biblioteka - vica- · pdf filesvojoj sreći, pre nego što zauek v napuste tvoje srce i...

136

Upload: dangmien

Post on 06-Feb-2018

221 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

Biblioteka Pero

UrednikANA DRASLAR

© Copyright Драслар 2016.

VI ĆA MI TRO VIĆ MI TRA

ZAŠ TO MUŠ KAR CI PLA ČU

Kao što ko šu ta tra ži po to ke, ta ko du ša mo ja tra ži te be, Bo že!

Psalam 42

Ume sto pred go vo ra - Po ru ka

Že lim ti da svo je bu du će pri če vo liš ne žno, iz du­bi ne du še, i daš im do volj no vre me na da bud ne sa­če ka ju zo ru, ka ko bi ma kar na tre nu tak uži va le u svo joj sre ći, pre ne go što za u vek na pu ste tvo je sr ce i po đu u svet.

Ako ih pi šeš sa mo re dom i na br zi nu ili sve za jed­no, one ni ka da ne će ose ti ti du bi nu tvo jih mi sli i ose­ća nja. Umet nost je sa mo ono što je lju ba vlju stvo re­no, a lju bav ne zna za vre me.

Ne ka te Bog po da ri mu droš ću da iza be reš pra vi put, a po tom do volj no sna ge da na nje mu is tra ješ. Ako ti se put ko ji ti se sa da uka zu je či ni jed no stav­nim, bu di opre zan.

Mi slim na te be,Ve sna

9

SU SRET U ZA TVO RU

Ble rim

Slo bo da je za bo rav. Ka da bih imao kri la, ja bih sa vla dao ove zi di ne. Ko zna, mo žda bih pre le teo hlad ne Al pe i do le teo do Ko so va.

Za tvor ska će li ja ovog ka za ma ta, gde je Ble rim tam no vao, bi la je u Rajn skoj do li ni, na gra ni ci tri-ju dr ža va. Na tro me đi Švaj car ske, Au stri je i Kne-že vi ne Lih ten štajn. Kroz ma li pro zor mo gao je da vi di vi so ka br da u da lji ni. Za tvor ske da ne u zad-nje vre me pod no sio je te že ne go obič no. Bi la mu je to već tre ća go di na.

Ia ko ni je naj bo lje vla dao srp skim je zi kom, jed-nu je me lo di ju slu šao uvek iz no va. I ovo ga pu ta puš tao je po ko zna ko ji put pe smu ko ja je pod jed-na ko spa ja la i isto vre me no raz dva ja la oba bal kan-ska na ro da: „kud god da kre nem, te bi se vra ćam po no vo, ko da mi ot me iz mo je du še Ko so vo...“

Po ne kad je sma trao se be ne moć nim pred ovim to no vi ma, ka da bi ga ob u ze le bu re ose ća nja. Ia ko je u mla do sti mr zeo sve što bi pod se ća lo na

Usa mlje nostpo be da ili po raz, sve jed no

Bran ko Ma nas

10

ne ka kav srp ski pred znak, da nas tu pe smu pe vu ši sva ki put ka da se se ti svo je do mo vi ne, ia ko ni je bio sa svim si gu ran ko ja je nje go va ze mlja. Ro dio se kao Al ba nac u Slo ve ni ji, od maj ke Ita li jan ke i oca Al ban ca po re klom iz za pad ne Ma ke do ni je. U me đu vre me nu je do bio švaj car ski pa soš. Že na mu je bi la Švaj car ki nja iz dru ge ge ne ra ci je. Ni je imao de ce. Či ni lo se da mu je pi ta nje iden ti te ta naj te že pa da lo, ia ko je se be sma trao po bor ni kom al ban ske ide je i al ban skog ple me na.

Imao je ru žne sno ve. Je dan san ga je pra tio uče sta li je ne go osta li. Sa njao je Ko so vo po lje pu-no bo žu ra. Ne ja sna si lu e ta de voj ke po ljem je za uzde vo di la iz ra zi to cr nog ko nja. Kad god bi im se pri bli žio, konj bi se pre o bra zio u čo ve ka po-gnu te gla ve, a že na bi ne sta la. Ni ka da ni je imao hra bro sti da pri đe čo ve ku i po gle da ga u li ce. Nad po lja nom je od zva njao huk ve tro va. Ni čeg, sem usa mlje ni ka okru že nog be lim i cr ve nim bo žu ri-ma. Kao da se svet sveo sa mo na to po lje. Ble rim bi ose tio uz ne mi re nost pri po mi sli da bi mo gao da pre po zna tu oso bu po gnu te gla ve.

Za tvor u Al tšte te nu je bio ka zne ni za vod za ozbilj ni je pre kr ša je. Ble rim se na la zio na odr ža-va nju ka zne po pre su di ko ja je tra ja la pet go di na. Do sa da, za hva lju ju ći pri mer nom dr ža nju, mo gao je da ra ču na na skra će nje za ne kih go di nu i po da-na. Sva ki su sret nje go vih tam nih, or lov skih oči ju sa obli žnjim br di ma, do vo dio bi ga u sta nje ne ke po seb ne utu če no sti. Ve ro vao je u po zna tu mit sku pri ču da su svi Al ban ci si no vi or lo va. Pi tao se, ve-o ma če sto, šta će čo ve ku slo bo da kao ta kva, ka da je nje mu da to da bo ra vi u ovom ka za ma tu, kao

11

pa će nik i su žanj. Ni ka ko mu ni je bi lo ja sno zaš to je sa mog se be do veo na stra nu pre stu pa i unu tar ovih za tvo rskih zidina.

Ja sam Šip tar, sin or lo va. Od ra stao svu gde, a naj ma nje po vr le ti ma ko sov skih pla ni na. Zaš to sam sve stan te iskon ske ve ze, ka da me ona naj ma nje pod­se ća na sve ovo za šta sam se bo rio. Hte doh prav du i slo bo du, ose tih po raz i po ni že nje. U naj bo ljem pe­ri o du svog ži vo ta pro vo dim vre me unu tar hla d nih zi di na le po ure đe nog švaj car skog za tvo ra.

Sle de ći svo je mi sli, za u sta vi po gled na sli ci za le plje noj na zi du iz nad kre ve ta. Bi la je to sli ka nje mu zna ne že ne.

Daj mi kri la, – na sta vi Ble rim da raz miš lja – a da ne iz gu bim ve zu sa ko re ni ma... I po daj mi pra vo da ži vim u pe ri o du pro me ne sve to va. Ja sam ge ne­ra ci ja ko ja ne po zna je strah, ko ja pre po zna je sa mo bru tal nost. Otvo ren pro stor za de la nje ka da sa mo vi še in sti tu ci je mo gu da me za u sta ve. Ne ma slo bod­ni jih lju di od Al ba na ca. A ja sam za tvo re nik. Ko me ta slo bo da uopšte tre ba? Me ni mo žda po naj ma nje. Ce log ži vo ta sam tra žio se be. Po ku ša vao da raz u­mem sop stve nog oca, pla kao za maj kom. Tra žio pra­ved ne pu te ve on da ka da ni sam ni znao šta je prav da Bo žja ili pra ved nost pre ma ljud skom po ret ku. Bio sam pre če sto du hov no una ka žen ka da sam shva tao ko li ko su lju di su jet ni, teš ki, i ne dr že se za da te re či. Ne ma vi še „be se“. Ako je bi lo ne če ga če ga bih se naj­ra di je se ćao, to bi bi li sa mo oni da ni do mo je sed me go di ne. U za tvo ru i se ća nja zvu če dru ga či je. Sve op­sta ne sa mo ako ima smi sao, red i ljud sku kon tro lu. Zar ima ve će ra do sti na sve tu od slo bod nog čo ve ka?

12

Mir ko

Ja sam le gi o nar. Bo rim se sa oslo bo đe nom ener­gi jom svo jih mi sli ko ja ne pro iz vo di jed na ko dej stvo. Pre če sto sam u pro ce pu. Ras tu ren i te le sno i du šev no i du hov no...

Pri ro da stva ri je ta kva, da be že ći od jed ne ne pri­li ke, če sto upa daš u dru gu. Mu drost le ži u ume ću da se spo zna pri ro da tih ne pri li ka, pa da od dva zla oda be reš ma nje. Ume sto to ga, kod me ne je ne ka kav si stem sa mo u niš te nja. Ne ka zla ži ca, ko ja sa ma po se bi uniš ta va. Eto, to sam ja – Mir ko, Sr bin, sin du­hov ne Sr bi je.

Pi ta nje mo je utam ni če no sti je pi ta nje mog i den­ti te ta. Ja sam usa mljen, a sâm je onaj ko je jak. Jak sam, ali sam skre nuo s pu ta. O pro ble mi ma razmišljam u sa mo ći. Iza bra ve, i kao su žanj. U tu­đoj ze mlji, kao bilj ka ko ja je pel co va na, ali se ni je pri mi la, jer joj ne od go va ra ze mlja. Sve što se ka zu je na glas, toga se ni ka da ne tre ba pri bo ja va ti, jer se ti me raz bi ja sva ka una pred smiš lje na za ve ra lju di. Ali ako đa vo ču je, on da je tek sve na o pa ko. Re pro du­ku jem se ća nja svo jih sko rih i da le kih su ko ba. Sa sa­mim so bom, svo jim naj bli ži ma i sa oko li nom. Naj­vi še se se ćam svo je proš lo sti, jer ona ni ka da ne pa da u za bo rav. U lju di ma kao ta kvim i po sle sve ga ži vi uvre že no na si lje i že lja za osve tom.

– Šta će je dan le vi čar u džet-set ba ru? – se tio se Mir ko tog pi ta nja vla sni ka pre sti žnog klu ba iz sa mog cen tra Sankt Ga le na. Tu su za la zi la sa mo de ca bo ga tih lju di Is toč ne Švaj car ske. On je ovde imao pri stup za hva lju ju ći po znan stvu sa cu rom mom ka tog lo ka la i či nje ni ci da je bio vi so ko ran-

13

gi ra ni di ler opi ja ta za kli jen te lu zah tev nih ide ja i per verz nih po tre ba. Kva li tet na dro ga i sprem nost da se eks pe ri men ti še, bi le su tra že ne stva ri.

– Tra žim sa mog se be me đu iz gu blje ni ma. Po-sma tram raz voj stva ri. To je ta var lji va pro ti v reč-nost. Ja sam naj pre čo vek, tek on da le vi čar. Ili si mo žda hteo re ći da sam le vak – od go vo rio je Mir ko svom pri ja te lju, vla sni ku ba ra.

– Čuj, ja se ša lim sa to bom, sa mo gla sno raz-miš ljam. Ja te obo ža vam, ti to uo sta lom znaš.

– A ja sa mo že lim da bu dem na svim onim me-sti ma ovog sve ta, ka ko bih se oslo bo dio tu ge. Ja sam, u stva ri, sa mo spo lja sre ćan. U bi ti sam pa-te tič na oso ba i ve o ma ve li ki emo ti vac.

Tog raz go vo ra se Mir ko se ća do tan či na. Bi la je to nje go va po sled nja noć na slo bo di. Po sle te-melj nog pra će nja, po li ci ja ga je pri ve la, dr ža la de-vet me se ci u is tra žnom za tvo ru, po tom ga osu di la na če ti ri go di ne. I po red to ga, još uvek pri želj ku je da se na đe u tom ka fi ću. Zvuč no ime, bo ga ti lju-di, per ve r zne ide je, po tre ba za opi ja ti ma.

Ne gde pred kraj rad nog vre me na imao je još je dan raz go vor. Po sled nji raz go vor sa svo jom dok tor kom pre od la ska u ka fić. Po zvao ju je da je pi ta da li joj je po treb na ro ba. Ona je ima la neo-bjaš njiv od nos pre ma nje mu. Do la zio je kod nje na tret ma ne. U stva ri, Mir ko je bio za lju bljen u dok tor ku i do no sio joj ko kain. Na nje go vo pi ta nje da li že li koks, ali neš to lo ši jeg kva li te ta, ona je od go va ra la ve o ma di rekt no:

– Đu bre za đu bre mo gu da do bi jem ka da ho-ću. To ga ima i ov de u bli zi ni.

– Znaš da đu bre ne koš ta niš ta. – od go vo rio je on.

14

– Ali ja že lim da ku pim me tlu! – po no vi ona, i ta ko re dom se od vi jao te le fon ski raz go vor:

– E, za to je po tre ban no vac, mno go nov ca.– Što se pla ća nja ti če, ni je pro blem. Ja se ra-

du jem što ću bi ti u pri li ci da ku pim me tlu ko ja će da oči sti đu bre i ople me ni mi du šu...

Ove pri če se se ćao ka da je imao že lju da je vi-di, do dir ne i ose ti to pli nu nje nog te la. Bi la je le pa, gra ci o zna, ne de fi ni sa ne bo je oči ju. Kao di ja mant. Svo jim po gle dom je mo gla da ubi ja. Bi la je sta-si ta, le pih ru ku i ve o ma pri jat nog gla sa, dete iz mešovitog braka. Bi la je obra zo va na, sa re pu ta-ci jom i ve o ma ce nje nom prak som. Ima la je iz ra-že ne erot ske po kre te. A tek u kre ve tu! To mu je naj vi še ne do sta ja lo.

Po sle tog pro vo da u ba ru, upa da u za se du. Te no ći gu bi svo ju slo bo du. Od ta da već go di na ma ča mi u ovom za tvo ru na is to ku pre bo ga te Švaj-car ske. U Sak sen ri tu! Ni je raz u meo po re klo ove re či. Pod se ća la ga je vul gar no na seks. Strog za-tvor i na por na di sci pli na.

Od ta da, u no ći ma pu nog me se ca, ka da ne mo že da spa va, sa nja jed nog pre div nog orla. Sa vr ha ne po zna te pla ni ne, do le će ra za pe tih kri la i on mu se obra ća sva ki put sa jed nom te istom mol bom: „Daj mi kri la, a da ne iz gu bim ve zu sa ko re ni ma...” Orao ga po sma tra ne ko vre me i on-da od le će pre ma do li ni pu noj bo žu ra.

Ko sam ja, zaš to sam ta ko tu žan i če mu se na­dam? – Za mi sli se du bo ko i kre ne di ja log sa sa mim so bom: – Po že leh da di šem pu nim plu ći ma. Oče ki vao sam mno go od se be, svo jih stu di ja me di ci ne, od svo­je dr ža ve, okru že nja. Uz di goh se u ta ko zva na uz bur­

15

ka na vre me na. Be ja še to pe riod pro me ne sve to va. Ja sam ge ne ra ci ja ko ja ne po zna je strah. Ja sam le gi o­nar. Znam da sam u sop stve noj ne mo ći ma len, ali u me ni ima to li ko to ga. Mo žda po naj vi še uru ša va nja. Ne čeg ba ha tog, što pod se ća na inat, ne poš to va nje i dis har mo ni ju. Ja ipak mi slim, a i ose ćam da mo gu pu no to ga. Ma da, u tre nu ci ma ka da po su sta jem, kažnjavam sa mog se be i vi dim sa mo po nor. Onaj isti, ko me fan ta stič nom br zi nom le ti moj pre div ni orao ko jeg sa njam ot ka da sam u Sak sen ri tu. Ka da se čo­vek od lu či da pre đe gra ni cu, ta da ni je sve stan da se ta me đa po me ra lagano. I to za va ra va. To da je po gre šan uti sak da je u čo ve ku moć, ne ka si la ko ja mu po ma že da pre sko či sve mo gu će pre pre ke. Da nas uvi đam da ni je ta ko. Ja sno mi je kao dan, jer u su prot nom ne bih ča mio ov de kao su žanj i ne sreć nik. U ovim go di na ma tre ba lo bi da sam po red že ne, de ce, da se bri nem o bo le snim ro di te lji ma. Bo re ći se sa ide a li ma, od re dih se bi pat nju i osta doh po ni žen. Or fej je si šao u du bi ne pa kla i ta mo odu še vio svo jom pesmom i igrom. Sve je igra. Ali ne i ovo tam no va nje. Ovo je vi še od igre.

****Ko so vim po ljem du va ju ve tro vi. Ve tro vi ra-

znih bo ja. Ta mo gde je u bi ci pao tur ski sul tan, srp ski knez ne ma mi ra. Tur ci ma je to put nad svim pu te vi ma pre ma Za pa du i pra ved na bor ba sa ne ver ni ci ma. Sr bi ma je to bio pra po če tak svih gu bi ta ka i po ku šaj spa sa va nja hriš ćan stva. Sva ko je imao svoj in te res i že lju da spa si što se spa si-ti mo glo. U sve opštem po ko lju je iz li ve no to li ko kr vi da su, pre ma le gen di, od tur ske krvi iz ni kli be li, a od srp ske cr ve ni bo žu ri.

16

Iz to ga kao da iz vi re sa ma isto ri ja. Isto ri-ja ovog pod ne blja, ove za bi ti na Bal ka nu i sa me Evro pe. Bal i Kan. Dve re či, dva zna če nja. Dve ne-ja sne for mu le opšte nja. Med i krv. Za sto šest po-sled njih go di na sva ke de se te go di ne po je dan rat. Ka ko je ko ji do la zio, su sti zao je pret hod ni, sva ki no vi je bio kr va vi ji. A nig de me hu ri ća me da. Mo-žda sa mo u ljud skim sećanji ma.

U sa mo ći du gi nih bo ja, ka da du va ju obo je ni ve tro vi nad Ko so vim po ljem, slo bo da po sta je za-bo rav, a se ća nje na uči nje ni greh je di na je ute ha. Ta mo gde se su da ra ju ve tro vi, vo de i car stva su-da ra ju,ta mo je Bal kan!

Sai Ba ba, in dij ski gu ru, na pi sao je pred smrt da je nad Ko so vom ba če na đa vo lja ana te ma i da nad tim pro sto rom ne će bi ti spo ko ja. Hi lja du le ta mr žnje, ri val stva, ra to va i tu ge.

Ako je pro klet stvo da to, zbog če ga ne po sto ji neš to pro tiv to ga? Mo žda i po sto ji, ali to i ni je va-žno za či tav ljud ski po re dak na ze mlji. Ko so vo je oba vi je no i mr žnjom i pat njom. Tu se su sre ću svi raz do ri i sve mi sli ovo ga sve ta. U za bo ra vu je draž se ća nja i te ži na pat nje. Bit na je suš ti na, for ma je sa mo olu pi na oko nas. Ali ako je lič ni pri mer naj-bo lja pro po ved, on da se Bal kan ci ni ka da ne će na u-či ti pa me ti. Sve even tu al ne pri pre me bo ljit ka obo-je ne su spo roš ću ko ja za di vlju je. Mir no ća ubi ja nja, ra di kal no i bo le sno zlo, pra ti sva kog kao usud.

17

Do la zak, su sret i pat nja...

Mir ka je tre ba lo da pre me ste. On se po sle če-tvr te go di ne na la zio na po sma tra nju i mo gao je da ra ču na na skra će nje. Taj po du hvat na puš ta nja za tvor skih zi di na i po vra tak me đu osta le lju de bio je slo žen. Ti me su po kre nu te sve me re re so-ci ja li za ci je. Zbog to ga je pre se ljen iz Sak sen ri ta i smeš ten u za tvor u Al tšte te nu.

Tog sun ča nog ju tra ni je ni slu tio ko li ko isti ne ima u sno vi ma. Ka da se do go di su sret, on nam pred o dre di ži vot, na go veš ta va i uz bu đu je. Sa opšti sve što bi mo glo da bu de za nas bit no. U su sre tu se kao ta kvom na slu ću je i pat nja. Ona nam je da-ta i pred o dre đe na. Kao da zbog nje, i po red nje, ne ma ni čeg dru gog pod ovom ne be skom ka pom.

Sva ki put ka da bi se bu dio u sun ča na ju tra, bio je ras po lo žen. Ovo ju tro je bi lo ma glo vi to. To mu je, kao po ne kom usu du, na go ve sti lo da će tog da na da ga za de si ne sre ća. Vo leo je sun ča na pra-sko zor ja, jer je ve ro vao u moć bu đe nja i ra đa nja no vog sun ca. Sve tlost je lič no do ži vlja vao kao iz-no va ra đa ju će sun ce ži vo ta. A ži vot je imao smi-sla na slo bo di, ne iza zi di na.

Zbog uo bi ča je ne pro ce du re, ni je bio pre te ra-no uz ne mi ren. Imao je ne ki dru gi ne mir. Ne onaj iskon ski ko ji je nje go vu pri ro du i či nio ne staš-nom. Neš to dru go kao da je u ta la si ma umi va lo nje go vu du šu. Bio je to ose ćaj i tu ge i bo la i sre će isto vre me no. Neo bjaš nji vi trep ta ji.

Au to se za u sta vio pred glav nom ka pi jom. Po-gle dao je uvis. Iz me riv ši po gle dom vi si nu bez-bed no snog zi da, ose tio je muč ni nu u sto ma ku.

18

Hodao je usporeno, kako hodaju svi Balkanci – kao da nešto smera. Znao je da ima još ma lo do kra ja. Ni je znao šta će po sle. Re če no mu je da je tog da na, do večernje šetnje, oslo bo đen svih pro-pi sa nih ak tiv no sti. Osmeh nuo se, kao da mu je to neš to zna či lo. Io na ko ni je znao šta će sa svo-jim slo bod nim vre me nom. Uđe u će li ju i opuš te no le že na kre vet. Tvr di i omra že ni za tvor ski kre vet. Ta kav na meš taj ga je iz lu đi vao, jer ga je odva jao od spolj nog sve ta, nu dio ne u dob nost i hlad no ću ko ja pro bi ja do ko sti . Ko li ko je sa mo pu ta le že ći maš-tao o ne do sti žnim sek su al nim že lja ma. Bar šu na sto žen sko te lo i mi ris že ne kao ta kve, za me nji vao je za dah će li je ko ja je bi la sve. So ba, ku hi nja, to a le t i pro sto ri ja za sa mo za do vo lja va nje. Gle dao je du go u pla fon. Za spao je ne za do vo ljan. Mo žda i mr zo-vo ljan, ali bez pri su stva nje mu zna ne utu če no sti.

Mo ra da je du go bio u du bo kom snu, ka d ni je čuo lup nja vu stra ža ra ko ji je već ušao u nje go-vu će li ju. Bi lo je vre me za šet nju. Spre mio se na br zi nu i iza šao. Ta ko, po ma lo bu no van, kre nuo je ma hi nal no na su prot nu stra nu od uo bi ča je ne i su da rio se sa za tvo re ni kom ko ji je već uhva tio ri tam u za jed nič koj šet nji. Obojica za sta do še i po-gle da še se. Mir ko se pre ne ra zi. Pre po zna čo ve ka. Su da rio se sa Ble ri mom. I on pre po zna Mir ka. Raz me ni še du bo ke uz da he i u ne u o bi ča je noj to-le ran ci ji se pre str o ji še u for mi ra nu ko lo nu. Še-ta li su go to vo je dan do dru go ga, a ta ko uda lje ni. I je dan i dru gi od sut ni, ali uz ne mi re ni. De žur ni stra žar da de znak za kraj šet nje i za tvo re ni ci se upu ti še ka svo jim oda ja ma.

Ko ša re, ka ra u la na gra ni ci pre ma Al ba ni ji i pla nin ski vi so vi Pro kle ti ja, stvo ri še se kao sli ka

19

pred Mir kom. Br da, hlad no ća i su ko bi. I na rav no, sve one olov ne go di ne na po čet ku po sled njeg ra ta na Bal ka nu kra jem 20. ve ka. Taj vek je za Evro pu i bio obe le žen bal kan skim, a za vr šen ko sov skim su ko bom.

Ble rim ose ti je zu pri se ća nju na tu 1999. go di-nu u vre me ra ta na Ko so vu. Bio je me sec april. U to vre me nor mal no cve ta la šlji va, a bi lo je hlad-no, čak je bi lo i po ma lo sne ga. Du ga pe ša če nja ukrug, ne po zna tim sta za ma. Osve tlje no ne bo od pa lih ra ket nih pro jek ti la i ne ve ro vat na hu ka bor-be nih avi o na.

Pro kle ti je, pro kle te da ste i nad Ko so vom, Al ba­ni jom i Cr nom Go rom – re če sa mom se bi.

Ja po zna jem ovog ti pa, ali oda kle? – za miš ljen pro mr mlja Mir ko se bi u bra du, ula ze ći ne volj no u će li ju.

Kao da se svi na ši me đu ljud ski od no si svo-de na do la zak, su sret i pat nju. Mir ko je sti gao iz zatvora Sank sen ri t. Su sreo se sa Ble ri mom i svo jom proš loš ću. Zbog to ga sa da ne ma spo ko-ja. Pat nja nam se na me će, sta je is pred nas sa mih upra vo kroz ne mir. Je dan deo na še proš lo sti ob u-hva ti nas na tre nu tak ta kvom že sti nom da po sta-je mo ne moć ni. Ne moć ni u sna zi, raz miš lja nji ma i od no si ma pre ma dru gi ma.

Ve če ra, ona ko ka ko je uo bi ča je no u za tvo ru. Red, di sci pli na, bud no oko stra ža ra. Sve ide usta-lje nim to kom. Sa mo mi sli sva kog po je di nog su-žnja na ru ša va ju sve opštu har mo ni ju i gvo zde nu di sci pli nu. Ka da bi ne ko umeo da sni mi taj pa-ra lel ni svet mi sli i un t raš njih do ga đa ja u sva kom za tvo re ni ku, ta bi sli ka bi la od sjaj naj ve ćeg ne-skla da i ne re da.

20

Mir ko je pri me tio Ble ri ma. Sva ka bo ra, i ona naj ta na ni ja, ona oko nje go vih oči ju, osta la mu je ure za na u pam će nje. Ia ko mlad, bo re su bi le uoč lji ve. Nje gov or lov ski nos, cr ne i pro dor ne oči ko je ma me i od ko jih bi čo vek tre ba lo da ima strah. Upla šio se tog li ka u pr vi tren. Ve li ki stas. Koš ča ta bra da sa ru pi com na sre di ni i ma lo is tu-re na na pred. Ta nak vrat, ali iz ra zi to ja ke vi li ce i sra zmer na usta. Cr na, le pa ko sa, ali ne pre te ra no gu sta. Pra vi lan ras po red dla ka na bra di. Le po ob-li ko va ne i gu ste obr ve. Sve one bo re oko oči ju, pra vil no ure za ne i iz ra že ne, Mir ku su bi le ta ko po zna te.

Ble rim je se deo na dru goj stra ni pro sto ri je za obe do va nje. Po di gao je gla vu i pr vog ko ga je vi-deo be še Mir ko. Pro sto ri ja kao da je bi la sve ča no upri li če na za njih. Kao da se či ta va va se lje na sve-la na taj pro stor, a oni su se naš li u tom rin gu da od me re sna ge.

Za žmu ri i vi de le pe Mir ko ve obr ve, nje go ve pri lič no ne ja sno iz ra že ne bo re oko oči ju, podoč-nja ke od ne pro spa va nih no ći i ne mir ne pla ve oči. One oči ko je do no se urok. Ia ko su oči bi le po lu-o tvo re ne, Ble rim je uo čio iz ra zi to uve ća ne ze ni-ce. Vi deo je u nji ma od raz sa mo po u zda nja i pre-po znao oso bu ko ja ne tr pi po ra ze. Te bo re oko ogrom nih, bu lja vih ali pra vil no uob li če nih oči ju bi le su ta ko pre po zna tlji ve, kao da ih je ure zao u svo je pam će nje. Imao je ši ljat nos, či sto li ce bez ijed nog be le ga i sme đu ko su.

Mir ko stavi na po slu žav nik svo je je lo i upu-ti se di rekt no Ble ri mu. Me sto pre ko pu ta bi lo je pra zno, kao da je če ka lo nje ga.

21

Po zdra vi ga kli ma njem gla ve ho ti mič no i ne-volj no, ma da je bio ve o ma uz bu đen.

– Mi se po zna je mo – re če Mir ko na ne mač kom.– Da, mi smo sta ri znan ci – od go vo ri Ble rim i

ta ko kre nu raz go vor.– Oda kle?– Gde smo se sre li, pa zar ne znaš?– Ne mo gu da se se tim.– Se ti se Ko so va, Pro ke le ti ja, ka ra u le...– Bom bar do va nje Sr bi je, 1999. go di ne.– Da, Ko sov ski rat. – Gde smo se upo zna li?– Gde si ti ta da bio?– Na pr voj li ni ji fron ta, a ti?– Isto na toj pr voj, je be noj li ni ji.– Ali gde, čo ve če?– Ka ra u la Ko ša re.– O, Bo že?– Da, mi smo se ta mo sre li, gle da li smo se oči

u oči.– Otu da se se ćam sva ke tvo je bo re.– Zbog to ga sam upam tio sva ki po kret tvo jih

ne mir nih oči ju.Ble rim se se ti svog sna i ko nja ko ji se pre tva-

rao u čo ve ka. U sno vi ma čo vek pu tu je ce lom va-se lje nom i do bi ja za pi sa ne in for ma ci je o vre me-nu, ze mlji, lju di ma.

– Sta jao sam na li ni ji ko ja je bi la iza svih li ni-ja i ko ja je bi la na še oko so ko lo vo. U stva ri, li ni ja ko ja ni je pro puš ta la ži ve. Onaj ko je bio na ni ša-nu, upi si van je u knji ge mr tvih.

– Ja sam ta ko đe po sma trao ne pri ja te lja kroz vi so kokva li tet nu ni šan sku spra vu. Puš ku sam do-

22

bio na po klon od vi so ko ran gi ra nog i no vo pe če-nog ofi ci ra OVK-a.

– Mo ja je puš ka bi la spe ci jal na iz ra da srp ske po li ci je sa ta kvim op tič kim na pra va ma, da sam ne pri ja te lja na dru goj stra ni vi deo kao na dla nu.

– Ti i ja, mi smo ne pri ja te lji.– Da, i to iskon ski. Po ti češ sa Ko so va?– Da, u stva ri ne. Iz za pad ne Ma ke do ni je. Mi

to ne zo ve mo Ma ke do ni jom. Za nas je to Ili ri da. – I mi Sr bi, ima mo dru go ime za to pod ruč je.

Na Bal ka nu sva ko ima pra vo na sve. – Oda kle si ti?– Iz Ko sov skog Po mo ra vlja. Da le ko od Pro kle-

ti ja, pro kle te da su...– 9. apri la 1999. go di ne, gde si tač no bio?– Ko ša re, li ni ja snaj per ske va tre, a ti?– Isto to, sa mo na dru goj, te bi su prot sta vlje-

noj stra ni.– Gle dao sam te ta ko du go kroz ni šan.– I ja te be, mo žda i du že ne go što mo žeš se bi

da pred sta viš. Ni ša nio sam baš te be. Bio si pr vi u bor be noj for ma ci ji. Ima li smo za da tak da vas sve li kvi di ra mo.

– Ja sam te isto du go po sma trao.– I on da, zaš to ni si pu cao u me ne?– Ni ša nio sam te be, a po ne koj neo pi si voj

unu traš njoj na red bi, u zad njem mo men tu ka da sam pr stom pri ti snuo oki dač, ne ve ro vat nom br-zi nom sam pre u sme rio snaj per. I ubio sam če tvr-tog od te be.

– Bra vo, i tre ba lo je nje ga da ubi ješ. Bio je svi-nja, sva ko me je stao na žulj. Mno go je lju di upu-cao i to na kvar no. Ne sa mo va še, ne go je i nas ta ma nio. Od vrat ni le gi o nar.

23

Mir ko ga po gle da di rek tno u oči. Pre po zna tu ne ku čud nu iskru ko ja kao da je go vo ri la da pre ko pu ta sebe ima oso bu ubi cu. Za pi ta se da li i on no-si u se bi tu ozna ku. Po že le da ga do dir ne i pr sti ma sop stve ne ru ke opi pa sve one bo re ko je je po sma-trao na nje go vom li cu pre to li ko go di na kroz snaj-per ski ni šan. Kao da je ostao bal sa mo van. Sve je bi lo na me stu, ona ko ka ko je iz gle dao u ža ru bor be ko ja je ši ri la za dah smr ti u svim onim ak ci ja ma čiš će nja te re na. Ko ša re, ka ra u la is pod Pro kle ti ja. Bo že, ko li ko tu ge ima ovaj u oči ma – po mi sli Mir ko.

– Da li je i moj po gled ta ko tu žan, kao tvoj? – upi ta on Ble ri ma.

