bilten 05 05 prelomradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2005/bilten0505.pdf · 2015-01-26 · u visin-skoj...

R E P U B L I K A H R VAT S K AD R Æ AV N I H I D R O M E T E O R O L O © K I Z AV O D

B i l t e n

SVIB

ANJ

Bro

j 5/2

005

Godina XIX

ISSN 1334-3025

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVODZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBilten

5 / 2005

GODINA XIX SVIBANJ 2005.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Vesna –uriËiÊ, dipl.inæ.

Predrag Hercog, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Dario Kompar, dipl.inæ.

Marina Mileta, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Velimir Osman, dipl.inæ.

dr. sc. Renata Peternel*

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Vlatko VukiËeviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Naslovnica: Polje makova u cvatu

Naklada 200 primjeraka

Tisak: Tiskara PeËat

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ............................................................................ 6Temperatura mora (Vlatko VukiËeviÊ, dipl. inæ.) ........................................................................ 11

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 13Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 13Podzemne vode (Dario Kompar, dipl. inæ.) .................................................................................. 17

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 19Meteoroloπke karakteristike (Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.) .............................................................. 19OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 21KakvoÊa zraka (Predrag Hercog, dipl. inæ.) .................................................................................. 21

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 23

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 25

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (Lidija Srnec, dipl. inæ., dr. sc. Renata Peternel) .................. 28

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 30

PRILOZI

10. SJEDNICA RADNE GRUPE ZA HIDROLOGIJU, REGIJA VISVJETSKA METEOROLO©KA ORGANIZACIJA(dr. sc. Duπan TrniniÊ) .................................................................................................................................................... 33

28. ME–UNARODNA KONFERENCIJ O ALPSKOJ METEOROLOGIJI ICAM/MAP 2005(dr. sc. Branka IvanËan-Picek, mr. sc. Alica BajiÊ) ........................................................................................................ 35

IZVJE©∆E SA SASTANKA GLOBAL EARTH OBSERVATION (GEO - 1)(mr. sc. Ivan »aËiÊ, Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.) .......................................................................................................... 40

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2005. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 42

BILTEN 5 / 2005 Svibanj

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Od 1. do 3. svibnja bilo je iznadprosjeËno top-lo za doba godine s temperaturom zraka ponegdjei viπom od 30 Celzijevih stupnjeva.

Nad naπim podruËjem je bio ogranak anticikloneiz Sredozemlja, dok se po visini nalazio greben. Biloje sunËano, ponegdje s jugozapadnim vjetrom i vruÊes najviπom dnevnom temperaturom zraka u veÊinikrajeva izmeu 25 i 30 Celzijevih stupnjeva.

Od 4. do 7. svibnja ponegdje je bilo kiπe, te jemalo osvjeæilo.

Nad veÊim dijelom Europe nalazila se ciklona,a polje sniæenog tlaka zraka zahvatilo je i naπe kra-jeve. TermobariËki greben po visini se povukao, auspostavilo se zapadno i sjeverozapadno visinskostrujanje. Nad naπim podruËjem bilo je vrlo prom-jenljivo, ponegdje s kiπom, te svjeæije. Dana 7. svib-nja je s jaËanjem ogranka anticiklone poËelo razve-dravanje.

Izmeu 8. i 11. svibnja temperature zraka bilesu znatno ispod prosjeka, a 9. je snijega bilo i uniæim podruËjima Gorskog kotara i Like.

Nad velikim dijelom Europe u tom se razdobljunalazilo prostrano i izraæeno ciklonalno polje. U visin-skoj struji povremeno je prodirao hladan zrak. Biloje promjenljivo i razmjerno hladno s povremenom

kiπom, a u gorju snijegom. U kontinentalnim kraje-vima je temperatura bila uglavnom od 5 do 10Celzijevih stupnjeva. Toplije je bilo na Jadranu gdjeje u pojedinim danima bilo duljih sunËanih razdoblja.

Od 12. do 14. svibnja prevladavalo je sunËanosa svjeæim jutrima u unutraπnjosti.

