi istaknuto jeda Êe se spasenje proπiriti u svim smjerovima: “DoÊi Êe od istoka izapada, sa sjevera i juga, i sjest Êe za stol u kraljevstvu Boæjem.Tako: ima posljednjih koji Êe biti prvi, i prvih koji Êe biti posljednji.”(Luka 13,29.30)

Na nebeskoj gozbi sjedit Êe divovi vjere: Abraham, Izak i Jakov.Kao πto znamo, Abraham je bio otac mnogim narodima (Postanak 17,4-6) i zato Êe sjediti s ljudima iz svakog jezika, plemena i naroda.

Isus je tijekom svoje sluæbe jasno pokazao da se Radosna vijestodnosi na sve narode. Ukazivao je na nebesku gozbu svaki put kadabi sjeo za stol s greπnicima. Isusova politika otvorenog stola razgnje-vila je æidovske voe. Kada je izbacio mjenjaËe novca iz Hrama, na-veo je tekst iz Knjige proroka Jeremije: “KuÊa moja neka bude kuÊamolitve za sve narode” (Marko 11,17) — ne samo za Æidove.

Iako je Bog pozvao poseban narod u starozavjetno vrijeme, Nje-gova je namjera od samog poËetka bila da Izraelci πire Njegovu RijeËi ljubav u sve krajeve Zemlje. Kao Njegovi sljedbenici, pozvani smoda u razliËitim kulturama dosegnemo sve Njegove sinove i kÊeri — usvakom plemenu, jeziku i narodu.

U poslanici upuÊenoj Rimljanima, apostol Pavao govori o Boæjemspasenju namijenjenom ljudima u mjestima u koja nije stigla evan-eoska poruka. Da bi istaknuo svoju misao, vraÊa se osam stotinagodina unatrag i navodi Hoπeine rijeËi: “Narod koji nije moj narod spravom Êu nazvati svojim narodom, i nedragu dragom, i tako Êe sedogoditi da Êe na istom mjestu gdje im je reËeno: ‘Vi niste moj narod’s pravom biti prozvani sinovima æivoga Boga.” (Rimljanima 9,25.26)

Razmislite: Zaπto su ovi tekstovi pouËni u sluËaju kulturoloπkeili duhovne oholosti? Prvi Isusovi sljedbenici morali su prihvatiti πi-ru viziju misije. Meutim, kako se mi danas moæemo podsjetiti da jeIsus Spasitelj svih naroda?


II. Isus, Spasitelj svih ljudi(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Luki 4,21-28.)Isus je u sinagogi u svojem rodnom mjestu Nazaretu, naveo tekst

iz izvjeπtaja o udovici iz Sarfate (1. o kraljevima 17,7-24) i izvjeπtajao Naamanu (2. o kraljevima 5). Na temelju ovih izvjeπtaja On pokazujekako je Bog pronaπao vjeru izvan Izraela, i istiËe da na isti naËinneÊe naÊi vjeru u svojem rodnom gradu. Ove rijeËi su toliko razgnje-vile ljude da su Ga pokuπali ubiti.

Razmislite: Kako ove Isusove rijeËi mogu sluæiti kao opomenanama adventistiËkim krπÊanima?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: “Kontekstualizacija” je izraz kojim se koriste

misiolozi i koji je u velikoj mjeri pogreπno shvaÊen. Kada Ëuju ovurijeË, mnogi ljudi pomisle na ustupke i razvodnjavanje poruke. Meu-tim, ako se ispravno shvati, ona tvori osnovno naËelo misije koje suprimijenili Isus, apostol Pavao i druge biblijske osobe. U osnovi onaoznaËava zaodijevanje poruke na naËin koji Êe ljudi u razliËitim kul-turoloπkim okruæenjima shvatiti. PodsjeÊa nas da metoda πirenjaEvanelja koja je uspjeπna u Sjevernoj Americi, na primjer, moædaneÊe biti odgovarajuÊa u Kini, i obrnuto.

Ellen G. White istiËe: “Ljudi u svim zemljama imaju svoje posebneobiËaje, i misionari moraju biti mudri da bi se znali prilagoditi poseb-nim idejama i tako predstaviti istinu koja Êe im donijeti dobro.” (Testi-monies to Ministers, str. 213)

Za primjenu u svakidaπnjem æivotu: Vaæan dio kontekstuali-zacije sastoji se u prepoznavanju vjeËnih naËela koja mogu biti pri-mijenjena bez obzira na kulturoloπki kontekst.

Postavite Ëlanovima svojega razreda sljedeÊe pitanje: “Jeste li ne-kada bili zbunjeni pitajuÊi se πto je bitno za vaπu vjeru, a πto jekulturoloπki odreeno?” Kako su uËenici rijeπili ovo pitanje i doπlido dubljeg razumijevanja πto posluπnost Bogu zahtijeva od njih?

Za razmiπljanje: Ljudi koji se bave obrazovanjem, godinama ras-pravljaju o tome trebaju li uËitelji usmjeravati svoje napore na satuprema uËenicima (usredotoËujuÊi se na potrebe pojedinaca i njihovnaËin uËenja) ili na nastavni plan (usredotoËujuÊi se uglavnom nasadræaj gradiva koje uËenik treba nauËiti). Zapaæamo li ovdje duhov-nu analogiju? Kako pronalazimo ravnoteæu izmeu prilagoavanja na-


πeg misionskog pristupa “uËenicima” (da budemo osjetljivi na njiho-vo kulturoloπko podrijetlo i shvaÊanja) i iznoπenja “nastavnog progra-ma” (biblijskih istina)?

Kako u pokuπaju da kontekstualiziramo naπ misionski pristup,poruku moæemo uËiniti razumljivom i znaËajnom, a da u isto vrijemeizbjegnemo zamku sinkretizma, da poruka postane toliko izmijeπanas vjerovanjima i obiËajima sluπatelja da izgubi svoje znaËenje?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Don i Caroline Richardson, koji su kao misio-

nari radili meu plemenom Sawi u Nizozemskoj Novoj Gvineji, uvidjelisu da samo “propovijedanje o Isusu”, kao πto su to Ëinili u Americi,ne bi bilo djelotvorno. Otkrili su da narod Sawi uzdiæe izdaju nadvrlinom. Tako je prema njihovom miπljenju Juda u izvjeπtaju o Isusubio junak. (Don Richardson, Peace Child, Ventura, Calif.: Regal Books,4. izd., 2005.)

Richardsonovi su saznali da pleme Sawi sklapa mir meu pleme-nima tako πto po jedan otac iz zaraÊenih plemena daje jedno svojedijete kao dijete mira svojim neprijateljima. U tom obiËaju odmah suprepoznali priliku da objave Evanelje na naËin koji Êe ga ljudi shva-titi — Isusa, Dijete mira, predao je Otac pun ljubavi. Misionari sukontekstualizirali poruku bez kompromisa, i konaËno su mogli preni-jeti vijest o Isusu tako da je ljudi mogu shvatiti. ProuËite s razredomproces kontekstualizacije u sljedeÊoj aktivnosti.

Aktivnost: Prisjetite se u razredu nekih Isusovih usporedbi. Za-pazite kako je On prilagodio usporedbe svojim sluπateljima. Na pri-mjer, kada se obraÊao ratarima, priËao je usporedbe o pπenici, æivo-tinjama, sijanju sjemena. Ribarima je ispriËao usporedbu o ribama imreæi. Razmislite o tome kakve bi usporedbe Isus danas ispriËao.Napravite listu razliËitih sluπatelja:

1. Vodoinstalateri2. UËitelji3. Programeri4. RaËunovoe5. LijeËnici6. Stolari7. SportaπiKakve bi usporedbe Isus ispriËao svakoj od ovih skupina da bi

povezao duhovne istine s njihovim svakidaπnjim æivotom.


Pouka 9 22-—29. kolovoza 2015.

Petar i pogani

KljuËni tekst: Djela 11,1-10.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da Ëak i kada prihvati Isusa, joπ mnogo toga

mora nauËiti.OsjeÊati: Prihvatit Êe obeÊanje da Êe mu Bog pomoÊi da doæivi

rast u krπÊanskom æivotu i da Êe ga ohrabriti da sudjeluje u Njego-voj misiji.

»initi: OdluËit Êe iziÊi izvan krπÊanske zajednice i πiriti Boæjuljubav meu onima koji nikada nisu kroËili u AdventistiËku crkvu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: UËiti od Isusa

A. Petar je u svojem æivotu neprestano uËio. ©to mislite kako jena Petrovu buduÊu sluæbu utjecala Njegova izdaja i Isusov oprost?

B. »ak je i sama pomisao da jede neËistu hranu za Petra, vjer-nog Æidova, bila prokletstvo. Kako moæemo biti otvoreni za Boæjevodstvo i spremni iziÊi iz zone udobnosti ako je potrebno?

C. Petar je u Kornelijevom domu prvi put jeo s poganima. Bilo jeto iskustvo koje se kosilo s njegovim shvaÊanjima. Zaπto je ovo isku-stvo Petar teπko prihvatio kada je Ëesto viao Isusa kako sjedi i jedes “greπnicima”?