– Na rav no. I ti tu iskri cu imaš u se bi ko ja te ja-sno od re đu je kao ubi cu. Ko zna da či ta, on to vi di. Oči su uo sta lom ogle da lo du še, to svi ka žu i re kli su ve o ma dav no. Pa zar ti mi sliš da je na ma la ko?

– Ni je, za i sta ni je. Ko ga si ti ni ša nio tog istog da na?

– Te be! I to ve o ma du go i po na red bi. Zna li su mo ji pret po sta vlje ni da si ne ka ja ča ri ba.

– I, on da?– Ubio dru gog do te be!– Zaš to?– Bio si mi sim pa ti čan. Sud bi na! Tvo ja knji ga

ži vo ta ni je bi la za tvo re na. Valj da sam če kao na ovaj su sret! Tre ba lo je da u knji ge mr tvih upi šem dru gog do te be. Ko je bio on?

– Isto le gi o nar. Stal no je pri čao o Fran cu skoj. Na rav no, pre to ga je bu la znio o ne be skoj Sr bi ji. U stva ri, bio je pro pa li ca, ne de fi ni san i ni ka da ni-je ni ži veo u Sr bi ji.

Oma đi ja ni svo jom sop stve nom pri čom, staj ali su i gle da li se pra vo u oči, u ta ogle da la nji ho vih

24

du ša, raz miš lja ju ći o pro te klom ra tu i okr va vlje-nim ru ka ma. Ni su ni oku si li svo ju ve če ru. Stra-žar ih je po sma tao sa dis kret ne dis tan ce i slu šao nji ho vu pri ču. Pri šao im je.

– Mom ci, vi tre ba da na pu sti te kan ti nu. Ta kav je red.

Bez po go vo ra su usta li i kre nu li. Jedan pored drugog, svako u svojim mi slima. Od one ja ke mr-žnje ko ja je ga je na i ko ja se ne pre kid no na du va-va la, kao da ni je osta lo niš ta. Ma lo je ne do sta ja-lo da, ko ra ča ju ći go to vo voj nič ki, ne za gr le je dan dru gog i kre nu pot pu no sje di nje ni. To ipak ni su ura di li. Ka ko su im će li je bi le na raz li či tim spra-to vi ma, opro sti še se gru bim, ali ot me nim kli ma-njem gla va u znak po zdra va i poš to va nja. Bi la su to dva bor ca. Sva ki od njih u bit ka ma čiš će nja te-re na u in te re su jed ne ili dru ge ne pri ja telj ski su-pro tsta vlje ne na ci je.

Sle de ćeg da na sre li su se po no vo i za po če li dru že nje, raz go vo re. Zbli ži li su se. Te ma je ovog pu ta bio za tvo re nik sa tre ćeg spra ta, ko ji se pret-hod ne no ći ubio.

– Šta će na ma osra mo ćen čo vek? – upi ta Ble-rim, te na sta vi – Sva kom pred me tu da de Bog broj, te ži nu i me ru. A šta da de na ma lju di ma? Mo žda pre vi še pat nje?

– Ne hu li na Bo ga! On nam ga je kao ta kvog pred o dre dio – od go vo ri Mir ko.

– Ja to ne či nim, ja sam sa mo tu žan. Ka ko vi to Shki ili Sr bi ka že te: je bem te ži vo te, što si ta kav!

– Ži vot je splet okol no sti i či ne ga ne ke sit ni-ce. A po naj vi še su ko bi, sit ni ali i ve li ki. Tu sva ko ne kog pre đe, za vla či i kao da tra ži se bi pro tiv ni-

25

ka. Ma da, mi Sr bi sve to vi di mo ova ko: pro tiv ni ka pr vo tre ba zbu ni ti, a on da nad mu dri ti.

– Ta mo gde ne ma prav de, ne ma ni Bož jeg mi-lo sr đa.

– Ali, mi Sr bi i Al ban ci se mr zi mo, du go, ve-o ma du go. Jed na bru tal no pri sut na spo zna ja da sva ko mo že da mr zi dru gog. Bal kan je ta kav.

– U stva ri, ne zna mo zaš to se to li ko mr zi mo, ka da niš ta lo še jed ni dru gi ma ni smo uči ni li. Ma-da, mr žnja na na šim pro sto ri ma na sta je po sle uči nje nog do brog de la, a ne lo šeg. Zbog za vi sti!

– Ne, to je na sle đe na „tur ska“ upro paš će nost.– Mi sve tu ma či mo Tur ci ma, kao da su oni za

sve kri vi.– Upra vo zbog to ga. Oni i je su kri vi. Za u sta vi li

nas u sop stve noj pri či.– Ma ne, oni su bi li si la. Vla da li su na tri kon-

ti nen ta. Ima li su mu ku da iza đu na kraj sa svi ma na ma.

– Mo ja ba ka Raj ka je go vo ri la: „E moj sin ko, po ne kad je bo lje da imaš gram sre će, ne go ki lo-gram pa me ti.“

– A moj de da Ća zim je go vo rio da ne ma ve će sre će u ži vo tu od sop stve ne de ce, ali da ta ista de ca mo gu da bu du uzrok tvo je naj ve će ne sre će.

– Na ša bal kan ska usta su pre pu na mi nu lih do ga đa ja. Zaš to ne pam ti mo bu duć nost? Mi smo bez gra ni ca u pro sto ru, bez po čet ka i kra ja u vre-me nu. A mi se na Ko so vu stal no vr ti mo u krug.

Šet nja je bi la za vr še na. Ras ta li su se za do volj ni.

26

****Ble rim i Mir ko su se još u de tinj stvu navukli

na mr žnju. To se od i gra lo u okvi ru fa mi li je. A na-ci o na li zam je do šao tek ka sni je, jer de ca ne zna ju šta je to, dok im od ra sli ne ob ja sne.

Ka sni je su uš li u rat, pri hva ti li dro gu i kre nu-li pu tem ko jim se re đe ide, stran pu ti com. Na vu-če ni ta ko, i ubeđeni u sop stve nu moć, po sta li su otu đe ni. Čo vek po ne koj iner ci ji pam ti sa mo ne ke de lo ve svog ži vo ta. Ili mo žda po ku ša va da za bo-ra vi sve ono op te re ću ju će. A za bo rav je kao sve ća ko ja ti nja, go ri, ga si se, ali se uvek iz no va pa li.

Al ban ci i Sr bi su od vaj ka da bi li ri va li u onim bal kan skim pre de li ma od pr vog da na ka da su se ta mo sre li. Pro stra na i di vlja te ri to ri ja, dva na ro-da, a jed na ze mlja, i sve pri sut na ista mr žnja. Upu-će na onoj dru goj stra ni u kon ti nu i te tu, ne pre sta-no i sa pri me sa ma ne kog iskon skog tra ja nja. Sve kao da ima kraj i pro pa da nje, ali ta mr žnja kao da je ima la več nu i bes kraj nu po sto ja nost.

Pre ma to me, tre ba lo je da se mr ze i pre zi ru je dan dru gog. To su i či ni li i kroz raz miš lja nja o su prot noj stra ni, a i kroz po vla če nje oba ra ča na svojim snaj per skim puš ka ma. Pri ti sak na oba-rač je bio naj lak ši na čin da se pra zne na bu ja li pre de li nji ho vih op te re će nih du ša. Tako ob u ze ti mr žnjom koja je po sta la deo nji ho vog kr vo to ka i raz miš lja nja, ni je dan nji hov po tez više nema smi-sla. Ta ko uhva će ni u ko lo lu dač ke tr ke ko ja je di-no po zna je ru ši lač ke po ri ve, ni je dan od njih ni je pre sko čio sop stve nu sen ku i ni je bio u sta nju da pri zna ka ko se po ve ća va njem mr žnje, uve ća va i unu traš nji ne mir i te le sni bol.

27

Ži vot je te žak. Svi to ne ka ko po na vlja ju. Odu-zi ma nje ži vo ta kroz is hi tren, a ipak kon tro li sa ni pri ti sak oba ra ča, mno go je te že. Kroz ni šan sku op tič ku spra vu ubi ca upo zna sva ki pre deo oko oči ju svo je žr tve, nje go ve na pe te ži le na vra tu, bo ju nje go vog te na, cr te li ca, gu sto ću obr va, pra-vil nost no sa i njegovu pu no ću, te vre li nu i soč-nost usa na. Za pam ti za sva vre me na sva ki trep-taj nje go vog di sa nja. On da mu sa mo jed nim po-te zom i tu pim pa dom po da ri smrt. Ove ri ži vot i pre se li do sa daš nji obje kat po sma tra nja u pre de le mr tvih. Upi še u tam ne knji ge i pri sil no za vr ši jed-nu ne za vr še nu pri ču.

28

PR VA PRI ČA „BLE RIM”

U Por to ro žu je al ban ska ko lo ni ja dr ža la pod kon tro lom pro da ju na ze le noj pi ja ci. Ble ri mov otac je bio mladi vo đa eki pe. Ži ve lo se u svo je vr-snom ge tu. U de že li su po je di ne za jed ni ce vo di le one po slo ve za ko je su bi le spo sob ne. Onaj je zik ko je se raz u me, tim je zi kom tre ba i da se po ša lje po ru ka. Ze le na pi ja ca je bi la „maj ka“ svih iz te ko lo ni je. Ble ri mov otac je na tom te re nu bio fa ca. Ro đen je u Ve ša la ma, opšti na Te to vo. U rod nom se lu je ži ve la nje go va že na sa de com i osta li ma iz te ve li ke po ro dič ne za jed ni ce. Lju bav ni ca mu je bi la Ita li jan ka. Cu ra iz por to roš kog ka si na. Ra di la je kao kru pi je. Pr ve ve če ri ka da je ugle da la Ble-ri mo vog oca, po že le la ja da bu de nje go va. Da mu pri pad ne bez raz miš lja nja i po klo ni mu mla dost. On je nje ne na me re shva tio ve o ma br zo i po tru-dio se da je sta vi pod kon tro lu.

Da je onog pr vog tre na ka da su se sre li znala da će njen ži vot bi ti tu žni ji od koc ke, ve ro vat no bi po ku ša la da iz beg ne su sret. Do ve la je se be do pat nje pre ne go što je us pe la da ot kri je ko je čo-vek po red nje. Su o ča va ju ći se sa gru bo ćom nje-go vih po te za, sva ki put ka da joj je na go veš ta vao od la zak, ona je ima la po tre bu da ga po no vo vra ća se bi. Ta ko je to iš lo me se ci ma, dok ni je shva ti la

29

da je trud na. On da je on sve re đe do la zio. Vre đao ju je i ni po daš ta vao, be žao od nje. Sve do jed ne ve če ri ka da joj je ja sno re kao da on od lu ču je o to me šta će sa de te tom da se de si ka da se bu de ro di lo. Ako bu de de voj či ca, mo že slo dod no da je uzme i ode sa njom za Ita li ju. Ako se bu de ro-dio de čak, on pri pa da nje mu, uzi ma ga i vo di u Ma ke do ni ju. Ble ri mo va maj ka ni je ni shva ti la o če mu on, Al ba nac, jak mo mak i „ca po del ca po“ ze le ne pi ja ce, pri ča.

Te ve če ri ka da se po ro di la, po red nje ni je bi lo ni koga. Ima la je sa mo jed nu že lju, da ro di si na i da joj on bude od u zet. Ti me bi po sta la po no vo slo bod na, kao da se niš ta ni je de si lo.

– Ro di la si zdra vog de ča ka, zva će se Ble rim. Za pet da na iz la zi te iz bol ni ce. Ja de te istog da na vo dim za Ma ke do ni ju kod mo jih. Ti ćeš na opo ra-vak na Bled sko je ze ro i vi di mo se po sle to ga.

Ona je, ona ko iz nu re na, po sma tra la tog mar-kant nog ti pa, oca nje nog si na, ote tog si na i ja sno uvi de la ko li ko ga mr zi. Bio je to njen pr vi i bo lan po ro đaj. Nje na rod bi na ni je zna la niš ta o to me. Že le la je slo bo du i isto vre me no da se ras te re ti ove mu ke. Mo žda je sa nja la. Jed nog tre nut ka se upi-tala zaš to ni kada za vre me trud no će nije poželela da ro di žen sko de te.

Tih pet da na iz nu re no sti i ne ja snih že lja proš-lo je ve o ma br zo.

Ble ri mov otac je sti gao u pri su stvu jed ne sta-ri je že ne sa ko jom je pri čao na al ban skom. Sta ri-ca je pre u ze la de te i ne sta la kao što se i po ja vi la.

– Ble ri ma ćeš mo ći da vi diš ve o ma usko ro. Sa-mo se ti opo ra vi. Tak si te če ka na po lju. Ja sam

30

sve sre dio – iz va di nov ča nik i ugu ra hr pu nov ca u nje nu taš nu. Sa mo je tre nu tak ne do sta jao da se ne sru ši. Me di cin ska se stra ju je is pra ti la do tak-si ja. Sve je bi lo uta na če no, uho da no, is pla ni ra no. Ona je uš la u tak si i go to vo ne ve ru ju ći, kre nu la bez svog de te ta. Nije ni stigla da ga podoji.

Ble rim je po slat za Ve ša le, ona za Bled. Sva ki put ka da je tra ži la Ble ri ma, on ni je bio do stu pan. Pre ko svo jih lju di, Ble ri mov otac je pre tio. Po sle to ga se po vu kla u Ita li ju. U se ća nju je sa so bom po ne la do la zak mla de cu re u Slo ve ni ju, su sret u ka si nu i mar kant nu fa cu mom ka ko ji joj od u zeo de te. Po ne la je če žnju da to svo je če do do di ru je, mi lu je, pe va mu pe sme, uči ga ita li jan ski... Otiš la je za Rim.

De čak je do bio „dru gu maj ku“ i po stao ve o ma umi lja to de te. Ra stao je u Ma ke do ni ji gde je od ve-den, kao da je ta mo i ro đen. Bez bri žno de tinj stvo u okvi ru broj ne po ro di ce. Otac je do la zio iz Slo-ve ni je i bio mu je ve o ma drag, jer ga je vi đao ret-ko. Uvek mu je do no sio po seb ne po klo ne i iz dva-jao ga od osta le de ce. Maj ka je bi la hlad na pre ma nje mu. Hlad ni ja od mer me ra. Znao je, kao Al ba-nac, da mo ra da pri hva ti od ra sta nje ko je dik ti ra ta muš ka lo gi ka, ali bez ob zi ra na to, ta le de nost se ši ri la do ko sti ju. Ko li ko god da je imao oprav-da nja za tu pri sut nu maj ku, neš to ga je bo le lo.

Sva ki put ka da bi je po gle dao pra vo u oči, ni je joj ve ro vao. Ne do sta ja la mu je ne ka iskra iz nje-nih oči ju. Neš to što go vo ri da ga ona kao maj ka vo li, da sa o se ća sa njim. Za to je ve ro vao da, kad se ne ka oso ba vi di pr vi put, i kad se po gle di su-sret nu, da je to što pro la zi kroz mo zak pr vih par

31

se kun di, od lu ču ju će za sve bu du će od no se. Sve će se sve sti na to pr vo bit mo po ve re nje ili ne po-ve re nje.

Iz gle da da du ša mo že da se ukra de i po kla nja i pro da je... A šta je du ša, da li ovaj dah, da li sve snost ili je to ono bo žan sko u na ma što nam dra gi Bog da je ro đe njem? Lju di, po seb no kad se zbli že, ose-te po tre bu da je po kla nja ju. Dok lju bav tra je, sve je do bro. Ka da ona ne sta ne, ta da na sta je pat nja.

Ble rim je bio spre man da smr vi br da da bi po-sta la rav ni ce, a rav ni ce da pre tva ra u mo ra, sa mo da shva ti zaš to ga maj ka ta ko hlad no po sma tra. Po sto ji cve će ko je ne tr pi do dir. Po sto ji cve će ko je mi ri še sa mo no ću, a da nju skri va svoj mi ris. Ble-rim je imao po tre bu da ga ne ko po mi lu je po ko si. U tom tra že nju je gu bio i se be i na du u pri snost. To je bi lo vre me ko je ra nja va, pe riod ka da je ži-veo sa one stra ne re al no sti.

Obi čaj je na la gao da se ću ti. Ona je, kao na-met nu ta maj ka, ću ta la i poš to va la pra vi la, za da tu reč. Pla ši la se. Ble rim ni je znao o če mu se radi, mada je slu tio. Znao je da mno go tu ge ima u svim tim obi ča ji ma ko ji su ga okru ži va li…

Po gle dom je, kao da ne kog tra ži, po put po gle-da ubi ce, pro sio lju bav, ne žnost, ro di telj sku sa-mi lost. Že leo je jed no stav no da uzme ono u šta je ve ro vao da mu pri pa da, ka ko bi na šao ma lo mi ra u svom pa kle nom car stvu sa mo će. Hteo je iz pet-nih ži la da po sta ne lo pov ka ko bi ukrao de lić maj-či ne du še i utkao u sop stve no sa mo po u zda nje.

Ka da je imao se dam go di na po tu kao se sa naj-bo ljim dru ga rom zbog sit ni ce. U na le tu be sa, po-vre đe ni kom pa njon mu je su nuo u li ce:

– Ti si ko pi le, tvo ja maj ka ni je na ša!

32

– Po no vi to još jed nom, pa da te srav nim sa ze mljom...

– Hej, ne lu duj, moj otac će sve da vas po bi je. Ja znam, zna ce lo se lo. Tvo ja maj ka je Ita li jan ka.

Ble rim je svom si li nom kre nuo na nje ga. Da ih ni je raz dvo jio uči telj, po te kla bi krv. Ta naj bit-ni ja teč nost ko ja ima vred nost iz nad svih stva ri i od no sa. Za stao je, vi še ni je mo gao da di še. Kao da je na ze mlji po ne sta lo ki se o ni ka. Sve vre me dok je po ha đao tu ško lu, tu kao se sa istim de ča kom.

Ja ne mam maj ku. Ži vim po red že ne ko ja me ni­je ro di la! Ka ko je to mo gu će? – pro mr mlja se bi u bra du.

Od to ga da na se po vu kao u se be, za u sta vio vre me bez bri žnog de tinj stva, počeo da pri kri va ra nje nu du šu i vi še ni re či ni je pro go vo rio sa na-met nu tom maj kom. Če kao je oca da do pu tu je iz Slo ve ni je. Ta ko je od ra stao. U pet na e stoj go di ni je na pu stio se lo Ve ša le i preselio se u Priš ti nu, na stu di je i po li tič ki ak ti vi zam. Sa še sna est je već bio utam ni čen zbog ide je o Ko sov skoj Re pu bli ci. Tri go di ne je pro veo kao po li tič ki za tvo re nik u Sr bi-ji. Puš ten je na pri ti sak or ga ni za ci ja za ljud ska pra va. Oti šao je na za pad, u Švaj car sku. Vra tio se na Ko so vo u pred ve čer je bom bar do va nja i stu pio u OVK. Do bio je na re đe nje da ode na su prot nu stra nu ka ra u le Ko ša re u pod nož je al ban skih Pro-kle ti ja.

33

DRU GA PRI ČA „MIR KO“

Mir ko je ro đen u Bo žev ci ma, na is to ku Ko so-va. Ka da se za ra ti lo, nje go vi ro di te lji ni su ni pe-dalj ze mlje bi li sprem ni da pro da ju. Ve ro va li su u ide ju osta ja nja na sop stve nim og njiš ti ma. Mu-či li su se, ra di li na ima nju i po ku ša va li da odr že ve li ku po ro di cu na oku pu. Če ti ri ge ne ra ci je su ži ve le za jed no. On je pak že leo da ide da lje, što da lje, i da sa ču va se be. Imao je na me ru da stu di-ra. Od la zak na vi so ke ško le i stu di je me di ci ne u Priš ti ni, star ci ni su la ko pod ne li. To su pri hva ti li kao iza zov no vog vre me na i po ku ša li da se po-mi re sa isti nom. Ta ko je sva ko imao svo je raz lo-ge za pat nju.

Mir ko je hteo da stu di ra po sva ku ce nu. Pi sao je čak i pe sme, do du še kra dom. To se ni je ukla pa-lo u ja ku tra di ci o nal nu sre di nu. Naj sta ri ja gla va u po ro di ci je da la sa gla snost za nje gov od la zak u grad. Bio je to de da Bo ri slav. On je od lu či vao o ži-vo tu i smr ti. Što je sta ri ji bio, češ će se se ćao pri če sa pla stom se na. U ona sta ra vre me na tur ske vla-da vi ne, sme nji va la su se mir na i rat na de ša va nja. Tur ci bi do la zi li i zu lum ća ri li. Ka da bi se po vu-kli, meš ta ni bi u že lji za osve tom či ni li zlo de la. Jed nom pri li kom je uhva će na gru pa tur skih lu-ta ju ćih raz boj ni ka i bila ve za na ži com oko pla sta

34

se na. Ta ko je dr ža na u ne iz ve sno sti ne ko vre me pod se o skom stra žom, sve dok ni je na i šao ne ki pi ja ni kom ši ja. On je ne ho ti ce za pa lio se no. Go-re lo je se no, a po tom i te la u pla me nu. Be že ći od va tre, oni ja či u tom lan cu su vu kli sla bi je u sre-diš te pla me na.

Sva ki put je imao lo še sno ve ka da bi de da pri-čao o tom do gađaju. Bo jao se i isto vre me no za-miš ljao bol jad nih lju di u vre li ni va tre. Ta pri ča sa pla stom se na je nje mu sve vi še bila od raz var var-stva, a sve ma nje ple me ni to ro do lju blje. De da Bo-ri slav je nje mu za me nji vao ro di te lja. Otac je po-gi nuo ka da je Mir ku bi lo de set go di na. Po gi nuo je strmoglaveći se niz pa di nu trak to rom, ka da je po-ku šao da ore ta mo gde ni Tur ci ni ka da ni su ora li.

Nji ho va je lo za bi la sta ra. Po ti ca li su sa Ko so-va. Bi li su sta ro se de o ci. Sa ne ve ri com su gle da li na sve one pri doš li ce bi lo srp ske, bi lo al ban ske. Zbog to ga ni su pro da va li ni pe dalj svo jih po se da. Sa pr vim al ban skim kom ši ja ma ima li su ko rekt ne usta lje ne od no se poš to va nja. Zna lo se ko, ka ko, i ko me pri la zi ka da se po se ću je i u ko jim pri li ka ma se ko mu ni ci ra. Po seb no ka ko su se re ša va li even-tu al no na sta li spo ro vi, po bi lo kom pi ta nju, zbog ima nja, sto ke, uvre da ili sve ča no sti. Tra di ci ja je bi la sve!

Maj ka je bi la ja ka že na. Do ve de na po do go vo-ru dve ju po ro di ca ko je su go di na ma me đu sob no sa ra đi va le. Nju ni ko ni je ni pi tao za ko ga že li da se uda. Jed no stav no, nje ni su je da li. Dom joj je bio do de ljen, tre ba lo je što pre i bez pri go vo ra da pri-hva ti. Bu ni la se ona, ali to nije ima lo pu no od je ka ni na jed noj stra ni. Ni ti je maj ka slu ša la nje ne ja di-

35

kov ke, ni ti je bi lo ko imao vre me na za nje ne su ze. Pri vi kla se, po če la da ra đa i do bi la svo je me sto i ulo gu u sve mu. Ta ko je pre po zna la svo je me sto u tra di ci o nal nom fa mi li jar nom po ret ku. Ia ko je bi-lo mno go de ce u dvo riš tu, Mir ku je bi la po seb no pri vr že na. Bio je naj mla đi ka da je ostao bez oca. De da je od tada pre u zeo ulo gu i oca i de de. Na tom ima nju od ne kih dva de set hek ta ra, ži ve le su če ti-ri ge ner ci je. Ne ki su se u me đu vre me nu oti snu li u Švaj car sku, ali se ra di lo za jed no do ma ćin stvo i pod vođstvom de da Bo ri sla va.

Ka da je sti gao u ne ta ko uda lje nu Priš ti nu, po že leo je već pr ve ve če ri da se vra ti na zad. Nje-gov de da je znao da govori al ban ski. Sa kom ši jom se obo stra no i u poš to va nju ko mu ni ci ra lo na oba je zi ka. Mla de ge ne ra ci je su ig no ri sa le jed ne dru-ge. Ia ko su svi uči li u ško li je zik dru ge et ni je, po ne koj usta lje noj prak si ig no ri sa li su jed ni dru ge. Baš kao u Sko plju. Ta mo na pi ja ci, kad se sret nu Al ba nac i Ma ke do nac, ne pri ča ju ni ti al ban ski ni-ti ma ke don ski, već ko ri ste srp ski, je zik za jed nič-kog ne pri ja te lja ka ko bi su prot noj stra ni od u ze li do sto jan stvo. A svest o ča sti je na Bal ka nu naj ja-ča stvar. Čast re ša va sve od no se. Po kre će ra to ve i smi ru je stra sti! Na tom sku če nom me stu, gde se vre me na od re đu ju ra to vi ma, Mir ko je že leo da po sta ne ple me nit le kar i za ku ne se Hi po kra to-vom za kle tvom. Ipak je re šio, na sa mom star tu, da sa Al ban ci ma iz ina ta go vo ri is klju či vo srp ski. Oni su za nje ga pro sto bi li „Šip ta ri“. A znao je i to da je on za njih bio „Ški je“!

Mir ko je na stu di ja ma pro veo go di ne i go di-ne i sve ma nje se me di cin ski usa vr ša vao. Po stao

36

je po li ti čar, aro gan tan, sa ja kim ve za ma sa Be-o gra dom. De di je da vao po greš ne in for ma ci je o za vr še nim go di na ma medicinskog obra zo va nja. Na dru goj stra ni je u svim ak ci ja ma re ša va nja srp skog pi ta nja u po kra ji ni bio u pr vim re do vi-ma. Je dva je za vr šio dve i po go di ne stu di ja, po sle pro ve de nih pet go di na na uni ver zi te tu. Oprav da-nje za de du na šao je u neo p hod no sti da se oda zo-ve po zi vu pa tri ot skih sna ga ko je su srp skoj stra ni na Ko so vu že le le sve naj bo lje. Bar su u to svi u nje go vom okru že nju ve ro va li.

Sve pred rad nje ko je su pri pre ma le bom bar do-va nje Ko so va i Sr bi je sa če kao je kao ve či ti stu dent na eks trem nim po zi ci ja ma i ve ro vao je u pra ved-nu srp sku stvar na sve toj srp skoj ze mlji Ko so vu. Imao je po nu du da se u pred ve čer je bom bar do va-nja sklo ni u Be o grad. Po li tič ko ube đe nje i nje go va crta ko ja ga je de fi ni sa la kao sta ro se de o ca na tim pro sto ri ma, ni su mu to do zvo li li. Ostao je sve sno na po li tič koj funk ci ji pri pa ra voj nim po li cij skim sna ga ma. Sa mo stal no i u ve ri da se bo ri za pra-ved nu od lu ču ju ću bit ku, pri hva tio je od la zak da bra ni ka ra u lu Ko ša re u pod nož ju Pro kle ti ja. Ni je ni znao gde su Pro kle ti je na karti. Sta sao je u Ko-sov skom Po mo ra vlju. Imao je dru ga či ji na gla sak i ne ka ko se spo ri je kre tao. Ni je slu tio ko li ko su lu-dog ima u nje go vom od la sku na sa svim su prot nu stra nu. U vr ho ve, gde ca ru ju or lo vi. U nje go vom Po mo ra vlju sve je ne ka ko bi lo pi to mi je. Pr ve hu-ko ve bor be nih NA TO avi o na čuo je sto je ći na pr-voj li ni ji, okre nut Al ba ni ji i po sma tra ju ći ne pri ja-te lja kroz snaj per sku puš ku.

37

LEO„Hod Bal kan skom ru tom”

Leo je do le teo re dov nom li ni jom JAT Air-ways-a od Be o gra da do Že ne ve. Po ka zao je svoj di plo mat ski pa soš na gra ni ci, ured no pre šao i upu tio se ka dži pu sa di plo mat skim ta bli ca ma. Na ae ro dro mu ga je sa če kao pred stav nik Srp ske mi si je Uje di nje nih na ci ja. On je su tra dan tre balo da bu de na sa stan ku Me đu na rod ne or ga ni za ci je ra da, kao zva nič ni član dr žav ne de la ga ci je.

Za mo lio je šo fe ra da vo zi di rekt no u kan ce la ri ju Uje di nje nih Na ci ja. Ne ušav ši u zgra du, još u ga ra ži na pu sti pret hod ni au to, pro me ni gar de ro bu ta ko re-ći u ho du i pre đe u dru gi au to sa za tam nje nim sta-kli ma. Uzeo je sa mo jed nu una pred pri pre mlje nu sport sku taš nu. Bi la je sport ska, ali od ko že. Mom-ci sa Bal ka na vo le fir mi ra nu ro bu. Ovim je au tom upra vljao sam. Vo zio je mo žda neš to agre siv ni je ne-go obič no. Po sle ne pu nih de set mi nu ta već je bio na au topu tu u prav cu Sankt Ga le na.

Znao je o gra du Sve to ga Ga la mno go to ga, a na ro či to o lju di ma ko je će ve če ras da sret ne uz naj ve ću dis kre ci ju. Ni je imao mo bil ni, ni ti bi lo ko ji dru gi elek tron ski ure đaj. Au to je bio bez di-plo mat skih ozna ka i sa fran cu skim re gi star skim ta bli ca ma, ne u pa dljiv i ne ta ko nov.

38

Pu stio je fran cu sku mu zi ku na ra di ju. Ma da ni je žu rio, dao je gas u na le tu ne kog po seb nog uz bu đe nja. Imao je do bar ose ćaj i ve ro vao da će sve da za vr ši ona ko ka ko je i pla ni rao. Opi pa pa-soš u unu traš njem dže pu svo je ko žne jak ne i za-do volj no se osmeh nu. Bio je fan ta sti čan or ga ni-za tor i oso ba ko ja niš ta ni je pre puš ta la slu ča ju.

Švaj car ska slu žba za pra će nje je ima la do ja vu da će Leo da po se ti nji ho vu Kon fe de ra ci ju. Ni su zna li sa ko je će stra ne da uđe i kog da na. Kan to-nal ne vla sti zbog to ga ni su oba veš te ne o nje go-vom mo gu ćem po ja vlji va nju na ovim pro sto ri ma. Bio je oso ba za ko ju se u sve tu dr žav nih po slo va zna lo.

Sankt Ga len je grad na tro me đi dr ža va, ne ta-ko ve li ki, ali mo ćan za ne ke stva ri. Pre ma sta ti sti-ka ma se na la zi na osmom me stu po ko li či ni opi-ja ta ko ja se me ri u ot pad nim vo da ma. Ov de ži vi isto ono li ko oso ba kao i pre sto go di na, u vre me ka da je tek stil na in du stri ja bi la glav na pri vred na gra na. Sko ro tri de set po sto stra na ca sa svih me ri-di ja na, ne gde oko sto tri de set na ci ja.

Eki pa sa Bal ka na je pre dstavljala ja ku amorfnu za jed ni cu. Go to vo svi mi gran ti ko ji su doš li sa pro sto ra biv še Ti to ve Ju go sla vi je, proš li su kroz Sankt Gal en. Ta is toč na gra ni ca je stvo ri la po jas ko ji na se lja va ja ka po pu la ci ja iz bal kan skih obla-sti. Kada su sti gli ti lju di ra znih ori jen ta ci ja, sa nji ma je u pr tlja gu pre net i ne ki dru gi men ta li tet, sen zi bi li tet i po jačana do za na si lja. Na si lja pre ma žen skom ro du, pre ma osta li m čla no vi ma za jed ni-ce, i na rav no, pre ma se bi slič ni ma.

Leo je bio lep čo vek. Bog mu je po da rio sve. Od iz gle da, do in te lek ta i uspeha. Tu ni je bi lo po-

39

tre be ni za ka kvom ko rek ci jom. Imao je mu že-van iz gled li ca, vi si nu, po no sit stas i pre na gla še ne mi ši će. Bio je uoč ljiv, ka ko obič no Ju go slo ve ni ili Bal kan ci ume ju da bu du. Osta vljao je za so bom uz da he mno gih že na ko je bi ga slu čaj no ili na-mer no sre ta le. Sa mi muš kar ci su pri zna va li da je zra čio ha ri zmom. Imao je spe ci fi čan sjaj u oči-ma ko ji je znao da hip no ti še sa go vor ni ka. Obla čio se iza zov no, kao i svi šme ke ri sa ovih pro sto ra i znao je da kom bi nu je bo je i ukla pa sti lo ve i mod-ne tren do ve. Pro sto, zanimalo ga je ono što je bi-lo u tren du i umeo je sve to da uskla di. Znao je pra vi la po na ša nja. Jed nom reč ju, bio je čo vek od in te gri te ta. U to ku ko mu ni ka ci je osta vljao je uti-sak ume re nog i pri jat nog sa go vor ni ka. Go vo rio je ne ko li ko je zi ka, me đu nji ma srp ski, en gle ski, špan ski, ru ski i al ban ski. Bi lo ko ja te ma da je bi la na dnev nom re du, znao je o če mu je reč.