Ogranak srednjeuropske anticiklone donio jepreteæno sunËano vrijeme, ujutro je mjestimice bi-lo magle. U visinskoj struji pritjecao sve topliji zrak,pa je najviπa temperatura zraka bila veÊinom izmeu20 i 25 stupnjeva. Na Jadranu je kratkotrajnopuhala bura.

Tijekom noÊi i jutra 15. svibnja bilo je mjes-timice kiπe i grmljavine uz manje osvjeæenje.

Preko naπih krajeva u jugozapadnoj visinskojstruji brzo se premjestila atmosferska fronta, te jebilo mjestimiËne kiπe, pljuskova i grmljavine uzosvjeæenje. Tijekom dana s utjecajem polja visokogtlaka zraka djelomice se razvedrilo.

Dana 16. i 17. svibnja bilo je barem djelomicesunËano i toplo.

Nad naπim podruËjem je bilo polje malo poviπenogili srednjeg izjednaËenog tlaka zraka, a po je visinijaËalo jugozapadno strujanje.Zatim je 18. i 19. svib-nja uz preteæno oblaËno vrijeme bilo kiπe, pljusko-va i grmljavine.

Nad zapadnim Sredozemljem je nastala ciklona,u sklopu nje hladna fronta, koje su se zatim prem-jeπtale preko Hrvatske. Ciklonalno polje bilo je i u

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 23. svibnja 2005. u 12 UTC

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 23. svibnja 2005. u 00 UTC

se naoblaËilo, osvjeæilo je, a bilo je i malo kiπe ilipljuska s grmljavinom.

Slike 1, 2, 3 i 4 prikazuju prizemnu odnosnovisinsku sinoptiËku situaciju 23. i 24. svibnja.

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka su u svib-nju 2005. godine na Ëitavom podruËju Hrvatskebile viπe od viπegodiπnjeg prosjeka (1961 - 1990.).Temperaturna odstupanja su iznosila do 2.0°C (Lastovo),pri Ëemu je od prosjeka najmanje odstupanje zabilje-æeno u Daruvaru gdje je iznosilo 0.2°C.

Svibanj BILTEN 5 / 2005

6

viπim dijelovima atmosfere. NaoblaËili se i osvjeæi-lo, tako da je bilo hladnije od viπegodiπnjeg prosje-ka. Bilo je kiπe i grmljavine, a ponegdje je palo viπeod 50 mm oborine. Na jadranu je zapuhalo jugo, ko-je je 17. svibnja imalo olujne udare.

Od 20. do 22. svibnja bilo je preteæno sunËanoi postupno toplije.

Nad naπom zemljom je ojaËao ogranak anticik-lone koji se preko zapadnog Sredozemlja pruæao svedo srednje i sjeverozapadne Europe. Po visini je biotermobariËki greben, a zatim se uspostavilo jugoza-padno visinsko strujanje.

22. i 23. svibnja je bilo promjenljivo i sparno,ponegdje s kiπom i pljuskovima s grmljavinom.

Slabije izraæena hladna fronta i plitka ciklona br-zo su se premjestile preko naπih krajeva. Usljed kruæe-nja vlaænog i nestabilnog zraka bilo je umjerenih obo-rina, a kiπe je viπe i ËeπÊe bilo u Slavoniji i Lici. UveÊini predjela bilo je dosta sunaËana vremena.

Izmeu 25. i 30. svibnja prevladavalo je sunËanoi vrlo toplo s maksimalnom dnevnom tempera-turom zraka uglavnom od 28 do 33 stupnjeva.

Anticiklona i termobariËki greben donijeli susunaËano i vrlo toplo vrijeme.

31. svibnja je osvjeæilo, a mjestimice je bilokiπe.

Potkraj mjeseca hladna fronta i visinska dolinaiz podruËja Alpa premjestile su se na istok. Prolazno

Slika 5. Apsolutne maksimalne temperature zraka u svibnju za Lastovo u razdoblju 1949-2005.

Slika 4. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 24. svibnja 2005. u 00 UTC

Slika 3. Prizemna sinoptiËka situacija 24. svibnja 2005. u 12 UTC

LASTOVO

24

26

28

30

32

34

2005 2003 1953 2000 1997

°C

20.0°C bile su Hvar (20.0°C), Komiæa na otoku Visu(20.1°C) te Split (20.5°C).