II. OsjeÊati: SuoËiti se s neoËekivanimA. Kako se Petar osjeÊao kada je prvi put jeo u domu poganina?B. Kako se moæemo izloæiti nekoj neugodnosti radi Evanelja?

III. »initi: Spreman i voljanA. Molite se da Bog otvori vaπe srce i um za nova razmiπljanja i

prilike koje nudi.

Saæetak: Apostol Petar uËinio je mnogo pogreπaka, ali njegovpouËljiv stav i otvorenost za Boæje vodstvo u æivotu silna je poukanama danas.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Djela 11,17.18.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Izvjeπtaj o tome πto je Bog po-stigao u Petrovom æivotu i sluæbi utjehe je i ohrabrenje krπÊanima udanaπnje vrijeme. Ako je Bog mogao upotrijebiti Petra koji je grijeπio,moæe upotrijebiti i nas.

Samo za uËitelje: Petar je doæivio gorko iskustvo pokuπavajuÊiraditi po svome: proturjeËio je Isusu u vezi s Njegovom smrÊu (Matej16,22-24), skrenuo je pogled s Isusa i potonuo meu valove (Matej14,22-32), odsjekao je uho sluzi velikog sveÊenika (Ivan 18,10.11), za-spao je u Getsemanskom vrtu (Matej 26,36-46), odrekao se Isusa neko-liko sati prije Njegove smrti (Matej 26, 69-75). Razmiπljajte u razreduo tome kako su Petrova iskustva utjecala na njegovu kasniju sluæbui uËinila ga otvorenijim za Evanelje upuÊeno poganima.

Uvodna aktivnost: Usporedite i razgovarajte o sljedeÊa tri navo-da:1. “Crkva je orue koje je Bog odredio za spaπavanje ljudi.” (Ellen

G. White, Djela apostolska, str. 7)2. “Crkva je crkva samo kada postoji za druge.” (Joel Lawrence, Bon-

hoeffer: A Guide for the Perplexed, [Continuum International Pub-lishing, 2010.], str. 36)

3. “Crkva postoji zahvaljujuÊi misiji, kao πto vatra postoji zahvalju-juÊi tome πto gori.” (Emil H. Brunner, The Word and the World[London: SCM Press, 1931.], str. 108)

Velika je razlika izmeu Petra u evaneljima i Petra u Djelimaapostolskim. Petar je u poËetku bio uskogrudan, skuËenih pogleda.Nije shvaÊao Isusovu sveobuhvatnu misiju (Matej 16,21-23). Stariji iduhovno zreliji Petar bio je posveÊen misiji koja je prelazila svegeografske i kulturoloπke granice. Ovaj Petar je hrabro izjavio: “Njemuje mio u svakom narodu onaj koji ga priznaje i Ëini πto je pravedno.”(Djela 10,35)

Za razmiπljanje: Je li vaπa crkva okrenuta sebi ili ljudima vani?Koje aktivnosti, u koje ulaæe vrijeme i novac, mogu odvratiti crkvuod njezine osnovne misije? Kako moæemo ostati usredotoËeni namisiju poput apostola Petra u ranoj Crkvi?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Petar je bio slomljen zbog svojeg kukaviËluka

(Marko 14,29-31.66-72), ali je zahvaljujuÊi Isusovoj milosti i oprostudoæivio novoroenje i novi poËetak (Ivan 21,15-17). Petar je nakonkratkog vremena poËeo silno propovijedati i lijeËiti bolesne. Svi suvidjeli da je bio s Isusom (Djela 4,13). Moæda stari Petar nikada ne bipristao otiÊi u Jopu i provoditi vrijeme s poganima. Meutim, noviPetar bio je otvoren za Boæje vodstvo. ProuËavajte u svojem razredukako Bog preko najskromnijih osoba moæe uËiniti velika djela.

Biblijski komentarI. ©imun, sin Jonin

(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 10,1-8.)Teolog Robert Vol smatra da izvjeπtaj o apostolu Petru u ovom

tekstu ima mnogo sliËnosti s izvjeπtajem o Joni. (Robert Vol, “Peter,‘Son’ of Jonah: the Conversion of Cornelius in the Context of Canon”,Journal for the Study of the New Testament [0142-064X], [Sage Pu-blishing, 1987.], sv. 9, izd. 29, str. 79,90) Naravno, tekst koji ovo nago-vjeπtava nalazimo u Evanelju po Mateju 16,17, gdje je Petar oslov-ljen aramejskim imenom — “©imune, Jonin sine“.

U oba izvjeπtaja Bog se obraÊa svojim nevoljnim glasnicima daiz Jope odu neznaboπcima (Jona 1,2; Djela 9,43). U Joninom sluËajumisionarski zadatak odnosio se na grad Ninivu. U Petrovom, misio-narski zadatak odnosio se na Kornelija i njegovu obitelj. Obojica suu poËetku prigovarala — Jona djelima (otiπao je u suprotnom smjeru),a Petar rijeËima: “Nikako, Gospodine!” (Djela 10,14) Da bi ih potak-nuo da prihvate zadatak, Bog je morao djelovati na nevjerojatan na-Ëin. Jona je morao doæivjeti veliku oluju i zavrπiti u utrobi velikeribe, a Petar je imao vienje o neËistim æivotinjama (Jona 2,1; Djela10,16). Zapazite takoer da je Jona ostao tri dana u velikoj ribi i dase Bog morao triput obraÊati Petru u vienju.

Bog govori Joni da ustane i ide (Jona 3,2), a Petru da ustane,sie i ide (Djela 10,20), a zatim da odnesu Njegovu vijest poganima.U oba sluËaja neznaboπci su povjerovali i primili oprost (Jona 3,5;Djela 10,43). Takoer, u oba sluËaja iskustva obraÊenja pokrenula suneprijateljske reakcije. U Joninom sluËaju uznemirio se, πto je iro-niËno, prorok osobno, onaj koji je odnio vijest (Jona 4,1). U Petro-vom sluËaju bili su to “obrezani vjernici” (Djela 11,2). I konaËno, Bogje opovrgnuo njihovo protivljenje. “A meni da ne bude æao Ninive,grada velikoga, u kojem ima viπe od sto i dvadeset tisuÊa ljudi koji


ne znaju razlikovati desno i lijevo?” upitao je Jonu (Jona 4,11). “Tkosam bio ja da to mognem zabraniti Bogu?” upitao je Petar (Djela11,17).

Ove sliËnosti podsjeÊaju Ëitatelja da je Jonin Bog, koji je opro-stio i spasio neznaboπce, takoer Petrov Bog — Bog koji i dalje πirisvoju milost izvan svojeg izabranog naroda. Ovo je tema o kojoj sugovorili i starozavjetni proroci. Na primjer, u opisivanju svoje misije,Pavao i Barnaba naveli su rijeËi proroka Izaije: “Postavio sam te svje-tlom poganima, da im budeπ spasenje do kraja zemlje.” (Djela 13,47)Petar, koji je brzo uËio, osobno je rekao Korneliju i njegovoj obitelji:“Za njega svjedoËe svi proroci da po imenu njegovu prima oproπtenjegrijeha svaki koji u nj vjeruje.” (Djela 10,43)

U Lukinom izvjeπtaju Kornelijevo obraÊenje je “nastavak Boæjegmilostivog djelovanja u Ninivi” i pokazuje da je “©imun Petar poputJone bio pozvan od strane Boga svojih predaka da obrati pogane, aBoæji narod treba proslaviti Boga i reÊi: ‘I poganima je Bog dao obra-Êenje koje vodi u æivot.’ (Djela 11,18)” (Journal for the Study of theNew Testament, str. 85)

Razmislite: Kako je “nastavak Boæjeg milostivog djelovanja”, kojividimo u Knjizi o Joni i Djelima apostolskim, prikazan u naπoj cr-kvi? Na koji smo naËin usredotoËeni na misiju? S druge strane, πtopokazuje da smo viπe zainteresirani za odræavanje onoga πto imamo?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ako smo iskreni, svatko od nas Êe priznati

da je njegov karakter barem malo sliËan Petrovom ranom karakteru.Ljudi su skloniji tome da uËine neπto po svojem nego da u potpuno-sti vjeruju Bogu. Veliko je nadahnuÊe Ëinjenica da je Petar sa svojimljudskim slabostima preobraæen u orue koje je Bog upotrijebio uπirenju utjecaja rane krπÊanske Crkve u novim misijskim podruËji-ma, doslovno i u prenesenom znaËenju. Razmiπljajte u razredu kakose moæemo joπ snaænije oslanjati na Boga.

Za razmiπljanje:• Po Ëemu su ljudi zapazili da su Petar i Ivan bili “Isusovi pratioci”?

(Djela 4,13) Bi li ljudi koji promatraju nas i naπ æivot trebali doÊido sliËnog zakljuËka?

• Koje kulturoloπke predrasude mogu negativno utjecati na naπumisiju koju obavljamo kao Crkva?