Leo je učio „za nat” is prav nog i le pog po na ša-nja. Uo sta lom to mu je i bio po sao. Ra de ći na Bal-ka nu, znao je da je su za op sta nak pr vi pred u slov su per i or nost nad svim osta lim ili ko rup tiv ne ve ze ko ji ma bi mo gao da pot ku pi sve re dom. Poš to je do la zio iz Ame ri ke, pro bao je da ba lan si ra iz me-đu obe mo guć no sti. U stva ri, imao je po tre bu za ne kom po seb nom po tvr dom. Zbog to ga je u sop-stve noj nar ci so id no sti išao po ne kad i da lje i ra dio na se bi mno go vi še ne go što se od nje ga oče ki-va lo. Ne sa mo da je znao je zi ke, već je upi sao i do dat ne stu di je fa kul te ta bez bed no sti i po li tič ke isto ri je.

Ro đen je od oca Ame ri kan ca, po re klom iz La-tin ske Ame ri ke i maj ke Srp ki nje. Pre vag nu la je ipak ona ja ča, maj či na stru ja i se be je ja sno vi deo

40

kao pu no krv nog Sr bi na. Ro đen na tlu Sje di nje-nih Ame rič kih Dr ža va, obez be dio je se bi pa soš te ze mlje. Maj ka je bi la pre vo di lac u am ba sa di u Va-šing to nu. Jed na je di na po se ta Ma na gvi i su sret sa nje go vim ocem je od re di la nje nu sud bi nu. Ia ko je ro đen kao de te lju ba vi, od oca ni je mno go do-bio. Pod ne raz jaš nji vim okol no sti ma, otac je ne-stao u vre me pre vi ra nja ka da je oba ra na hun ta u Ni ka ra gvi. Kao pri pad nik ka ste ko ja je po se do va-la ogrom na ima nja, imao je ve li kih pro ble ma u vre me re vo lu ci je. Je di no što je Leo do bio od oca bi la je apa na ža nje go voj maj ci ko ja je omo gu ći-la bo ra vak i ško lo va nje u Va šing to nu. Ako je Leu uopšte neš to ne do sta ja lo, on da je to bilo od su stvo oca. Ni ka da ga ni je upo znao, vi deo. Sa mo cr no-be le sli ke ko je je maj ka po ka zi va la. Ali o to me ni-je pu no go vo rio.

Maj ka je osta la u Ame ri ci, tru de ći se da ga iz-ve de na put. Ni ka da se ni je pre u da la i njen svet se svo dio sa mo na Lea. Ra di la je i da lje kao pre vo-di lac u po je di nim tr go vin skim fir ma ma. Ka ko je part ner iz Ni ka ra gve re gu li sao pi ta nje nje ne apa-na že, ni ka da ni je ot kri la. Nikada nisu bili venčani. No vac je ured no sti zao i to je bi lo sve. Ni je zna la ni osta le čla no ve po ro di ce, ni ti je sme la vi še da ot pu tu je za Ma na gvu, grad nje ne mla do sti. Kod svog sina koji je stasavao je vo le la to pli nu tam nih oči ju La tin ske Ame ri ke, kao i ne ku po seb nu no-stal gič nost bal kan skog po gle da. Jed na pre div na me ša vi na sve to va i men ta li te ta. Po red to ga, in-si sti ra la je na to me da ga od ga ji u du hu ju go no-stal gič ne tra di ci je. Ro đen je za vre me Ti ta, 1970. go di ne. Ona je bi la Be o gra đan ka. Njen otac je ra-

41

dio u dr žav noj bez bed no sti. Čo vek od po ve re nja u taj no sti i „ve li ka ri ba“ za to vre me.

Vo ze ći i br že ne go što je smeo, bio je na do-ma ku Ci ri ha. Do Sankt Ga le na je pre o sta lo još ne kih osam de se tak ki lo me ta ra. Ose ti ne ku je zu, po me ša nu sa stra hom. Sme jao se se bi uvek ka da je glu mio ne u stra ši vost pred dru gi ma, a pre če sto je u se bi ose ćao ne si gur nost. Ve če ras sre će va žne lju de. Čim oba vi po sao vra ća se u Že ne vu!

Noć nad gra dom u pod nož ju Al pa bi la je mir-na. Ta ko je tre balo da stig ne ne pri me ćen i in kog-ni to. Ta po mi sao mu po da ri osmeh na li cu. Ve-ći deo ži vo ta pro veo je u za ve ri. Bio je taj ko ji je vu kao kon ce. Od lu či vao je o sud bi ni dru gih. Vi še mu je od go va ra lo tako ne go obr nu to. Ve če raš nji sa sta nak je uta na čio pre ko po ver lji ve oso be ne-ko li ko ne de lja una pred.

Sti gao je na že le znič ku sta ni cu. Au to pre ma pre po ru ci osta vi u jed nu za ba če nu uli cu, gde se zna lo da ne ma po sta vlje nih ka me ra ko je su sni ma-le oko li nu. Se de u au to bus grad skog sa o bra ća ja i upu ti se pre ma ka fi ću po ime nu Ga li ja. Ušao je ne-u pa dlji vo i opuš te no, kao da je sta ri gost. Osta vljao je uti sak oso be već na vik nu te na obi ča je onih ko ji već go di na ma bo ra ve u gra du. Ga zda ga pre po zna, ali po do go vo ru, ne po zdra vi ga. Po nu di pi će i re če mu da mo že ka sni je da si đe sprat ni že. Sa de sne stra ne na vra ti ma pi še pri vat no, le vo je to a le t. Pre-po ru či mu da bez ku ca nja uđe na pri vat na vra ta. Leo je pio svo je na ru če no pi će, ka fu i ce đe ni sok od po mo ran dže. Ka ko se unu tra ni je pu ši lo, iza đe is pred lo ka la i za pa li ci ga re tu. Okom oso be ko ja zna svoj po sao raz gle dao je ulaz, oko li nu i zgra-

42

du pre ko pu ta. Osta vio je uti sak ne za in te re so va ne oso be i po se ti o ca re sto ra na ko ji je do šao da ovog ne delj nog po po dne va uži va kao i svi osta li u ka fi-ću. Vra ti se na svo je me sto, po pi još je dan gu tljaj so ka i za va li se u fo te lju. Bio je pot pu no ne u pa-dljiv. Sva ko je uži vao na svoj način. Pre li sta vao je ne ki ča so pis koji je izvadio iz svo je tor be. Tor bu osta vi na fo te lju, ci ga re te na sto. Uze sa mo svo ju jak nu. Upu ti se pre ma to a le tu.

Pre ma pre po ru ci, ume sto le vo, uđe bez ku ca-nja, de sno. Tri mom ka su sta ja la i če ka la. Re dom raz me ni še po je dan po lju bac u obraz. Iz ove pro-sto ri je upu ti še se kroz dru ga vra ta ka hod ni ku i lif tom na pr vi sprat ko ji se na la zio tač no iz nad re sto ra na. Pre da de ključ že nev skog au ta ga zdi i sed e na fo te lju.

– Mom ci, za hva lju jem na do bro doš li ci! – re če ve o ma la kon ski i ti him gla som.

– Do bro nam ti do šao – od go vo ri ga zda.– Slu šaj te, ja ne mam pu no vre me na, ka da bu-

du sti gli osta li, sa opšti ću in struk ci je i on da iz la-zi mo odav de.

– U re du je! – od go vo ri še svi uglas, Si vi, Sr bin iz Hr vat ske, Orao, Al ba nac iz Ma ke do ni je i Mr ki, Hr vat iz Bo sne.

Ne ko za ku ca na vra ta. Leo se okre nu ka zi du, sta vi ma sku pre ko li ca. Ova tro ji ca osta do še li cem pre ma vra ti ma. Po do go vo ru, u so bu na ovu taj-no vi tu se an su uđo še kao pod ko man dom se dam mo ma ka. Svi su bi li mla di, ve o ma sna žni, le po ob u če ni, ali ne ka ko uko če ni.

– Slu šaj te mom ci, ja ću da iz dam na re đe nja, a da se ne upo zna je mo, bez di sku si je. Imam tri stva ri zbog ko jih sam do pu to vao ta ko da le ko.

43

Ni ko se ni je po me rio s me sta. Leo je udob no se deo u fo te lji, Si vi, Orao i Mr ki su mu ču va li le đa i gle da li pre ma svo jim kom pa njo ni ma. Sed mo ri-ca mla dih ne trep nu še. Oča ra ni što su bi li u pri-li ci da ču ju po pr vi put glas nekoga ko iz da je na-red be di rekt no iz Sr bi je. A mo žda i zbog na pe te at mos fe re. Sve je iz gle da lo ne ka ko ri tu al no.

– Pr va stvar, me nja mo si stem ši fro va nja. Od sa da pa nada lje, ši fre do la ze di rekt no sa Bal ka-na, pre ko srp skih mo bil nih te le fo na. Ov de će na de ši fro va nju da ra di sa mo vas ne ko li ko, tj. sa mo vas sed mo ri ca ko ji ste ve če ras ov de. Uvo đe nje u taj nu no vih ko do va ot kri će vam u to ku ve če ri Si-vi, Orao i Mr ki. Oni su tu ško lu već ap sol vi ra li u Ni šu!

– Dru go, ve o ma bit no, pre da ću li stu de vo ja ka ko je su u me đu vre me nu dobile švaj car ski pa soš. One su na ši po ten ci jal ni ja ta ci. Od sa da pa na da-lje, uba ci va će mo u po sao sa mo pro ve re ne da me i oso be od po ve re nja. Li sta sa dr ži nji ho ve adre se i mo bil ne te le fo ne. Ako ne ka od njih po beg ne od nas, pro ce du ra je po zna ta sa mo va ma. Na ma mi-će te iz da ji cu na pu to va nje do Ja maj ke. De sti na ci-ja je osta la ista i po nu da u pr voj kla si. Na rav no, ob ra čun sa pti či ca ma ko je su pre ra no pro pe va le, ni je vaš za da tak. Va še je da ću ti te o to me.

– Naj zad, imam još jed nu stvar! – On za ću ta za tre nu tak. Kao da ih je veš tač kim oči ma po sma-trao ot po za di. U pro sto ri ji je vla dao muk! Na sta vi smi re no:

– Zbog do dat nih me ra pre do stro žno sti, od sa-da pa ubu du će, za vas će na ovom vi šem ni vou da va ži no vo pra vi lo. Ako ste sve sni da se mo bilni

44

te le fo ni pri sluš ku ju, on da ih ubu du će nećete ko-ri sti ti. Sva ki mo mak ko ji će ra diti za vas, bi će ov-de po slat sa srp skim bro jem. Na taj broj se ša lje ši fra, sa nje ga se pro sle đu je po vrat ni iz veš taj o do sta vlje noj ro bi. Vas sed mo ri ca od sa da pa ubu-du će tre ba da in stru i še te va še za vi sne ko ri sni ke da na rudž bi na ide is klju či vo pre ko mo bil nog. Za bra nju jem vam strikt no od sa da pa na da lje da pri ča te. Za in te re so van za koks tre ba da zna sle-de će: on zo ve srp ski mo bil ni i me ri vre me što pe-ri com. Ako je de set se kun di, on da že li de set pri-pre mlje nih por ci ja. Ka ko iz gle da por ci ja, ne tre ba da vam do dat no opi su jem. Zna či, još jed nom, po-ziv sa njim se ostva ru je bez raz go vo ra. Sa dru gog mo bil nog, va šem še ta ču – la u fe ru se ša lje ši fra ko ju on ne raz u me. On je va ma po ka zu je, a vi mu sa opšta va te kod ko ga u vre me ruč ka od la zi u stan i pre da ju ći po šilj ku, uzi ma lo vu. Mi pro da je mo sa mo ko kain, la ti noame rič ki. No vac, kao i do sa-da, ša lje te dnev no, na po zna te adre se i Ve stern Uni o nom, a ve ću ko li či nu pre ko od re đe nog ku ri-ra au to bu sima onih pre vo zni ka ko ji ra de za nas.

Uću ta po no vo. Ga zda re sto ra na im po kre tom gla ve po ka za da mo gu da odu. Na sa mom iz la zu, do dao je:

– Ve če ras ja ča stim, si đi te la ga no i sa spo red-nog ula za, opre zno, u ma njim gru pa ma, uđi te u lo kal. Mu zi ka vas če ka. Ve če ras je se delj ka. Do la-zi nam i tr buš na ple sa či ca.

Leo usta de sa sto li ce i pri bli ži se pro zo ru. Po-gle da pre ma uli ci. Ne ka per fid na mir no ća je ma-mi la spo lja. Pro đe au to bus, za tim ko la hit ne po-mo ći, za njima i po li cij ski au to. Zvuk pro dor ne si re ne se iz gu bi u no ći. On za tvo ri oči. Na tre nu-

45

tak se u nje go voj per cep ci ji po ja vi ogav na ko bra. U snu se uvek pla šio zmi je. Za nje ga je to bio loš znak.

– Mom ci, uput stva sam pre neo, spi sak de-vo ja ka je tu, u ko žnoj sport skoj taš ni, ko do vi za dešifro va nje ta ko đe. Imam loš ose ćaj. Ne znam zaš to. Ali, pra te ći svo ju in tu i ci ju, ja se ve če ras ne vra ćam u Že ne vu. No ćas sla vi te bez me ne. Ga-zda, – obra ti se Si vom – tvoj je za da tak da što pre pre daš au to u Avia rent-a-car, bi lo gde, to bar ni je fr ka. Ar ba na su, – ta ko na zva Or la – seš će mo za jed no u tvoj au to i pre ba ci ćeš me do au strij ske gra ni ce. A ti ma li „us ta ša“, – na sme ši se Mr kom i re če – do đi da te po lju bim i odi do le, te se pri-dru ži pi jan ci.

Iz re če ne na red be spro ve do še u ti ši ni i ve o ma po sluš no. Uga si se pri gu še na lam pa na pr vom spra tu, pro sto ri ja osta de u svoj kon spi ra ci ji kao da tu pre par minuta ni je ni bi lo lju di. Ka fić je bio pun, pre pun. Sva ko je imao svo ju te mu i svo-ju za ba vu. Je dan au to je ubr za no na puš tao Sankt Ga len. Na gra ni ci, u tim sit nim sa tima ni je bi lo ni koga. Leo na re di da se vo žnja na sta vi do Salc-bur ga.

****Leo je u dr žav nu bez bed nost do šao u vre me

oluj nih ra to va nad Bal ka nom, u pred ve čer je ko-sov skog ra ta i bom bar do va nja Sr bi je. Ame ri su ima li in te re sa da uba ce svog čo ve ka. Pre to ga je ra dio na jed nom in sti tu tu ko ji je za po tre be ame-rič ke vla de po sma trao do ga đa je u ši rem re gi o nu

46

za pad nog Bal ka na. Bio je isto ri čar i po li ti ko log. Po zna va ju ći je zi ke i men ta li tet tih pro sto ra, imao je do bar rej ting u od no su na osta le ko le ge. Stejt depart ment je kroz slu žbe ni žeg ran ga po sta vio pi ta nje nje go ve mo gu će ulo ge dvo stru kog špi ju-na, nu de ći mu i pa re i zaš ti tu i da lje na pre do va-nje na po slu po sle oba vlje nog za dat ka. Pri hva tio je, ali je do la skom na Bal kan u njemu pro ra di la ži ca srp skog ina ta, ko jom se bla go na klo nio onoj stra ni u svojoj du ši koja je po ti ca la od maj ke. Po-be dio je maj čin po nos i nje na vas pit na ti ha li ni ja. Ta iskon ska ve za sa ra đa ju ćim srp stvom i ne ka ne ja sna ata vi stič ka ve za sa pre ci ma je od nje ga stvo ri la srp skog pa tri o tu.

Na rav no da je u po čet ku igrao na ži ci i pr vo bit-nim je na lo go dav ci ma slao do bre iz veš ta je. Sve do mo men ta ka da su avi o ni iz Avi a na kre nu li pre ma Sr bi ji. Od ta da mu se gu bi trag kod Ame ra, ali oni ga ni su za bo ra vi li. Na rav no da su nje go ve ko or di-na te pro sleđene i od ređenim ze mlja ma u re gi o nu, pa i Švaj car ci ma. Go vo rio je sam se bi: „Оni na ma bom be, mi nji ma mi lo za dra go kad-tad!“

Du go je raz miš ljao šta bi to bi lo ade kvat no. Ana li zi ra ju ći put dro ge i is ku stva ko ja je ste kao po sma tra ju ći ko sov ske Al ban ce, si nu la mu je ide-ja: „Ume sto bom bi ko je ne ma mo, po sla će mo im dro gu!” On je bio taj ko ji je sve ko or di ni rao i u sop stve noj, fa mo znoj ku hi nji pri pre mao re cep te za sve mo gu će i ne mo gu će ak ci je.

Ka da su Leo i šo fer Orao sti gli u Sal cburg, na re di mu da ga od ve ze na že le znič ku sta ni cu. Uvek je ko ri stio sta ni ce ka ko bi za va rao trag. Opro sti se od nje ga i bez ri tu al nog po zdra va pru ži mu ru ku. Upu ti se pre ma sta ni ci lo kal-

47

nih vo zo va i uze na au to ma tu kar tu u jed nom prav cu, za me sto Re it berg. Za ne pu nih po la sa ta na šao se u sa mom se lu. Po zna vao je San dru iz Ni ša ko ja je bi la vla sni ca re sto ra na Berg hof. Od sta ni ce uze tak si i vr lo br zo se na đe pred ula-zom pre div nog lo ka la. Uđe smi re no, go to vo ne-pri met no i po tra ži ne ko me sto u ćoš ku. Na ru či pi će ko ri ste ći svoj skrom ni ne mač ki i upi ta za San dru. Ko no bar mu uč ti vo sa opšti da će pre ne-ti ga zda ri ci. Ni je proš lo ni de set mi nu ta San dra je sta ja la is pred nje go vog sto la.

– Bo že, čo ve če, pa zar ti u ovo vre me ne maš mo bil ni da mi ja viš da te sa če ka m na sta ni ci?

– Ja sam ov de in kog ni to i ne mam pri se bi niš-ta od tih kom pro mi tu ju ćih ure đa ja. Mo ram ve če-ras da spa vam ov de.

– Ne ma fr ke, ve o ma ra do ću da te ugo stim. Bi će mi čast da bu dem tvo ja do ma ći ca.

– Gde ti je muž?– Na Ok to ber fe stu u Min he nu, za li va se ta mo

sa svo jim druš tvom. Ve ro vat no sad ne zna za se-be. Ne bri ni, ne vra ća se do su tra. Ko li ko osta ješ?

– Da nas je ne de lja ili već po ne de ljak, su tra pred ve če bi tre balo da bu dem na ae ro dro mu u Be o gra du.

– Po gle da ću za avio-kar tu, ku hi nja je već za-tvo re na, ali idem ja da ti lič no neš to pri pre mim, da te pot kre pim. Vra ćam se br zo.

– Sla žem se i ra du jem što sam u pri li ci da te vi dim.

Ona kre nu gra ci o zno pre ma ku hi nji. Po sma-trao ju je ka ko le po ho da. Bi la je sta si ta, ve o ma le-pih no gu, ob u če na iza zov no i sa sti lom, sva ki de talj

48

na njoj je imao smi sla. Ured na fri zu ra, š min ka i ve o ma ne go va ne ru ke i nok ti. Ne ko je dru gi za nju ra dio. To se vi de lo. Ona je ko man do va la. Nje nog Fri ca je upo zna la u Be o gra du, ka da je ovaj do šao da se ze za to kom lu do ri ja na be o grad skim spla vo-vi ma. Bi la je ve či ta stu dent ki nja pra va u Be o gra-du, po re klom iz Ni ša. Lea je upo zna la za hva lju ju ći ta ko đe ne ka kvoj noć noj žur ci u sa mo m Ni šu.

Kad je ušao u so bu, na kre ve tu je bi lo sve pri-pre mlje no da ovu noć pro ve de u uži va nju. Pr o-sto ri ja osve že na mi o mi ri si ma, ba de man til, pa-pu če, pi ža ma i ne se ser pun neo p hod nih stva ri za lič nu hi gi je nu. Obri jao se, is tu ši rao, jed no stav no sre dio. Ta ko nag le že u pro stra ni fran cu ski le žaj i upa li televizor. Ni je ni po sma trao sli ke, samo je imao po tre bu da ne bu de pot pu no sam u pro sto-ri ji. Ne ko za ku ca na vra ta. San dra. Baš ona kva ka kvu je po že leo. Oskud no ode ve na, pre div na pro zir na ha lji na. Pre svu kla se, ali je bi la bo so no-ga. Ka da su se pr vi put sre li, igra la je u klu bu u Ni šu. Žu lja le su je ci pe le, a hte la je po sva ku ce nu da đu ska. Zbog to ga se iz u la.

– Znaš zaš to sam bo sa? – upi ta ona.– Da, ta kva si bi la i ka da sam te pr vi put upo-

znao.– Ima la sam ta kvu že lju da igram, da po kre ćem

svo je te lo u rit mu mu zi ke Ama de us ben da, a ci pe-le su me žu lja le. Igrao si tik do me ne ka da si me zga zio, na mer no ili slu čaj no, je ba la sam ti sve po spi sku. Okre nu la sam se da bih vi de la tog me dve da. Ume sto me ce, ugle da la sam te be. Bi la sam za be zek-nu ta. Mi ri sao si na Ter re hom mes i bio ras kop čan do po ja sa. Ne znam ni sa da zaš to sam ti priš la i ka ko sam za vr ši la sa to bom u kre ve tu. Ali bi lo je stra va!

49

On se na sme ja i po gle da je po lu za tvo re nim oči ma.

– Že lim da pi jem vi ski, blu la bel.– Do bi ćes ga od mah. Pri đe mi ni-ba ru i po slu ži ga la ga no i uz gra-

cio zne po kre te ga ze le ko ja kao da ima na me ru da ho da, tr či, ri da ili pro vo ci ra. Le žao je na le đi ma u ve li kom kre ve tu. Nag, na pet i ukru će nog kur ca. Ona se po pe na nje ga i uz ja ha ga. Do da de mu vi-ski de snom ru kom. Le vom ru kom po vu če ha lji nu na go re. Ni je se pri bli ža va la nje go vom fa lu su. Na-la zi la se ne gde svo jom zad nji com na nje go vim ob-na že nim i ja kim gru di ma. U ta kvoj ne zgod noj po-zi on po pi gu tljaj vi ski ja. Vi še je pro suo ne go što je us peo da do tu ri do svo jih usa na. Ona se la ga no sa že i po lju bi ga. On je ugri ze za je zik. Spu stiv ši ča šu uda ri je ta ko sna žno po bu ti na ma, da se ona stre sla. Usne su im bi le spo je ne, ali taj ose ćaj da sve tr ne na va li sve u kup nom si li nom nje nog te la. Udu bi se u po lju bac, že le ći da mu pri pad ne i po-sta ne deo nje ga. No ćas je ima la ta ko žar ku že lju da je on uzme. Ona ko lu dač ki i že sto ko kao što či ne Bal kan ci.

Ne zna ni sa ma ka da se oslo bo di la ha lji ne i ka da je on ušao u nju. Ose ti la je da joj uši go re i da je u me đu vre me nu do ži ve la tri or ga zma. Da li je on svr šio i ka ko je nje go vo te lo od re a go va lo, o to me ni je raz miš lja la.

Leo je dao sve od se be. Znao je da je zah tev na i da oče ku je od mom ka sa na ših pro sto ra mno go vi še. Za pad nja ci ima ju bo gat stvo, ure đe nu dr ža-vu, sve je po de še no ci lju i ra du. Ali oni pro sto ne-ma ju vre me na za svo je že ne. Od u ze ta im je pol na moć. Ne di že im se, ne je bu do volj no agre siv no.

50

Ta ko je mi slio Leo. Po do la sku iz Ame ri ke du go mu je tre ba lo da ukapira fa zon na ših cu ra.

Umor ni od ne ko li ko or ga zama za re dom, opu-sti še se i u po ku ša ju da na pra ve pa u zu, odvo ji še se je dan od dru gog. Okre nu ti li cem u li ce, on joj do hva ti ru ke i po če ne žno da ih lju bi.

– Slu šaj, pre div na si. Ta ko mi je le po sa to bom!– Uvek to tvo je „slu šaj“, uvek vo liš da na re đu-

ješ. Ta je be na po li cij ska umiš lje nost. San dra je zna la da je on ne ka fa ca u po li ci ji.

Na rav no, ne sve i ne do kra ja. On joj sre dio da do bi je va lid nu po tvr du o ne ka žnja va nju ka ko bi sa ku pi la sve pa pi re za ven ča nje sa Au stri jan cem i do bi la bo ra vak u ovoj bo ga toj ze mlji. Ne sa mo da je us pe la, već je po sta la i ga zda ri ca ho te la. Po-sled nji put ka da su pri re di li oproš taj nu je ban ku, Leo ju je za mo lio da bu de na li sti mo gu ćih ja ta-ka na za pa du jer se ni kad ni je zna lo ko bi ko me mo gao da za tre ba. Na osno vu to ga, on je i znao ko or di na te nje nog bo rav ka.

– Obo ža vam že ne ko je da ju sve od se be u kre-ve tu. Ka da te je tvoj muž po sled nji put imao?

– Eh, pi taš me pre vi še. Pre dve ne de lje.– I ti to mo žeš da iz dr žiš?– Mo gu, što ne bih mo gla?!?– Ve ru ješ da si u sta nju da ap sti ni raš, ka da ta-

ko u me đu vre me nu na i đu ti po vi po put me ne!Ona ga po gle da po pre ko. Spu sti la ga no ru ku

na nje gov obraz, po mi lo va ga po ko si, pr sti ma pro đe kroz nje go ve gu ste vla si. On za drh ta. Ta ko ga je maj ka uvek mi lo va la, sve do pu ber te ta. Se ti se tog bez ve znog de ta lja.

San dra usta de i ode pod tuš. Du go se tu ši ra la. Po sma trao ju je kroz sta kle na vra ta ku pa ti la.

51

– Ne ćeš sa mnom pod tuš?– Ne, že lim da mi ri šem na seks i na te be.– Na puš tam te, već je po la pet uju tru, od mo ri se!– La ku noć, dra ga!Ka da je po ku ca la na nje go va vra ta, ve o ma

uč ti vo i zva nič no, kao da proš le no ći ni su u ovu so bu ula zi la mo ra i bu re i olu je i sve stra sti ovo-ga sve ta, on je još spa vao. Pro bu di la ga je ovlaš po ljup cem, na re di la so ba ri ci da une se do ru čak i sa opšti la mu da za sat vre me na po la ze na ae ro-drom. Od lu či la je da ga is pra ti.

On se ne volj no po kre nu. Sve ga je bo le lo, na-ro či to pre po ne. Kao da je pre tr čao be o grad ski ma ra ton. Usta de ne volj no, i na va li na do ru čak kao su ma nut. Is tu ši ra se na br zi nu, ob u če i na-pu sti gne zdo za bra nje ne lju ba vi.

Iza šao je na te ra su re sto ra na. Ose tio je sve-ži nu alp ske hlad no će. Stre sa ju ći se od tre nut ne hlad no će, za tvo ri oči i pri se ti se još jed nom pret-hod ne bur ne no ći. Sve što se tu zbi lo, osta će tu. On svo je uspo me ne ne no si sa so bom. Sva ki put kad se be po da ri, ura di to do kra ja, ali sva ki put kao da ose ća gu bi tak ne ke mo ći ko ju no si u se bi, kao jak mo mak sa Bal ka na.

U tre nut ku ka da je sle teo na be o grad ski ae ro-drom u 20.10 ča so va, dva de set i je dan ma ski ra ni po li ca jac kan to nal ne po li ci je gra da Sve to ga Ga la i spe ci ja la ca iz Ber na su upa li u ka fić „Ga li ja”. Ka fić je bio pre pun. Ga zda je sla vio. Ne ki ma su pre ne li da je nje gov ro đen dan, dru gi ma da je po lo žio ne-ki is pit, tre ći ma da je ne ko od oso blja po stao ta ta. Ni ko živ ni je do kra ja znao mo tiv sla vlja. To ni je bit no za do bru žur ku. Jed no stav no, sla vi lo se. Pi-jan ka, ona pra va bal kan ska.

52

Go sti su se, ia ko ma lo zbu nje ni, re dom po vi-no va li i pre da li sve svo je nov ča ni ke i naj sit ni je pa pi ri će po dže po vi ma. Opšta kon tro la. Ne kog su tra ži li. Svi su bi li tu, ga zda, nje go vi dobri dru ga ri, nje gov kum, oso blje re sto ra na, ono ko je je ra di-lo na cr no bez pa pi ra i ono na be lo sa re gu lar-nim do zvo la ma bo rav ka. Tu je bi la i ne iz o stav na mu zi ka, le gen dar ni di-džej Ga ga, čak i tr buš na ple sa či ca. Sa mo jed nog ni je bi lo. Lea! On je od-le pr šao, a ce la ova po li cij ska bu lu men ta je doš la zbog nje ga. Ko ja po du dar nost? U mo men tu ka da se on spu stio na tlo srp skog ae ro dro ma, po li ci ja je pom pe zno i agre siv no uš la u ka fić. Da je Leo sve ovo po sma trao iz da lji ne, bio bi za do vo ljan i mo gao bi se bi re ći da je do bro što je po slu šao onaj unu traš nji glas ko ji mu je kroz sli ku ko bre po slao opo me nu da se što pre uda lji iz Sankt Ga le na. Tek sutradan su mu paj ta ši javili za ra ci ju. Svi su se na glas sme ja li.

****Leo je mr zeo sve što bi ima lo pred znak za pa-

da. On je sad jed no stav no vo leo Sr be, sve ono što je ima lo ju žnjač ku sen ti men tal nost. U Ame ri ci mu je sme ta la ta li ni ja ra ci o nal no sti i hlad no ća u od no si ma. Ia ko je od ra stao ta mo, do la skom na Bal kan se pre o kre nuo. U nje mu se de si la ne ka neo bjaš nji va promena. Ose ćao je to kao neš to au-ten tič no. Pri hva tio je no va pra vi la po na ša nja i ne raz miš lja ju ći, fu rao taj no vi fa zon. Imao je oprav-da nje za se be i svo je po stup ke. Ne do sta jao mu je pre ra no pre mi nu li otac. Ia ko je otac po ti cao iz

53

bo ga te po ro di ce ve li ko po sed ni ka plan ta ža še ćer-ne tr ske, za Lea to ni je bi la pre pre ka da raz miš lja in ten ziv no o te o lo gi ji oslo bo đe nja, o ko mu ni zmu Ka stro vog ti pa, da oprav da va san di ni stič ku vla-du u Ma na gvi. Ve za sa La tin skom Ame ri kom je u nje mu usa di la jed nu bun tov nič ku ka rak te ri sti ku ko ja ga je pra ti la sve do Sr bi je.

Do šav ši kao za po sle ni jed ne fan tom ske fir me u Sr bi ji, imao je u stva ri za da tak da pra ti i ana li zi-ra po una pred smiš lje nom pro gra mu svo jih na lo-go da va ca. Je zi ke je po zna vao. Po se do vao je če ti ri pa so ša: ame rič ki, ni ka ra gvan ski, a do la skom u ove kra je ve do bio je ola ko srp ski i hr vat ski. U jed-nom od njih, za i sta se zvao Leo. Ti me je stvo rio pa ra van iza ko ga se go di na ma krio. Po sle bom-bar do va nja Ko so va se pro pio. Vi ski je bi o nje go vo omi lje no pi će, ali do la skom na Bal kan kat kad je „ljuš tio” i ra ki ju. Pio je lju tu u ogrom nim ko li či-na ma. Opi jao se po sle za vr še nih po slo va do be-sve sti. Ni ka da na po slu i ni ka da pred pret po sta-vlje ni ma. U no ći ma kad bi osta jao sam, ta da bi se pa to si rao. Ili, ka ko je on sam vo leo da po na vlja, bi vao bi pi jan kao le tva!

