27.4.2015

1

BIHEVIORALNA

TERAPIJA

Izv.prof.dr.sc. G.Vuleti

Bihevioralna terapija

Javlja 30-ih godina od eksperimentalno

orijentiranih psihologa

Suvremena bihevioralna terapija 1950-ih.

Javlja se kao radikalan otklon od

prevladavajueg psihoanalitikog pristupa

Terapija usmjerena na ponaanje

Velika Britanija predvodi u razvoju BT

27.4.2015

2

Bihevioralna terapija

Polazi od pretpostavke da su ponaanja nauena.

Terapija u kojoj se primjenjuju principi uenja da bi se uklonilo ili modificiralo nepoeljno ponaanje.

Bazira se na principima klasinog i instrumentalnog/operantnog uvjetovanja.

Uvjetovanje (kondicioniranje) novih odgovora na

podraaj koji dovodi do nepoeljnog ponaanja.

Karakteristike terapije

Simptomatska terapija

Nalik eksperimentu

Usmjerena na ponaanje

Bavi se konkretnim ponaanjima u konkretnim situacijama

Uenje ponaanja

Vremenski ograniena

27.4.2015

3

KAKO PREMA BIHEVIORALNOM

PRISTUPU NASTAJE POREMEAJ?

neprimjerene i nesustavne metode uenja

neprimjerena kontrola pravila

neprimjereni motivacijski kontekst odreenog ponaanja

neprimjereno postavljanje ciljeva

Terapijski ciljevi

Od velike vanosti za samu terapiju

Odreuju se na samom poetku terapije i evaluiraju tijekom cijelog trajanja terapije

Klijent odreuje ciljeve, terapeut pomae u definiranju

Ciljevi moraju biti jasni, vrlo konkretni i

mjerljivi

27.4.2015

4

Vano je opaanje ponaanja

Primjeri biljeenja opaenog ponaanja

Ne interpretiramo i ne evaluiramo ponaanje.

Opisujemo ga u bihevioralnim terminima

konkretnih ponaanja.

Velik dio BT sastoji se u procjeni ponaanja.

Procjena ponaanja je trajna tijekom terapije i sastavni je dio same terapije.

Vano je mjerenje promjene:

Frekvencija pojavljivanja, trajanje, udaljenost-

metri, teina-kilogrami i sl.

Terapijski ciljevi

Zadatak:

- Operacionalizirajte terapijski cilj

- Kako ete mjeriti konkretno ponaanje?

- Koju mjeru ete koristiti za praenje napretka?

27.4.2015

5

Vano je opaanje ponaanja

Primjeri biljeenja opaenog ponaanja

Ne interpretiramo i ne evaluiramo ponaanje.

Opisujemo ga u bihevioralnim terminima

konkretnih ponaanja.

Velik dio BT sastoji se u procjeni ponaanja.

Procjena ponaanja je trajna tijekom terapije i sastavni je dio same terapije.

Vano je mjerenje promjene:

Frekvencija pojavljivanja, trajanje, udaljenost-

metri, teina-kilogrami i sl.

Modifikacija ponaanja

Cilj modifikacije ponaanja je poboljati ovjekove vjetine kako bi imao vie mogunosti reagiranja.

Uklanjanjem problematinih ponaanja koja ograniavaju izbore, radi se na tome da ljudima postanu dostupne mogunosti reagiranja koje prije nisu imali.

27.4.2015

6

OSNOVNE POSTAVKE

1. BT se temelji na naelima znanstvene metodologije

2. bavi se sadanjim tekoama

3. klijenti su aktivni sudionici u terapiji

4. provodi se u klijentovu prirodnom okruenju (koliko je to mogue)

5. istie vanost samokontrole

6. terapijski postupci specifini i primjenjivi na osobu

7. suradniki odnos izmeu terapeuta i klijenta

Suvremena BT

Suvremena BT zasniva se na znanstvenom pogledu na ljudsko ponaanje

Ljudi nisu produkt drutveno-kulturalnog uvjetovanja nego je osoba stvaratelj i produkt svoje okoline.

Suvremena BT za razliku od tradicionalnog i radikalnog biheviorizma, naglaava povezanost pojedinca i okoline

27.4.2015

7

Podruja primjene

Psihopatologija: monosimptomatske fobije,

anksioznost, socijalni treninzi;

Rad s osobama/djecom s intelektulalnim

potekoama: uenje novih ponaanja, modifikacija ponaanja;

U edukaciji: odgoj, uspostavljanje kontrole

ponaanja (kola, vrti, spec. ustanove).

Nedostatak

Neprimjerena i neuspjena za kompleksne oblike ponaanja i za maladaptivna ponaanja koja dugo traju.