Aktivnost: Navedite u razredu sve aktivnosti u koje je vaπa crkvaukljuËena. Obuhvatite sve aktivnosti od subotnjoπkolskih razreda domolitvenih sastanaka i odræavanje crkvene zgrade. Zatim oznaËite ak-tivnosti koje su usmjerene na vjernike i aktivnosti koje su usmjere-ne na πiru druπtvenu zajednicu. Razgovarajte o rezultatima.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Prvi adventistiËki krπÊani imali su ograniËenu

predodæbu o misiji. Do 1870. godine misiju su vidjeli kao πirenje doAtlantskog oceana na istoku i Tihog oceana na zapadu. Meutim,uskoro su shvatili da je njihov zadatak da idu u cijeli svijet.

Godine 1874. J. N. Andrews, prvi sluæbeni adventistiËki preko-oceanski misionar, usmjerio je svoju sluæbu prema krπÊanima u ©vi-carskoj. Tek su 90-ih godina 19. stoljeÊa adventistiËki misionari po-slani u nekrπÊanske zemlje. Razmiπljajte u razredu o naËinima nakoje moæemo proπiriti vienje svoje misije i njome obuhvatiti “pogane”danaπnjeg vremena (na primjer zapoËeti rad u gradovima koji su za-nemareni, raditi meu ljudima iz nekrπÊanskih religija). Podsjetite ra-zred da Êe svaka nova ideja ili promjena u pristupu misiji biti izloæe-na kritikama. ProËitajte tekst u Djelima 11,2 u kojem obrezani vjernicikritiziraju Petra πto je iπao u poganski dom i jeo s poganima. Me-utim, razgovarajte o njihovoj reakciji kada im je Petar ispriËao svojeiskustvo (Djela 11,18). Kako moæemo biti otvoreni za nove smjeroveu misiji poput ovih vjernika?

Aktivnost: Ovisno o veliËini vaπeg razreda, pozovite sudionikeda pojedinaËno ili u malim skupinama navedu najmanje pet praktiË-nih koraka koje sljedeÊeg tjedna mogu poduzeti kako bi proπirili svojkontakt s nevjernicima. Mogu ojaËati svoj odnos sa susjedima kojeveÊ poznaju ili uspostaviti kontakt s nekim koga ne poznaju. Potak-nite ih da podijele svoje ideje s ostalima u razredu. Razgovarajte otome.


Pouka 10 29. kolovoza—5. rujna 2015.

Filip kao misionar


UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da Bog moæe obiËnom Ëovjeku dati silu za mi-

siju ako Mu je vjeran i posveÊen.OsjeÊati: Uvjerit Êe se da mu Bog moæe pruæiti mudrost i razu-

mijevanje da bi se mogao suoËiti s izazovima u svjedoËenju za Njega.»initi: Otvorit Êe svoj um i srce Boæjem glasu i odazvat Êe se

na Njegov poziv na sluæbu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Osposobljavanje obiËnih ljudi

A. Rana Crkva bila je blagoslovljena i rasla je, ali πto je jasnopokazivalo da su vjernici i dalje bili greπna ljudska biÊa (Djela 6,1)?

B. Filip je bio jedan od akona odreen da pomogne u teπkimokolnostima. Kako ga je Duh Sveti poslije osposobio za sluæbu u Sa-mariji (Djela 8,5-13) i u radu s Etiopljaninom (Djela 8,26-39)?

C. Filip je imao Ëetiri kÊeri. Kako moæemo uspostaviti ravnoteæuizmeu brige o svojoj obitelji i poziva da se posvetimo misiji i sluæbi?

II. OsjeÊati: SuoËiti se s neoËekivanimA. Kada je Filip zbog progonstva morao otiÊi u Samariju, svjedoËio

je o Gospodinu. Kako biste vi postupili kada biste zbog progonstvabili primorani napustiti svoj dom i pobjeÊi u drugu zemlju?

B. Kako je Bog djelovao u Filipovom æivotu i osposobio ga da sesuoËi s izazovima u misionarskom radu?

III. Raspoloæivi za sluæbuA. Koje praktiËne korake trebamo poduzeti kako bismo nadvladali

strahove i uklonili ono πto nas ometa da postanemo otvoreniji zasvjedoËenje i misionski rad?

B. Kako moæemo biti na raspolaganju Bogu kad nas pozove usluæbu? Kako se viπe moæemo osloniti na Njegovu silu nego na svojesposobnosti?


Saæetak: Bog osposobljava svoje sljedbenike za razliËite vrstesluæbi i zadaÊa; Njegov je jedini zahtjev da budemo voljni i otvoreniza Njegovo vodstvo.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Djela 8,1-40.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Filipova sluæba odvijala se ukljuËnom trenutku za ranu Crkvu kada se sila Evanelja poËela ot-krivati i dopirati do svih naroda. Bilo je to vrijeme korjenitog prila-goavanja Crkve, buduÊi da je Radosna vijest po prvi put iziπla izvanJeruzalema i Izraela, kao πto je Isus prorekao, i bila objavljivana dokraja Zemlje (Djela 1,8). Ovo je otvorilo vrata novim pitanjima i iza-zovima. Odgovori koje je rana Crkva na njih dala pruæaju vrijednepouke za nas danas dok sudjelujemo u Boæjoj misiji u svijetu.

Samo za uËitelje: U ovoj pouci predstavljen je Filip, vjerni Isusovsljedbenik, koji se odjednom ukljuËio u uzbudljivi æivot misionarskesluæbe koju nikada nije mogao ni zamisliti. Pobjegao je pred progo-niteljima, suprotstavio se vraËevima, propovijedao je nevjernicima,izgonio je demone, svjedoËio je visokom sluæbeniku etiopskog kra-ljevskog dvora, otkrio je πto znaËi svakodnevno biti iznenaen vod-stvom Duha Svetoga. UsredotoËite se na vaæne misionske pouke kojemoæemo uoËiti u Filipovom æivotu. Probudite u svojem razredu uzbu-enje koje je zahvatilo rane krπÊane kada su poËeli shvaÊati Kristovmisijski nalog.

Uvodni razgovor: Dok Ëitamo Djela apostolska, postaje namjasno da se Evanelje ne moæe zaustaviti. Ono je pronaπlo put doMakedonije, Efeza, Damaska, Ëak i do srca poganskog Rima. Uzvi-πeno iskustvo apostola Petra na poËetku Djela apostolskih pokazujeda je Bog imao mnogo πire planove od æidovskog naroda. Iz Filipovogsusreta s Etiopljaninom jasno vidimo Boæje planove da otkrije sebeu svim krajevima Zemlje.

Za Rimljane i Grke iz prvog stoljeÊa, Etiopljani su doslovno æivjelina kraju Zemlje. Sada se prvi zabiljeæeni afriËki obraÊenik vraÊa usvoju rodnu zemlju, koja je na kraju Zemlje, noseÊi Radosnu vijest oIsusu Kristu.

Razmislite: Za krπÊane u prvom stoljeÊu, kraj Zemlje bile suzemlje koje su geografski bile daleko od Jeruzalema. ©to je kraj Ze-mlje za krπÊane u dvadeset prvom stoljeÊu?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U pouci za ovaj tjedan vidimo Filipovu pro-

mjenu iz akona u evanelista. On postaje jedan od najuspjeπnijihmisionara u ranoj krπÊanskoj Crkvi. Usmjerite pozornost uËenika urazredu na one Filipove osobine koje su ga uËinile idealnim kandi-datom za misiju koja mu je povjerena.

Biblijski komentarI. Spreman za sluæbu

(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela apostolskih 6,1-7.)Biblija nam daje samo obrise Filipove osobe, a ne potpuno zavr-

πenu sliku. Meutim, odreene pojedinosti ukazuju na Filipov karakteri dubinu njegove posveÊenosti Isusovom Evanelju.

Znamo da je Filip bio jedan od sedmorice akona koji su biliizabrani da rijeπe prituæbe u vezi s dijeljenjem hrane. GrËka rijeË dia-konos prevodi se na nekim mjestima i kao “sluga” ili “pomoÊnik”.Kada Isus kaæe svojim uËenicima da onaj tko æeli biti najveÊi morabiti sluga, koristi se rijeËju diakonos (Matej 23,11).

–akoni su imali ozbiljnu i vaænu ulogu u radu rane Crkve. Usvojoj prvoj poslanici upuÊenoj Timoteju, apostol Pavao piπe da kan-didate treba prvo “iskuπati”, a tek ih onda imenovati za akone (1.Timoteju 3,10). Trebaju se pokazati kao dobri muæevi i oËevi (3,12),“koji Ëvrsto dræe tajnu vjere s Ëistom savjeπÊu” (3,9). Moraju biti po-πteni, iskreni, vrijedni poπtovanja i umjereni. Ulogu akona nije trebalododijeliti prvoj osobi koja bi se prijavila za taj poloæaj. Filip je biopoπtovan, vjeran krπÊanin spreman da sluæi.

Razmislite: Kako nas spremnost da ponizno sluæimo pripremaza misiju?