Najhladnije sa najniæom srednjom mjeseËnomtemperaturom zraka bilo je na Zaviæanu, 7.3°C.

Izuzevπi postaje na viπim nadmorskim visinamamaksimalne temperature zraka (apsolutni maksimu-mi) na svim ostalim postajama dostigle su preko30.0°C (do 33.2°C u Osijeku), osim u PoreËu (gdjeje izmjereno 29.2°C). Radi se o neuobiËajeno visokimtemperaturama zraka u svibnju. Na nekim lokacija-ma to su najviπe temperature zraka izmjerene u svib-nju (Pazin, Mali Loπinj, Komiæa, Rijeka, Lastovo).Na slikama 5 i 6 prikazne su apsolutne maksimalnetemperature zraka izmjerene u svibnju na postaja-ma Lastovo i Rijeka.

U dugom nizu opservatorija Zagreb GriË to jedruga najviπa temperatura zraka u svibnju.

Najniæe temperature zraka (apsolutni minimu-mi) imale su negativne vrijednosti na Zaviæanu, te uGospiÊu, i kretale su od -2.1°C na Zaviæanu do 13.0°Cu Komiæi.


7

Tako je najveÊi dio Hrvatske svrstan u kategorijutoplo, veÊi dio Slavonije u normalno te dio Dalmacijeu vrlo toplo.

Najtoplije lokacije sa najviπom srednjom mje-seËnom temperaturom zraka koja je dostigla i preπla

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 7. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË) za SVIBANJ 2005. godine u usporedbi s dugogo-

diπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ) (1862-2004.)

12131415161718192021222324252627282930

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 8. Srednja dnevna temperatura zraka (SplitMarjan) za SVIBANJ 2005. godine u usporedbi s dugogo-

diπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ) (1948-2004.)

-t

-t

-t-2σ

-t+σ

-t+2σ

-t+2σ

-t+σ

-t-σ

-t-σ

Slika 6. Apsolutne maksimalne temperature zraka u svibnju za Rijeku u razdoblju 1948-2005.

RIJEKA

24

26

28

30

32

34

2005 1953 2003 1997 1958

°C


8

ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo

98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

1.4

1.6

90

0.5

1.5

90

Osijek63

Knin

56

1.0

0.2

Komiža

76

1.1

0.7

71

82

12

M. Lošinj

Rijeka86

Varaždin82

82Zagreb Bjelovar

Sisak75

0.9

Sl. Brod1.0

1.6

Pazin1.0

Ogulin

Zadar94

1.9

1.4Gospić86

1.8Split

Daruvar

1.0

79

Karlovac

1.7Hvar

93

2.0Lastovo

95

94

76Zavižan

76

1.2

90

1.1Poreč

86 1.3Senj83

Šibenik1.1

81

Slika 9. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SVIBNJU 2005. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno sušnovrlo sušnosušnonormalnokišnovrlo kišnoekstremno kišno

98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

96

100

47

81

99

Ogulin98

49

90

38

Pazin50

Split

Knin

Daruvar45

106

9659

88

89

36

61

Karlovac

101

M. Lošinj

Rijeka

28Zavižan

79

Varaždin53

25Zagreb Bjelovar

45

92

Zadar

SisakOsijek

103

44

DubrovnikLastovo78

2661

26Komiža64

75Hvar

29

4655

Sl. Brod

29

19

127Poreč

Senj

109

65

96

47

Šibenik

101

94

84

Gospić

88

39

Slika 10. MjeseËne koliËine oborine u SVIBNJU 2005. godine izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)


9

Slika 11. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)u SVIBNJU 2005. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50mm

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina


10

Slika 12. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961-1990. u SVIBNJU 2005. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature

diπnjim srednjacima te standardnim devijacijama. Zapostaju Zadar nisu prikazane standardne devijacijejer je raspoloæivi viπegodiπnji niz prekratak. Podacipostaje Dubrovnik nisu prikazani.