27.4.2015

8

TEHNIKE BT

tehnike oputanja (progresivna miina relaksacija, autogeni trening, tehnike disanja,)

biofeedback

terapije izlaganjem:

Sistematska desenzibilizacija (desenzitizacija)

Preplavljivanje

desenzitizacija in vivo i u imaginaciji

uenje po modelu

time-out

strukturiranje vremena

ekonomija etona

trening socijalnih vjetina (npr. trening asertivnosti)

program upravljanja sobom (self-management)

SISTEMATSKA DESENZIBILIZACIJA

Postupak:

1. Objasniti i opisati klijentu sam postupak i logiku u podlozi

2. Uvjebavanje oputanja

3. Stvaranje hijerarhije situacija prema jaini tjeskobe koju izazivaju

4. Ulazi se u sam postupak sistematske desenzibilizacije

27.4.2015

9

Progresivna miina relaksacija

KBT u Hrvatskoj

POVIJESNI RAZVOJ

prvi lanak o BT objavljen 1975. godine u asopisu Psihoterapija (Nada Ani)

1981. god. odran prvi simpozij Bihevioralna terapija na Kongresu psihologa u Zagrebu

poeci edukacije iz BT 1981. godine; prema dananjem programu BKT od 1991. godine

1995. godine osnovano Hrvatsko udruenje za bihevioralno-kognitivne terapije

od 1997. godine lan EABCT

program usklaen sa standardima EABCT

27.4.2015

10

Nositelj edukacije u RH

Hrvatsko udruenje za bihevioralno-kognitivne terapije (HUBIKOT)

http://cabct.hr

Predsjednica udruenja:

Prof. Ivanka ivi-Beirevi

POLAZNICI

diplomirani psiholozi

na poetni stupanj mogu i apsolventi (uz uvjet da imaju poloenu kliniku i savjetodavnu psihologiju)

lijenici

psihijatri, specijalizanti psihijatrije, pedijatri,

specijalisti medicine rada ili kolske medicine

27.4.2015

11

PROGRAM EDUKACIJE

PRVI (POETNI) STUPANJ (praktikum)

DRUGI STUPANJ (praktikum) - OSNOVNE

BKT TEHNIKE U RADU S NAJEIM PSIHOPATOLOKIM POREMEAJIMA

TREI STUPANJ (praktikum) - SUPERVIZIJA

EDUKACIJA BKT

Prvi stupanj edukacije iz bihevioralno-kognitivnih terapija

Prvi stupanj edukacije (Praktikum I) sastoji se od 8 jednodnevih

radionica u ukupnom trajanju od 80 sati. Radionice se obino

organiziraniziraju kroz 4 vikenda (petak i subota). Tijekom prvog

stupnja edukacije sudionici se upoznaju s osnovnim teorijskim

postavkama, podrujima primjene i praktinim smjernicama za

tretman. Svaka dnevna radionica sadri teorijska predavanja,

prikaze sluajeva pacijenata, te radionice u kojima se demonstriraju

i uvjebavaju specifine terapijske tehnike.

27.4.2015

12

Program Praktikuma I po radionicama:

Uvod u bihevioralnu terapiju; Uvod u kognitivnu terapiju; Funkcionalna

anliza ponaanja; Bihevioralni intervju

Procjena u BKT; Procjena indikacija za BKT; Izbor ciljeva

Modeli anksioznosti u BKT; BKT tretman anksioznosti; BKT tehnike u

tretmani anksioznosti; Relaksacijske tehnike

Modeli depresivnosti u BKT; BKT tretman depresivnosti; Identifikacija

automatskih misli; BKT tehnike u tretmanu depresivnosti

Savjetovanje u BKT; Problem solving tehnike

Evaluacija tretmana; Sprjeavanje povrata simptoma

Znanstvena utemeljenost BKT; Modeli istraivanja; Specifinosti u BKT

Suvremeni modeli za razumijevanje psihopatologije; Bioloki pristup razumijevanju i tretmanu poremeaja; Evaluacijeske strategije

Praktikum I zavrava pismenim ispitom koji zahvaa obraeno gradivo.

Drugi stupanj edukacije (Praktikum II) organiziran je kroz 20 jednodnevnih

tematskih radionica, u ukupnom trajanju od 200 sati teorijske i praktine nastave. Pored toga, polaznici imaju obvezu 100 sati samostalnog uenja i 100 sati praktinog rada s klijentima.