II. Osposobljen za sluæbu(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 21,7-10.)Kada je Filip pobjegao iz Jeruzalema pred progonstvom, bio je

poznat kao Filip akon. Kada se vratio, postao je Filip evanelist (Djela21,8). Mnogo toga se u meuvremenu odigralo. Svjedoci smo da je upitanju ponizan Ëovjek, spreman da sluæi, nadahnut Duhom Svetimza vaænu ulogu (Efeæanima 4,11). Taj dar vidimo na djelu kada svjedoËiEtiopljaninu. Takoer saznajemo da je silan govornik i da ima darËinjenja znakova i Ëuda.


Razmislite: Kada je Filip otiπao u Samariju da bi se sklonio predprogonstvom, Duh je djelovao mijenjajuÊi njegove nevolje u prilikeda sluæi. Propuπtamo li mi katkad priliku da uvidimo kako Boæja ru-ka ispunjava svoje namjere usprkos izazovima s kojima se suoËava-mo?

III. Rad s Etiopljaninom(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 8,26-40.)Odlika Filipovog evaneoskog rada bila je rad meu strancima,

koji je odraæavao Isusove teænje da sruπi granice koje razdvajaju lju-de (Efeæanima 2,14-22). Etiopljanin je moæda bio bogat i moÊan usvojoj zemlji (podruËju koje odgovara danaπnjem Sudanu). Meutim,Æidovi u Izraelu smatrali su da postoje dvije negativne pojedinosti uvezi s njim. Kao prvo, bio je poganin, i drugo, bio je uπkopljenik —πto mu je odmah onemoguÊilo da ue u “Jahvinu zajednicu” (Ponov-ljeni zakon 23,1). (Neki smatraju, meutim, da je rijeË eunuch, “eu-nuh”, “uπkopljenik” imala znaËenje “dvorski Ëinovnik”.)

Meutim, u knjizi koju je Filip prouËavao s Etiopljaninom nala-zimo divno obeÊanje: “Dat Êu im vjeËno ime koje neÊe biti iskorije-njeno.” (Izaija 56,5) Filipu je dana prednost da podijeli taj blagoslovs afriËkim uπkopljenikom.

Razmislite: Filip, roen i odrastao u okviru æidovske kulture,trebao je njegovati odbojnost prema stupanju u dodir s uπkopljeni-kom. ©to mu je iz osobnog iskustva pomoglo da odbaci ove predra-sude? Koje pouke za nas danas moæemo izvuÊi?

IV. PronaÊi ljude tamo gdje se nalaze(Prisjetite se u razredu tekstova u Djelima 8,6-8.30-35.)Jedno od kljuËnih naËela biblijske misiologije jest sresti ljude

tamo gdje se nalaze. Prigodom susreta s Etiopljaninom, Filip mu jeodmah pruæio ono πto ga je zanimalo. Objasnio mu je tekst iz Knjigeproroka Izaije koji nije mogao shvatiti. Filip se koristi prilikom dapruæi pouke iz Biblije.

Filip u Samariji propovijeda, ali i ruπi prepreke i donosi radostgradu preko znakova koja je uËinio (Djela 8,6-8).

Za razmiπljanje: Kako uspjeπna misija zahtijeva od nas da pozna-jemo ljude kojima propovijedamo kao i poruku koju æelimo prenijeti?Kako naπi misionski napori u proπlosti odraæavaju vaænost shvaÊanjanaπih “sluπatelja”? U praktiËnom smislu, πto to zahtijeva od nas?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Odgovorite u svojem razredu na sljedeÊe pi-

tanje: Kako Filipova sluæba kao akona i evanelista sluæi kao pri-mjer naπoj misiji danas?

Za primjenu:• Razgovarajte u razredu o danaπnjim kulturoloπkim razlikama u

Crkvi. Na primjer, u posljednje je vrijeme mnogo bilo pisano okrπÊanstvu na “globalnom sjeveru” (razvijene zemlje) i “globalnomjugu” (manje razvijene zemlje). S kojim se kulturoloπkim razlika-ma Crkva suoËava u ovim podruËjima? Kojim se naËelima Crkvatreba rukovoditi u odræavanju jedinstva usprkos takvim razlikama?

• Luka, pisac Djela apostolskih, osjeÊao je odgovornost za ljudekoji su æivjeli na margini druπtva — odbaËenima, izopÊenima, oni-ma koje je veÊina gledala s podcjenjivanjem. On pokazuje da Evan-elje nije samo za dobre i poπtene Æidove, veÊ i za siromaπne,slijepe, gluhe, slabe i strance. U izvjeπtaju o Filipovoj sluæbi Etiop-ljaninu, Luka opisuje kako Isus iznosi Radosnu vijest strancu sdrugog kraja Zemlje koji je bio potpuno iskljuËen iz æidovske za-jednice i Hrama. ©to u praktiËnom smislu moæemo uËiniti da bise ljudi u naπoj crkvi osjeÊali dobrodoπlo?

»ETVRTI KORAK — Budite kreativni!Samo za uËitelje: StruËnjak za Novi zavjet F. Scott Spencer kaæe

da su religija i druπtvo u Filipovo vrijeme bili vrlo “neprijateljski raspo-loæeni prema eunusima na podruËju Sredozemlja”. Zato izvjeπtaj oobraÊenju Etiopljanina uπkopljenika, krπtenje i ulazak u krπÊanskuzajednicu znaËi “radikalan prekrπaj vladajuÊih kulturoloπkih grani-ca” (“The Ethiopian Eunuch and His Bible: A Social-Science Analysis”,Biblical Theology Billetin: A Journal of Bible and Theology [SagePublishing, 1992.], sv. 22, 4. izd., str. 155—165). U sljedeÊoj aktivnostipozovite uËenike u razredu da razmotre kako se ophodimo prema lju-dima na rubu naπeg druπtva.

Aktivnost: Pitajte uËenike u razredu koga oni smatraju danaπ-njim eunusima — ljudima koji su na rubu druπtva ili koje drugi gle-daju s prijezirom. Ako imate moguÊnosti, napravite listu na ploËi ililistu papira. Kako se mi kao Crkva ophodimo prema ovoj skupiniljudi? Kako ova skupina promatra Crkvu? Koje praktiËne korake mo-æemo poduzeti da bismo promijenili svoj stav i pokazali Isusov duhprema njima?


Pouka 11 5.—12. rujna 2015.

Pavlovo podrijetlo i poziv


UËenici ÊeZnati: Razmotrit Êe kako je æivotno iskustvo pomoglo Pavlu da

oblikuje svoj misionarski rad meu poganima.OsjeÊati: Uvidjet Êe da su divna milost i oprost koje je Pavao

doæivio postali pokretaËka sila u njegovom æivotu i da su nadahnulinjegovu misionarsku strategiju i sluæbu.

»initi: Prisjetit Êe se Boæjeg djelovanja u svojem æivotu i ponov-no se prepustiti Boæjem vodstvu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Poziv upuÊen apostolu Pavlu

A. Apostol Pavao nikada nije zaboravio poËetak svojega krπÊan-skog putovanja na putu u Damask. ©to mislite zaπto je Ëesto govorioo tome? Kako je to iskustvo oblikovalo ostatak njegovog æivota?

B. Kako je Pavlu njegovo podrijetlo, s obzirom na to da je biofarizej i poπtovani æidovski voa, pomoglo u njegovoj krπÊanskoj slu-æbi? Je li ga to ometalo u radu?

II. OsjeÊati: Æar apostola PavlaA. Pavao se Ëesto “hvali” korjenitim promjenama koje je Bog uËi-

nio u njegovom æivotu (vidi 2. KorinÊanima 11,12). Smatrate li da sePavao hvali na neprimjeren naËin? Jeste li se ikada hvalili Boæjimdjelima u svojem æivotu?

B. Koje osjeÊanje u vama budi velika promjena koju je Pavaodoæivio, od “prvog od svih greπnika” do velikog misionara (1. Timoteju1,12-16)? PrimjeÊujete li odreene sliËnosti u svojem duhovnom æi-votu?

III. »initi: Nikada nemojte zaboravitiA. Posvetite vrijeme razmiπljanju o svojem duhovnom æivotu —

naËinu na koji je Bog vodio vaπ æivot — i molitvi da budete otvoreniza Njegovo stalno vodstvo u buduÊnosti.


B. Jeste li u zadnje vrijeme s nekim razgovarali o tome kako jeIsus promijenio vaπ æivot? Kako ovakva vrsta svjedoËenja utjeËe navaπ duhovni hod?

Saæetak: Apostol Pavao je crpio snagu iz svojeg iskustva Boæjemilosti. ZahvaljujuÊi tome πto je dobro poznavao nevjernike, mogaoim je bolje predstaviti Isusa.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Djela 9,15.16.KljuËno naËelo duhovnog rasta: Ne moæemo se osjeÊati sigur-

nije niti moæemo doæivjeti veÊe zadovoljstvo nego kada æivimo u skla-du s Boæjom voljom. »uvπi Boæji poziv, Pavao je odgovorio vjerom iotada svijet viπe nije isti.