Ži veo je sam. Ni je bio u sta nju da pro na đe že-nu svog ži vo ta. I po red to ga što je imao šar ma, te le snu nad pro seč nu mi ši ća vost i ta ko re ći svo je naj bo lje go di ne. Bio je sa mno gim že na ma, ali ni-ka da do kra ja opuš te no i bez re zer ve. Jed nu bi na puš tao, no vu pro na šao. Ni ka da sâm, ali usa-mljen. Po ne kad je upa dao u po nor pra zni ne ko ja ga je od vla či la u pre dvor je utu če no sti i neraspo-lo že nja. Sva ki put se pi tao ko ju to že nu tra ži ka da je u sta nju do sva ke da stig ne. Do uda tih, mla-

54

dih ši pa ri ca, ozbilj nih zre lih oso ba, in te lek tu al-ki. Sva ka ta no va je da va la na du, ali bi je po sle ne ko li ko fi zič kih su sre ta, pod iz go vo rom po sla, na puš tao. Znao je šta je po sao, a ni je umeo sa sop stve nim emo ci ja ma. Ta ko kroz po sao, nje gov po sao špi ju na i or ga ni za to ra, čo ve ka iz sen ke, na-dok na đi vao je sve ono što mu je u ži vo tu ne do-sta ja lo. Oca, do mi nant nu maj ku, ne žnu ži vot nu sa put ni cu, part ner ku u noć nim or gi ja ma ili naj-bo lje pri ja te lje. Dru ga re ni je ni imao. Od ka da se od met nuo od Ame ra, klo nio se sve ga i sva če ga. On je jed no stav no ne stao za vre me bom bar do-va nja. Ose deo je pre ko no ći. To je nje go vom li cu da lo jed nu po seb nu cr tu. Ali je pro me ni lo i sve-u ku pan iz gled. Ni kad ni je odao ka ko je us peo da se pri bli ži jed noj slu žbi, a da na pu su ti dru gu. Bez ob jaš nje nja, na Bal ka nu je sve mo gu će i tra je sve dok ne do đe do opšteg obr ta.

Po la zio je od pret po stav ke da da nas sve tom ha ra ju mno ge voj ske ra znih rat nič kih pro fi la. Ve ro vao je u moć rat ni ka sve tlo sti, tj. taj nih moć-ni ka ko ji upra vlja ju no vim svet skim po ret kom, za tim je po u zda no znao ka ko fuk ci o ni še le gi ja stra na ca. Znao je iz mno gih iz veš ta ja da će na-do la ze ća ar mi ja in ter net rat ni ka, tj. ha ke ra ima ti u mno gim su ko bi ma u sve tu od lu ču ju ću ulo gu. Kao vr bo va ni špi jun, pre be gav ši na jed nu stra nu, od lu čio se za upra vlja nje le gi jom di le ra dro ge. Od lu čio se da raz u me Bal kan i da ume ša pr ste u taj po ker ko ji se igrao već go di na ma.

Da bi shva tio ja sni je sve ono što se oko nje ga de ša va lo, u pred ve čer je ko sov skog ra ta iz u ča vao je mno ge knji ge. Po seb no ga je za ni ma la naj straš-

55

ni ja sek ta Asa si na iz 11. ve ka ko ja je pro iz vo di la naj o krut ni je ubi ce arap skog sred njeg is to ka. Oni su či ta va tri ve ka ha ra li u vre me kr staš kih ra to va. To li ko su se dis tan ci ra li od sop stve ne dog me da su kao islam ska sek ta raz ma tra li mo guć nost da u pot pu no sti pređu u hriš ćan stvo.

Dru ga pre o ku pa ci ja su mu bili ja nji ča ri u do-ba Osman skog car stva. Ta is ku stva pla će ne voj-ske na sul ta no vom dvo ru su ga to li ko fa sci ni ra la, da je po čeo da uči tur ski i či ta iz vor na do ku men ta iz ra znih tur skih ar hi va. Znao je da su u pe ri o du od 623 go di ne tra ja nja osman lij ske im pe ri je, Sr bi da li 26 ve li kih ve zi ra, pred sed ni ka vla da, dok su Albanci u istom pe ri o du dali 25. E, to ri val stvo mu ni je da va lo mi ra i že leo je da shva ti taj od nos u vreme po ro blja va nja na ro da.

Bez bed no sne struk tu re, pri vi le gi je i po nos. Rad iz sen ke, zaš ti će nost i ve o ma do bra za ra da. To je bi la nje go va sa tis fak ci ja for mal nog ka rak-te ra. Bun tov nič ki ka rak ter i sim pa ti ja pre ma toj la tin oame rič koj li ni ji či ni la je su prot nost pre ma ve li koj i aro gant noj Se ver noj Ame ri ci ko ja je ko-si la sve pred so bom. Na rav no da je srp ska krv uti ca la na sim pa ti je pre ma ma lom na ro du svo je maj ke. Od lu ču ju ća je ipak bi la po tre ba da opo ni-ra, ka ko bi stva rao ba lans u mo ći.

Kroz visoku slu žbu, bio je je dan od mnogih u u ni zu. Tu je ve o ma br zo za u zeo ja ku po zi ci ju i me sto ko je ni je mo glo tek ta ko da se po lju lja. Ana li zi rao je, do no sio je od lu ke, od lu či vao o sud bi ni mno gih, po ne kad i o sa mom ži vo tu. Na ći se na ta ko vi so koj le stvi ci, bio je iza zov. Ka ko je rat već odav no ula zio u za bo rav, povukao se i osa mo sta lio. Sve ak tiv no-

56

sti ko ji ma se ola ko pre la zi la li ni ja iz me đu ži vo ta i smr ti, uz bu đi va le su ga iz nad sve ga.

Zbog to ga je maš tao o le gi ji svo jih po da ni ka ko ji ha ra ju za pad nom Evro pom i uti ču na sve od-no se u sve tu opi ja ta, po nu du i pro da ju, to ko ve nov ca i uče stvu ju u mut nim po slo vi ma. Ve ro vao je da je na če lu hi je rar hi je moć nih iz Ni ša. Is pod nje ga su bi li di le ri-ko man do si. Po ver lji vi i oni ko-ji su sme li da mu vi de li ce. Oni su di rekt no sle ta li na niš ki ae ro drom da se vi de sa njim. Je dan od njih je is pri čao de ta lje iz „Ga li je“ – ka fea u Švaj-car skoj. Za po tre be te hi je rar hi je re gru to va la se rad na sna ga ko ja je ima la za da tak ras tu ra nja dro-ga. Oni su na zi va ni še ta či ma ili la u fe ri ma. Mla-di ći od de vet na est do tri de set go di na vr bo va ni su u uspa va nom Ni šu, gde niš ta ni je funk ci o ni sa lo osim ka fi ća i tr žiš ta mla dih di le ra. Po seb na sku-pi na u toj for ma ci ji su bi le že ne, cu re ko je su već ima le ne ki stra ni pa soš. One su bi le deo lo gi sti ke. Uda jom su di le ri ma vi šeg ran ga omo gu ća va le bo-ra vak. Ti mom ci su bi li ši fran ti i mo zgo vi lo kal nih ak ci ja. Me đu nji ma se re gru to va la jed na po seb-na sku pi na mo ma ka do brog iz gle da ko ji su ima li za da tak da uno se dez in for ma ci je kod sve u kup ne ra je iz bal kan skih za bi ti. Oni su bi li naj sku plji, kao ev nu si u do ba Vi zan ti je i Osman li ja.

57

BE SA„Pe to go diš nje do ba na Bal ka nu je rat”

Ble rim i Mir ko su na red nog da na na sta vi li pri-ču u ra di o ni ci za tvo ra, u vre me pre po dnev nih ak-tiv no sti.

– Ka ko pod no siš ove pro kle te da ne? – upi ta Mir ko.

– Nor mal no, ja iz la zim ve o ma br zo. Mo ja su-pru ga ne do la zi ta ko če sto. Ov daš nja je, one su ta kve, hlad ne. Bi la je fe mi nist ki nja sve dok ni je sre la me ne, si na bal kan skih or lo va. Ili mo žda dok me ni je shva ti la.

– Mo ja je sa Ko so va.– Da, vi se zo ve te Ko sov ci, mi ka že mo Ko so-

va ri ili Ko so va.– Ma, to ti je isto!– Sla žem se. I, ka ko je sa tvo jom že nom, do bi-

la je ro go ve?– Ni je, još uvek ni je.– Ja ve ru jem da mi Al ban ci ima mo for mu lu za

že ne. Ali eto, ja da bih ostao ov de u vre me ka da se pre go va ra lo u Ram bu jeu, mo rao sam kao stu dent da imam ba zu. Znaš da sam bio član ram bu je ev-skog ko sov skog ti ma?

– Le po, zna či imao sam na snaj per skom ni ša-nu za i sta krup nu zver ku.

58

– Da, i to ve o ma krupnu!– Ko je od tvo jih bio u ra tu?– Ne ma ko iz bli že rod bi ne da ni je ne gde uče-

stvo vao.– Me ni mla đi brat.– Imaš de cu?– Da, dva si na.– Bra vo, vi diš to je mo ja mu ka. Ja sam kao sin

or lo va, bez de ce, bez po ro da. Kao osu še na gra na. Švaj car ki nja ne že li da ra đa, ne mo že. Ne shva ta da je že ni me sto u fa mi li ji i da je nje na ulo ga da na svet do no si zdra vu de cu. Da ra đa vi še pu ta i od ga ja ih u ve li koj po ro di ci.

– Eh, to na še shva ta nje sve ta i ži vo ta. Ni je sve kao na Ko so vu ili ka ko ti re če, Ko so va!

– I ka ko že na pod no si da ne bez te be?– Ve o ma do bro! Šta smo sve pre ži ve li, ovo je

niš ta. Ne ra ču nam mo je da ne ra ta.– Ma šta ste do ži ve li?– Moj pr vi sin je po sle ra ta bio kid na po van.– Bo že?!?– Pri ja te lju moj, teš ko je to opi sa ti.Mir ko se za ču di sa mom se bi ka ko je la ko re-

kao svom iskon skom ne pri ja te lju tu reč i na sta vi da lje:

– Go di ne 2006. moj brat, ko ji već bio psi hič-ki oti šao u aut, do la zi kod nas u Sankt Ga len u po se tu. To je naj mla đi, ko ji je du go ra dio u po-li ci ji i u ra tu bio mo bi li san. Po sle po vrat ka pa tio je od vi jet nam skog sin dro ma. Ni je bio ože njen. Moj naj sta ri ji sin je ta da imao šest go di na. Svi smo u po ro di ci ima li ob zi ra pre ma nje mu, zna ju-ći za nje go vu sud bi nu. Po sle tri ne de lje otišao je u

59

Bel gi ju, na vod no kod svo je cu re. Mi smo na nje ga već za bo ra vi li. Ne de lju da na po sle to ga mo je de te ne sta je. Kao da je u ze mlju pro palo. Šta smo kao ro di te lji pro ži ve li, ne pi taj. Za ta kve stva ri ne po-sto je re či. Na red ne tri ne de lje ose ti li smo pa kao na ze mlji. On da iz ne na da, taj brat ja vlja ka ko je us peo da oslo bo di na šeg si na. Ja vio je mo joj že ni. Sin nam je, pre ma nje go voj ver zi ji, bio u za to če-niš tvu kod nje go vog rat nog kom pa njo na iz su sed-nog se la. Taj je bio u to tal nom psi hič kom ra stroj-stvu. Po li ci ja ga smeš ta u za tvor, mi od la zi mo po si na. Šta smo sve ura di li da do đe mo do ta ko že lje-nog spo ko ja. Go di na ma raz go vo ri, ute he osta log de la pro di ce, psi hi ja tri, psi ho lo zi, vra ča re, po po vi. Pi taj Bo ga gde ni smo tra ži li smi re nje.

– Eh, čo ve če, pa to je te žak uda rac sud bi ne.– Vi, Al ban ci, – re kav ši to Al ban ci, pri me ti da

je to iz u stio po sle či ta ve več no sti jer ih uvek oslo-vlja vao sa Šip ta ri – ima te jed nu pre div nu iz re ku: Ni ko na ovo me sve tu ne mo že vi še da te usre ći od tvog sop stve nog de te ta…

– Sta ni, – re če – to isto de te mo že da ti do ne se naj ve ću ne sre ću! Baš ta ko ka že mo, imaš pra vo. Gle daj me, pa zar ni sam upra vo po tom pi ta nju de ce i po ro da naj ne sreć ni ji na sve tu?

– Da, da, upra vo ta ko.– I on da, šta se da lje de si lo?– Ne ko li ko go di na mi ra. Sin je ra stao sa za-

le če nim ra na ma. Ili smo bar mi, mo ja že na i ja, ta ko ve ro va li. U to vre me ja va ljam dro gu. Po sta-jem di ler pr vog ran ga. Ni sam obi čan še tač, ne go onaj ko zna ko do ve, de ši fru je i na re đu je. I na-rav no, tru je. Tro vao sam svu osta lu de cu, dok ta

60

ista dro ga ni je pu tu ju ći la ga no sti gla do mog si na. Me ne hap se po sle po se te džet-set ba ru. Iste no ći po li ci ja upa da u stan.

– Šta čo ve če, to je ne mo gu će!– Da, ta ko je bi lo.Za tvor ski na red nik ih opo me nu da je vre me

ruč ku. Oni se po gle da še, ne ve ru ju ći ka ko je dva sa ta ta ko br zo proš lo. Po zdra vi še se kli ma njem gla ve i sva ko ode na svo ju stra nu.

Na Bal ka nu sve po či nje sa Osman li ja ma, a za-vr ša va se ra tom. Tu po sto ji pe to go diš nje do ba, po red uo bi ča je na če ti ri. Pe to do ba je vre me ra-ta, kao ele me nt di vljač kog na si lja. To se sre će kad se krećeš bal kan skom ru tom! A ona je pre če sto krva va. Po če tak i kraj jed ne epo he uvek je obe-le žen na si ljem. Ra to vi se sme nju ju kao go diš nja do ba i uvek su tu, me đu ovim lju di ma.

Po sto ji vre me ko je uzme čo ve ka pod svo je okri lje. Za i sta je ta ko da „ko ga bo go vi osu de na smrt, ša lju ga da bu de uči telj na ze mlji”. Prost na-rod to ob jaš nja va sud bi nom. Kri jum ča ri, tr gov ci, kri mi nal ci i pla gi ja to ri po ku ša va ju da pre u sme re na še ži vo te. A glo bal na ka pi ta li stič ka do mi nant-na eko no mi ja ipak upra vlja svi ma na ma. Ko ko ga tu za vla či, ni je do kra ja bi lo ja sno. Je di no je evi-dent no da su svi ne gde na gu bit ku. Bi ti di ler je pre vr li na ne go ne ka ma na. Kao da sve po či nje de struk ci jom.

Sle de ći dan su i Mir ko i Ble rim je dva do če ka li. Kao da su ži ve li u vi še dnev noj izo la ci ji. Ima li su po tre bu da raz go va ra ju.

– Na ze mlji ne osta je niš ta, osta je sa mo reč, za da ta reč. Be sa!

61

– Od ze mlje ko ju su po se do va li mo ji pre ci, nije nam ostalo niš ta. Ostao je sa mo vi hor pam će nja.

– Pa ni je baš ta ko, je dan do bar deo tvo jih su tu ze mlju pro da va li za su vo zla to.

– Da, ali ko me? Va ma. Vi ste to de be lo pla ća li. Od nov ca za ra đe nog pre pro da jom dro ge?!?

– A zbog če ga si se ti na šao me đu zi di na ma ovo ga ka za ma ta?

– Zbog te iste ra bo te. Ja sam taj ko ji u se bi no-si i raj i pa kao.

– Svi mi no si mo to u se bi.– Bit no je da ipak osta ne mo lju di i sa ču va mo

da tu reč!– Mi se u be si sa mo u bi ja mo, jer smo ne do re-

čeni.– Kri ti čar ni ka da ne pri zna je, on je ube đen u

moć svo je spo zna je. – Ka da oče ku je mo ve li ko, on da su i raz o ča re-

nja ogrom na.– Druš tve ni za bo rav je ve o ma brz kod nas, ta-

ko da ko lek tiv no pam će nje i po sto ji i ne po sto ji.– Ja ve ru jem da op sta je sa mo mr žnja, jer je

ona su ro gat neo stva re nih sno va.– Ego, sop stve ni ego, on je iz nad sve ga. I ne

za bo ra vi, ili ga ti gu šiš ili će on ugu ši ti te be!– Sve je to pi ta nje iden ti te ta.– Da, ja sam ve ro vao da sam ti me što se be vi-

dim kao Al ban ca, si na or lo va, sve na ovom sve tu. – A ja sam ve ro vao da sam po da nik sve tog kne za

La za ra i rat nik sve tog Ko so va, srp skog Je ru sa li ma.– Moj iden ti tet se po du da ra sa sve opštim

alban stvom – na gla si Ble rim.– A moj je Ko so vo po lje i bo žu ri na nje mu –

re če Mir ko.

62

– Čo vek ko ji iz gu bi deo se be, osta je osa ka ćen.– Da, kao uve la bilj ka.Po usta lje nom sce na ri ju, stra žar ih opo me nu i

oni po sluš no na pusti še prostoriju za dnev ne ak tiv-no sti. Sva ko ode u svo ju pro sto ri ju i car stvo svo jih mi sli.

Mir ko pu sti pre ko do stup nog in ter ne ta me lo-di ju: „Hej dra gi, dra gi, bo žu ro ve sa di...” Kre nu-še mu su ze. U nje go vom Ko sov skom Po mo ra vlju bo žur se sma tra sve tom bilj kom. Ta mo se ve ru je u po lje bo žu ra ko jim še ta du ša umr log dok se ne upu ti ka ra ju. Ko sov skim po ljem po sle bo ja te-klo je to li ko kr vi, da je moć te teč no sti mo ra la da se pre o bra zi u neš to po seb no. Bo žu rov cvet do-la zi sa Is to ka i sim bo li zu je bo je ži vo ta, časti i bo-gat stva. U sja ju svog dr ža nja, ovaj cvet ima ne ku po seb nu uz vi še nost. Po sle bit ke sa Tur ci ma od kr vi ko sov skih ju na ka ni kao je cr ve ni bo žur, od tur ske – be li. I dan-da nas, taj spek tar dve ju bo ja ko je sto je jed na na spram dru ge, nji šu se na ve-tru. Kao sat ka ni ći lim, one se do di ru ju i uda lja-va ju isto vre me no. Kao da krv ni je krv i kao da ona ko ja po ti če od ne pri ja te lja ni je Bo gom da na. Ka da ve tar du va po ljem, on da se ču ju kri ci pa lih rat ni ka. Ja di kov ke, ia ko na ra znim je zi ci ma, sli če jed na dru goj, jer ra na od ma ča pod jed na ko bo li. Ko god da je u toj bi ci po be dio, i osva ja či i bra-ni o ci, na top ili su tu ze mlju kr vlju. Ve ko vi ma ni ki še ni ve tro vi nisu mogli da je ope ru. Je di no su je bo žu ri ople me ni li i obo ji li u be lo i cr ve no. Smrt je po sta la obo je na.

Slu ša ju ći omi lje nu me lo di ju, Mir ko za spa i usni sle de ći san.

63

Ko so vo po lje. Rat 1999. go di ne. Na vi dlji voj uda lje no sti stoje dve voj ske. Srp ski i al ban ski rat-ni ci. Pra zni nu iz me đu njih po pu ni le su bo je bo-žu ra. Is pred srp ske je bo žur u cva tu i cr ve ne je bo je. Is pred al ban ske je be li bo žur. Mir ko po mi sli i ovog pu ta da su Tur ci na nji ho voj stra ni. Snaj-per sku li ni ju sa Mir ko ve stra ne vo dio je on. Sa su prot ne Ble rim. Mer ka li su se du go. Pa da li su sa bor ci i sa jed ne i sa dru ge stra ne, kao gli ne ni go lu bo vi. Osta do še sa mo njih dvo ji ca. Li ce u li ce kroz snaj per ski dvo gled. Kao dva posled nja ka u-bo ja Di vljeg za pa da ko ji ho da ju je dan ka dru gom sa upe re nim piš to lji ma. Oni su se je dan dru gom pri bli ža va li po me ra njem so či va na mo der nim puš ka ma. U tom op tič kom pri bli ža va nju osta lo im je, po sle sve ga, sa mo da po vu ku oba rač. Ura-di li su to sa ve li kom pre ci znoš ću isto vre me no. Po ne kom re do sle du stva ri, tre ba lo je da obo ji ca pad nu po go đe ni. Me đu tim, ni je se ta ko od i gra-lo. Ble rim je pao. On je nje ga ubio. Tog tre nut ka je po gle dao preko po lja. Za nji ha še se bo žu ri i sa Ble ri mo ve i sa nje go ve stra ne. Po me ša še se bo-je. Po če še da duvaju ve tro vi. Obo je ni. Nad vi še se obla ci. Svi bo žu ri, ko li ko god da su obo je ni, uve-nu še u tre nu. Po lja na pu na bo žu ra je po sta la po-lja na oproš ta ja umr log, gde se on zad nji put okre-će pre ma sve tu ži vih na svom pu to va nju iz ovog u onaj svet. Cve to vi su bi li kao od sun ca spr že ni, ali mi ris ko ji se pro sti rao po lja nom ni je bio ra van ni ka kvim mi o mi ri si ma ovo g sve ta.

Po go đe ni Ble rim, u lo kvi kr vi, od jed nom usta-de i kre nu po lja nom. Brao je spr že ne i uve le bo-žu re. Ka ko bi bi lo ko ji do dir nuo, on bi se pre tva-

64

rao u zlat ne bo ko re. Sva ki do tak nu ti cvet po stao je traj no sja jan i sta ti čan. Ho dao je go to vo leb de-ći, ne obra ća ju ći pa žnju na Mir ka. Na šao se ta-mo gde su se su sre ta li sve to vi, gde se opraš ta lo od ovo ze malj ske di men zi je, od naj dra žih. Na toj po lja ni Ble rim je ža lio za svo jim ži vo tom, svo jom mla doš ću, za ne ro đe nom de com. Išao je da lje, brao bo žu re i pla kao. On da je sreo maj ku, iz gu-blje nu maj ku Ita li jan ku. Svog oca, pra ro di te lje, sve ple men ske ro đa ke, kom ši je, pri ja te lje, sa bor-ce iz OVK-a.

Ubrao je je dan cvet i ba cio ga pre ma Mir ku. Mir ko se tog tre nut ka pro bu di sa miš lju da je po-či nio krv nu osve tu. Pro lio je krv i tre ba lo je da se na da krv noj osve ti. U po lu snu shva ti da je sve to san i da on ne pri pa da Ble ri mo vom ple me nu. Ali, ose ćaj da su se oni u snu sje di ni li, ni ka ko ga ni je na pu štao.

Obi ča ji su sve. Sve po či nje i za vr ša va se ri tu a-lom. Na Bal ka nu se sve ča no pri la zi ku ći ubi je nog po sle ubi stva u to ku krv ne osve te. Ov de se i sa ma smrt pre tva ra u sve ča nost! Be sa... Zaš to i u ime če ga to li ko po no sa, ča sti i ose tlji vost na uvre de? U ime ko je si le, kog Bo ga i za rad če ga?

Lju di ovo ga pod ne blja su gorštaci, pod jed na-ko i Sr bi i Al ban ci. Po gled im je oš tar i is pi ti vač-ki, pri ča nje je zgro vi to. Ne tr pe la žne iz ja ve. Zbog to ga se iz nad sve ga uz di že sop stve no „ja”, ko je kao ta kvo do bi ja ap so lut nu vred nost. Sva koj oso-bi je naj ve ća sve ti nja nje gov obraz, čast i ugled u okru že nju, ple me nu i sve u kup noj za jed ni ci. Ta-ko đe, ce ni se do bar glas sva ke po ro di ce, brat stva i ple me na. Na ro či to se ce ni čast sop stve ne že ne i

65

one kao ta kve za u zi ma ju va žnu ulo gu u ra đa nju i vas pi ta va nju de ce i pre zen ti ra nju svo jih mu že va. Ta ko je bi lo od vaj ka da, ta ko bi tre ba lo i da osta-ne. Niš ta ne sme da se do go di, da se po bi lo kom osno vu uka lja čast, do sto jan stvo. Tu obi ta va ego ko ji gu ši ili bi va ugu šen!

Go sto prim stvo iz nad sve ga, vi teš tvo i vi teš ke igre, be sa i ja sna pra vi la igre su u ovim pre de li-ma stva ra li još ja sni je re la ci je iz me đu za jed ni ca i od no se poš to va nja. Čak i u naj te žim vre me ni ma, pra vi la igre su se poš to va la. Kao na pri mer, dog-ma da su star ci, že ne i de ca uvek zaš ti će ni i da im se ta zaš tit na ko pre na ne do vo di u pi ta nje. Pr vi put se za vre me Ko sov skog ra ta do go di la ne ve ra u tom smi slu. Či nje nje zla od re đe nim gru pa ci ja-ma ko je su ve ko vi ma sma tra ne ne do dir lji vim, pr-vi put je rat na za la sku 20. ve ka uveo kao mo guć-nost. Ti me su se još vi še op te re tili od no si iz me đu za jed ni ca.

Ka da su se Sr bi i Al ban ci sre li na Ko so vu, ni-su ni slu ti li ko li ko isti ne ima u pra vi li ma igre. Jer jed nom po re me ćen od nos ge ne ri še zlo či ne za mno go go di na po sle to ga. Kao što reče Sai Ba ba, jed nom ba če na kle tva tra je hi lja du go di na.

Be sa! Sa ma reč ima dvo ja ko zna če nje. S jed ne stra ne je to da ta ča sna reč, iz če ga u stva ri pro-iz i la zi ja ka ve ra. Ako je da ta be sa, tj. iz go vo re-na sve ča na re če ni ca kao obe ća nje, on da će ta ko i bi ti. Ne ma ni mi li me tra od stu pa nja. Ja ka ve ra. Sa dru ge stra ne, be sa ozna ča va ugo vor o mi ru, „džen tlmen ski spo ra zum” iz me đu dva bar ja ka, dve per ja ni ce, dva ple me na, sklo plje n na od-ređen o vre me. Oba ve za ko ja ogra ni ča va, ve zu je i oba ve zu je.

66

Be sa je bi la i osta la naj ve ća sve ti nja, bez raz li-ke na pol, do ba i uz rast. Za ne is pu nje nje su kroz isto ri ju če sto pa da le gla ve. Za ve zi va nje mi ra ili ve zi va nje be se, ulo gu su igra le i be be u ko lev ci. Svi ti ata vi zmi kao da ni su sa ovo ga sve ta. To li-ko te ži ne u ljud skim od no si ma. To li ko pra vi la igri i to li ko tra di ci o nal nog uo kvi re nog po na ša nja, da je za sa mo jed nu ma lu ver bal nu greš ku mo gu će da ode gla va. Krv je na sve u kup noj vred no snoj ska li sta ja la ta ko vi so ko, da je mo gla da se is pe re sa mo kr vlju. Ni je dan dru gi po stu pak ni ti za tvor-ska ka zna ni je mo gao da do ve de ri tual pra nja u sta nje iz ba lan si ra nih od no sa. U ime mi ra bi lo je do zvo lje no mno go to ga, ali tek na kon pro li va nja do dat ne ko li či ne te bo žan ske teč no sti. To ra ci o-nal na Evro pa ni ka da ni je mo gla da shva ti i pri-hva ti. Al ban ci i Sr bi na Ko so vu se tu ni su mno go raz li ko va li. Je di no ih je re li gij ska li ni ja po ne kad raz dva ja la, a kat kad ve zi va la još ja čim ni ti ma.

Dok je Mir ko po sle svog sna raz miš ljao o krv-noj osve ti, Ble rim je bdeo nad svo jom sud bi nom, ne mo gav ši či ta vu noć da spa va. Raz miš ljao je o svom ne ro đe nom, a že lje nom po ro du, o snaj per-skim da ni ma i no ći ma, o ple men skim od no si ma i tvr do kor nim od lu ka ma ve ća sta ra ca ko ji su okon-ča va li di sku si je i do no si li od lu ke. Raz miš ljao je o ži vo tu uopšte i svom sa be sed ni ku i nje go voj ži-vot noj pri či.

San ko ji ga je pret hod nih da na po hađao , vi še ni je bio deo nje go ve per cep ci je. Kao da je jed nim po te zom ru ku iz bri sao sve za pi se tog sna. De si-lo se to onog mo men ta ka da je ugle dao Mir ka u ovom ka za ma tu. Kao da je imao že lju da opet sa-

67

nja. Pi tao se sa mo o če mu. A san mu ni je do la-zio na oči. Imao je ta ko žar ku že lju da se opi je. Da ljuš ti čivas i ta ko u po lu sta nju i oba mr lo sti ne raz miš lja o ži vo tu. O svo joj maj ci, ocu, Por to ro žu i Pro kle ti ja ma.

Znao je da mu je maj ka bo le sna. Tra ži la je da se sret nu pre ne go što je bio uhap šen. U me đu-vre me nu ni je imao ni ka kvih ve sti o njoj. Eto, baš sa da kao da bi že leo da je vi di, do dir ne i upi ta, zaš to se ta ko la ko pre da la i izaš la iz po ro di liš ta bez nje ga. Imao je po tre bu da je va pa jem, gla som, ja sno upi ta zaš to ga je osta vi la ta ko ma le nog. Iz-da la, pre pu sti la dru gi ma, od re di la mu ove be sa-ne no ći. Kad u vre me pu nog me se ca po ku ša va da sa nja, sa nja ri ili naj jed no stav ni je za spi, on to ne mo že. Taj san, pro kle ti san, pro klet kao pla ni na Pro kle ti je ne do la zi mu na oči. Ni ka ko ne do la zi, kao da je pred o dre đen da ni ka da ne za spi.

Al ban ci uvek go vo re da je ulo ga že na da rađaju zdra vu muš ku de cu i da ih po sle to ga po dig nu i vas pi ta va ju. Nje go va maj ka ni je bi la Al ban ka, ali je bi la maj ka. Bi la je ste, ali po nje mu ni je osta la. Za to ni je hteo ili ni je imao hra bro sti da je po se ti ka da ga je po zva la u vre me bo le sti. I po red to ga što je imao že lju da osta ne jak i ne ode joj na no-ge, ve če ras je ne ka ko raz ne že no raz miš ljao upra-vo o to me šta se sa njom de ša va. Da li je i da lje bo le sna, da li je ja ko bo le sna? Ili, ne daj Bo že, da je vi še ne ma!

68

LE GI O NA RI NA ZA PA DU„Do dir po gle dom”

I Mir ko i Ble rim su bi li rat ni ci. Naš li su se u rat nom vr tlo gu na osno vu sop stve ne od lu ke i u na-di da će ko nač no su kob, uz asi sti ra nje ve li kih si la i za pad nog voj nog sa ve za, re ši ti pi ta nje svih pi ta nja ko sov skog čvo ra. I jed na i dru ga stra na su ve ro va le u ide a le, bez re zer ve. Za njih je sve po či nja lo i za-vr ša va lo se sa Ko so vom. Sa mo, za sva kog na svoj na čin. Jed na te ri to ri ja, dva pra va. Baš kao i kod mno gih dru gih na ro da u su ko bi ma. Za vi sno ko je gle dao iz kog ugla, is ti can je je dan ili dru gi prin-cip ko ji je ob jaš nja vao sve mo gu će od no se i oprav-da vao po stup ke. Da li je bi lo isto rij sko pri su stvo ono pra vo ko je je stva ra lo pri o ri tet nad ovim pro-sto rom ili je od lu ču ju će pra vo fi zič kog bi ti sa nja? Za Ble ri ma je ovo dru go bi lo iz nad sve ga, dok je Mir ko ve ro vao da bez isto rij skog pra va na te ri to-ri ju ne ma dru gog pra va. Ti me su oni bi li sva ko na svo joj stra ni, u svom tri pu i svom ube đe nju. Gde po či nje Bal kan, ta mo pre sta je sva ka lo gi ka. Ta mo se le gi o na ri do di ru ju po gle dom.