PRIMJER : rogram Praktikuma II po radionicama:

Kognitivna konceptualizacija; Bihevioralno-kognitivni tretman fobija; Tretman socijalne

fobije

Struktura terapijskih seansi; Bihevioralno-kognitivni tretman paninog poremeaja

Bihevioralno-kognitivni modeli i tretman generaliziranog anksioznog poremeaja; Specifinosti bihevioralno-kognitivnog tretmana anksioznosti u djece

Problemi u strukturiranju seanse; Uvjebavanje bihevioralno-kognitivnih tehnika u tretmanu anksioznosti

Identifikacija automatskih misli; Bihevioralno-kognitivni tretman depresije

Identificiranje emocija; Bihevioralno-kognitivni tretman djeje i adolescentne depresije

Bihevioralna aktivacija; Procjena suicidalnog rizika; Uvjebavanje bihevioralno-kognitivnih tehnika u tretmanu depresije

Kognitivne intervencije: Evaluacija automatskih misli i Reagiranje na automatske misli

Posredujua vjerovanja; Bihevioralno-kognitivni tretman partnerskih problema

Bazina vjerovanja; Bihevioralno-kognitivni tretman niskog samopotovanja

27.4.2015

13

Pojedine radionice drugog stupnja otvorene su i za druge psihologe i

lijenike koji nisu u kontinuiranoj edukaciji.

Tijekom drugog stupnja oekuje se aktivnije uee sudionika kroz pripremu predavanja, prikaze sluajeva iz osobne prakse te izradu domaih zadataka izmeu pojedinih susreta.

Drugi stupanj zavrava ispitom koji se sastoji od pismene provjere teoretskog znanja te evaluacije praktinog rada s klijentom preko snimljenog intervjua. Ispitni prikaz rada s klijentom treba:

trajati najmanje 20, a najvie 45 minuta (odabrati relevantni dio intervjua);

ukljuivati kratki pismeni prikaz klijenta (osnovne demografske karakteristike, kratka konceptualizacija procjena problema i ciljevi, podatak o tome koja seansa je snimljena);

ukljuivati i transkript u sluaju loije kvalitete snimke odnosno tee razumljivosti klijenta (npr. govori tiho ili u dijalektu).

Trei stupanj edukacije ukljuuje:

200 sati supervizije u grupi i individualno

200 sati klinike prakse, u trajanju od dvije do tri godine.

Grupni supervizijski rad ukljuuje superviziju primjera rada s pacijentima (procjena problema, procjena indikacija, postavljanje

ciljeva, izvoenje tretmana), kao i obradu specifinih dodatnih podruja primjene. Supervizijskim radom obuhvaeni su i elementi rada na sebi, odnosno prepoznavanje potrebe i rad na vlastitim kognicijama.

Od polaznika se oekuje da na superviziju dolaze s pripremljenim prikazima sluajeva. Svi primjeri predstavljeni na superviziji moraju biti predani i u pismenom obliku koji treba sadravati: konceptualizaciju primjera, pitanje za superviziju te daljnje smjernice i preporuke (dodaju

se na superviziji). Jedan od prikaza treba ukljuivati rad s tekim klijentom u bilo kojoj fazi tretmana (npr. nesuradljiv klijent, viestruki komorbiditet, ozbiljnija psihopatologija, specifinosti klijenta i sl.).

27.4.2015

14

Od polaznika se tijekom 3 stupnja edukacije zahtijeva prezentiranje

najmanje 10 zavrenih prikaza sluaja:

prikazi trebaju biti s raznolikom problematikom (najmanje tri vrste

problema);

od 10 klijenata voenih od poetka do zakljuivanja tretmana najmanje 5 mora biti supervizirano na grupi, na nain da se za svakoga pred grupom prezentiraju 3 snimljena intervjua (na grupi se prezentiraju odabrani

relevantni dijelovi intervjua);

zavreni primjeri moraju biti cjelovito pismeno prikazani po sljedeoj shemi: konceptualizacija, ciljevi i plan tretmana, primijenjene tehnike, tekoe i zapreke tijekom tretmana te kako su prevladane, trajanje (broj i dinamika

seansi), evaluacija postignutih rezultata.

Najmanje 10 sati supervizije treba biti posveeno neposrednoj superviziji (tzv. close supervision) koja podrazumijeva rad uivo sa supervizorom ili pregledavanje i sluanje audio i video snimki pojedinih seansi.

Od polaznika se takoer oekuje:

objavljivanje jednog lanka u strunoj literaturi;

aktivno sudjelovanje na strunom skupu (kongres, konferencija, seminar);

predavanje na niem stupnju edukacije iz BKT.

Zavretkom treeg stupnja edukacije polaznici dobivaju potvrdu HUBIKOT-a, kao i akreditaciju Europskog udruenja za bihevioralno-kognitivne terapije za samostalno provoenje bihevioralno-kognitivnih tretmana.