Samo za uËitelje: Pavao je bio pokretaËka misionska sila u ranojCrkvi. Bio je veliki organizator, strateg i duhovni voa. Suprotstavlja-nje na koje je nailazio kao da ga je joπ viπe poticalo na rad. »ini setakoer da je Pavao volio dolaziti u dodir s razliËitim filozofijama ipogledima na svijet, i naÊi naËina da objavi vijest o Kristu i uËini jerazumljivom u razliËitim okvirima. S druge strane, iskustva koja jestekao u ranom æivotu su ga oblikovala ËineÊi ga poniznim i stalnose prepuπtao Boæjem vodstvu. ProuËite osobine koje su Pavlu omo-guÊile da bude uspjeπan u misiji. ©to je joπ vaænije, potaknite Ëlanoverazreda da razmisle πto je Pavlu joπ bilo potrebno osim unutarnjihsposobnosti i vjeπtina?

Uvodna aktivnost: Ukratko razmotrite iskustvo starozavjetnogproroka Jone, a zatim razgovarajte o sliËnostima i razlikama izmeunjegovog i Pavlovog iskustva. Razmislite, na primjer, kako su i Jonai Pavao (tada Savao) u poËetku djelovali protiv Boæje volje; obojica suse suprotstavila Bogu; obojica su nosila vijest koju im je povjerio.Ipak, iskustvo oba misionska radnika bilo je potpuno drugaËije. Po-sebno se usredotoËite na razlike izmeu Joninog i Pavlovog stavaprema ljudima iz razliËitih kultura i greπnicima uopÊe.

Za razmiπljanje: Zaπto je naπ stav prema ljudima toliko vaæanza pristup misiji? Promatramo li nevjernike prvenstveno kroz njihovepogreπke i propuste ili ih vidimo kao ljudska biÊa koja se bore, kojaduboko vole Boga? Kako moæemo druge promatrati sa suosjeÊanjem,kao πto to Bog Ëini? Kako naπe osobno duhovno iskustvo oblikujenaπ pristup u svjedoËenju i naπ stav prema onima do kojih pokuπa-vamo doprijeti?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Lako je promatrati Pavla kao osobu iz daleke

povijesti, kao diva krπÊanske Crkve, Ëovjeka izuzetnih intelektualnihsposobnosti, velikog vou, mudrog i vjeπtog u objavljivanju Boæje vi-jesti. Ukratko, promatramo ga kao osobu koja je udaljena od nas upogledu vremena, iskustava i darova. Meutim, Pavao je bio samo Ëo-vjek i Pismo pruæa uvid u promjene koje je doæivio da bi postao izu-zetan misionar. Povedite razred u istraæivanje kako razumijevanje Pa-vla kao Ëovjeka moæe pomoÊi nama danas u naπim misionskim za-datcima. Kako nam pokuπaj da “uemo u Pavlovu koæu” pomaæe dashvatimo osnovne vrijednosti koje oblikuju misiju i upravljaju njom?

Biblijski komentarI. Sila osobnog iskustva

(Prisjetite se u razredu teksta iz 1. KorinÊanima 15,10.)Ne smijemo podcjenjivati silu osobnog iskustva. Izvorno osobno

iskustvo Ëini svjedoËenje stvarnim i daje mu silu. Pavao piπe Korin-Êanima: “MiloπÊu sam Boæjom πto jesam” (1. KorinÊanima 15,10), i usvojoj sluæbi ukazuje na svoje osobno iskustvo, osobito na ono kojeje doæivio na putu u Damask.

Iako je Pavao iskusio divnu Boæju milost i oprost, nikada nijemogao odagnati tugu zbog onoga πto je Ëinio u proπlosti. SjeÊao se skakvim je æarom napredovao u “prevelikoj privræenosti svojim oËin-skim predajama” (GalaÊanima 1,14) i nikada nije mogao zaboraviti “ka-ko je preko mjere proganjao crkvu Boæju i htio je uniπtiti” (1,13).Timoteju je priznao: “Koji sam prije bio hulitelj (Boga), progonitelj inasilnik.” (1. Timoteju 1,13) “Krist Isus doe na svijet da spasi gre-πnike. Od njih sam prvi ja.” (1,15) Pa ipak, umjesto da oslabi znaËe-nje njegove misije, Pavlovo svjedoËanstvo ga je zapravo pojaËalo. Ot-voreno je iznosio svoje æivo svjedoËanstvo o preobraæavajuÊoj milostikoja je i srediπnja tema njegovog propovijedanja.

Razmislite: Prisjetite se teksta u 2. KorinÊanima 5,17-20 u svje-tlu Pavlovog iskustva koje je doæivio na putu u Damask, Pavlove kor-jenite promjene i revnosti u propovijedanju Evanelja. Na koji naËinovaj tekst ima posebnu vaænost u svjetlu Pavlovog obraÊenja?

II. Njegovanje Crkve(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 26,15-18.)Apostol Pavao je u potpunosti shvatio poseban poziv da navjeπ-

Êuje Radosnu vijest poganima. Bilo je pojedinaËnih primjera da su


pogani doπli k Isusu, meu kojima je Kornelije i njegova obitelj. Meu-tim, rana Crkva nije imala razraen plan sluæbe meu poganima. Ne-ma sumnje da je Pavao uz molitvu razmiπljao o pokretanju misije imolio Duha Svetoga da ga vodi. ZnaËajno je zapaziti da je Pavao naneko vrijeme otiπao u Arabiju (GalaÊanima 1,17.18) kako bi bio na-samo s Bogom i pripremio se za sluæbu.

Iako se Pavao koristio razliËitim metodama, bit njegovog misio-narskog rada bila je osnivanje novih skupina vjernika u vaænim pod-ruËjima. Danas bismo za Pavla mogli reÊi da je bio osnivaË crkava,ali to ne obuhvaÊa u potpunosti njegov pristup osnivanju krπÊanskihzajednica. Biblijski tekst ga viπe opisuje kao “crkvenog vrtlara” —koji se ne bavi samo saenjem, veÊ i zalijevanjem, Ëupanjem πtetnogkorova i njegovanjem biljke dok ne postane snaæan cvijet. Knjiga Djelaapostolska u osnovi govori o osnivanju novih crkava, a veÊina Pavlo-vih poslanica napisano je s ciljem da izgradi i podupre nove skupinevjernika koje je osnovao.

Danas je Pavlov misionarski pristup podjednako vaæan i za nas.Osnivanje crkava je biblijski nalog. Veliki nalog zabiljeæen u Mateju28 poziva nas da stvaramo nove uËenike — ne pojedinaËno, veÊ uokviru skupine vjernika.

Ellen G. White je napisala: “Moraju se osnovati nove crkve i orga-nizirati nove zajednice vjernika.” (Testimonies for the Church, sv. 6,str. 24) Od samog poËetka osnivanje crkava nije smatrano dodatnommoguÊnoπÊu, veÊ prihvaÊenim naËinom na koji mi kao Crkva treba-mo djelovati. To je kljuËni dio naπeg adventistiËkog naslijea; naπaCrkva je desetljeÊima rasla prvenstveno zahvaljujuÊi osnivanju crka-va — usmjerenim naporima da osnujemo skupine vjernika u novimpodruËjima.

Za razmiπljanje:Kada pravimo planove za misionski rad, koliko napora ulaæemo

u planiranje njegovanja i poduËavanja novih vjernika? Koliki su ovinapori u usporedbi s naporima koje ulaæemo u poËetni misionski radili program?

3. KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Godine 1990. Foster Cline i Jim Fay napisali

su knjigu pod nazivom Parenting with Love and Logic (Odgajanjedjece ljubavlju i logikom), u kojoj su smislili izraz “odgajanje djeceiz helikoptera”. Ovaj izraz se odnosi na roditelje koji pomno pratesvaki djetetov pokret kako se ono ne bi ozlijedilo na bilo koji naËin.


Zabrinutim roditeljima katkada moæe biti vrlo teπko odræati ravnote-æu izmeu zaπtite i neovisnosti. Kao duhovni otac mnogim novimskupinama vjernika, Pavao je bio poput roditelja koji bdije nad svo-jom djecom moleÊi se za njih danju i noÊu. Ovog tjedna prouËavamoo Pavlovoj ljubavi i brizi o zajednicama koje je osnovao, od kojih suse mnoge nalazile u srediπtu poganstva. ZahvaljujuÊi njegovoj sluæbi,odbacili su svoje idole. PoËeli su æivjeti novim æivotom u Kristu.

Za razmiπljanje:• Koje su prednosti i mane duhovnog “odgajanja djece iz helikop-

tera”? Kako moæemo pronaÊi pravu ravnoteæu kada su u pitanjunovi vjernici? Je li veÊa opasnost ako se prema utvrenim vjerni-cima odnosimo na takav naËin?

• Koje osobine voe posebno smatrate vaænima u Pavlovom æivotu?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Razmiπljajte o poukama iz Pavlovog iskustva

koje moæete primijeniti u svojem æivotu. Postoje li aspekti naπeg du-hovnog iskustva koje Bog moæe upotrijebiti i pomoÊi nam da budemouspjeπniji u svjedoËenju? OsjeÊamo li se nedostojnima? Podsjetiterazred u sljedeÊoj aktivnosti da Bog ima iskustva u pozivanju ljudi umisiju koji smatraju da nisu dorasli zadatku. Naglasite da nas Boguvijek osposobljava onim πto nam je potrebno da bismo se ukljuËiliu misiju na koju nas poziva.