Ble rim je još kao mlad ve ro vao u pra ved nost bor be za sa mo o pre de lje nje i da je al ban sko pi-ta nje ne re še no pi ta nje na Bal ka nu. Mi slio je da će to da bu de te ma re gi o nal nih si la i da se is-

69

pla ti pra ved na bor ba. Al ba na ca ima mno go u svim okol nim dr ža va ma na za pad nom Bal ka nu. Od vre me na ka da su Tur ci iz gu bi li ova pod ruč-ja i Bal kan ske ra to ve, al ban sko pi ta nje je osta lo ne re še no i gur nu to pod te pih. Ve ro vao je da će kad-tad do ći do tre ćeg Bal kan skog ra ta i da će to pi ta nje do bi ti ko nač no re še nje. Ili po be da ili pro-past či ta vog re gi o na. Bom bar do va nje Sr bi je ko je su Ame ri i Evro pa na go veš ta va li, bi lo je za nje ga jed na od eta pa na tom pu tu eman ci pa ci je, slo bo-de i re še nja za nje go vu na ci ju. Za jed nič ki ži vot svo jih u jed noj dr ža vi sma trao je is prav nim.

Al ban ci ve ru ju u al ban sku tra di ci ju, u ar ha ič-ne obi ča je i od no se. Sve po či nje za da tom reč ju i poš to va njem osnov nih pra vi la igre. Ta ko je i pi-ta nje dr ža ve pi ta nje ča sti, do sto jan stva i za da te re či. On je sa mom se bi kao stu dent skom ak ti vi-sti obe ćao da za Ko so vo Re pu bli ku ima da ra tu je ako bu de tre ba lo. Sva ak tiv nost na Uni ver zi te tu u Priš ti ni gde je za po čeo stu di je pra va, bi la je ru-ko vo đe na ti me. Kao ta kav, vr lo br zo za vr ša va u srp skim za tvo ri ma. Zbog mla do sti i ra znih pe ti-ci ja or ga ni za ci ja ko ja su se za la ga le za za tvo re ni-ke sa ve sti, po sle tri go di ne bi va oslo bo đen. Ubr zo po sle to ga od la zi na za pad, naj pre u Ne mač ku a za tim i u Švaj car sku. Tu po sta je još žeš ći po bor-nik ide je Re pu bli ke Ko so vo. Ro đen u Por to ro žu, od oca Al ban ca iz Ma ke do ni je i maj ke Ita li jan ke, po sta je mo tor na sna ga u in te re su ko sov skog pi-ta nja. Ta ko je postao, doduše na mar gi ni, ali zva-nič ni član pre go va rač ke eki pe u Ram bu jeu.

Kad je doš lo do tle da avi o ni kre nu na pu nje ni bom ba ma, Blerim u to ku no ći od lu ču je da ode na

70

li ni ju fron ta. Že leo je da uče stvu je, bu de na pr-vim bor be nim li ni ja ma, da ra tu je. Ne ka iskon ska sna ga iz du bi ne du še ob u ze la ga je i dr ža la sve dok mu ni je ugu ra na u ru ke snaj per ska puš ka. Ka da se su o čio sa tim da tre ba da ubi ja, vi še ni je imao iz bo ra. Pr vi hi ci su bi li pro ma ša ji i sa voj-nog sta no viš ta go to vo sa bo ta ža. Sve dok ni je čuo iz se be glas glav nog ko man dan ta, onog le gi o na ra ko ga je Mir ko ove rio. Taj mu je na od vra tan na čin sa opštio da ili će po če ti da uniš ta va ne pri ja te lja ili će on sam bi ti uklo njen. Ble rim je raz u meo.

Pa da nje pr vih „gli ne nih go lu bo va” je bio deo nje go vih noć nih mo ra, sve dok se ni je na vi kao i pre stao da bro ji. Ta da je sve iš lo kao ru ti na. Po-sma trao je de ta lje na li cu žr tve, ali bez sa ža lje nja i uz onu do zu na u če ne mr žnje ko ja do no si oprav-da nje. Zbog ka ra u le Ko ša re ko ja je bi la stra teš ka tač ka, sva ko rat no dej stvo je ima lo smi sla. To te-melj no gle da nje pre ko snaj per skog ni ša na me đu nji ma ne mo že se bi ni dan-da nas da ob ja sni. Bi li su sve sni da su dve po lo vi ne iste voć ke i da kad je dan od njih pu ca u onog dru gog, ubi ja sa mog se be. I po red to ga, tih se dam de set i osan da na u pa klu hu ke če lič nih le te li ca NA TO pak ta, uz stal-na po me ra nja, Ble rim je ubi jao. Ta ma nio raz miš-lja ju ći da oslo ba đa, stva ra pro stor za svo je naj mi-li je, po be đu je ve kov nog ne pri ja te lja.

Ka ko je već imao že nu u Švaj car skoj, svo ju fe-mi nist ki nju, od mah po pri mir ju na puš ta Ko so vo i vra ća se u Sankt Ga len. Nje go va že na je sve vre-me ra ta, ra de ći u jed noj ne vla di njoj or ga ni za ci ji, na sav glas uka zi va la na eg zo dus al ban skog ži vlja i agitovala za pra ved nu bor bu Ko so va ra. Tu svo ju

71

raz ja re nu i tvr do kor nu svo je gla vu sa put ni cu go-to vo ni je pre po znao ka da se vra tio iz ra ta. Ona je bi la čak agre siv ni ja od nje ga. U ne kim is pa di ma je i pre te ri va la. Puš tao ju je, jer je znao da to sve ko ri sti nji ho voj bor bi. Imao je na me ru da se za-po sli u bu du ćoj am ba sa di Kosova. Sa tim u ve zi je kon tak ti rao va žne lju de ko ji su da va li od re đe na ne ja sna obe ća nja. Ka ko je vre me od mi ca lo, sve je re đe mo gao da do pre do tih lju di. Shva tio je da su ga sta vi li na led. Ni ka da ni je raz u meo zaš to. Jed na je pret po stav ka da je tozbog maj ke ne al-ban ke, dru ga što do la zi iz Ma ke do ni je. Tre ću je i sam za bo ra vio...

U me đu vre me nu ga je že na pr vi put na pu sti-la. Ni je ra dio, bio je pot pu ni pa ra zit. Po red to ga, po če lo je sve da mu sme ta. Že ni ni je go vo rio o snaj per skim da ni ma. O no ći ma ka da se pre tva rao da spa va. O ra ni ko ja mu je sr ce ki da la na po la ili na ko ma de. O svim onim vi zi ja ma ka da se bu dio u be sa nim no ći ma. Ne sa ni ca ko ja ra za ra i oba ra te lo je neš to što ni je mo gao da ob ja sni. Ka da je tra ži la da kon sul tu je le ka re, od bi jao je. Pi ta la ga je ka ko da po mog ne. Ću tao je. Je di na je ute ha bio čivas. Nje ga je obo ža vao. Uzi mao bi ga sve dok ne bi oba mro i ta ko uto nuo u po lu san. Bo jao se da spuš ta gla vu na ja stuk, jer bi tada čuo hu ku bor-be nih avi o na i ska kao iz kre ve ta. Po sle ne ko li ko ne de lja že na se opet vra ti la ku ći.

Ta ko je bio do kon dok ni je sreo Al ban ca po na dim ku Orao, di le ra ko ka i na ko ji mu je po nu dio po sao. Re kao je da je on za taj po sao kao iz miš-ljen. Or tak Orao mu je iz neo ja snu stra te gi ju i po-nu dio ve ro do stoj nu zaš ti tu. Osta vio je uti sak sta-

72

bil ne oso be. Već tre ćeg da na je re kao sud bo no sno „da” i ti me do veo se be na put dro ge. Ugla vio se u hod bal kan skom ru tom ko ja te če kao re ka od iz-vo ra do oke a na.

Že ni je o to me go vo rio ma lo. Ona je sa mo ose-ti la da im se kuć ni bu džet opo ra vlja. Spo me nuo je us put da se Ko sov ska vla da smi lo va la na nje ga i da ima šan se da do bi je kao za slu žni bo rac sti pen-di ju ka ko bi ov de za vr šio stu di je pra va. Sti pen di ja će sti ći u ra ta ma i bi će upla ći va na di rekt no u ke-šu, pre ko am ba sa de. Ona je po ve ro va la u to. Sve dok ni je uhap šen u Sankt Ga le nu pri li kom upa da lo kal nih po li cij skih sna ga u za jed nič ki stan. Raz-bi li su ula zna vra ta po sle po no ći i uhva ti li ga u alkoholisanom stanju, bez na de žnog i u po lu snu. Ona ni je ve ro va la svo jim oči ma. Vriš ta la je i po-zi va la na nje go vu ne vi nost i za slu ge za ko sov sko pi ta nje. Ka sni je je pri hva ti la re al nost i po se ći va la ga u is tra žnom za tvo ru. Sve do su đe nja. Iz sa ža-lje nja i lju ba vi pre ma nje mu, da la mu je ne ku vr-stu be se da će ga po dr ža ti.

Pri li kom jed ne po se te, u pro sto ri ji za brač ne dru go ve, ka da je on već me se ci ma bo ra vio ta mo, do pu sti li su joj da mu se fi zič ki pri bli ži. Sta ja la je ne ko vre me uda lje na od nje ga. Na neki način je mr ze la ceo Bal kan u se bi. Ose ća la je da joj i med i krv isto vre me no pro la ze kroz ve ne. Lju ta, ne-zaš ti će na, ia ko fe mi nist ki nja, a u me đu vre me nu i bez po sla, ima la je po tre bu da ga uda ra ša kom, pe sni com, no gom. A on je sta jao go to vo u ćoš ku, ona ko po gr bljen, oro nuo, u ne kakvoj ne mo ći. U me đu vre me nu je do bio di ja be tes. Kao da je iz gu-bio svu sna gu. Oči mu ni su vi še ta ko si ja le, ru ke

73

mli ta ve, mi ši ći opuš te ni. Bio je sen ka ne ka daš-njeg tvr do kor nog rat ni ka.

Ka da je kre nu la pre ma nje mu, ustuk nuo je. Ali ka ko se već bio na slo nio na zid, ni je imao kud. Tu ona za sta de. Pri đe mu la ga no i za gr li ga jed-nom ru kom. Pro đe pr sti ma kroz nje go vu ko su. Bi la je ma sna i ne u red na. Ni je to vi še bi la ona pe-dant na oso ba. Ona iz u sti:

– Pro le će na po lju mi ri še na tvo je ko šu lje, a ti ne maš ni mi ri sa ni ti uku sa. Otkad si ov de, pre-če sto sam raz miš lja la da ti mi ri šeš na tu đe že ne, pre va re i ha šiš. Ia ko te ni kad ni sam uhva ti la u pre va ri. Ta ko mi ne do sta ješ!

Pri bli ži mu se skroz i ob u hva ti ga že sti nom svo jih obna že nih gru di. Po če da ga lju bi svu da po gla vi, li cu, ru ka ma. Bi la je kao po mah ni ta la. On se ni je bra nio, sa mo je imao po tre bu da di še, ali kao da mu je to ne ko us kra ći vao. Šta ako mi se sad ne dig ne. Upro paš ćen sam! – po mi slio je – To li ko pu ta sam je po že leo i to li ko pu ta maš tao dok sam ona ni sao u hlad no ći za tvor ske so be i utam ni čen me đu zi do vi­ma ovog ka za ma ta. Po la ko do đe k se bi, dok je ona na va lji va la. Po dig ni se sad ili ću te od se ći ka da ona ode. Nje na ru ka se spu sti me đu nje go ve bu ti ne i tu be še spas. Ble rim ose ti na do la ze ću krv ko ja se sva iz či ta vog te la upu ti ka nje go vom fa lu su. Pri-bra se i po sta de muž jak. Ne zna ni sam da li je to tra ja lo ne ko li ko mi nu ta ili po la sa ta. Ipak su obo je svr ši li. Ura zu mi ih ku ca nje na vra ti ma. Sre di še se i za tvor ski ču var kao po ne kom ri tu a lu i kao da se niš ta ni je do go di lo, sa opšti da je po se ta za vr še na.

Mir ko je vo leo svo ju ze mlju Sr bi ju. Po ti cao je sa Ko so va i sma trao je tu oblast sve tom ze mljom.

74

Tu je na sta la isto ri ja sva ko li kog srp stva i pr va srp ska dr ža va. Sve to Ko so vo je kao sve ti Je ru sa-lim. Sve ga je bo le lo u ve zi sa Ko so vom. Vi deo je sve od no se ta mo. Na se lu, nje go vom po ro dič nom kla nu, me đu slo žnim Sr bi ma u opšti ni. Ose tio je nad moć al ban skih stu de na ta na fa kul te tu i eko-nom sku moć Al ba na ca ko ji su ži ve li pa ra lel nim ži vo tom. Oni su boj ko to va li sve, ali su u ko rup ci ji sa vla da ju ćom ka stom srp ske upra ve uče stvo va li do kra ja u ra za ra nju dr žav nih struk tu ra.

Sr bi su ose ća li da gu be na du že sta ze, za to su tra ži li od Be o gra da da ih ni ko ne ome ta u svim onim po slo vi ma u ve zi sa po kra ji nom. Mir ko je po zna vao sta nje na te re nu, ali je imao dru gu pred sta vu. Sma trao je ide ju sa mo o pre de lje nja lo-šom, ia ko je či ta ju ći knji ge Mark sa i Le nji na če sto bio u ras ce pu. Ide ja prav de i jed na ko sti kao da ga je ja ko mu či la. Onog mo men ta ka da je al ban sko pi ta nje na dnev nom re du, nje mu je uvek bi lo cr-no pred oči ma. Na Ko so vu se ni je od i gra la sa mo po zna ta bit ka. Bi lo ih ukup no se dam sa Tur ci ma, dok ni je doš la ta od lu ču ju ća. Ka da je La za re va udo vi ca uš la u po lu va zal ni od nos sa tur skim dvo-rom, ve ro va lo se da ni ko ni ka da, ni od jed nog Sr-bi na ne mo že da ot me Ko so vo iz sr ca.

Hi lja du bor be nih avi o na pro tiv voj ske jed ne ze mlje. Jed na ve li ka Ali jan sa je sta la na stra nu za pad nih si la sa naj mo der ni jom opre mom. Ne na ze mlji, već na ne bu. Na kop nu, jed na kop ne-na si la od vi še hi lja da voj ni ka. Svi su bi li sprem ni za bor bu na ze mlji dok su avi o ni ba ca li bom be sa vi si ne, ubi tač ne pro jek ti le, po ne kad na pu nje-ne osi ro ma še nim ura ni ju mom. To je bio po ku šaj

75

da se sa ču va ze malj ska Sr bi ja. Hi lja du bor be nih avi o na pro tiv sto hi lja da voj ni ka. Hi lja du go di na kle tve po Sai Ba bi noj vi zi ji.

Ia ko pre pun stra ha, bio je sve stan svo je od luč-no sti. Ide ja o sve toj ze mlji bi la je iz nad sve ga. Uz to, i otadž bin ski po ziv da se sa ču va ze mlja pre da-ka i ose ćaj pri pad no sti na ci ji ko ja ima isto rij sko pra vo nad Ko so vom i Me to hi jom. Ko god da je tu ze mlju do ta kao, na i šao je na pro past. Baš kao i Tur ci, jer su otiš li i po sle 500 go di na. Mir ko je ve ro vao da će i svi osta li ko ju su ov de doš li, jed-nog da na mo ra ti da odu. Ni je raz miš ljao da je to jed na te ista oblast, a dva pra va. Išao je pro stom lo gi kom, jed na ze mlja ne tr pi dva go spo da ra. Za-to je uče stvo vao u ak ci ja ma čiš će nja te re na i sve-ko li kog po me ra nja sta nov niš tva ka ko bi se sva ki pe dalj dr žao pod kon tro lom. Sve te buč ne če lič-ne pti ce ko je su ba ca le bom be, ni su ga za ni ma le. One su vi še pro ma ši va le ne go po ga đa le. On je če-kao u ko lo ni u ko joj su zbi je ni sta ja li osta li voj ni-ci, po li caj ci, do bro volj ci. Pri pa dao je svi ma, jer se sam pri ja vio da bu de snaj pe ri sta. Uvek je ve ro vao u svo je oko so ko lo vo. Ve žbao je to još pre ne go je pri stu pio elit noj for ma ci ji. Pri ča lo se me đu bor-ci ma da su oni ne u stra ši vi i da me đu nji ma ne ma me sta za sla bi će.

Ne se ća se pr vih hi ta ca ko je je is pa lio. Ni ti mu je bi lo va žno. Kao da to ne ko i pi ta! Ka da se de-ša va ju ve li ke stva ri, on da su de ta lji ne bit ni. Kao ka da se do ga đa ju re vo lu ci je. Ta da se oslo ba đa ener gi ja van se rij skih raz me ra. To su je din stve-ni mo men ti, ne po no vlji va vre me na. U izvesnom smislu je raz miš ljao ko mu ni stič ki. Ali, u to vre me

76

ka da su sa mo na ci o na li sti bi li na ce ni, kao i svi osta li, o to me ni je ni pri čao. Ne ja sna je ta li ni ja iz me đu ko mu ni stič ke ide je bes kla snog druš tva i de kla ra tiv nog in ter na ci o na li zma na jed noj stra ni, a u suš ti ni ogo lje nog i sve pri sut nog na ci o na li zma sa pri me som šo vi ni zma na dru goj. A tek mr žnja! Ona je bi la sve pri sut na i deo sve o bu hvat nih raz-miš lja nja i de la nja. Niš ta ni je bi lo ja sno. Sve je bi-lo u ha o su.

Na pr ve žr tve ni je ni obra ćao pa žnju. Za se-dam de set i osam da na bro jao je sva kog ko je pao po go đen met kom iz spe ci jal ne puš ke. Ure zi vao je pre ci zno na kun da ku jed nostvnim po te zom. Pra-vio je rec ke. Sva ki je ži vot ti me pre tvo rio u jed-no sme ran po tez ma lom bri tvi com. Ta je bri tvi ca bi la po klon de de Bo ri sla va.

Ka da je do šao na Ko ša re, tad mu je pr vi put re če no da su sa dru ge stra ne ja ke fa ce. I da sva ki ski nu ti zna či pred nost na nji ho voj stra ni. Te Ko ša-re su bi la nje go va po sled nja bit ka i nje gov iza zov. Pre ko te li ni je ni ko ni je smeo da pro đe. Sa ka ra u-le se gle da lo pre ma Al ban ci ma sa vi si ne. Kroz ta br da su i sa jed ne i sa dru ge stra ne pro la zi le sa-mo oda bra ne gru pe. One ko je su bi le sprem ne da gi nu za slo bo du i rod nu gru du. Tu je sva ki bo rac una pred bio ot pi san. Sa mo ču dom su mno gi osta li ži vi. Tu su se od me ra va le sna ge. Sna ge ja kih, na-do la ze ćih, i sna ge onih ko ji že le da osta nu. Kroz ovaj je di ni pro laz raz me nji va le su se pre go va rač ke mi si je, upu ći va le gla so no še, sla li špi ju ni, pro puš-ta li šver ce ri oruž ja, zla ta, he ro i na i ha ši ša.

Snaj pe ri sti ni ka da ne go vo re ko li ko su lju di sma kli. Pa te ili ne pa te. Ili, na vik nu ti na na si lje,

77

ne raz li ku ju do bro od zla. Šta je to u čo ve ku, što ga usme ra va na put rat ni ka? Ide ja, sta nje stva-ri, mr žnja ili pak pri nu da? Svi pod jed na ko ima ju svoj udeo u na si lju. Na Bal ka nu, ulo ga žr tve i na-pa da ča se uvek me nja la br zi nom sve tlo sti. Sva-kog svo ja ra na bo li! Uvek se u pri či na đe oprav-da nje za sop stve ne gre he, a ospo ra va pra vo ne-pri ja te lja. Mr žnja, se o be, pri nud nost su ži vo ta uz kre i ra nje mi to va, to je Bal kan. Za pad ni Bal kan, ju go i stoč na Evro pa, tur ski vi la jet, bu re ba ru ta, biv ša Ti to va SFRJ, Ju ga... Zbog to ga se uvek ne sa mo go vo ri lo, ne go i ose ća lo, sve što je ju žni je, da je za i sta i tu žni je.

Ka da su se sve bit ke sti ša le i ka da je pot pi sa-no pri mir je, Mir ko je znao da ne ko vre me ne sme da bo ra vi na Ko so vu. Po vla čio se kao pri vi le go va-ni uz svo ju elit nu bri ga du. Niš je bio grad zad nje sta ni ce. U ne kom ne ja snom sta nju sve sti, svi su se po vu kli: voj ska, po li ci ja, elit ne je di ni ce, do bro-volj ci. Mir ko ni je mo gao da na đe mir. Ka da mu je stric iz Švaj car ske pred lo žio da ože ni svo ju sa daš-nju že nu, ni je se du go dvo u mio. Imao je že lju da što pre na pu sti Niš.

Ona je bi la le pa, pre le pa, od ra sla na Za pa du, obra zo va na. Tri go di ne sta ri ja od nje ga. Ali se ni je uda la na vre me, pa je pro ro di ca že le la da je udo mi što pre. Mir ko je u ven ča nju video spas. Za lju bio se u nju ka da ju je pr vi put vi deo i tru dio se da bu de pa žljiv. Ona ga je pri hva ti la i po vi no-va la se obi ča ji ma. Ima li su dva si na. Ta ko je on po čeo u ze mlji čo ko la da i si re va. Ka ko ni je vo leo da ra di, me njao je pet fir mi za tri go di ne ra da. Ni-je mu poš lo za ru kom da na đe ade kva tan po sao.

78

Ne ko li ko me se ci je bio na Fon du za ne za po sle ne. U vre me tog lu ta nja od ka fa ne do ka fa ne, na i la-zi na gru pu di le ra i po sta je nji hov or tak u po slu. Naj pre kao še tač, ali vr lo br zo se uz di že na ni vo di le ra. Že na o to me ni je ima la poj ma, sve do tre-nut ka ka da joj po li ci ja ni je za ku ca la na vra ta i na-re di la pre tra gu za jed nič kog sta na. Kao da je sa mo još to tre ba lo. Ni je im bio do vo ljan pa kao ko ji su do ži ve li zbog kid na po va nog si na.

79

DRO GA„Kon zu mi ra nje je od raz pri ti ska vre me na”

Opet su bi li za jed no. Za tvor ski re žim na njih više ni je imao uti ca j. Svi su bla go na klo no gle-da li na bu du će slo bod ne su žnje ve. Ble rim iz la zi za par da na. Mir ka če ka još jed na pro ce du ra. U naj go rem slu ča ju, za če ti ri me se ca je va ni. Na slo bo di. Sva ki mo me nat u prostoriji za rad ne ak-tiv no sti su ko ri sti li da se pri bli že je dan dru gom. Da pri ča ju, da se se ća ju i za bo ra ve na sop stve nu pat nju. Baš ona ko ka ko je Ble rim vi deo slo bo du, kao za bo rav! Bi li su mno go sta lo že ni ji i to ni je iz-ma klo bud nom oku po li cij skih slu žbe ni ka. Svi su ima li svoj in te res da bu de mir i da se me đu sob no po sma tra ju. Vra ća li su film una zad, ob ra ču na va li se sa sop stve nim gre hom, po li caj ci su slu ša li nji-ho vu kon ver za ci ju i po sma tra li ih. U toj sim bi o zi, svi ma je bi lo do bro.

Da nas je raz go vor za po čeo Mir ko:– Ru ši lač ki efek ti sek su al nog po ti ski va nja su

ogrom ni. Na ša druš tva ta mo do le su tra di ci o nal-na, ko li ko tvo je al ban sko to li ko i mo je srp sko. Ne ma ve li ke raz li ke u men ta li te tu me đu na ma.

– Sla žem se, ma ko li ko god da mi ov de Švaj-car ci ma pro da je mo ne ku ve li ku raz li ku. Na rav no da pri pa da mo krv no i je zič ki dru gim et ni te ti ma. Mi smo u po na ša nju ta ko slič ni.

80

– Da, to sam hte o da ka žem, pa tri jar hal na druš tva ima ju stro ga pra vi la. Ona ko se ne po sluš-ne i ne tr pe ino va ci je. Je dan od naj ve ćih pro ble-ma je upra vo ta na ša tvr da odvo je nost muš kog i žen skog de la druš tva. E, tu ja vi dim po ne kad iz-vor fru stra ci ja na ših mla dih ov de na Za pa du u ovom otvo re nom druš tvu. Ta da po či nju da de lu ju ru ši lač ki efek ti.

– Re kao si u jed nom od na ših raz go vo ra da smo mi Al ban ci pro naš li for mu lu za že nu. Ni sam vi še si gu ran. Ne znam šta se sa mnom de si lo od ka da pi jem vo du sa pa di na ovih Al pa ili či vas. Ili me je mo ja Švaj car ki nja pre ko di ra la.

– Ne ide ta ko la ko to ko di ra nje, ni je jed no-stav no, tre ba vre me na.

– Da, mno go vre me na. Znaš, ako ne da mo svo joj du ši vre me, on da se čo vek raz i đe sa sa mim so bom.

– Raz i đe, ras trg ne i ne gde iz gu bi.– Upad ne u ne ka kvu unu traš nju i du hov nu

pu stoš. Ru si za to ka žu: „Pu sta ta”!– Zbog sve ga to ga se če sto na đe mo na ivi ci po-

no ra. I ne vi di mo iz la z.– Ia ko da nas ima mo mno go to ga: klo pu, mar-

ki ra na ode la, fe no me nal ne ško le, mla di smo, zdra vi. Ali, ni ti ni ja ni smo bi li za do volj ni ti me. Hte li smo vi še kroz sav taj po sao di lo va nja.

Za u sta vi se na tre nu tak, pr vi put je spo me nuo di lo va nje. Za tim na sta vi:

– I ti si ov de zbog dro ge?– Da, ve ro vat no kao i ti!– Gru pa sa Bal ka na?– Taj sam.

81

– Eto ta ko smo mi iz ne na da sti gli do po no ra.– A zaš to? Šta nam je fa li lo?– Go to vo niš ta, ali smo taj za do je ni in stinkt

mr žnje po ne li sa so bom u bek stvu od sop stve nih ide ja i ne i ži vlje nih ilu zi ja.

– A gde je smi sao su ži vo ta ka da se na ši od no si te me lje na mr žnji?

– Ne ma ga!Za ću ta še i po sled nji na pu sti še pro sto ri ju, poš-

to su već svi bi li otiš li na obe do va nje.Ka da bi bi lo u mo joj mo ći, ja bih upu tio lju de sa

slo bo de da do đu i pro ve du ne ko vre me me đu zi di na­ma ova kvih ka za ma ta. Upu tio bih oso be, a da ne ma­ju ni ko ga u bol ni ca ma, da odu da vi de ka ko se lju di po ne kad pa te. Za bo le sni ke, put ni ke i su žnje uvek se na pra vo slav noj li tur gi ji iz go va ra po seb na mo li tva. Ne či ni se to uza lud, jer ima smi sla i po tre be za tim.

Uću tav ši, Mir ko pu sti svo je mi sli da te ku kao re ka pre ma oke a nu...

Ka da bi lju di do la zi li u za tvo re, on da bi vi de li da se od le ža va njem ka zne ne stva ra no va oso ba. Čo vek je čo vek. Opa sna je to „ži vi na“. Ima ja ku vo lju za op stan kom, pa se pri la go di. U ova kvim usta no va ma ne pel cu ju se no vi mo zgo vi. Ov de se lju di otu đu ju sa mi od se be, idu još je dan ko rak da lje. Oni se raz i­đu sa svo jim ži vo ti ma i ta dva dela se ni ka da vi še ne spo je. Na sta ne pra zni na, du bo ka pro va li ja. Tad čo­vek is pred se be vi di svoj sto mak, a on da jed nu ve li ku cr nu ru pu i nig de u da lji ni iskru sve tlo sti ko ja pod­se ća na nje go vu du šu. Za tvo ri sred njeg ve ka su bi li pre pu ni, u ne kakvoj sve opštoj jed no stav no sti do puš­ta li su za jed nič ke će li je i ne ka kav ha o ti čan su ži vot. Da naš nji su mo der ni, od be to na, sa naj sa vre me ni­

82

jom teh ni kom i uz ne pre kid no po sma tra nje. Poš lo se od pret po stav ke da je neo p hod no da za tvo re nik zna da je sva kog mo men ta pod bud nim okom stra ža ra, čak i ka da je pot pu no sam u će li ji. Za jed nič ke ak­tiv no sti su u funk ci ji ko ri snog ra da, a odva ja nje u po je di nač ne će li je tre ba lo bi da ima za funk ci ju da se pre stup nik na đe sam sa so bom i svo jim de lik tom ka ko bi uvi deo greš ku i vra tio se na is pra van put. Put poš to va nja druš tve nih nor mi, mo ra la i ve re u sop stve no pre o bra že nje. Po ka jao se i po pra vio.

Što je Mir ko du že bio u za tvo ru, sve je ma nje ve ro vao u sop stve nu per mu ta ci ju. Jed no stav no ni je znao ka ko će da iz gle da nje gov pr vi dan na slo bo di. Za vre me zad njeg za jed nič kog obe da pri-ča li su ve o ma ma lo. Po sma tra li su se obo stra no, čud no i ne ja sno. Je dan je iz la zio su tradan, dru gi će to do ži ve ti za naj ka sni je če ti ri me se ca. Je di no što su uta na či li bio je bu du ći su sret na slo bo di. Pao je do go vor gde i ka ko.

****Ka da je Ble rim iza šao iz za tvo ra uzeo je tak-

si. Že leo je naj pre da ode u svoj dom. Hteo je da iz ne na di su pru gu i za to je krio od nje ta čan dan iz la ska. Ka da je sti gao, za stao je pred ula znim vra ti ma. Oče ki vao je ključ u bra vi sa unu traš nje stra ne i to ple i osve tlje ne pro sto ri je za jed nič kog do ma.

No, sa unu traš nje stra ne bra ve ni je bi lo klju-ča. Mo gao je slo bod no da otvo ri vra ta i uđe. Iz ne-na di ga neo bič na ti ši na. U stanu ni je bi lo nikoga. To ga za u sta vi na pra gu. Upi ta se šta je sa nje go-

83

vom že nom, zaš to je ne ma. Stva ri u sta nu – baš ona ko ka ko ih je osta vio pre od la ska na iz dr ža-va nje ka zne. Sve je bi lo tu, ali ne ka ko po ha ba no, bez sja ja.

Pro sto ri je su bi le za puš te ne. Usta jao va zduh go vo rio je da se ov de odav no ni je pro ve tra va lo. Sve je odi sa lo od su stvom sve ži ne. Pra ši ne je bi lo svu da. Ni ti je bi lo ured no, ni ti či sto. Ku hi nja je bi la u ne re du, a su do pe ra sa par neo pra nih ta nji-ra. Kao da je ne ko odav de oti šao na br zi nu.

Osta viv ši otvo re na ula zna vra ta, ušao je unu-tra. Pro še tao je sta nom u ko me se če sto ose ćao do bro. Bio je to pre ne ko li ko go di na nje gov to pli dom. Zad nja sta ni ca gde je uvek na la zio spo koj-stvo i to pli nu. Naj pre uđe u spa va ću so bu. Po gle-da le ti mič no i tu ga iz ne na di ne red. Ni ka da ni-je bi lo ta ko. Ni je ni raz miš ljao ka da je iz la zio u ka kvom će stanju da pronađe svoj dom. Že leo je naj pre da sret ne že nu. Imao je na me ru da joj pri-re di iz ne nađenje. Ne sa mo da nje ni je bi lo, već i taj to pao stan iz se ća nja, ko ji je do ži vlja vao kao svo je gne zdo i zad nje uto čiš te, bio je u ha o su. Ha-o su pr ljavš ti ne i od sja ju be de.

Vra ti se u cen tral ni deo sta na i se de na pr-vu sto li cu do ka mi na. Uhva ti se obe ma ru ka ma za gla vu i za pla ka u svo joj ne mo ći. Ni je ni u snu mo gao da za mi sli da će pr vi dan na slo bo di da bu de ta ko tu žan. Ve ro vao je da tu ga osta je iza onih vi so kih be ton skih zi di na švaj car skog ka za-ma ta. Ako je čo vek sam, ne ma ve li ke raz li ke iz-me đu pri tvo ra i slo bo de. Smi ri se ma lo i po tra ži fla šu vi ski ja. Otvo ri po li cu i ona se uka za. Kao da je samo njega če ka la. Na spe, uze gu tljaj i po gle-

84

da kroz pro zor u da lji nu. U ne ka kvu neo d re đe nu da lji nu. Imao je ose ćaj da mu se gla va pra zni i da ne ka ko lak še di še. Ni je ni pri me tio da je po red nje ga sta jao pr vi kom ši ja.