U Rabu je temperatura mora veÊi dio svibnja bi-la malo niæa od prosjeka, ali bez znatnijih odstu-panja. Temperatura zraka je u dva navrata osjetnijepala, viπe prvi put, na granici prve i druge dekade, amanje drugi, na kraju druge dekade. Ipak, pad tem-perature zraka se viπe odrazio na temperaturu morana kraju druge dekade, vjerojatno jer je situacija bi-la praÊena s viπe vjetra. Krajem mjeseca, uz osjetnozatopljenje i temperatura mora je porasla iznad vri-jednosti viπegodiπnjeg prosjeka.

Cijeli mjesec temperatura mora u Zadru je bilaviπa od prosjeka, neπto izrazitije krajem i osobitopoËetkom mjeseca, uz napomenu da je raspoloæiviviπegodiπnji niz za Zadar znatno kraÊi nego kod os-talih postaja. I ovdje se primjeÊuje utjecaj pada

Dnevne temperature zraka (srednje, minimalne,i maksimalne) zapoËele sa znatnim pozitivnim odstu-panjima od prosjeËnih vrijedosti izraæenijih nakontinentu a zatim je zapoËelo razdoblje sa niæimtemperaturama zraka od prosjeka. Kraj mjeseca pono-vo je bio znatno topliji od prosjeka.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih tempera-tura zraka radi se za opservatorij Zagreb-GriË (ko-risti se cijeli niz 1862-2004.) i za Split Marjan (ko-risti se raspoloæivi niz 1948-2004.).

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija premaπi dvije standardne devijaci-je, dok se izuzetno hladnim smatra dan u kojem nega-tivna anomalija premaπi dvije standardne devijaci-je.

U Zagrebu na GriËu izvanredno topli dani bilisu 2., 3., 29. i 30. svibnja, s tim da su srednje dnevnetemperature zraka izmjerene 2. i 3. svibnja ove go-dine najviπe zabiljeæene temperature zraka na tedatume, a iznosile su 22.9°C, te 22.8°C. 9. svibnjazabiljeæen je izvanredno hladni dan (6.9°C).

U Splitu su izvanredno topli dani zabiljeæeni 26.,27., 28. i 29. svibnja. Srednje dnevne temperaturezraka 27. svibnja (26.7 °C), 28. svibnja (27.6°C) i29. svibnja (28.1°C) bile su najviπe temperature zra-ka izmjerene na te datume u raspoloæivom nizu.

Oborine je uglavnom bilo manje od prosjeka.KoliËine su se kretale od 10 % prosjeËnog svibanj-skog iznosa na Hvaru do 107% prosjeka na Zaviæanu.

Oborinske prilike su bile u najveÊem dijelu zem-lje u kategoriji normalno, u PoreËu je bilo kiπno, asuπno na Hvaru, Lastovu i na krajnjem jugu zemlje.

Maksimalne dnevne koliËine oborine iznosilesu najviπih 46.1 mm u Rijeci, te 40.8 mm na Zaviæanu.

SunËanih sati je bilo viπe od prosjeka, u Rijeciih je bilo 58.1, slijedi Varaædin sa 56.9.

Temperatura mora

Temperature mora za svibanj dostupne su za me-teoroloπke postaje: Rab, Zadar, ©ibenik, Split, Komiæu,Hvar, te djelomiËno za Dubrovnik.

Na slici 14 prikazane su srednje dnevne tem-perature mora za pojedine postaje, usporedno s viπego-


11

Slika 13. Temperature mora (°C) u SVIBNJU 2005. ilokacije mjerenja, dobivene iz podataka brodske meteoro-

loπke sluæbe. Pentada u kojoj je podatak izmjerenprikazana je odgovarajuÊom bojom iz spektra.

ZADAR

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

©IBENIK

12131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C SPLIT

12131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

.

RAB

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

KOMIÆA

12131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C HVAR

12131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C


12

Slika 14. Temperature mora (°C) u SVIBNJU 2005., za meteoroloπke postaje Rab, Zadar, ©ibenik, Split, Komiæu i Hvar,viπegodiπnji srednjaci temperature mora i standardne devijacije.

srednja dnevna temperatura viπegodiπnji srednjak

viπegodiπnji srednjak, + standardna deijacija. (+σ)

viπegodiπnji srednjak, +2 standardna deijacija. (+2σ)

temperature zraka u dva navrata, sliËno kao i u Rabu,Ëak i izraæeniji.