Aktivnosti:1. Porazgovarajte o sljedeÊoj izjavi o osobinama koje uspjeπan

svjedok za Boga treba posjedovati. Kao razred, poredajte ove osobinepo vaænosti.

Uspjeπan svjedok mora logiËno razmiπljati, mora biti ponizan, rje-Ëit govornik, osjeÊajan i taktiËan, sposoban organizator, dobar su-govornik, autoritativan, posluπan Bogu, Ëovjek molitve.

2. Zapiπite sljedeÊe retke na posebnim listovima papira i dajte ihËlanovima razreda. Veliki razred moæe se podijeliti u skupine i raz-govarati o odreenom retku, a u malom razredu svatko pojedinaËnomoæe dati svoj odgovor: Izaija 6,5-7; Luka 1,28-38; Izlazak 4,10-17;Jeremija 1,6-9.

Zamolite uËenike da prouËe svoj tekst i uoËe kako su se osobeodazvale na Boæji poziv, a zatim razgovarajte o tome kako je Bogreagirao. Podsjetite Ëlanove razreda da ih Bog moæe upotrijebiti iakosmatraju da su nesposobni za misionski rad.


Pouka 12 12.—19. rujna 2015.

Pavlova misija i poruka

KljuËni tekst: 1. KorinÊanima 1,22-24.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da Bog objavljuje svoju vijest na razliËite naËi-

ne razliËitim ljudima.OsjeÊati: Cijenit Êe Ëinjenicu da se ljudi razlikuju po svojem

kulturoloπkom podrijetlu i shvaÊanjima i da Êe se Bog otkriti na ra-zliËite naËine.

»initi: Bit Êe otvoreni za nove i kreativne metode vjernih svje-doka, iako su netradicionalne i nove.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Ljudi drugaËije razmiπljaju

A. Apostol Pavao usporeuje razliËite pristupe Æidova i Grkaduhovnim pitanjima (1. KorinÊanima 1,22). Koje razlike uoËavate Ëaki meu vaπim prijateljima i Ëlanovima obitelji?

B. Pavao kaæe da je svima bio sve kako bi ih pridobio za Krista(1. KorinÊanima 9,19-23). Kako je to pokazao u svojoj sluæbi?

C. Ako je propovijedanje raspetog Krista “sablazan” Æidovima i“bezumlje” Grcima, je li Pavao mogao propovijedati na njeæniji naËinsvojim sluπateljima (1. KorinÊanima 1,23)?

II. OsjeÊati: Sposobnost da shvatimo meusobne razlikeA. Koje praktiËne korake mogu poduzeti da bih postao osjetlji-

viji na kulturoloπke razlike kada svjedoËim susjedima i prijateljima?B. Koliko su naπa bogosluæja “prijateljski usmjerena prema po-

sjetiteljima”?

III. »initi: Primijeniti Pavlov naËin misionarskog rada urazliËitim kulturamaA. Kako mogu primijeniti Pavlovo naËelo “svima sam bio sve”,

prilagoavajuÊi poruku i πireÊi je na razliËite naËine bez ustupaka?B. Koje jednostavne promjene moæemo uËiniti da bi se nekrπÊa-

ni osjeÊali ugodno kada posjete naπu crkvu?


Saæetak: Bog nas poziva da πirimo Radosnu vijest o spasenjuna naËin koji Êe biti privlaËan i znaËajan razliËitim ljudima.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. KorinÊanima 1,22-24.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Boæja poruka je bezvremenska,ali razliËitim ljudima mora biti izraæena na razliËite naËine da biprivukla njihovu pozornost, da bi je shvatili i prihvatili u svojem sr-cu.

Samo za uËitelje: Apostol Pavao je prilagodio svoj jezik i misio-narske metode svojim sluπateljima. Misionari su se tijekom povijestiugledali na njega. Kada su adventistiËki misionari Fernando i AnaStahl poËeli raditi meu uroenicima u peruanskim Andama, poku-πali su prodavati literaturu od vrata do vrata. Uskoro su uvidjeli dato nije najuspjeπnija metoda meu siromaπnim stanovniπtvom kojeje uglavnom bilo nepismeno. Zato su promijenili svoj pristup i otvo-rili πkole, bolnice i trgovine.

Poslije je predavaË i kongresnik Jose Antonio Encinas napisao:“Adventisti u biti mijenjaju duh ovog naroda uvodeÊi ga u graanskinaËin æivota, pomaæuÊi mu da postane svjestan svojih prava i obveza,odvajajuÊi ih od poroka poput droge i alkohola, uklanjajuÊi prazno-vjerje, lijeËeÊi bolesne, ukazujuÊi na ljudsko dostojanstvo na najboljinaËin.” (Samuel Escobar, “Religion and Social Change at the GrassRoots in Latin America”, Annals of the American Academy of Politicaland Social Science, sv. 554 [studeni 1997.]: str. 100)

Za razgovor: Ohrabrite svoj razred da na osnovi Pavlovog pri-mjera razmotri naËela uspjeπne sluæbe. Kako se danas mogu primi-jeniti ova naËela?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Dok istraæujete razliËite naËine na koje se

Boæja rijeË moæe objaviti ljudima, obvezno naglasite da to ne znaËiËiniti ustupke na bilo koji naËin kada je istina u pitanju, veÊ doÊi doljudi na njima pristupaËan naËin.

Biblijski komentarI. UËitelj metafore

(Prisjetite se u razredu teksta iz 1. Timoteju 6,12.)“Bij plemenitu bitku vjere” samo je jedna od snaænih metafora u

pouci za ovaj tjedan (1. Timoteju 6,12). Metafore, ili slike u rijeËi,


pomaæu nam da sagledamo neπto na slikovitiji naËin — one oboga-Êuju odreeno znaËenje. Neke od najsnaænijih slika u krπÊanstvu po-tjeËu iz Pavlovih spisa. Razmislite, na primjer, o Pavlovoj izjavi: “Sto-ga nisi viπe rob, nego sin.” (GalaÊanima 4,7) Kakav divan naËin daprikaæete slobodu i osjeÊaj pripadnosti koji dolazi u Kristu!

U svojoj Poslanici Rimljanima, Pavao pomoÊu metafore ljudskogtijela opisuje Crkvu: “Jer kao πto u jednom tijelu imamo mnogo udo-va, a svi udovi nemaju iste sluæbe, tako smo mi, mnogi, jedno tijelou Kristu, a s obzirom na pojedince, udovi jedan drugome.” (Rimlja-nima 12,4.5) Ova bogata slika pomaæe nam da bolje shvatimo kakoCrkva djeluje pod Boæjim vodstvom. Pavao ponavlja ovu sliku u 1.KorinÊanima 12,12-26. Neke Pavlove metafore su zapanjujuÊe: on us-poreuje sebe sa æenom koja s mukom raa (GalaÊanima 4,19) i smajkom koja doji svoje dijete (1. KorinÊanima 3,1.2).

Meutim, Pavlove najsnaænije metafore odnose se na spasenje.On usporeuje spasenje s iskustvom posvajanja (Rimljanima 8,15),pomirenjem (Rimljanima 5,10), opravdanjem (GalaÊanima 2,16), oslo-boenjem (Rimljanima 6,18), brakom (Rimljanima 7,2-4), otkupljenjem(Efeæanima 1,7) i primanjem baπtine (Rimljanima 8,17).

Svaka od ovih metafora ili kratkih priËa o spasenju otvara prozoristini o spasenju. Ako se usredotoËimo na samo jednu metaforu, gu-bimo bogatstvo koje druge pruæaju. Na primjer, Pavlova metafora ootkupljenju i opravdanju imala je posebno znaËenje za ljude u rim-skom sustavu zakona.

Kada objavljujemo Radosnu vijest o Isusu, moramo, kao i Pavao,gledati da je izrazimo na naËin koji Êe ljudi najbolje shvatiti.

Razmislite: Koje bi vam metafore najviπe pomogle kad bisteEvanelje objavljivali nevjernicima koji nemaju krπÊansko podrijetlo?Koje bi Isusove usporedbe bilo prikladno upotrijebiti u tom sluËaju?

II. Sresti ljude na mjestu na kojem se nalaze(Prisjetite se u razredu teksta iz 1. KorinÊanima 1,22-24.)Kada razmiπljamo o misiji u svojoj druπtvenoj zajednici, obiËno

gledamo kako bismo privukli πto viπe ljudi da dou u crkvu. Navodimodobre propovijedi, nadahnjujuÊu glazbu i prijateljski raspoloæenevjernike. Pozivamo prijatelje na posebne crkvene dogaaje koji Êe imse svidjeti.

Sve ovo je vrlo znaËajno, ali ne smijemo zaboraviti da se cijelaideja misije odnosi na to da poemo tamo gdje se ljudi nalaze, a neda oËekujemo da oni dou k nama. Isus je to pokazao u svojoj sluæbikada je siπao s Neba i “nastanio se” meu nama (Ivan 1,14).