– Do bro do šao u dom svoj slat ki!Ble rim se pre nu, i ne shva ta ju ći da to ni je

utva ra već kom ši ja, stvar no bi će, ne po ka za ni ka-kvu re ak ci ju.

– Ble ri me, sti gao si, ja sam sa mo že leo da te po-zdra vim. Vi deo sam otvo re na vra ta, za to sam na-vra tio. Hteo bih da te oba ve stim da ti je že na već či tav me sec na psi hi ja tri ji u Vi lu. Ima la je kri zu!

– Opro sti, dra gi moj kom ši ja, ni sam te ni pri-me tio. Ve li ke su emo ci je u me ni. To li ko to ga se spe tlja lo u mo joj gla vi. Šta se de si lo sa mo jom že-nom?

– Sa ma je otiš la, re kla nam je sa mo da će ne ko vre me da pro ve de ta mo.

– U redu, i hva la ti za in for ma ci ju. Se di, ho ćeš li je dan vi ski?

– Ra di je bih da te osta vim da sre diš sve uti ske. Ako ti tre ba po moć, slo bod no mi se obra ti.

– Ura di ću to i hva la još jed nom što si mi javio. Ni sam nije znao ka ko da se po kre ne, šta naj pre da ura di. Da li da sre di stan, po zo ve kli ni ku i ja vi se že ni ili od mo ri ko ji tre nu tak. Ka ko du go ni je uzi mao al ko hol, pi će ga je br zo uhva ti lo. U ta-kvom sta nju za dre ma, po me ri se do obli žnje so fe i za spa.

Ka da se pro bu dio, već uve li ko je bila noć. Sa-bra svo je mi sli, vra ti se na po če tak svog ula ska u stan i po ku ša da utvr di ko ji su mu pri o ri te ti ka ko bi do veo se be i oko li nu u red. Uze te le fon. Ume-

85

sto da po zo ve že nu, pri ja te lje i ob ja vi ra do snu vest da je iza šao na slo bo du, on okre te po zna ti broj kon takt ba ra i za tra ži da mu po ša lju de voj ku ko ja pru ža uslu ge po slov ne prat nje. Sre di na br-zi nu spa va ću so bu, is tu ši ra se i po ma lo ner vo zan sa če ka na ru če nu po se tu. Sve svo je oba ve ze pre-da de opet za bo ra vu i usme ri se ka ne mo ći erot-skog do ži vlja ja. Kao da je va žno što ono naj bit ni je po me ra za su tra. Su tra je no vi dan, pa će valj da da kre ne is po čet ka u ne kom bo ljem prav cu. Noć je bi la du ga. Niš ta mu ni je zna či lo što je na po-lju opako gr me lo. U va zdu hu, u nje go vim ve na-ma, svuda oko nje ga, bila je prisutna nekakva naelektrisanost.

****Če ti ri me se ca po sle Ble ri mo vog od la ska i sam

Mir ko iza đe na du go že lje nu slo bo du. Zad njih ne-ko li ko da na pred kraj su mu iz gle da li kao več nost. Ni sam nije ve ro vao kada je taj po sled nji dan sti-gao. To bro ja nje, dan po dan, mno go je te žak po-sao. Zvu či ohra bru ju će ka da se ka že da je osta lo „sit no” do kra ja. Ali dan iz gle da kao me sec. Sva ki ot ku caj ka zalj ke na sa tu po sta je du ga čak, op te re-ću ju ći, go to vo sta ti čan.

Znao je ve o ma do bro da ne sme da mu se pot-kra de ni jed na greš ka i da na pra vi po gre šan po-tez. To bi ga koš ta lo pro du že nja. Vla dao se do bro, dr žao svih do go vo ra. Ta kav je dan do go vor bi bio da ga po sle iz dr ža va nja ka zne ne će pro te ra ti jer je kon struk tiv no sa ra đi vao sa is tra žnim or ga ni-ma. Odao je iz tog va žnog lan ca ne ko li ko zvuč nih

86

ime na. Pro te ri va nje iz ze mlje sno va, čo ko la de i si ra, bi la je prak sa po sle du gih ro bi ja. Mir ko je mo guć nost osta ja nja obez be dio na god bom sa is-tra žnim or ga ni ma i su dom. Ti me je osi gu rao eg-zi sten ci ju.

Ka da je iza šao, po do go vo ru ga je sa če ka la že-na sa dvo ji com si no va. Svi su se ra do va li. Kao da je bi lo ne ko va žno, po ro dič no sla vlje. Si no vi su se ra do va li po seb no. Ne zna se ko je ko me vi še ne-do sta jao i ko je bio sreć ni ji. Kao da je sre ća in ten-ziv na sa mo ta da ka da se iz la zi iz za tvo ra. Pričali su du go, do ka sno u noć. De ca o svo jim škol skim us pe si ma, že na o svim tim teš kim go di na ma. O bre me nu sa mo će i tu ge. No si la se sa tim, ali se na nje nom li cu vi de la još jed na na zna ka ko li ko je pat nje proš lo kroz nje no sr ce i na pa će nu du šu. Ka da su le gli, ni ko ni je mo gao da spa va. De ca od ra do sti, že na od tu ge, a on od uz bu đe nja. Sva ko-me je nje gov raz log bio bi tan. Noć je bi la vre la, let nja i u sja ju me se či ne.

87

PO BRA TI MI„Sankt Ga len, grad ko ji ima du šu”

Mir ko i Ble rim su isto go diš te, ro đe ni 1971. go di ne, obo ji ca u ho ro sko pu ov novi, bi li su u istom ra tu kao snaj pe ri sti na su prot nim stra na-ma, mr ze li pod jed na ko je dan dru gog, ra di li za istog di le ra dro ge, za vr ši li u za tvo ri ma u Is toč noj Švaj car skoj, na sta ni li se u Sankt Ga le nu. Po sle dru gog su sre ta, po sta li su naj bo lji or ta ci...

Kao da u ovoj pri či ima pre vi še po du dar no sti!Sve u ko smo su ima ne ki red. Ne ma de ta lja koji

ni je na svom me stu. Valj da je to ne sa mo od raz bo-ži je pro mi sli već i že lje sop stve nog bi ća. Ve za i me-đu ve za! Ne ja san spoj slo bo de i pri si le. Za bo ra va i se ća nja. Mr žnje i lju ba vi. Uči nje nog i že lje nog.

Iza zo vi otvo re nog li be ral nog druš tva i pre pre-ke tra di ci o nal nog, ko di ra nog na či na ra su đi va nja su od red ni ca nji ho vog na či na raz miš lja nja. Oni su bi li ko di ra ni ar ha ič nim ko do vi ma ko ji se ni su da li la ko de ko di ra ti. Sve je upi sa no kroz po do je no maj či no mle ko. Sve one pri če sta ra ca su uti ca le na nji hov ukup ni men tal ni sklop. Oni su bi li deo dva raz li či ta ple me na, ali je tra di ci ja i kod jed nih i kod dru gih zna či la vi še od ži vo ta. Sve one sit ni-ce ko je su do de ta lja re gu li sa le po na ša nje. Oni su to uva ža va li bez po go vo ra.

88

Odvo je no muš ko i žen sko druš tvo je bi lo druš tvo po de lje nih du ša. Sva ko je ve ro vao svo-me. Ni ko ni je imao raz u me va nja za od stu pa nja od pra vi la. Obi ča ji su bi li sve. U ta kvoj at mos fe ri, muš ka r ci su iz ra sta li po ma lo nar ci so id no. Mo žda bla go ne za do volj ni, ma da su se po ne kad po na ša li kao da su is fru stri ra ni. Valj da je taj ego bio iz nad sve ga. Ti me se zna lo ko je gde u ta kvom od no su lju di i stva ri.

Mir ko je sti gao u re sto ran Ga li ja. Bio je to re-sto ran za do bre pro vo de. Me sto gde su se sre ta le fa ce. Tu su do la zi li pe va či iz svih kra je va biv še Ju go sla vi je. U to vre me je bio me đu osam na est naj bo ljih. Tu se se de ša va le žur ke, tu se uži va lo, igra lo, opuš ta lo. U nje mu su se po ja vlji va li mla di jer su tu mo gli da di šu pu nim plu ći ma, na bal-kan ski na čin. Bez re zer ve, do kra ja, uz mu zi ku ko ja je pri ja la. Di-džej Ga ga je puš tao sve spo to-ve Bal ka na. Sva ko se mo gao pro na ći u sop stve noj pri či. Ko li ko god da su mla di pri pa da li raz li či tim gru pa ma, oni su pod kro vo vi ma ova kvih klu bo va mo gli pod jed na ko da slu ša ju zve zde bal kan skih te le vi zi ja.

Kao da se svi na ši od no si svo de na do la zak, su sret i bol. I zbog svih mo gu ćih su ko ba iz sve-ga to ga pro iz i la zi pat nja. To se nad vi ja nad na ma lju di ma kao pra vi lo.

Pr vi put su se su sre li in di rekt no i ne zna ju ći je dan za dru gog, na onoj pr voj va tre noj li ni ji gde su se raz me nji va li snaj per ski me ci. Do la skom na li ni ju ko ja je vo nja la na smrt, gle da ju ći se kroz ni-šan, ostva ri li su vir tu a lan su sret ko ji je za obo ji cu mo gao bi ti ko ban. Nji ho va ubi ja nja su pro iz vo-

89

di la pat nju. Sle de ći su sret se od i grao u za tvo ru u Al tšte te nu. Tu su shva ti li da i mr žnja mo že da se pre o bra zi, ma ko li ko bi la ja ka, po sto ja na i iskon-ska.

Da nas se sre ću po tre ći put do bro volj no, u za-jed nič ki oda bra nom re sto ra nu, kao slo bod ni lju-di. Bez mr žnje, uz mno go ne raz jaš nje nih od no sa, ali za i sta oslo bo đe ni. I na Ko ša ra ma i u za tvo ru ima li su nad gla vom ne kog ko je nji ma ko man do-vao i odre đi vao im i vre me i tok su sre ta. Ne kog ko je od lu či vao da li će da bu du ži vi ili mr tvi, slo-bod ni ili za to če ni, žr tve ili žr tvo va ni.

Di-džej je puš tao do bru mu zi ku od ko je je bo-le la du ša. Mir ko je se deo u zaš ti će nom ćoš ku ka-fea i za do volj no če kao dru ga ra.

Ka da je Ble rim shva tio da je je di ni Al ba nac na tom mestu, po že le samom se bi ne ku vr stu do bro-doš li ce u klub. Pro đe po red ba ra usi lje no i ne mir-no. Po gle da svo jim or lov skim po gle dom svu da na o ko lo. At mos fe ra je bi la fi na, ali je ipak imao po tre bu za opre zom. Na u čio je za sve ovo vre me od ka da je ra to vao i tam no vao, da je oprez bi tan za sop stve nu si gur nost. Ugle da Mir ka i na sme ši se. Taj osmeh kao da je ja sno na go ve stio da pre ko pu ta se be vi še ne ma ne pri ja te lja. Ose tio je ras te-re će nost, od su stvo te sve pri sut ne mr žnje. U nje-mu vi še ni je vi deo pro tiv ni ka, već or ta ka, sa bor-ca, pa će ni ka na is toj li ni ji na ko joj je i sam sta jao. Za gr li še se i po lju bi še u obraz, ali sa mo jed nom. Ta ko je na la ga lo pra vi lo!

– Do bro do šao u klub! Ka ko si?– Na slo bo di je uvek do bro i iza zov no. Imao

sam po tre bu da ube đu jem se be da je slo bo da za-

90

bo rav. Pod se ćam se ko li ko mi ova slo bo da zna či! Ka ko si ti?

– Raz li či to, i do bro i lo še. Slo bo da je iz nad sve ga neš to što je ve o ma vred no, ali svi iza zo vi sa po vrat kom me is cr plju ju. Ali, bo rim se.

– Ja po ne kad kao da ne mir no pu tu jem kroz se be.

– Me ne pla ši opa snost ko ja do la zi sa slo bo-dom. Ne tre ba po sta ti deo si ste ma.

– Na ko ji si stem mi sliš?– Dvo ja ko. S jed ne stra ne, mu či me si stem re-

in te gra ci je. Okru že nje tra ži od nas da po sta ne mo od go vor ni i ko ri sni čla no vi druš tva. Na dru goj stra ni, si stem ko ji nas je i do veo do za tvo ra pri zi-va nas ta ko ta na no, taj no vi to, neprimetno...

– U od sja ju ne mi lo sti ne tre ba iza ći ra njen na te ren.

– Po gle daj me u oči! Po že leo si da opet ra diš taj pro kle ti po sao.

– Da, a ve ru jem i ti. To je na ša sud bi na!– Ali ti su nam od no si pre pu ni su ko ba.– A gde ne ma su ko ba?– Pla ši mo se sve ga što ni smo mi!– Ne znam šta da ka žem, moj ne us kla đe ni ži-

vot i ja, mi smo se ra ziš li i sva ko je na svoj na čin oti šao u aut.

– Mi sliš da ja sto jim bo lje?– Kao da du ša ra ste ka bo žan skom, od uslo-

vlje no sti ka slo bo di, od ne sve sno sti ka sve sti, a isto vre me no se kre će mo ka đa vo lu.

– I nig de mi ra.– Da, ne ma unu traš njeg mi ra. Mi sli su nam

op te re će ne i mu či mo sa mi se be.

91

– U od sja ju ne mi lo sti svi mi u se bi no si mo ve-li ki pa kao.

– Ži vi mo naiz gled u redu, ali ne mir ra ste u na-ma.

– Ja po ku ša vam da slu šam ti ši nu i ti me pra-znim mo zak. Ali ne mo gu to uvek.

– Ja sam po stao uspo ren, mno go uspo ren. Ne znam zaš to, ali ne mam vi še onu ener gi ju kao ra-ni je. Neš to me su ža va, spu ta va i za u sta vlja.

Na ru či še pi će i za gle da še se du bo kim i sim-pa tič nim po gle di ma. Di-džej kao da je znao ko ju mu zi ku vo le. Na do la ze ća pe sma ih pot pu no raz-ne ži.

– Pri čaj šta ima još – re če Ble rim.– Mno go to ga. – Ko i ka ko mo že da ob ja sni na šu bol?!?– Ni ko, sa mo za bo rav!– Za bo rav, to je lek i otrov isto vre me no.– Kao iskra na do la ze će zo re.– Ili kao vi no ko je iz vla či iz nas sve ono skri-

ve no. „Što tre zan mi sli, pi jan go vo ri“, ka že se u mom kra ju.

– Ka ko bi smo ži ve li ka da ne bi smo za bo ra vlja li?– Umi ra li bi smo sva ki put!– Sva ka smrt ima od re đe nu bo ju. Kao ve tro vi.– Ne go vo ri re či ko je su ja če od te be, ma da si

ovo ta ko le po sro čio…– Po nos je sve, na ši se ži vo ti svo de na obi ča je

i tu ne ma dvoj be.– Sta neš u okvir u ko ji su ti do zvo li li da sta neš.– Oba vij se Bo ž jom mi loš ću ko ja ti iz sr ca po-

ti če i ne bri ni. Na o ru žaj se osme hom!– Vre me se svo di na me ru i do no si smi re nje.

92

– Da, imaš pra vo.– Vi di o če mu pi šu Švaj car ci. – re če Ble rim li-

sta ju ći dnev ni list Blik – Go di ne 1515. sna ge švaj-car ske kon fe de ra ci je su pr vi put izaš le van svo jih gra ni ca i ra to va le su za svo je in te re se u Mi lan-skom kra ljev stvu, a pro tiv Fran cu ske kra lje vi ne i Ve ne ci jan ske re pu bli ke. Ta bit ka je bi la, ia ko su bili nad mo ćni, ve li ki po raz za ov daš nje. Po sle nje se pr vi put go vo ri o neo p hod no sti švaj car ske ne-u tral ne po li ti ke.

– Šta se ta da tač no do go di lo?– Fran cu ski kralj je u ne ka kvom pi smu spo-

me nuo da je od lu ču ju ći kor don ko ji je uti cao na is hod bit ke bio sa sta vljen od stra ti o ta sa Bal ka na. Njih oko tri hi lja de pla će ni ka, ta daš njih ja nji ča-ra, od lu ču ju će su uti ca li na is hod su ko ba.

– Još ta da su na ši le gi o na ri bi li ov de.– Da, dru že, a dru ga le gi ja ko ja je ka sni je sti-

gla su ga star baj te ri u da naš nje mo der no do ba.– A naj ak tu el ni ji su le gi o na ri – di le ri.– Švaj car ska je kao zaš ti će na ra di o ni ca. Mi

stran ci, ne ma mo me ru i pre vi še se bi do zvo lja va-mo. Ču do ka ko nas tr pe kao ta kve.

– Po sto je di men zi je ko je su iz nad nas sa mih.– I di le ri i svi osta li iz vi to pe ri li su stvar ne

pret po stav ke tra di ci o nal nog druš tva.– Ka ko to mi slis?– Pa gle daj, ono što je ja sno, ono je ne za pi sa no

ali za pam će no kroz ko lek tiv nu svest u pra vi li ma. Mi smo se ogre ši li o te prin ci pe, o ta sve ta pra vi la. Tog tre nut ka ka da se neš to što tra je vi še od dve hi-lja de go di na ne poš tu je, ta da to po sta je per ver zi ja.

– Ma, da nas vi še ni ko ni kog ne poš tu je. Si no vi ne vo de ra ču na o oče vi ma…

93

– Si no vi no se u svo joj du ši i do bro i lo še, i le-po i ru žno i is prav no i po greš no. Si no vi or lo va su ne po gre ši vi. Ali, eto, Bog mi nije po da rio de cu.

– Moj je po stao za vi snik. Ni smo zna li šta da ra di mo sa njim. To se sve po klo pi lo sa mo jim hap še njem i od la skom u is tra žni.

– Šta se tač no de si lo?– Eh, ka ko je sve to bol no.– Se ćaš se da sam ti pri čao o ot mi ci. Znaš ko

ga je u stva ri oteo? Moj brat ko ji ga je, kao ba ja gi, pro na šao.

– Ne mo gu da ve ru jem.– Da, da, moj brat. – Že liš da pri čaš o to me, mo žeš li?– Sve je OK, mo gu.– On je mog si na oteo. Ube dio ga je da će mo

se svi vra ti ti na zad za Ko so vo. Ma li je po ve ro vao i kre nuo sa njim. Vra tiv ši se do le, on je u stva ri bio taj ko ji se za ba ri ka di rao u ru še vi na ma jed ne na-puš te ne ku će. Tu je sa gra dio svet svo jih fik ci ja i utam ni čio sop stve nog bra tan ca i jed no dru go de-te iz su sed nog srp skog se la. De ča ci su ima li ne pu-nih se dam go di na. Ni ka da se ni je že nio i ni ka da ni je po ka zi vao ne ke po seb ne na stra no sti. On je jed no stav no že leo da se osve ti mo joj že ni. Ot kri li smo ka sni je da ju je po seb no vo leo. Ni ko od nas u po ro di ci to ni je znao. Ja sam do nje do šao za hva-lju ju ći mom stri cu. Pre te kao sam ga ne sve sno, i ne zna ju ći za nej go ve emo ci je. Kada je došao iz ra ta i kada je na pustio po li ci ju, vi še ni je umeo da sa gle da va re al nost. Po vu kao se i sva kim da nom bivao sve čud ni ji. Ta nje go va ve za u Bel gi ji za sve nas je bi la za go net ka. Ka sni je se is po sta vi lo da je

94

bi la iz miš lje na epi zo da. To dru go de te je bi lo par me se ci sta ri je od mog si na. On ih je si ste mat ski pla šio i dr žao oko tri ne de lje u za to če niš tvu. Dok je pri čao o ra tu, pred nji ma je blud ni čio. Svo dio je rat, svoj rat i sve ra to ve na Bal ka nu, na jed no obič no ma stur bi ra nje. Ta ko je bar go vo rio.

– Ni je ih zlo stavljao sek su al no. Bio je ne kako uko če n i imao je po tre bu da vi še pri ča. Do no sio im je hra nu, a dr žao ih je ve za ne ka da bi na puš-tao pro sto ri je te uru še ne gra đe vi ne. Na po lju je bi lo pro le će, april me sec. On je mr zeo sve tlost. Za tam nji vao je pro sto ri ju. Pa lio je sa mo sve će. U snu je imao obi čaj da ri da i sa nja na glas. Čak i vo de ni je bi lo do volj no. Sa mo pred zo ru bi izlazio na po lje.

– Oko nje go vog kre ve ta bi lo je mno go oruž-ja, ali bez ijed nog met ka. No sio je ve li ki nož za po ja som čak i on da ka da je spa vao. Spa vao je u odvo je nom po lu ra zmon ti ra nom kre ve tu. De cu je sme stio na su prot se bi i po sma trao ih je. Ka da je na puš tao pro sto ri ju, i jed nog i dru gog je ve zi vao, ali odvo je no. Ta so ba je bi la do bro za ba ra ka di-ra na i iz nje ni je bi lo mo gu će po be ći. De cu ni je puš tao sa me ni da piš ke.

– U toj so bi zla on je upra žnja vao svo je bo le-sne ri tu a le ob ra ču na va nja sa sa mim so bom pred ne du žnom i ne vi nom de com i sa svi ma na ma in-di rekt no. To dru go de te je bi lo u sta nju šo ka. Go-vo rio je ve o ma ma lo. Moj sin ni je pr vih ne de lju da na mo gao da raz u me šta je stric že leo od nje ga.

– Tri ne de lje zla, mu če nja i ne iz ve sno sti. Pri čao je o svo jim ak cij ma čiš će nja, o su ko bi ma, o bor ba-ma, o NA TO bom bar do va nju. De ca ga u po čet ku

95

ni su raz u me la. On da su po ku ša la da ga ura zu me, mo li la, pla ka la. Raz miš la la su o bek stvu u tre nu ci-ma nje go vog od su stva, ali ni su bi la u mo guć no sti da bi lo šta uči ne. Pio je. Ne uvek, ali ka da bi do no-sio al ko hol, bio bi ga dan. Neo b u zdan, pr ljav, iz go-va rao bi po ga ne re či i de cu čud no gle dao. Ko li ko god da je vla dao si tu a ci jom, uli vao bi strah. Ni je smo gao sna ge da im se pri bli ži. Hva la Bo gu da je bar taj deo ostao ta kav. Pri čao je ru žno o že na ma. O svim že na ma, a po seb no o mo joj. Ni ka da joj ni je pri šao, ni ka da ni je od nje neš to za tra žio. A iz gle da da je baš njoj že leo da se osve ti.

– Mo ja su pru ga danas go vo ri da je ranije ve-ro va la da je rat neš to naj go re što mo že da sna đe čo ve ka. Kroz ovu za jed nič ku tra ge di ju je uvi de la da ima stvari, go rih čak i od ra ta. I to u mi ru i od svo jih naj bli žih.

Jed nog da na se ovo dru go de te oslo bo di lo. Ka ko i zaš to baš on, moj sin ni je mo gao da ob ja-sni. Ka da se brat vra tio, bio je be san. Od mah je po ju rio na po lje. Po sle po la sa ta se vra tio sa be-gun cem. Ve zao mu je i ru ke i no ge. Moj sin je pred o se ćao da dolaze teš ki tre nuci. Ni je pre sta-jao da pla če, sve dok mu se stric ni je uneo u li ce i pri neo nož ta ko bli zu li cu da je ovaj za ne meo. U se bi je ne ka ko beš čuj no ri dao. Ube đi vao je se be da nje gov um mora da nad vla da ne moć no te lo i po na va ljao je u se bi jed nu te istu re če ni cu: „Po-be da bri ljant nog uma nad ne moć nim te lom je je-di no mo gu ća ako osta nem pri se bi”.

Ka da mu se stric po sled nji put uneo u li ce ner vo zno vi ču ći da pre sta ne, pao je u ne svest. Pro bu dio se mo kar, po li ven vo dom i zbu njen, a u

96

ru ci je dr žao nož. U stva ri, pre ko nje go ve ru ke je bi la stri če va ruka, pa nož. Bu de ći se iz tog ne sve-snog sta nja, kasnije se se ćao sa mo dve reči koje je izgovorio moj bra t pre ne go što je po vu kao se či vo i za rio ga u gr lo dru gog de ča ka: „Ka zni će mo ga”...

Šik nu la je krv. Po tok kr vi. Sve je iz gu bi lo smi-sao. Moj sin je ur lao, bio je u de li ri ju mu. Stric ga je umi ri vao, lju bio po ko si i go vo rio: „Ova smrt ne ma ne vi no sti. Nje go va smrt me pod se ća na rat.“

Da li je uopšte po sle to ga vre me te klo, ni ko me ni je ni bi lo bit no. Po go to vo ne mom si nu. Mom pre div nom de te tu, ta ko ne vi nom, ma le nom i bes-po moć nom. Za mi sli ko li ko an đe o skog ima u jed-nom de te tu. Stric je jed nim po te zom no ža ote rao an đe la.

Oba mr lost, te lo ko je ne vre di, ubi jen sa drug. Sa mo um mo že da nad vla da ne moć te la. Kroz mi-sao i ćut nju, kroz mo li tvu i očaj. Ogrom na lo kva kr vi se su ši la, pro puš ta la smrt i bo ji la pro sto ri ju u cr ve no.

Krv nik je uvio to pre div no de te, mr tvo de te, u će be i iz neo iz pro sto ri je. Sva ka smrt je po seb na sve ča nost. Ova je bi la skri ve na i ne iz re ci va. Vra-tio se na zad, od ve zao mog si na, uzeo pi juk i lo pa-tu i po gle dom na re dio po la zak. Za ne pu nih po la sa ta ze mlja je sve pre kri la.

U se lu je maj ka tra ži la svo je de te, uklju či li su se svi, i NA TO tru pe i Al ban ci iz kom ši lu ka i In te pol. To de te kao da je u ze mlju pro pa lo. Ono je u stva ri u ze mlji i po či va lo ne da le ko od sop-stve ne ku će. U su sed nom se lu. On da je moj brat po zvao i sa opštio da je spa sio svog bra tan ca pro-dav ši nam svoj zlo čin za pod vig.

97

Moj sin je sve vre me ću tao. Ta ko do svoje tri-na e ste go di ne ka da je pu kao u vre me pu ber te ta. Ni je bi lo dro ge ko ju ni je pro bao. Jed nog da na je do šao i is pri čao nam sve: ko je je bo je bi lo kr vlju na to plje no će be, gde je nje gov sa pa će nik bio uko-pan, sve de ta lje ko je bi bi lo ne mo gu će iz re ći, jer ne po sto je re či za ta kva zlo de la.

E, tad sam raz u meo svo ju že nu koja je govorila da ima i te žih stva ri od ra ta. Ta da sam se pi tao ko li ko li sam dro ge uva lji vao tu đoj de ci. Ka ko je po zlom usu du i moj sin uzi mao tu istu. Ona ko ka ko da ješ, na taj na čin i do bi jaš, ta ko ti se vra ća na zad!

On vi še ni je pri čao sa na ma. Ka žnja vao nas je ćut njom. Ni je od go va rao na na še po ru ke, se deo je sa nama za istim sto lom, a ni čim nije po ka zi vao da je tu. Jeo je i gle dao nas pra vo u oči, a mi ni smo zna li da nas on ne vi di. Uva ža vao je nas, a isto-vre me no je se be oma lo va ža vao i pre zi rao. Ni je že-leo da se su o či sa isti nom. U se bi je vi deo i ubi cu i spa si o ca, i čo ve ka i mon stru ma. Ni je ma le na du ša zna la ka ko da sa vla da bol. Kao da je na le đi ma no-sio svu te ži nu ze malj ske tu ge. Nje go ve oči su bi le su ve, ali u se bi skri va le sve su ze ovo ga sve ta.

Po ve ro vao je jed nom da će uz dro gu i al ko hol da za bo ra vi sve. Što je vi še to ga uzi mao, sve je bio tu žni ji. Gle da li smo ga ka ko kop ni, a ni smo zna li zaš to. Mi sli li smo zbog te ot mi ce, pre ži vlje nih da-na kid na po va nja. Taj pe riod je za nje ga bio naj ma-nje op te re će nje. On je u se bi no sio mno go ve ći bol.

To je tra ja lo sve do jed nog da na ka da se vra tio iz ško le. Ta da je stao is pred nas i kroz ri da nje je vikao ta ko gla sno, da se ču lo do Ko so va.

98

– Dra gi mo ji, ja sam ubi ca, ja sam ga ubio!Že na i ja smo bi li pre ne ra že ni i u ču du sve dok

ni je rekao sle de će: „Oče, tvoj dra gi brat, on je me ne oteo, on me je dr žao u za to če niš tvu. To što se igrao sa na ma, naj ma nje mi teš ko pa da. Ja u tom za to če­niš tvu ni sam bio sam. Sa mnom je bi lo još jed no de te iz su sed nog se la. Taj ma le ni je po ku šao da po beg ne. Ka da ga je pro na šao nado mak te ukle te ku će i vra tio na zad, na sta lo je mu če nje. Ne gde po sle po no ći uzeo je nož i sta vio u mo ju ru ku, svo jom ru kom je uhva tio mo ju i hlad no pre se kao gr kljan tom ne sreć ni ku. Ja no sim jed nu ne vi nu i ma le nu du šu na sa ve sti. Ubio sam, ne že le ći to. Sad vi di te ka ko je me ni svih ovih go di na i sva ki put ka da ste me vo di li na Ko so vo ja sam mo rao da pro đem po red ku će i maj ke mog sa­put ni ka. Ne sa mo to, ne go sam mo rao da ću tim. Bo­jao sam se. Pre tio mi je i re kao da će i me ne ubi ti bu dem li zuc nuo. Ve ru ju ći da ću uz opi ja te da za bo­ra vim, dro gi rao sam se. Ne se ćam se ka da sam imao mir nu noć i za spao ne zno je ći se. Ću tao sam i pla šio se, pla šim se i sa da ka da ovo pri čam. Ako mo že te da mi opro sti te, re ci te mi sad. Ja vi še ne mo gu.”

On da je pao u ne svest. Od ta da že na ni je vi še u re du. Sva ki put pred spa va nje uzme sto li cu i se-de ći po sma tra so bu na šeg si na gle da ju ći u jed nu tač ku i ću ti. Ću ti i pa ti. Ne znam ka ko da sve to opi šem. Ubr zo po sle to ga me ne hap se. Mo ju pri-ču sa dro gom već si čuo.

– Uva že ni dru že, ne znam šta je te že – sve ovo pod ne ti ili uopšte ne ma ti de cu.

– Imaš pra vo, šta da ti ka žem. Ja sam ne sre-ćan čo vek. Ka da sam mu bio naj po treb ni ji, otišao sam u za tvor. Opet zbog te pro kle te dro ge. Da nas sam vi še ne go si gu ran da niš ta ni je slu čaj no....

99

– Šta se po sle de si lo?– Sin je mo rao sve is po čet ka da pre ži vlja va.

Po ka zao je gde je sa hra njen ubi je ni de čak. Bio je pri su tan na sa hra ni. Po ku ša vao da se zbli ži sa maj kom na stra da log de te ta. Ali to mu ni je poš lo za ru kom. Ta maj ka je osta la pot pu no sa ma. Po-vu kla se i ret ko iz la zi la iz ku će. Sve što je se ća na nje nog si na ubi ja je po la ko i na ra te. Jed nog da na ga je za mo li la da je vi še ne po se ću je. Ve-o ma to plo i uljud no. Od ta da on vi še ne ide na Ko so vo. Ta mo oda kle su nam pre ci i gde nam je og njiš te, za nje ga ne ma smi sla. Po sle tih da na se pot pu no odrekao dro ge. Sa mo, i dan-da nas pi je, mno go pi je. Mi smo se ob ra ču na li sa mo jim bra-tom. I ta ko pri ča do bi ja svoj kraj ili tek po či nje da ži vi.

– Teš ka pri ča. Ne zna se šta je te že!– Na ši se ži vo ti svo de na obi ča je, ve ruj mi, tu

ne ma sum nje. Smrću te najnevinije duše, sve se svelo na čin destrukcije i bola. Ka da sa mo za mi-slim sve one ke si ce ko je sam spa ko vao kao la u fer i pro da vao za vi sni ci ma, sva ka me ta ke si ca pod-se ća na smrt. Smrt sa dru ga mog si na. On je od ra-stao bez me ne. Ne ma opi ja ta ko ji ni je uba cio ili ubri zgao u se be. Ali ih da nas mr zi. I ap sti ni ra ta-ko od luč no, da mu ja ve ru jem. I eto, da po tvr dim tu po zna tu iz re ku da sva ka pri ča tre ba da bu de is pri ča na, ta ko ja is pri čah svo ju.

U ti ši ni su se ne mo po sma tra li.– I šta će mo sad? Od če ga će mo da ži vi mo? –

re č Mir ko.– Ne ko re še nje mo ra da ima i za nas.– Ne sum njam u to, sa mo da ne kre ne mo opet

stran pu ti com.

100

– Čuj, valj da ne će mo! Haj de, ide mo. Ja ću na-red nih da na oti ći na od mor. Vi di mo se u ne de lju, imam jed no iz ne na đe nje za te be.

– OK, ču je mo se, i ja sam pet da na od su tan!

****Mir ko se za mi sli.Osle peo sam, za do jen mr žnjom shva tio sam da

sam iz gu bio oči, ču lo vi da na osno vu ko jeg je bi lo mo gu će da se spo zna isti na. Zbog mr žnje u se bi, raz­vio sam do te me re strah da sam sve stan da vi še ne mo gu da vi dim. I teš ko je pro gle da ti u ta kvom sta nju ka da je sve za ma glje no i sve je u ta mi. Mo rao sam po sle mno go go di na da po zaj mim oči od dru gih. Od tog tre nut ka znao sam ka ko je po red sop stve nih oči­ju, ne ima ti oči nji vid. Ose ća ti se bez vred no ćo ra vim. Po zajm lju ju ći ih, ja bih tvr dio da sam pro šao Gol go­tu i na taj na čin po stao sve stan i se be i dru gih i svih svo jih za blu da.

Po sma tra ju ći Mir ka, Ble rim se ta ko đe za mi sli:Od kad je sve ta i ve ka, uvek je po sto ja la eko no­

mi ja u sen ci. Uvek su po sto ja li oni ko ji su dru ga­či je raz miš lja li, tu ma či li ak tiv no sti u takozvanim eko nom skim to ko vi ma. Mi to da nas zo ve mo ma fi­jom. Da ne ma tog ita li jan skog na zi va, ve ro vat no bi se dru ga či je zva lo. Ame ri ka žu bi znis, ko ji je uvek naj bit ni ji. Kao ta kav, do no si pro fit, do no si ide ju i kre a tiv nost. To je jak i opa san po sao, sa mo za one ko ji ume ju i ko ji se ne bo je. Upla še ni ne mo gu da op sta nu. Od ka da je sve ta i ve ka, po sto ja li su oni ko ji su ra di li mi mo uopšte nih pra vi la. Zaš to? Ne ka­ko je uvek bi lo sla đe ono sto je tu đe, što ni je mo je, a

101

od če ga mo gu da pro fi ti ram. Za go li ca to. Im po nu je kad do bi jem i mo gu da se na sme jem nad go mi lom zgr nu tog nov ca. Kao da do bi jam na ve li či ni. Ta kav se ose ćaj stvo ri u čo ve ku. Ta kvih je bi lo i uvek će bi ti. To je taj bi znis!

102

MI KO NOS„No vac sa ka ra u le mi ri še na bo žu re”

U ne de lju je Ble rim bio sam u sta nu. Na sto-lu su go re le sve će u dva sveć nja ka i dve pra zne kri stal ne ča še, a po red su sta ja la dva ve li ka no ža. Bi li su na oš tre ni, po sta vlje ni je dan iz nad dru gog u ob li ku kr sta.

– Zvao si me na ru čak, a do če ku ješ sa bo de ži-ma na sto lu.

– Ne bri ni. Tra žim od te be sa mo jed nu for-mal nost, ka ko ka žu za pad nja ci, pre na šeg za jed-nič kog ruč ka na slo bo di. Pred la žem ti da se po-bra ti mi mo. Za taj čin je po treb na krv. Sa mo krv.

– Pri hva tam – re če Mir ko bez raz miš lja nja – bi će mo kao Bo ro Vuk mi ro vić i Ra miz Sa di ku, čuo si za one iz Dru gog svet skog ra ta.

– Da, ma da ne za bo ra vi da je sam Sken der beg bio od cr no gor ske prin ce ze i al ban skog vla ste li na.

– Do bro, šta tre ba da ura dim?Ble rim se okre nu ka is to ku....– Kao krv na osve ta, ovo je du žnost i po tre ba...

Be sa, tvr da ve ra i poš te na reč su sve ti nja. Ko be-su ne dr ži, taj i ni je čo vek, taj i ne mo že da bu de poš ten. A poš te nje je iz nad sve ga. Iz nad svih nas. I iz nad svih vre me na.

Mir ko se pre nu.

103

– Al ban ci su lju di ju nač ka sr ca. Lju di slo bo de i oba vi je ni po no som. Sr bi su ob da re ni čoj stvom i ju naš tvom, ve li ki su rat ni ci. Mi se mr zi mo, ali se ipak i vo li mo. Pod no si mo. Sad tek vi dim da smo ta ko bli zu. Go to vo isto... Kod nas se čo vek ubi ja za ma lu stvar, a isto vre me no smo sprem ni da za ve ru umi re mo. Vi Ški je ka zu je te „za krst slav ni i ve ru ča snu”, mi Šip ta ri „za ve ru, a pro tiv ne ve re”.

– Sve je su đe no, ve ruj mi. Bez sud njeg da na ne ma nam ni tre nut ka ži vo ta.

– Po gle daj me u oči, u ove oči ko je si gle dao kroz snaj per. Po gle daj u ovo pla vet ni lo ne ba i mo ju du šu. Ja sam tvoj, a ti moj ki smet. Ne ma nam pu ta, a da na nje mu ne ko ra ča mo za jed no. Jed na nam je sve ta ze mlja na Ko so vu, a dva ple-me na, dva na ro da, nas smo dvo ji ca.

– Gle dam te, u te tvo je oči, kao da je bi lo ju če ka da sam te po sma trao kroz ni šan. Bo že, ko li ko tu ge ima u na ma!

– Uzmi onaj nož ko ji ti že liš i sve što bu dem ja ra dio, ura di ćeš i ti.

Mir ko se uz ne mi ri, ali to ne po ka za ni jed nim po te zom. Ble rim po ka za ru kom i bla gim na klo-nom gla ve da je on taj ko ji je po ča stvo van da pr vi uzme nož i to baš onaj ko ji že li. Kao da je to ta ko la ko da lak šeg po te za ne ma na ze mlji.

Kum stvo, pri ja telj stvo i po bra tim stvo... Mir ko uze onaj gor nji.

– Vi di!Ble rim po se če se bi de snu po dlak ti cu. Krv po-

te če. On je pre u sme ri u ča šu do se be.– Ura di ti isto.Mir ko je smi re no po no vio isti ri tal. On da pri-

lju bi še svo je de sni ce jed nu uz dru gu, baš ta mo

104

gde je iz ra na iz la zi la krv. I sva ko uze ča šu onog dru gog i po pi ka pi iz kri stal ne ča še. Pi je njem kr vi onog dru gog, po sta li su po bra ti mi.

– Ti ćes bi ti kum mo joj bu du ćoj de ci, a ja kum tvo joj!

– Od da nas se mi pa zi mo, vo li mo i lju bi mo kao ro đe na bra ća.

– Da, mi smo po bra ti mi – iz u sti Mir ko.Za gle da še se i osta do še ta ko u međupro sto ru

i vre me nu ne ko li ko tre nu ta ka. Mir ko se uz ne mi-ri, pre nu kao iz ne po zna tog sna i za mi si li se nad sop stve nom sud bi nom.

Zar je mo gu će da se ovo do ga đa na ja vi? Ko je sam ja sve to is te za nje pro šao od mr žnje, su ko ba i ra ta do tre nut ka su ži vo ta u pre bo ga toj Švaj car skoj, pa sve do po bra tim stva. Po do jen raz li ka ma, jer su mi ro di te lji go vo ri li da smo mi to što je smo, a oni su neš to dru go. Do mo men ta ka da sam pri hva tio raz li ku na ko joj su in si sti ra li sta ri ji, mo ji pre ci, do­zvo lio sam mr žnji da se use li u mo ju du šu. A ka da se jed nom oko sr ca steg ne obruč, on da sve po sta je ka men. I ta da ne ma spa sa. Pre šav ši do li ne i ni zi ne, sti goh da nas do ovog sto la gde mi iz kri stal nih ča ša ne ko li ko ka pi kr vi po ka za še put ka po mi re nju, ka po bra tim stvu. Da li je ovo uopšte mo gu će? Ili je to mo žda je dan po po dnev ni trip kao i sva ki ko ji na stu­pa uzi ma njem opi ja ta? Ali, mi uze smo krv, naj dra­go ce ni ju teč nost. Ka da ona jed nom pad ne, na Ko so­vu ne ma mi ra, dok se ne is ku pi. A krv se sa mo kr vlju mo že na do me sti ti...

Ble rim po ve ro va da on, kao Al ba nac, vi še ne će ima ti ne pri ja te lja, bar u jed nom Sr bi nu.

Ako ne sta ne Sr ba, ne sta će i ne pri ja telj stvo. Ti­me mi Al ban ci ula zi mo u zo nu umiš lje nog sa mo u bi­

105

stva jer je na ma po tre ban ne pri ja telj. Ja sam mr zeo sve što je ima lo pred zna ke srp skog. Ka da sam do bio šan su da se ob ra ču nam i ski nem gla vu baš ovom čo­ve ku, ja sam mu po klo nio ži vot. Da li sam to uči­nio jer je tre balo da sa če kam taj tre nu tak ko jim sam pre va zi šao sop stve nu mr žnju, ilu zi je na ci o na li zma i su no vrat ra ta, da bih sa da re kao nje mu, pre ko pu ta me ne, da sam mu brat? Ja ne znam da li ću us pe ti sve osta le Sr be da pre sta nem da mr zim, ali ovog vi še ne mo gu. Ako bi ne ko pi tao zaš to, ne bih umeo da ob ja snim. Baš kao i ta da ka da sam ga imao na ni ša­nu i ni sam ga po ko sio met kom. Valj da zbog to ga što je i on mo gao isto.

Mi ko nos

Avion je sle teo na tlo Mi ko no sa. Mir ka zbu ni taj ču dan ose ćaj. Pr vi put je ov de na ostr vu lju-ba vi. Sve in struk ci je je do bio za jed no sa kar tom. Ho da ju ći ne volj no pre ma iz la zu, pro či ta svo je ime uz dig nu to vi so ko i shva ti da je taj šo fer do šao po nje ga. Spo ra zu me še se na en gle skom i kre-nu še pre ma par kin gu. Šo fer je sve vre me ću tao. Pri sva kom po ku ša ju da neš to ka že, on je ve o ma krat ko od go va rao da ne raz u me pu no. Mir ko je pre ma nje go voj fi zi o no mi ji ve ro vao da je to mo-mak sa na ših pro sto ra. Od ae ro dro ma do kraj njeg od re diš ta, vo žnja je tra ja la oko po la sa ta. Au to je skre nuo uz br do ve o ma uza nim, ali ure đe nim pu-tem. Vi la je bi la ogrom na, ba zen, ma siv na ogra da od me di te ran skog ra sti nja, sa unu traš nje stra ne me tal na ži ca. Svu da ka me re. Ka pi ja se otvo ri la

106

sa ma od se be. Ve ro vat no je ne ko iz zgra de upra-vljao či ta vim si ste mom obez be đe nja. Znao je da je po ziv upu tio ne pri ko sno ve ni Leo. On ga ni-ka da ni je vi deo, sa mo je slu šao o nje mu. Ovaj je bio ko los, ne do dir ljiv i oso ba ko ja ni je sme la da se do ve de u pi ta nje. Iza đe iz au ta. To pao va zduh me di te ran skog ostr va mu za u sta vi dah. Ta ne ve-ro vat na to pli na mu je od go va ra la. Vi še je vo leo ne sno sne vru ći ne ne go alp sku hlad no ću ko ja je pro di ra la do ko sti ju. Ugle da ulaz, sve je bi lo ta ko le po, kao iz baj ke. Šo fer uze nje go vu tor bu, dru gi mo mak na ula zu po zdra vi ga na srp skom i re če da ga bos če ka u pri vat nim pro sto ri ja ma i za mo li ga da ga pra ti.

Ble rim je do pu to vao avi o nom pre pod ne. On je već bio sti gao i imao pri li ku da se po vu če u svo ju so bu u vi li. Do pu to vao je po istom sce na ri ju. Kar ta je sti gla sa Mi ko no sa, isti je šo fer bio tak si slu žba sa ae ro dro ma. Ka da je sti gao, re če no mu je da se od mo ri i da će u ve čer njim sa ti ma da sret ne Lea, a po tom za jed nič ki su sret pri ja te lja i sve opšta žur-ka. Upi ta li su ga ve o ma lju ba zno da li ima po seb-nih že lja. To nije do kra ja raz u meo. Že leo sa mo da se prvo malo od mo ri. Neš to ga je uz ne mi ra va lo. Ni je ni sam znao šta, ali do la zak Leu je neš to po-seb no zna čio. On je za nje ga bio po jam, oba vi jen ve lom taj ni, ne do stu pan i va žan čo vek u hi je rar hi-ji. Ge ne ral no, im po no va la mu je po mi sao da sre će ta ko sna žnu lič nost ko ja se ne bo ji. Nje go vo ime se vu klo u mno gim iz ja va ma sa ko ji ma se u to ku is ta-žnog za tvo ra su o ča vao. Ka da je bio obi čan la u fer ni je ni čuo za nje ga. Ka sni je, ka ko je u po slo vi ma di lo va nja do bi jao slo že ni je za dat ke, sve češ će je

107

nje go vo ime bi lo ne za o bi la zno, bi lo da su ga pla ši li nji me ili je jed no stav no re če no da je Leo ta ko od-lu čio. Za Ble ri ma je sve to bi lo kao be sa. Na red ba ko ja je pa la i izrečeno za da to obe ća nje, stvari su iza kojih je pra vi muš ka rac mo rao da sta ne.

U to ku le ta do ži veo je ta kve tur bu len ci je nad Me di te ra nom da je jed nog tre nut ka po ve ro vao da mu je ovo zad nji let. Let u ne iz ve snost i mo-žda pro past. Da ni ma ni je nor mal no spa vao od iz-ne nad no upu će ne po ru ke. Leo ga je krat ko, bez mnogo objašnjenja, po zvao u go ste. Znao je da se sa ti me ne tre ba ša li ti. Na spa van, iza šao je u vrt. Iz da le ka mu je pri šao ve o ma ele gan tan čo vek.

– Ja sam Leo, dra go mi je da si do pu to vao.Ble rim se za be zek nu, ta ko je to ov de, iza đeš

na svež va zduh i sret neš ni ma nje ni vi še, već še fa svih še fo va.

– Baš se ra du jem, raz miš ljao sam sve vre me pu ta ka ko iz gle daš i ka ko će naš su sret da pro tek-ne. Pot pu no sam iz ne na đen.

– Na dam se po zi tiv no.– Da, da!– Naj lju ba zni je te mo lim da se ose ćaš ov de

kao kod svo je ku će. Mi smo ov de svo ji na svo me. Šta god da ti za tre ba, re ci mom oso blju.

– Ve o ma sam po ča stvo van. Po sle na por nog le-ta, pri ja lo bi mi da se ma lo od mo rim.

– Sa mo iz vo li, za jed nič ki su sret je za ka zan tek za ve če ras.

Ble rim se upu ti u so bu, a Leo ode svo jim po-slom.

Ka da je Mir ko ušao u ku pa ti lo, ni je ve ro vao svo jim oči ma. Ogrom na pri vat na oda ja u funk ci ji

108

sa lo na za pri jem. U đa ku zi ju je bi lo pet le pih cu ra oko jed nog sna žnog mom ka.

– Pri đi, dru že, ja sam Leo, a ovo su mo ji an-đe li.

Mir ko ustuk nu i ume sto da se pri bli ži, ose ti ne ku ne sta bil nost u rav no te ži. Pri bra se i re dom klim nu gla vom. De voj ke su se za ba vlja le i zna ti-želj no po sma tra le pri doš li cu.

– Ili ćeš se svu ći i ući kod nas, ili se di tu po red i sa če kaj. Mi upra vo za vr ša va mo na šu kup ku.

Ni je bio si gu ran da li je taj ter min uopšte razu meo. Zbu ni ga Le o va fa ca. Kao da ga je ne-gde sreo. Da ne bu de, Bo že sa ču vaj, opet na onoj snaj per skoj li ni ji – po mi sli.

– Imao si do bar, ugo dan let ili je bi lo tur bu-len ci ja? Sa da je ne vre me kod vas na za pa du. Ov-de je uvek le po. I kad je zi ma me ni je lep še. Ja sa ovog ostr va dru ga či je vi dim pre o sta li deo pla ne-te. Se di i ras ko mo ti se.

– Naj lju ba zni je se za hva lju jem – iz u sti Mir ko i osta de još ne ko vre me ona ko uko čen, ne shva ta ju-ći sa mog se be i svet oko se be. Se de, i da bi sa krio uz ne mi re nost, uhva ti se za džep tra že ći ci ga re te.

– Ako že liš da pu šiš, iz vo li na te ra su. Ja sam ne pu šač, čak i svi ovi mo ji an đe li mo ra ju zbog me ne na te ra su.

– Ne ma fr ke, uopšte ne mo ram da za pa lim. Ja to ona ko po iner ci ji tra žim ci ga re te, že leo sam da se smi rim. Pr vi put sam ov de.

– Opu sti se, čo ve če, ov de ne ma žur be i ne ma stre sa.

Iz đa ku zi ja kao sr na is ko či jed na Le o va pra ti-lja. Upu ti se pra vo pre ma Mir ku. Nje ga to zbu ni

109

do dat no. Usta de ta ko ne spret no da obo ri sto li cu na ko joj je se deo. Pla vu ša je bi la mno go spret ni ja od nje ga. Gle da la ga je pra vo u oči. Kao hip no-ti san, ni je umeo da pa ri ra u ovoj igri. Pla ši la ga je sop stve na ne si gur ni ost, Leo kao bos i na rav no star le ta ko ja je zna la šta ra di.

– Če ga se pla šiš?– Ne bo jim se ja. – Zaš to se on da ne opu stiš. Ne uje dam ja. Re-

če ti Leo, ov de je sve u naj bo ljem re du.– Ve ru jem da je ste, ali sam za te čen. Ni sam

oče ki vao na pad.– Mom ci po put te be mo ra ju u sva kom mo-

men tu da vla da ju si tu a ci jom.– Is prav no, ali sta ni ma lo…– Evo me, sta jem pred te be i gle dam pra vo u

tvo je pre div ne pla ve oči.– Ali zaš to baš u mo je oči?– Za to što su oči ogle da lo du še, že lim da do-

đem do tvo je du še.– Hej Ca ka na, – usko či Leo u raz go vor – po la-

ko, Mir ku tre ba vre me na.– Ma ni je pro blem u vre me nu, ni sam shva tio

na me ru.– Ov de su nam na me re svi ma iste i ne ma fr ke

– na sta vi pla vu ša.– OK, u redu, pro ba ću da se sa be rem.Ovog pu ta pro na đe svo je ci ga re te, te ih po nu-

di sa go vor ni ci. Ona ga uhva ti za ru ku i po ka za mu pre ma ka di gde su se Le o vi „an đe li“ baš ka ri li. Kao da je hte la da mu po nu di da se za jed no upu te ka đa ku zi ju.

– Ili že liš ipak na te ra su da za pa li mo po jed nu?

110

– Ja bih pre na te ra su ne go ova ko ob u čen da upad nem u vo du.

– Baš me uz bu đu je ta ide ja! Ja bih pre sa to-bom u ka du, ali ti od lu ču ješ.

– Daj mi ru ku, ide mo na po lje.Iza đo še na te ra su.Po gle da pre ma mo ru. Sve je bi lo le po i iza zov-

no. Ho ri zont i sun ce ko je je ne sta ja lo u da lji ni, mi ris mo ra, ure đe na baš ta i bo žu ri u njoj. Ona ga po ve de sa so bom ure đe nom pu ta njom.

– Do đi, ide mo da še ta mo oba lom.– Sa mi, bez Lea?– Da, bez nje ga, pot pu no sa mi.– Ali šta će on re ći na to?– Šta on ima još da ka že, već je na re dio da ti

po ka žem oba lu. Ne bri ni, ov de je to nor mal no.Mir ko i po red to ga ni je us peo da se opu sti,

ali kre nu ne volj no. Še ta li su ne ko vre me peš ča-nom oba lom. Ču ta li su. Ko ra ča li su jed no po red dru gog, ali sva ko za se be. Ona ga uhva ti za ru ku. Nje ga to upla ši.

– Ne boj se, ja ne uje dam!– Že na si.– Pa, ni sam valj da zmaj.– Ni sam si gu ran!– Ka ko da te uve rim u to?– Ne znam, ni sam pa me tan.Ona is pu sti nje go vu ru ku i po tr ča. Ode od

nje ga ne staš no i ne stvar no. Po be že pe sko vi tom i vla žnom pla žom. Kao da ga je zva la da je sle di. Oka me njen je sta jao i ona ko zbu nje no po sma-trao nju, pri zor oko se be. Na šao se na ras kr sni ci. Po gle dao je ka mo ru. To je bio je dan od mo gu-

111

ćih pu te va. Mo gao je da skre ne le vo, su prot no od nje. Imao je iz bor da se vra ti na zad ili da po tr či za njom. Za tvo ri oči. Jed nog tre nut ka, ne raz mi-slja ju ći ni o če mu, ose ti ne ko osna že no pul si ra nje u gru di ma. Ne zna se tač no ka da se i šta u čo ve-ku pre lo mi. Ne ka ga si la na te ra da kre ne. Po tr ča u bi lo kom prav cu i da lje za tvo re nih oči ju. Ni je znao na ko ju će stra nu, ali se po kre nuo. Ka da ih je otvo rio, shva tio je da tr či za njom. Bi la je pri lič no uda lje na. Po ve ćao je sop stve ni tem po u že lji da joj do ka že da mo že da je su stig ne. Ve ro vao je u moć muš ke sna ge. Be ža la je kao lu da, a on ni je bio u pri li ci da je su stig ne. Pri me ti la je da joj je Mir ko za pe ta ma. Us po ri la je. On se pri bli ža vao. Po iner-ci ji, ni je mo gao da sta ne, te ra ši ri ru ke, ob u hva ti je i pa do še za gr lje ni na vla žni pe sak. No ge su im bi le u mo ru. Ka ko se sve to br zo od vi ja lo, ni ko živ na ze malj skoj ku gli ne bi mo gao da ob ja sni. Ka da se pri brao, shva tio je da su sa svim na gi i smi re ni po sle oba vlje nog či na. Po pr vi put se upi tao, da li to mo že ta kvom br zi nom da se za vr ši, a da isto-vre me no bu de ta ko sna žno. Kao da se lju bav svo di na ob na že nost me đu star le ti nim no ga ma.

Sve po či nje su sre tom. U su sre tu je na go veš taj na de, a na da do no si ne mir ko ji se vre me nom pre-tva ra u pat nju. Mir ko se du bo ko za mi sli. Pr vi put po sle ro bi je je pre va rio že nu. Po sle to li ko go di na je do zvo lio se bi da se kre će ne si gur nim i neo svo-je nim pro sto rom kroz od jek ti ši ne mor skih ta la-sa. Kao kad no vi sneg pa da na sta ri ili ka da se slat ka vo da pre da mor skoj, tom la ko ćom ose ti ne-moć sop stve nih mi sli i po no vo za tvo ri oči. Po že le da ne sta ne iz ovo ga sve ta i sa ove pla že...

112

****Sa la za sa sta nak bi la je u pri ze mlju, sa po gle-

dom na mo re. Ušav ši u sa lu ili ove ći sa lon, pri-me ti da su u baš ti cve ta li bo žu ri. Bi li su be le bo je. Uđe ras te re ćen, a ipak na pet. U jed nom ćoš ku su se de la tro ji ca ne po zna tih muš ka ra ca. On ih po-zdra vi kli ma njem gla ve, ne re kav ši niš ta. Bi li su mla đi od nje ga. Ne spret no upi ta na ne mač kom da li se raz u me ju, oni od go vo ri še po tvrd no. Se de na pr vu slo bod nu ko žnu fo te lju, ću te ći.

Na ula znim vra ti ma se čuo ža gor no vih li ca ko ja su ula zi la za jed no sa Le om. Lea su svi po zna-va li, a on je kao do ma ćin po zvao ove lju de. Osta li go sti, njih pe to ro, ni su se me đu sob no zna li, sem Ble ri ma i Mir ka. Svi su po ti ca li sa ne mač kog go-vor nog pod ruč ja. Ne znan ci su doš li iz Min he na, Be ča i Ber li na.

Mir ko je ušao za jed no sa Le om i još dvo ji com pra ti la ca ko ji su no si li ne ke tor be. Po gle dav ši ka mo ru, naj pre je vi deo one iste bo žu re ko je je uo-čio i Ble rim. Nje mu se uči ni še da su cr ve ni. Po mi-sli, kao i na Ko so vu, i ov de cve ta ju bo žu ri. Ka da skre nu po gled sa tih čud nih cve to va, po ku ša da pre po zna osta le oso be u sa lo nu. Ka da je ugle dao po bra ti ma, po mi slio je da će pa sti u ne svest. Ne zna ju ći u kom je to on fil mu, sa mo se se ti da mu je re kao da će na par da na da bu de od su tan. I evo, ta od sut nost je do ve la do su sre ta sa njim na Mi-ko no su. Opet na li ni ji va tre i u pri či ko ja ne ma kra ja. Ne zna ju ći šta da uči ni, za sta de. Leo ga la-ga no uhva ti pod ru ku i po ve de na pred. Kao da mu je po gle dom re kao da ne bri ne i da će sve bi ti u naj bo ljem re du, te da je sve pod kon tro lom.

113

U ovoj sa li ni je bi lo cu ra, po la ko se spu sti še ro let ne i pro sto ri ja se za tam ni. Leo pri đe sva ko-me po na o sob. Po zdra vi se uč ti vo sa mo pru ža njem ru ke. Po nu di eki pi da za u zmu me sto za su sed nim rad nim sto lom. Iza nje ga se spu sti plat no i upa li bi mer. Sa sta nak je tre balo da bu de na ni vou. Na ovom ostr vu sve je do tan či na ona ko ka ko do li-ku je gru pi ko ja že li da or ga ni zu je po sao, ona ko svoj ski. Ble rim po gle da Mir ka. Od uko če no sti ne od go vo ri na nje go vo kli ma nje gla vom. Do ma ćin, da bi opu stio at mos fe ru, svi ma po ka za da za u-zmu svo ja me sta is pred na pi sa nih ime na. Ovo je, pre bi se re klo, sa sta nak ne ke ne for mal ne pri vat-ne or ga ni za ci je, ne go lju di iz pod ze mlja.

– Dra gi mo ji dru ga ri, do bro doš li! Opu sti te se, mi smo ov de na ši. Mi smo jed na po ro di ca. Po ziv je upu ćen va ma, oda bra ni ma, jer ste se do sa daš njim dr ža njem i ra dom na te re nu po ka za li spo sob nim. Kao i u sva kom po slu, ne ko je bo lji, ne ko naj bo lji. Ja ra dim sa mo sa naj bo lji ma. Jed no stav no, ta kav sam!

Da li su svi slu ša li nje gov mo no log, njih pe-to ri ca pri sut nih, ni su bi li si gur ni. Sva ko se bo rio sa sop stve nim po mi sli ma. Ble rim je zu rio u ne-ku pra zi nu i ni je smo gao sna ge da gle da u prav cu Mir ka. Pomalo se ose ćao kri vim što mu ni je sa-opštio da do la zi ova mo. Ni je znao šta ga oče ku je i ko ja je svr ha sve ga to ga. Sa mo što se po bra ti mio, a već je mo rao da po ka že ne ko svo je do sto jan-stvo. Re kao je, ka da su se po sled nji put vi de li, da ide na od mor. Ni je ni slu tio da će na tom od mo ru ima ti u pa ke tu i svog po bra ti ma.

Mir ko je že leo da vi di one bo žu re na po lju. Ali, zbog ro let ni je to bi lo ne mo gu će. Pi tao se ka ko je ta bilj ka ži la va, ra ste i ov de na mo ru i odo le va

114

ov daš njim ve tro vi ma. Za tvo ri oči i pri se ti se Ko-so vog po lja. To što mu Ble rim ni je sa opštio da do-la zi ova mo, ni je ga mu či lo. Ni je ni on nje mu niš ta re kao. Mu či la ga je jed na dru ga mi sao.

****Ka ra u la Ko ša re. Rat na dej stva u vre me Ko-

sov skog ra ta. Mir ko je bio oko dva ki lo me tra uda-ljen od sa mih zgra da ka ra u le. U šu mi su rut ni ski po sma tra li šta se de ša va na dru goj stra ni pre ma Al ba ni ji. Tog da na ni je bi lo hlad no kao obič no. Ne ki ču dan to pao ve tar u to ku no ći oto pio je april ski sneg. Pred zo ru su stra ža ri li još bud ni je, jer je ta da san na do la zio ne za u sta vlji vom že sti-nom. Bi lo ih je tro jica, nje go va dva naj bo lja dru-ga ra i on. Če tvr tog su iz gu bi li dva da na ranije. Taj naj o mi lje ni ji kom pa njon je na stra dao ka da su na le te li na una kr snu va tru. Još uvek su mu sli ke pret hod ne bor be osta le ure za ne u pam će nje. Kad je dru gar bio po go đen ja kim ra fa lom u no gu, uz teš ku mu ku su us pe li da se za klo ne i za hva lju ju ći bo ljem na o ru ža nju sa vla da ju na pa da če. Ta ko su pre ba cili i se be i ra nje nog na si gur no me sto. Ra-na je bi la u toj me ri pro strel na, da je bilo ne mo-gu će da se za u sta vi krv. Sa mo oti ca nje te dra go-ce ne teč no sti ni je ih zbu ni lo. Je dan je dru gi de talj osta vio sna žan uti sak na sve sa bor ce. Ra nje nik je za mo lio Mir ka da mu do da puš ku.

– Ne ma mi spa sa, ja ne mo gu da tr pim ovu bol, pre kli njem te, ubij me!

Mir ko ga je gle dao umi lja to, ro ne ći su ze. Po-sma trao ga je i ću tao. No gu su mu fik si ra li, ali krv i da lje te kla. Sa drug je po čeo da gu bi svest.

115

– Slu šaj te, mo ji dra gi sa bor ci, ako ni ko ne že li da me do kraj či, bar mi do daj te mo je na o ru ža nje.

Svi su ću ta li, ću ta la je pla ni na Prokletijе i či-ta vo Ko so vo. Muk, sa mo la ga ni fi juk ve tro va. A ra nje nik je ur lao od bo lo va. Pro kli njao i se be i du ga re, i rat i Pro kle ti je, i srp sko i al ban sko na-ci o nal no pi ta nje. On da se osna žio i kre nuo sa teš kom mu kom da pu zi pre ma sop stve noj puš ci. Sa bor ci su osta li ne po kret ni, ne ve ru ju ći sop stve-nim oči ma oda kle mu sna ga. Ka da su po mi sli li da tre ba da ga za u sta ve, on je već povukao oba rač i do pu stio met ku da ga po go di di rekt no u sr ce. Sop stve nom puš kom u sop stve no sr ce.

Te sli ke je Mir ko no sio zad njih da na u svo joj gla vi. To mu ni je da va lo mi ra. Već ne ko li ko sa-ti ni je spa vao. Pre nu ga puc ke ta nje gra na. Istog tre nut ka uo či si lu e tu ko ja je sme lo ko ra ča la pre-ma nji ma pre šav ši gra ni cu. Za u sta vi še mla du oso bu sa sport skom tor bom. Do šao je sa al ban ske stra ne.

– Ko si ti?– Rat nik kao i vi, mo žda i le gi o nar!Raz o ru ža še ga. Je dan od njih otvo ri nje gov

pr tljag. Spоrtska tor ba je bi la pu na pa ra, do la ri i evri. Mom ci se pre ne ra zi še.