Apostol Pavao slijedi Isusov primjer i odlazi k ljudima. Putovaoje svuda po tadaπnjem poznatom svijetu, i susretao se s ljudima natrgovima, ulicama, na Areopagu. Znao je da uspjeπna misija morazapoËeti na mjestu na kojem se ljudi nalaze gradeÊi na njihovom tre-nutaËnom znanju i iskustvu prije nego πto ih povede na mjesto nakojem bi Isus æelio da budu.

Pavao u 1. KorinÊanima 1,23 kaæe da on i Æidovima i Grcimapropovijeda “Krista razapetoga”. On je prilagodio vijest svojim sluπa-teljima. Na primjer, u Djelima 14 on i Barnaba posjeÊuju neznabo-æaËki grad Listru i nijednom ne spominju razapetog Krista. Meutim,neπto ranije, kada se obraÊao Æidovima, Pavao je govorio o Kristovojsmrti i uskrsnuÊu (Djela 13,31-39). Poslije je doπlo vrijeme da poga-nima objavi vijest o Kristovom raspeÊu, ali je prvo morao postavitiduhovne temelje.

Razmislite:1. Kako moæemo znati kada je pravo vrijeme da odreene istine po-

dijelimo s drugim ljudima?2. ©to moæemo uËiniti da u svojoj æelji da stupimo u dodir s ljudima

ne “razvodnimo” vijest?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ellen G. White nas potiËe na “πirinu karaktera,

a ne na jednostranost, ukalupljenost u radu i upadanje u koloteËinu”(Evangelizam, str. 106). Ipak, znaËi li to da Êe ideja vezana za mision-ski rad uvijek biti uspjeπna u dovoenju ljudi Kristu samo zato πtoje nova ili kreativna? Na razliËite naËine procijenite jesu li nove idejeza misionski rad odgovarajuÊe ili nisu.

Za primjenu:Ellen G. White savjetuje: “Dobro pazite da im ne iznesete istinu

tako da izazovete predrasude i zatvorite istini vrata srca.” (Evangeli-zam, str. 141) Kako biste objavili vjeËnu istinu, kao πto je istina osuboti ili stanju mrtvih, na naËin koji ne bi izazvao predrasude?

Aktivnost: Podijelite razred u tri ili Ëetiri skupine i svakoj sku-pini dodijelite duhovnu istinu i “nezgodne” sluπatelje. Na primjer:

Duhovna istina: skori Kristov dolazak“Nezgodni” sluπatelji: skupina obrazovanih struËnjakaIli:Duhovna istina: Bog je stvorio Zemlju“Nezgodni” sluπatelji: studenti


Razgovarajte o tome a) kako Êete izgraditi mostove povjerenja ipobuditi zanimanje za odreenu temu, b) o posebnim naËinima nakoje ove sluπatelje moæete upoznati s istinom. Koji je korak u ovomprocesu lakπi? Ulaæemo li katkada svu svoju energiju na prvi korak— na gradnju mostova — a nedovoljno na drugi — da objavimo isti-nu? Svi zajedno razgovarajte o tome πto ste nauËili iz ove aktivnosti.

Za razmiπljanje: Jedna od opasnosti koja se javlja kada smopreviπe oprezni u æelji da nekoga ne povrijedimo ili ne kaæemo neπtoneprikladno jest πto nikada ne govorimo o svojoj vjeri. Kako pronaÊipravu ravnoteæu?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!

Samo za uËitelje: ProuËite u razredu moÊ simbola u svakidaπ-njem æivotu. Zapazite koliko su vaæni kada se koristimo raËunalom.Na primjer: omotnica se nalazi na ikoni koja oznaËava slanje, pove-Êalo na ikoni koja oznaËava traæenje. Ove ikone su vizualne meta-fore. Ljudi koji se bave trgovinom znaju kakav utjecaj imaju meta-fore. Razgovarajte u razredu o njihovoj vaænosti u duhovnom æivotu io tome zaπto odreene metafore imaju razliËit utjecaj na ljude.

Aktivnost: ProËitajte u razredu neke Isusove metafore o kraljev-stvu (prisjetite se Mateja 13 gdje se nalazi najveÊi broj kratkih uspo-redbi o kraljevstvu. Ono je usporeeno s mreæom, blagom u polju,kvascem itd.)

Pozovite Ëlanove razreda da u malim skupinama ili pojedinaËnonavedu neke suvremene metafore koje se odnose na spasenje. Kakvebi usporedbe Isus danas iznosio? Pozovite ih da budu kreativni usvojim idejama (na primjer, kraljevstvo nebesko je kao internet, iliBog je UËitelj reciklaæe). Nakon nekoliko minuta iznesite svoje idejei razgovarajte kako ove suvremene metafore mogu utjecati na ljuderazliËitog podrijetla.


Pouka 13 19.—26. rujna 2015.

Mora li cijeli svijet Ëuti?

KljuËni tekst: Matej 8,5-13.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da spasenje koje Bog nudi nije ograniËeno na

neku posebnu vjersku skupinu niti je vezano za odreenu kulturu ilinarod.

OsjeÊati: Njegovat Êe suosjeÊanje prema ljudima koji joπ nisuËuli Radosnu vijest o Isusu.

»initi: Prepoznat Êe odreene korake koji su potrebni da Rado-snu vijest podijeli sa susjedima i prijateljima koji potjeËu iz druga-Ëijeg kulturoloπkog okvira.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Boæja ljubav prema svim ljudima

A. ©to predstavljanje Abrahama kao oca “mnogim narodima”govori o Boæjoj misiji na Zemlji (Postanak 17,4-6)?

B. Proroci, kao πto je Izaija, objavljuju da Êe Izrael postati misio-narski narod. Koje su pojedinosti naveli (vidi Izaija 52,10) i kako jeIzrael odgovorio?

C. Isus je primao greπnike (Luka 15,2). ©to sljedeÊi tekstovi go-vore o Isusovom stavu prema neznaboπcima i Njegovom vienju o to-me tko Êe biti spaπen (Marko 5,1-20; Luka 17,11-19; Matej 8,11; 15,21-28).

D. Kako su apostoli Petar (Djela 10) i Pavao (Rimljanima 11,13)sve viπe shvaÊali Boæju misiju?

II. OsjeÊati: Odgovornost prema ljudima koji ne poznaju KristaA. Koji se osjeÊaji u vama bude kada Ëitate o Pavlovoj potpunoj

posveÊenosti i ærtvi koju je podnio za πirenje Radosne vijesti neæido-vima?

B. ©to najviπe cijenite kod Isusa dok Ëitate o naËinu na koji seophodio prema neæidovskim narodima?


III. »initi: Ugledati se na Isusovu meukulturalnu misijuA. Sjetite se kolega s posla ili susjeda koji imaju drugaËije kul-

turoloπko podrijetlo. Koje praktiËne korake moæete poduzeti ovog tje-dna da biste poËeli graditi mostove i bliska prijateljstva s njima? Ka-ko meukulturalnu misiju moæete uËiniti sastavnim dijelom svojegmolitvenog æivota?

Saæetak: Kao Isusovi uËenici mi volimo sve ljude i pridruæuje-mo Njegovoj misiji objavljivanja vijesti o spasenju svim ljudima.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Rimljanima 2,12-16.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: U svojoj beskrajnoj ljubavi ipravednosti, Bog Êe na kraju spasiti mnoge koji nikada nisu Ëuli oIsusu, ali ovo ni na koji naËin ne umanjuje zadatak koji nam je Bogdao da stvaramo nove uËenike u cijelom svijetu.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan obrauje osjetljivu temukoja je stoljeÊima bila uzrok mnogih æustrih rasprava meu teolozima.Biblija otkriva odreena kljuËna naËela o tome kako Êe Bog ostvaritimisiju u svijetu, ali moramo biti oprezni u vezi s pojedinostima kojenisu otkrivene.

Zbog milosti koju su primili, krπÊani rado prihvaÊaju Veliki nalogkoji im je dan da stvaraju nove uËenike u cijelom svijetu. Oni toËine iako znaju da se Boæja neizmjerna ljubav i milost na razliËitenaËine izlijevaju na one koji nikada neÊe Ëuti za Radosnu vijest.

Uvodna aktivnost: Mnoge suvremene priËe temelje se na idejiborbe izmeu dobrih i zlih ljudi. Meutim, Isus u mnogim priËamaiznosi sloæeniju sliku i prikazuje “dobre” i “zle” na naËin koji neoËekujemo. Razgovarajte o sljedeÊim usporedbama u svojem razredu:o dva brata — u kojoj se naglaπava kako Êe greπnici uÊi u Nebo prijevjerskih voa (Matej 21,28-32); o milosrdnom Samarijancu — u kojojje prezreni Samarijanac junak (Luka 10,25-37), o svadbenoj gozbi —u kojoj oni koji su prvi pozvani nisu doπli (Matej 22,1-10). Razgovarajteu razredu o vaænosti ovih usporedbi. ©to one govore o tome kakoBog provodi svoju misiju na Zemlji?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Kako moæemo uskladiti sveobuhvatnu Boæju

milost i jasno uËenje da neÊe svi ljudi biti spaπeni? Kako moæemo


iznijeti jedinstvene tvrdnje Evanelja, a da pritom ne budemo oholiili nesnoπljivi prema drugima i njihovim vjerovanjima?