– Šta će mo sa njim? – upi ta sa bo rac.– Ubi će mo ga i pa re po de li ti – od go vo ri dru gi.Po sma tra ju ći ih sa stra ne, Mir ko im pri đe i

pro ba da im ob ja sni ko li ko je su lu do da se na ta-ko neš to od lu če. Ube đi va nje i rast ne po ve re nja su tra ja li ne kih po la sa ta. On da od lu či še da ga pu ste sa nje go vom tor bom, nje go vim nov cem i na o ru-ža njem.

116

Su tra dan, sva tro ji ca su hit no po zva na na ra-port kod ko man dan ta ka ra u le. On ih je sa mo upi-tao da li su sve sni da bi po gre ši li da su ubi li tog ti pa ko jeg su uhva ti li u cik zo re i raz miš lja li da po de le plen...

****Du bo ko u mi sli ma, na Mi ko no su, se ti se ove

sce ne na ka ra u li, te ose ti za do volj stvo što je pre-sud no uti cao da oslo bo de tog ne zna n ca sa pu nom sport skom tor bom de vi za. A Leo, kao da je pra tio tok nje go vih mi sli, usta de sa svo je sto li ce i pri đe mu. Une se mu se u li ce i pro dr mav ši ga dis kret-no, upi ta ga gde je od lu tao. Na đe mu se isu vi še bli zu, te pri me ti uoč ljiv oži ljak nad nje go vom le-vom obr vom. Ustuk nu! Bo že sa ču vaj, Leo je taj čo­vek sa ka ra u le sa sport skom tor bom pu nom nov ca! Da li je to mo gu će?

Za gle da še se du bo ko je dan dru go me u oči, ona ko du bin ski kao on da kad mu je, pre da va ju ći sport sku tor bu sa lo vom, od ve zao ru ke na ka ra u li Ko ša re. Ose tiv ši ta ko sna žan mi ris bo žu ra shva ti da je to u stva ri de cent ni Le ov par fem. Da li to on mi ri še na bo žu rov cvet?

– Opro sti, ni sam uopšte do bro spa vao po sled-njih da na. Valj da ovo na vi ka va nje na ži vot van za tvo ra iz i sku je još ne ko vre me str plje nje.

– Ne ma pro ble ma, haj de, bu di ov de sa na ma.Sa bra se, ma lo pro dr ma i smi re nim po kre tom

gla ve obe ća da će svo ju pa žnju da usred sre di na upra vo vo đe ni raz go vor.

– Slu šaj te, mom ci, vi ste za me ne odav no iza-bra ni. Vaš rej ting je do bar. To se me ri pro ve de-

117

nim go di na ma po za tvo ri ma, ko li či nom odra đe ne ro be i sti ca nim po ve re njem. Po no san sam na vas. Za i sta! – po no vi to ne ka ko te a tral no i u po ku ša ju da bu de još ube dlji vi ji.

– Mi smo u pri li ci da dr ži mo to tr žiš te pod kon tro lom. Ja znam o če mu pri čam. Po se ći vao sam te va še ze mlje pre bo ga tog ka pi ta li zma. Oni ta mo ume ju sa mo da ra de. Mi sa Bal ka na ume mo da bu de mo kre a tiv ni, da im pro vi zu je mo i sna la-zi mo se u sva koj si tu a ci ji.

Mir ko je, i po red vi dlji ve pri sut no sti, ipak du-bo ko u se bi sve do vo dio u pi ta nje:

Ko sam ja, Mir ko, Ko so vac, sin slav nih srp skih kne zo va? Šta ja tra žim po no vo u ovom pod zem nom sve tu? Zar mi ni je do sta i ra ta i za tvor skog ži vo ta i pat nje zbog mog si na? Zar još uvek ni sam shva tio da se sva ki gram upu će nog opi ja ta pre ma bi lo ko joj oso bi vra ća mo joj sop stve noj de ci? Da ih u za se di taj usud pro klet stva če ka i vre ba, sa če ku je i ma mi. Ti me se stva ra at mos fe ra ko ja ne slu ti na do bro. Do bro se do brim vra ća. Dro ga se dro gom pla ća. Sve ima svoj po če tak i kraj. Sve sti že na na pla tu. Zar sam ja sve ove go di ne pro veo uza lud? Sa ču vaj me Bo že teš kih po mi sli i na do la ze ćih vre me na. Ko me još sve mo ram da pod ne sem ra ču ne ka ko bih do šao do po rav na nja i is pla tio sve du go ve. Kao pre ma onoj biblijskoј re če­ni ci: „Ro di te lji je du ki se lo grož đe, a de ci tr nu zu bi“.

Po gle da pre ma Ble ri mu ko ji je se deo pre ko pu ta. On je isto bio za miš ljen. Po di že gla vu i u mi sli ma mu se obra ti:

E moj po bra ti me, gde smo sti gli! Ja sin or lo va, Ko so var i iz nad sve ga čo vek od be se i poš te nja. Ko­li ko li sam de ce upro pa stio? Ne znam im ni ime na,

118

ni po ro da, ni ple men sku pri pad nost. Ose ćam sa mo da ih je bi lo mno go. To li ko pu no, da ja to sve vi še ne mo gu da no sim na svo joj po tam ne loj du ši. Zar to ni je iži vlja va nje nad sla bi jim? Ne ma po no sa. Sve je stid i jad! Zbog to ga i ne mam sop stve nog po ro da! Odav no sam se opro stio od ne kih na če la ko ja su me či ni la po no snim. Pi tam se da nas, šta je još osta lo od me ne? Šta osta je od čo ve ka, ako za bo ra vi da je na ze mlji upravo zbog to ga da bu de čo vek me đu lju di­ma... Ja ne sa mo da ne znam ka ko ću da se iz ovo ga iz vu čem, ne go vi dim da i ti i ja po no vo to ne mo. Ne umem se bi da ob ja snim ka ko i zaš to, ali kao da nas neš to po no vo zo ve na trag u ra lje sta rog ži vo ta i vre­me ka da smo iš li iz greš ke u greš ku. A to ga je bi lo pre vi še.

– Mo ji dru ga ri, vi ste na da sle de ćeg pro jek ta. Sup stan ce vi so kog kva li te ta će bi ti do ve ze ne no-vim pu te vi ma – pre nu ih po vi še ni ton.

– Niš je čvor svih čvo ro va. Kroz nje ga je pro-la zio „via mi li ta ris“, put ko jim su mar ši ra le rim-ske le gi je i kr staš ki rat ni ci. Na tom dru mu su se su sre li Ste fan Ne ma nja i Fri drih Bar ba ro sa. Tu se ukr ša ju prav ci svih opi ja ta. Onih sa is to ka i onih sa Da le kog Is to ka, kao i La tin ske Ame ri ke. Sve ide ka za pa du. Jed no stav no te če kao re ka. Te tra-se su ta ko vi ju ga ve i vra go la ste. Za mi sli te sa mo, je dan put do la zi iz Stam bo la, pre ko So fi je. Dru-gi iz Ati ne pre ko Sko plja. Tre ći iz Dra ča i Ti ra ne pre ko Priš ti ne. I svi ti pu te vi i prav ci vo de ta mo. Na i sus, grad Kon stan ti na Ve li kog. On je po če tak Bal kan ske ru te pre ma za pa du, gde se ka kraj njem od re diš tu sli va ju mi ri si i opi ja ti svih vr sta. I sve one na de u ve li ku u lo vu, uspeh i mo guć nost no-

119

vog ži vo ta. Na kra ju to je do bro i za kraj nje kon-zu men te i nji ho vu „sre ću“. Ne znam da li ste raz-miš lja li, ali svi za vi sni ci je su sreć ni ji ako us pe ju da do đu do že lje ne do ze. Pa zar to ni je od lič no za sve? Za kon po nu de i po tra žnje se po tvr đu je i u te o ri ji i u prak si. Za vi sni ci za do vo lje svo je po tre-be. La u fe ri i osta li di le ri od ra de svoj po sao. Upra-vlja či si ste mom za do volj no tr lja ju ru ke. Stra te zi sve u kup nog pro jek ta sa osme hom na li cu mo gu da kon sta tu ju da su sve to smi sli li u in te re su svih. Pa, zar nam isto ri ja ne go vo ri da su opi ja ti uzi ma-ni u svim druš tvi ma i sta le ži ma?

Slu ša li su i ću ta li tro ji ca mo ma ka iz Au stri je i Ne mač ke. Mir ko i Ble rim su i slu ša li i ni su. Kao da su ima li že lju da se su prot sta ve. Ipak, u ta kvu avan tu ru se ni su upu sti li. Gric ka ju ći do nje usne, za dr ža li su pri bra nost i uč ti vost. Po sle svih za da-tih in struk ci ja i de talj nih do go vo ra Leo za vr ši sa-sta nak i na ja vi ve če raš nju žur ku. Za mo li ih da na žur ci ne bu de ni ka kvih pri ča o da naš njoj ras pra vi i od lu ka ma. Sva ko ko ima do dat nih pi ta nja, ne ka se nje mu obra ti di rekt no, ali tek su tra dan.

Kada je po če la žur ka na te ra si iz nad baš te pu-ne bo žu ra i uz me di te ran ski ve tar na ostr vu lju-ba vi, vi še ni ko ni o če mu ni je raz miš ljao. Svi su jed no stav no pu sti li mo zak na is pa šu, ka ko se to na Bal ka nu ka že. Pri doš le star le te su od ra di le svoj po sao svoj ski. I ni je bi lo oso be ko ja ni je bi la za do vo lje na.

Mi ko nos je u onoj me ri di van u ko joj se čo vek na nje mu le po ose ća.

120

OBRT„Po gnu tu gla vu ni jed na sa blja ne se če”

U to ku le ta od Mi ko no sa do Ci ri ha, po bra ti-mi su se de li za jed no. Ima li su po tre bu da bu du bli zu, ali bez pre te ra ne pri če. Kao da su im se je-zi ci sve za li po sle po se te ostr vu. Na neki način su zna li da je po ziv do šao po je di nač no za sva ko ga, ali su ima li je dan na spram dru gog ne raz jaš nje ni ose ćaj kri vi ce. Ot pu to va li su, ne oba veš ta va ju ći je dan dru gog. Po bra tim stvo je neš to ve će i ja če od dru gar stva. Kao da je to bio pr vi po ku šaj da se prevari po bra tim. To ih je pod se ća lo na pre va-re ka da su kre nu li u po sao ras tu ra nja dro ga. Kao obi čan la u fer, čo vek i ni je sve stan ko li ko na pra-vi pro pu sta i sit nih pre va ra. U tom bi zni su sva ko sva kog za vla či, osta vi na ce di lu. Ili, ne daj Bo že, sklo ni sa li ca ze mlje.

– Šta ćeš da ura diš?– Ne znam, od go vo ri Ble rim. Znam sa mo da

po gnu tu sa blju ni jed na sa blja ne se če...– Da, ta ko ka žu Bu ga ri. Ali ve li ko je to pi ta nje

sa da. Na ko ju stra nu će mo da se opre de li mo. Ili mo žda, šta će bi ti od lu ču ju će za bu du će po te ze...

– U stva ri znam, ne ću niš ta da ura dim.– Sve što si do bio kao in struk ci je, za bo ra vi ćeš,

igno ri sa ćeš?

121

– Šta ću sa tim in struk ci ja ma, za sa da za i sta ne znam. Ali, ge ne ral no, sve u me ni go vo ri da ne smem, da ne mam pra vo da po no vo uđem na vra-ta pa kla.

– Kad se ta vra ta jed nom odškri nu, ona su nam uvek po lu o tvo re na! Sve stan si Le o ve mo ći?

– Ne sa mo nje, ne go i svo je na br zu br zi nu za-da te re či. Ja sam dao be su...

– Da, i ja.– I šta sad?– Niš ta, od ži vo ta se ne opraš tam. Ose ćam da

imam pra vo još da ži vim. Po sma tra ću i ću ta ću ne ko vre me.

– Ko je je to vre me? U ovim po slo vi ma sa ti su kao se kun de.

– Ne će nam Leo do zvo li ti da ću ti mo.– To pra vo ću ja se bi sam do pu sti ti.– Ja se pla šim!– I ja!– Da, da... Eh ži vo te, ka ko si kom pli ko van!– Ka da bi smo bi li sprem ni da otvo re no uvi di-

mo na še ma ne, mo žda bi smo bi li ve ći lju di.– Mo žda!– Re al nost je da dro ga uniš ta va! Ne po sto ji li

ne ki dru gi na čin da se ži vi?– Ovo je na čin da se za ra de pa re, da se pre ži vi,

ku pu je hra na.– Ali za bo ga, zar ne po sto je i dru gi po slo vi ko ji

bi nas do ve li do nov ca?– Po sto je, ali i ta da, ka da ni ti ni ja ne bu de mo

po sto ja li u ovom po slu, da li mi sliš da će to sma-nji ti tr go vi nu opi ja ti ma?

– Ne će, na ža lost, ne će. Sve stan sam ja to ga. Ali sam sve stan i na šeg ude la u ovoj pr lja voj ra bo ti.

122

– Pa, tr go vi na dro gom je po sta la kult, deo sve-opšte kul tu re. Ovo se od i gra va pred na šim oči ma ši rom sve ta.

– Da, ali ovo ni je is prav na stvar, ve ruj mi!– Ve ru jem ti, ali mi smo tu, ugli blje ni i ni ka ko

da se iz ba vi mo iz ovo ga.– Da, baš ta ko. – I ne ma mo ko me da se iz vi ni mo zbog to ga.– Znaš zbog če ga? Iz vi nje nje je ve o ma usa-

mlje na ra bo ta, ako ne ma istin skog oproš ta ja!– Ima još jed na stvar. Sa mo o sveš će nje ko je

vo di do spo zna je sa mo ga se be i sa vla da va nja ono-ga što je ne do stoj no čoveka.

Za ću ta še obo ji ca. Po sle ovog di ja lo ga sva ko se pre pu sti sosp tve nim mi sli ma u tišini.

****Pi lot avi o na Swissair-a je bi la že na. Ona je ne-

ve ro vat nom me ko ćom spu sti la avion na ci riš ku pi stu. Mir ko ose ti bla gu uz ne mi re nost do la skom u ze mlju svog bo rav ka. Ble rim, za miš ljen, po že le sa mo da što pre sed ne u voz i na ru či či vas. U že-lja ma se čo vek uz di že i pre če sto i pre vi še. Kao da gu bi me ru. Me ra je ose ćaj ko ji Bal kan ci ne ume-ju da shva te. Ta mo se ili pre vi še je de, ili pre br-zo vo zi. Pre na glo po teg ne oš tra reč, a po ne kad i oš tar nož. Švaj car ci su bi li po de lje ni u dve gru pe ka da su po ku ša va li da ih raz u me ju. Jed ni su ih una pred bra ni li i po sva ku ce nu sma tra li ve o ma is prav nim, dok su dru gi ne kad spret no, ne kad na mer no po ku ša va li da uka žu na taj po ten ci jal kon flikt nog u lju di ma sa tih pro sto ra. A Bal kan i

123

lju di u nje mu kao da ni su ma ri li šta dru gi o to me mi sle. Uvek su pa ti li i pod jed na ko bi va li to što je su, ne za vi sno od to ga ka ko ih je ko do ži vlja vao.

Za Sankt Ga len su opet pu to va li za jed no. Kao da su se do go vo ri li da ni ka da ne idu i da se ne vra ća ju odvojeno sa va žnih me sta, sa zna čaj nih do ga đa ja. Kao da je to ne ka sve ča nost. U vo zu su na kra ju bi li pi ja ni. Pi ja ni i umor ni. U unu traš-njem ra stroj stvu i sa to li ko pi ta nja, a bez ijed nog od go vo ra. Iš li su su sret iz la ze ćem sun cu, pre ma is to ku, pre ma is toč noj Švaj car skoj. Na ra stan ku se po lju bi še i sva ko ode svo me sta nu u sop stve nu sa mo ću.

****Šta tre ba da se de si da ja pri hva tim to što Leo od

nas tra ži? Ja ne že lim da ho dam tom Bal kan skom ru tom ona ko ka ko mi to dru gi na meš ta ju. Ili, ne že­lim uopšte da se na đem na do ma k svih tih po slo va sa opi ja ti ma. Do volj no sam ho dao tim pu telj ci ma ko ji su se vre me nom pre tvo ri li u au topu te ve. Mi na Bal ka nu se bi kroz mr žnju i se o be uniš ta va mo pra vo na su ži vot. Osta vlja mo de ci sum nju i ne po ve re nje. Go vo ri mo o obi ča ji ma ko ji su iz nad sve ga. Ti me im ne osta vlja mo u na sled stvo i ama net niš ta vi še od jed nog ubi tač nog iden ti te ta. Su že nog iden ti te ta ko ji ka zu je da smo ili sa mo Sr bi ili sa mo Al ban ci. Kao da ne ma i dru gih lju di. Eto, to je mo ja isti na. Raz­miš lja ju ći o njoj do šao sam do za ključ ka da ona i ni je ne ko me po treb na. Kad je isti na pra zna, on da je za blu da pot pu na.

Raz miš lja ju ći o to me na ko ju stra nu da kre ne, mu čio je se be i ni je umeo da se oslo bo di uti sa ka

124

sa Mi ko no sa. I bo žu ri, i Le ov oži ljak iz nad obr ve, i sećanje na onu sport sku tor bu sa de vi za ma, ni su mu iz la zi li iz gla ve.

I Ble rim je bio za ro blje nik svo jih mi sli:Pa šta sad, sve is po čet ka i opet, ako ne bu dem

imao sre će, u za tvor? To ne mo že da bu de re še nje. Ja mo ram da se od u prem. Ali ka ko? Zaš to je koc ka pa la baš na Mir ka i me ne? Gde se da do še svi ti su­per di le ri? Ni je valj da da su svi po za tvo ri ma ili pod ze mljom? Sem na red bi ko je do bi smo na Mi ko no su, ni sam us peo da shva tim zbog če ga opet mi. Kad sad po gle dam ma lo po drob ni je, opet je na da mnom je dan Sr bin. Leo, gla vom i bra dom! Kao da se ni smo njih oslo bo di li. Iz gle da da i ma fi jaš ke struk tu re ima ju svo ju hi je rar hi ju i pri o ri te te. Mi Al ban ci smo tu na neki način us kra će ni. Svi ve ru ju da je na ša ma fi ja ja ka i opa sna. Po ovo me, ne ka ko je dru ga či je. Ni sam pa me tan!

Ta ko su raz gla ba li sa mi sa so bom šta će da ura de sa iz da tim na red ba ma. Ka ko da ih spro ve-du do kra ja, a da osta nu ne tak nu ti. Ka ko god da su okre ta li stva ri, uvek bi jed na te ista is pli va la na po vr ši nu. Oni bi tre ba lo da pre u zmu ve o ma ri skan tan po sao vo đe nja pro jek ta na ko me se su-sre ću ona tri pu ta do Ni ša, ko ji se oda tle, sli ve ni u jed nu re ku, kre ću pre ma Za pa du kao je dan ro bu-sni ji put ili au to stra da dro ge. Na nje mu ja šu le gi-o na ri po put ja nji ča ra Su lej ma na Ve li čan stve nog i u mi sli ma osva ja ju Beč, Min hen, Bern, Bri sel i ta ko re dom.

Ve li ke su to mu ke. Ko plja se lo me, a u stva-ri, du še pro pa da ju. Sve po sta je mo gu će, a nig de niš ta ni je re al no. Ka ko da se ži vi, a da se ži vot is-

125

poš tu je? Da se za do vo lji svoj nar ci so id ni ego, da se odr že za da ta obe ća nja i smog ne sna ga da se pod ne se uvre da sop stve nih na če la i obi ča ja?

****Obrt se do go di u čo ve ku neo bjaš nji vo. Kao

da na tre nu tak neš to kvrc ne i pre lo mi se u nje-mu. I ta ko slo mlje na oso ba kre ne u prav cu u ko m zapravo ni je ima la na me ru da ide.

Ko li ko god da su i Mir ko i Ble rim bi li si gur ni u se be i go to vo ne de lja ma po na vlja li da pre ko sop-stve ne od lu ke ne će pre ći i da ne će pre ga zi ti sop-stve nu reč – be su, ipak su po su sta li. Iz gu bi li se. Ni su bi li u sta nju da se no se sa sop stve nim mi sli-ma, že lja ma i ilu zi ja ma. Sve se to ne ka ko isto vre-me no po klo pi lo i na me sti lo. Ne do sta tak pa ra i ne-sre đen ži vot, uda lje nost od part ner ki i ne ra zu me-va nje sa de com ili od su stvo istih. Mo žda i al ko hol. Pre ko no ći, i je dan i dru gi su se naš li ta mo oda kle su po be gli. Pro šav ši kroz „či sti liš te“ za tvo ra ni su se opra li, niš ta ni su na u či li. Naš li su se ne volj no ali do bro volj no na ivi ci sle de ćeg am bi sa, pro jek ta nad pro jek ti ma. Kao va za li sa mog Lea i uvu če ni u po sao. Po sao kao sva ki bi znis do no sio je i ri zik i ka pi tal. No vac im je baš tad bio iz nad sve ga pre ko po tre ban. Ka da su ose ti li mi ris pa ra, to ih je ob u-ze lo. Sve što je u nji ma bi lo ne sa vr še no, no vac kao da je po pra vljao. Mo gli su da do tak nu i ne bo i dno.

Kod Ble ri ma je ona bu gar ska po slo vi ca od lu-ču ju će presudila. Znao je da bi uz dig nu tu i sa mo-svoj nu gla vu Leo naj ra di je i ve o ma br zo odvo jio sa bljom od tru pa.

126

Mir ka je mo rao neš to du že da ob ra đu je. Ka da je bio si gu ran da mo ra da uklju či žeš će me to de, ovaj je „le gao na ru du“ go to vo neo bjaš nji vo. Ta-kav je to bi znis!

Oba le gi o na ra, ja nji ča ra, stra ti o ta, naš li su se u pr vim re do vi ma na toj ru ti, ume ša ni, upr lja ni, ugla vlje ni. I još vi še uda lje ni od sve tih pra vi la sop stve nih ple me na.

127

OBI ČA JI SU SVE„Ka da se po sum nja u zve zdu na ne bu...”

– Kad po sma tram tu naj sjaj ni ju zve zdu na ne-bu, ja joj se obra ćam i di vim se nje noj eg zi sten-ci ji. A ona, kao da baš i ne ma ri za mo ju ma leš nu pri sut nost na ze mlji. Zbog če ga nas je Bog ta ko po sta vio da nam je dao mi zer nu di men zi ju u od-no su na sve u ku pan ko smos?

– Ni je ta ko. Ta zve zda je sve sna tvog bi ti sa nja. Ali, ti ne raz u meš har mo ni ju va se lje ne. Mi smo na ze mlji ma li svet u okvi ru ve li kog sve ta.

– Ili smo ma kro ko smos u na ma sa mi ma, u tom mi kro ko smo su...

– Le po si re kao!– Mi smo sa da tu i upra vlja mo u mi kros fe ri

po slo vi ma ma kro di men zi je. Ka da bi mi ne ko re-kao da sam ja taj ko ji da nas po no vo di lu je, ja bih bio spre man da mu po lo mim vi li cu.

– Ka da čo vek po tro ši sop stve nu ener gi ju za ne ko li ko ge ne ra ci ja una pred, on da bi va ka žnjen od u zi ma njem iste....

– Ne ma mo po tre be vi še da mra či mo. To smo gde je smo i ne ma nam po vrat ka.

– Ima po vrat ka je di no u one alp ske za tvo re.– Da, to mo že da se de si! Je zik pre gri zao...

Pre pu ni su oni i ova ko. Valj da će sud bi na da nas od ve de ne gde dru gde!

128

Osta li su u Sankt Ga le nu da i da lje di lu ju i de ba tu ju, da ve dre i obla če i uvla če uvek no ve, i sva ki put mla đe, ko je je Leo re gru to vao u Ni-šu. Kon cept je bio raz ra đen. Po tra žnja se sva kim da nom u gra du Sve to ga Ga la uve ća va la, baš kao i sam grad ko ji je pr vi put po sle sto go di na do ži veo da ima vi še od 80.000 sta nov ni ka. Valj da je raz li-ka od do dat nih 10.000 stvo ri la tu kri tič nu ma su onih za vi sni ka. Ili su za vi sni ci bi li pod te re tom vre me na i zah te va ka pi ta li zma ko ji je bio ne u mo-ljiv. Sve što je zah tev no druš tvo tra ži lo, po je di nac nije bio u sta nju da za vr ši. Ta ko je ne ko be žao na ovu, a osta li na ne ku dru gu stra nu. Uglav nom se be ža lo, a naj vi še uz opi ja te. Od kad je sve ta i ve-ka, oni su i ima li tu ulo gu i funk ci ju.

****Iz nad sve ga su obi ča ji. Da li ima ili ne ma opi-

ja ta, obi ča ji op sta ju. Oni ne tr pe pro me ne. A otvo re no druš tvo sve do vo di u pi ta nje. Kao otvo-re na ra na. I ka ko da se upra vo onaj ko me je po-treb na pot po ra, sna đe bez obi ča ja? Još uvek ni ko ni je us peo da od go vo ri na to pi ta nje.

Obi ča ji su ubi tač ni i ne sa vla di vi. Štu ri su i sta tič ni. Bi lo ko i bi lo ka da da s tim u ve zi neš to do ve de u pi ta nje, ne za vr ša va se do bro po nje ga. Ako se vr da nje ne osu di u sa mom star tu, on da to uzi ma ma ha. Pra vi la su tu da bi da vi la. I uvek iz-no va ubi ja la sva ku no vu ide ju. Jer, sta ro je opro-ba no, bez re zer ve i kao do bro vi no do no si za nos za do volj stva i ose ćaj pra ved no sti. „U vi nu je isti-na“. U obi ča ji ma je sta bil nost.

129

Otvo re no druš tvo kva ri i do no si no vo ta ri je od ko jih bo li gla va. Ali sve što je pod lo žno pro me-na ma, vre me nom se pri hva ti i po sta je sta tič no i obi čaj no. Sva ka stvar, po ja va ili pro ces, kad se ro-di, ona se i raz vi ja. Jed nog tre nut ka do sti že vr hu-nac. On da na sta je stag na ci ja. U tom mo men tu se no vo ta ri ja pre tva ra u obi čaj. A obi čaj, kao ta kav, vre di sa mo ako se i poš tu je. Otvo re no druš tvo se u stva ri ne ko si sa obi ča ji ma, sa mo ih di na mič ni je me nja.

Dro gi ra nje, kao od raz vre me na u ko me se ži-vi, pu ki je obi čaj i niš ta vi še. Da li lju di ima ju pre-vi še ili pre ma lo ob zi ra pre ma se bi? Zbog do sa de mo gu da se okre nu dro ga ma. Ili ako su pre te ra no sta vlje ni pod pre si ju i ta da tra že spas u sup stan-ca ma ko je po spe šu ju bo lji uči nak. Iz gle da da je za ljud sku du šu i te lo naj pri klad ni ji rad u smi re no sti ko ji do no si plo do ve. Ako oni iz o sta nu, ta da lič-nost ne pre za ni od če ga.

Zna se sa mo da od zlat nog pogotka, na ne-mač kom se to ne ka ko ot me ni je ka že „Gol de ner Schuss“, do uzi ma nja naj go reg đu bre ta, ne ma ve li ke raz li ke. I jed na i dru ga por ci ja ubi jaju, i to na ra te. Iz me đu ek sta ze i aske ze je ogrom na dis-tan ca, a ipak se sve svo di na isto!

Upra vo on da se po sum nja u zve zdu na ne bu. U sum nji se mi sli mno že i gu bi ori jen ta ci ja. Ta da obi ča ji po sta ju sve, a smr ti na še sve ča no sti ako se su prot sta vlja mo tra di ci ji. Slo bo da po sta je za-bo rav! A greh se pre tva ra u vr li nu. Ho da ju ći Bal-kan skom ru tom kroz mr žnju i se o be, kao da ni ko-me ni je sta lo do su ži vo ta. Spas je ned ge dru gde! Mo žda u Švaj car skoj. Še ta ju ći tom greš nom sta-

130

zom, za do je ni mi ri som nov ca, po bra ti mi su po ve-ro va li da je spas u opi ja ti ma. I opet su se preš li!

Leo je na ostr vu Mi ko no su u sa mo ći i me đu bo žu ri ma raz miš ljao o sve mu. Delom kao da je shva tio da sla njem dro ge u osve ti za ba če ne bom-be, ni je re šio sve u kup nu di le mu. Pi tao se da li je to pra va stvar. Po ne kad je bio bli zu da po ve ru-je da je to ade kvat na ka zna. Če sto bi po sum njao! Što je du že ra dio na to me, sve je vi še uo ča vao da je to tru lo i da do no si ne sre ću. Ne sa mo nje mu i nje go vim le gi o na ri ma, ne go svi ma u okru že nju. Po go to vo za pa du, ali i de ci sa Bal ka na ko ja ta mo ži ve.

Mir ko i Ble rim su u za jed niš tvu do pu nja va-li je dan dru gog. U mr žnji, ubi ja nju i ras tu ra nju dro ge. Ono što ni je je dan sti gao, ovaj bi dru gi za vr šio. Kao da i ni su sa mo stal no po sto ja li. Sve što je kod jed nog bi lo ne do volj no, onaj dru gi je imao da na dok na di. Tek bi sva ko po na o sob po-stao kom ple tan, ako bi od onog dru gog po zaj mio ono što mu je ne do sta ja lo. Bi li su plod jed ne te iste voć ke.

Vre me nom su u do ko li ci i po sle svih odra đe-nih po slo va u Sankt Ga le nu shva ti li da je krv isto-rod na, bilo da šišti u mlazevima ili ističe lagano pomešana sa muškim suzama, te da ima istu težinu i boju kroz bilo čije vene da teče...

131

Za hval nost

Za hva lju jem svim svo jim pri ja te lji ma ko ji su mi po­mo gli da ofor mim struk tu ru ove knji ge. Ide ja ma, su ge­sti ja ma i mo ral nom pot po rom bi li su mi od ve li ke ko ri sti. Na taj na čin je kre nu la pri ča i na stao ro man.

Sva ka po du dar nost je slu čaj na. Jer sud bi ne sli če jed­na dru goj...

Za hva lju jem mu za ma ko je su me po ho di le u no ći ma ka da ni sam mo gao da spa vam i po mo gle mi da shva tim sve li ko ve iz ove pri če...

****„ ...Umor ni od ću ta nja i na deraz la žu se da ni i ra stu go di neSva ko će ići svoj put do kra jane slu te ći ka ko var lji vi su sno vii uza lud na se ća njaI svi ve ro va će mo pri od la skuda smo baš ta ko hte li“

Ve sna

****„Ako do seg ne te naj bo lje u od sja ju to ga što da nas

zna či lju bav, u pro sto ru ste otiš li da lje od ono ga sto se mo že iz me ri ti da lji nom, a ti me ste i u vre me nu na pre do­va li vi še od ono ga što se mo že me ri ti go di na ma. Pri bli ži li ste se slo bo di...“

Sa dr žaj

Ume sto pred go vo ra – Po ru ka .................................... 7

Su sret u za tvo ru ........................................................ 9Pr va pri ča „Ble rim” ................................................. 28Dru ga pri ča „Mir ko“ ................................................ 33Leo ........................................................................... 37Besa ......................................................................... 57Legionari na zapadu ................................................ 68Droga ....................................................................... 79Pobratimi ................................................................ 87Mikonos ................................................................. 102Obrt ....................................................................... 120Običaji su sve ......................................................... 127

Za hval nost ............................................................. 131

Vića Mitrović MitraZAŠTO MUŠKARCI PLAČU

IzdavačDRASLAR – Beograd

Dalmatinska 47, tel/faks 011 275 98 08, 275 90 75

Za izdavačaANA DRASLAR

ŠtampaDRASLAR PARTNER – Beograd

Beograd, 2016.

821.163.41-31

МИТРОВИЋ, Вића, 1969- Zašto muškarci plaču / Vića Mitrović Mitra. - Beograd : Draslar, 2016 (Beograd : Draslar partner). - 133 str. ; 21 cm. - (Biblioteka Pero)

Tiraž 1.000.

ISBN 978-86-6475-016-5

COBISS.SR-ID 227891212

CIP - Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије, Београд