Biblijski komentarI. »uti i Ëiniti

(Prisjetite se u razredu teksta iz Rimljanima 2,12-16.)Apostol Pavao u ovom tekstu pravi razliku izmeu onih koji

sluπaju i koji Ëine. U Boæjim oËima, prema Pavlovim rijeËima, postojiveliki ponor izmeu ovih dviju skupina. Bog smatra pravednima onekoji poπtuju Zakon, a ne one koji samo Ëuju πto Zakon nalaæe.

Ova razlika izmeu sluπanja i Ëinjenja poznata je tema u Bibliji.Jakov opisuje osobu koja “sluπa RijeË, a ne izvrπuje je” (Jakov 1,23)i opominje: “Budite izvrπioci rijeËi, a ne samo sluπaoci koji zavarava-ju sami sebe.” (Jakov 1,22) U Poslanici Titu, apostol Pavao ukazujena ljude koji “tvrde da poznaju Boga” ali ga se svojim djelima odriËu(Titu 1,16). Isus je osobno rekao: “NeÊe svaki koji mi govori: ‘Gospo-dine, Gospodine’, uÊi u kraljevstvo nebesko, nego koji vrπi volju moganebeskog Oca.” (Matej 7,21)

U ovom tekstu apostol Pavao okreÊe Isusove rijeËi i pokazuje daÊe biti ljudi koji nikada nisu izgovorili: “Gospodine, Gospodine”, auÊi Êe u kraljevstvo nebesko. Ovi ljudi nikada nisu imali priliku Ëutio Isusu ili o vijesti spasenja, ali su sluπali svoju Bogom danu sa-vjest, i po njoj postupali. U Boæjim oËima to je ono πto vrijedi. EllenG. White kaæe da su ovi ljudi “u povoljnijem poloæaju” od takozvanihkrπÊana koji “svojim svakodnevnim æivotom pobijaju ono πto ispo-vijedaju” (Isusov æivot, str. 189).

U crkvi ima mnogo ljudi koji su Ëuli stotine propovijedi i kojiredovno Ëitaju Sveto pismo, ali Ëiji su æivot i djela ostali nepromi-jenjeni. Prema rijeËima apostola Petra, iako imaju znanje, oni su “bes-posleni i besplodni” (2. Petrova 1,8).

Vaæno je u πto vjerujemo. KljuËno je u koga vjerujemo. Meutim,ako se naπa vjerovanja iskljuËivo svode na intelektualnu razinu i neutjeËu na promjenu u naπem æivotu, ona su bezvrijedna. U svojoj ve-likoj milosti Bog se brine o svojoj dragocjenoj djeci koja postupajupo svojoj Bogom danoj savjesti, Ëak ako i nemaju potpunu sliku ospasenju.

Razmislite: U Ëemu je razlika izmeu sluπanja Boæje rijeËi i æivo-ta u skladu s njom?


II. Nema drugoga imena(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 4,12.)Biblija jasno kaæe tko je Izvor spasenja. Izvor nije ideja. Nije filo-

zofija. Nije sveti tekst. Nije Ëak ni religija. Jedini izvor spasenja jeOsoba — Isus Krist.

U Djelima 4, Petar se obraÊa Velikom vijeÊu, vodeÊem vjerskomtijelu u Izraelu. I on i Ivan govore s takvom sigurnoπÊu i autoritetomi pokazuju takvu hrabrost da se voe “poËnu diviti. Prepoznali su unjima Isusove pratioce.” (Djela 4,13)

Zapazite koja se tema javlja u svim Petrovim propovijedima igovorima u Djelima apostolskim. Nije u pitanju filozofija, psihologijaili tumaËenje Biblije. Tema je Osoba — Onaj koji ga je toliko volio itoliko mu mnogo oprostio. Njegove su propovijedi proæete temom oIsusu. Petar zavrπava svoj govor pred Velikim vijeÊem izjavom koja inakon dvije tisuÊe godina izaziva opreËna miπljenja — Isus je jedinoime koje moæe donijeti spasenje. Ova izjava zaprepastila je vjerskevoe u prvom stoljeÊu i sablaænjava mnoge ljude danas.

Ovo je jedinstvena Isusova tvrdnja: “Ja sam put, istina i æivot.”(Ivan 14,6) Bog moæe posaditi sjeme istine u druge filozofije, religijei srca ljudi, ali spasenje moæemo primiti samo po Kristu.

Razmislite: ©to biste rekli nekome tko odbacuje Isusovu tvrd-nju i smatra da je fanatiËna i neosjetljiva prema drugim vjerskim puto-vima?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Postavite u razredu pitanje postoji li razlika

izmeu sljedeÊe dvije ideje: 1) shvaÊanja da je Crkva odgovorna zaBoæju misiju u svijetu i 2) promatranja Crkve kao sudionika u BoæjojveÊoj misiji u svijetu? Ako razlika postoji, zaπto je ta razlika vaæna?

Aktivnost: Prisjetite se usporedbe o milosrdnom Samarijancu uLuki 10. Neka uËenici zamisle da su sljedeÊe osobe:

1. Govornik2. Isus3. UËitelj Zakona4. Samarijanac5. Levit6. SveÊenik


Zamolite sudionike u ovoj aktivnosti da opiπu kako su se osje-Êali kad su se stavili na mjesto odreene osobe. Pitajte, na primjer,kako se pretuËeni Ëovjek osjeÊao dok je leæao na zemlji i promatraodva Ëovjeka kako prolaze pokraj njega. Kako su izgledali iz njegoveleæeÊe perspektive? O Ëemu su levit i sveÊenik razmiπljali dok suprolazili? Jesu li na bilo koji naËin bili emocionalno pogoeni? Jesuli osjeÊali krivnju? Kako se osjeÊao uËitelj Zakona kada je Isus is-priËao ovu usporedbu?

Razgovarajte u razredu o kljuËnom znaËenju ove usporedbe. Onase ne odnosi samo na ljubaznost prema drugima. U srediπtu se na-lazi pitanje o tome tko je naπ bliænji. Dobivamo πiru sliku o tomekome su upuÊeni Boæja milost i spasenje. Razgovarajte o znaËenjuodgovora uËitelja Zakona koji je dao Isusu: “Onaj koji mu iskaza milo-sre.” (Luka 10,37) Je li mu bilo teπko izgovoriti rijeË “Samarijanac”?Tko bi danas u naπoj zajednici mogao biti Samarijanac?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Spoznaja da se Bog brine o onima koji nikada

nisu Ëuli Radosnu vijest ne treba Ëlanove razreda navesti na zaklju-Ëak: “Pa, ne moram niπta Ëiniti ako Êe se Bog ionako pobrinuti zasve.” Razgovarajte o prednostima πirenja Radosne vijesti kada su upitanju oni koji je πire i oni koji je sluπaju.

Aktivnost: Postavite sljedeÊa pitanja: Na koji se naËin mijenjaæivot krπÊanina kada πiri svoju vjeru? Potaknite uËenike da odgovorena temelju vlastitog iskustva ili onoga πto su zapazili u æivotu dru-gih. Moæete li biti krπÊanin a da pritom ne dijelite svoju vjeru? Zaπto?

Nakon razgovora o utjecaju svjedoËenja na osobu koja svjedoËi,usredotoËite se na osobe koje primaju vijest. Do kojih praktiËnihpromjena treba doÊi u æivotu osobe koja Ëuje Radosnu vijest? Potak-nite uËenike da iznesu svoja osobna iskustva o tome kako Radosnavijest utjeËe na njihov æivot.

Na kraju, zajedno navedite praktiËne naËine na koje se moæeteukljuËiti u Boæju misiju u svijetu.


www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

Isus, uskrsli Isus, Isus kojem su se uËenici poklonili

(Matej 28,17), u najranijim danima Crkve poziva svoj na-

rod na misionarski rad: da stvara nove uËenike u svim

narodima na svijetu.

Bog je zapovjedio svojoj Crkvi i svojem narodu da po-

u na rad i πire Radosnu vijest po cijelom svijetu. Tre-

bamo πiriti istinu o Isusu i onome πto je uËinio za nas

(Ivan 3,16), πto sada Ëini za nas (Rimljanima 8,34) i πto

Êe uËiniti za nas u buduÊnosti (1. Solunjanima 4,16).

KrπÊanska misija je Boæja, ne naπa. Ona je potekla iz

Boæjeg srca. Temelji se na Boæjoj ljubavi. Ostvaruje se

Boæjom voljom.

Misija u bîti znaËi upoznavanje cijelog svijeta s Isu-

som, onim πto je uËinio za svakoga od nas i πto Êe uËiniti

sada i u vjeËnosti. Ukratko reËeno, mi koji poznajemo ta

obeÊanja pozvani smo da druge upoznamo s njima.

biblijski misionari - adventisti hrvatska...ovaj tekst vrlo je jasan. isus, uskrsli isus, isus kojem...

Documents