Temperatura mora u ©ibeniku bila je viπa odprosjeka poËetkom, sredinom i krajem, a u meuraz-dobljima zadræavala se na vrijednostima ispodprosjeËnih, najizrazitije poËetkom druge dekade svib-nja.

U Splitu je temperatura mora ispod svojih pros-jeËnih vrijednosti na granici prve i druge dekade, aostatak mjeseca bila je uglavnom u granicama pros-jeka ili malo viπa. Treba istaknuti osjetno pozitivnoodstupanje od prosjeka poËetkom i izraæenu ten-denciju rasta krajem mjeseca.

Za postaje Komiæu i Hvar, sliËno kao kod posta-je Split, treba istaknuti osjetno pozitivno odstupa-nje od prosjeka poËetkom i izraæenu tendenciju ras-ta krajem svibnja. Ostatak mjeseca se temperaturamora uglavnom zadræavala u granicama prosjeka, aneπto niæa je bila na kraju prve i poËetkom drugedekade.

Temperatura mora postaje Dubrovnik dostup-na je samo za dio druge polovice svibnja i bila jeuglavnom viπa od prosjeka, uz primjetan pad poËetkomi sredinom treÊe dekade.

Osim temperatura mora za navedene meteoro-loπke postaje, za svibanj su dostupne joπ i tempera-ture mora dobivene iz podataka brodske meteoro-loπke sluæbe, iako treba napomenuti da su Ëesto ma-lo precijenjene, zbog naËina njihovog mjerenja nabrodu. Te su temperature prikazane na slici 13. Pentadaje odreena odgovarajuÊnom bojom iz spektra, adnevne varijacije temperature mora su ovdje zane-marene, pa toËan termin mjerenja na slici nije prikazan.

Podaci brodske meteoroloπke sluæbe

Dio podataka naπih brodova ukljuËenih u she-mu dragovoljnog mjerenja i opaæanja SMO veÊ je umeunarodnoj razmjeni, dio je dostupan samo na-cionalnoj meteoroloπkoj sluæbi, a ostali Êe biti naknad-no dostupni iz brodskog meteoroloπkog dnevnika.

Pribliæne pozicije na kojima su mjerenja tem-perature mora obavljena u svibnju 2005. vide se naslici 13.


13

IzvjeπÊa se predaju u nestandardnim terminimakada u standardnom terminu nije moguÊe obavitimjerenja i opaæanja, obiËno zbog oteæanih uvjetanavigacije. U svibnju nije bilo niti jedno takvo iz-vjeπÊe.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

Svibanj su obiljeæile Ëeste oscilacije vodostajana naπim vodotocima. Vodostaji su i dalje bili viso-ki, ali s trendom opadanja. Vodnost je bila ispod pros-jeËnih vrijednosti.

Na Savi, iako su zabiljeæene oscilacije, vodostajisu imali trend opadanja. Kretali su se od srednje niskihu gornjem dijelu do srednje niskih i srednjih vodostajau donjem dijelu Save. Tijekom mjeseca u viπe navra-ta u donjem toku Save bile su, zbog viπeg vodostaja,na snazi mjere pripremnog stanja obrane od popla-va. Vodnost je u gornjem dijelu (kod Zagreba) i do-njem dijelu Save (kod Æupanje) bila u granicama pros-jeËnih vrijednosti dok je u srednjem dijelu vodnostbila neπto manja s deficitom otjecanja od 7 do 30%.

Kretanje vodostaja Drave tokom svibnja bilo jevrlo sliËno kretanju u travnju. Tijekom cijelog mjese-ca na Dravi su zabiljeæene oscilacije vodostaja kojesu se kretale u domeni srednje niskih do srednjih vo-dostaja. Vodnost je bila neπto niæa u odnosu na tra-vanj. Gotovo na cijelom dijelu Drave vodnost je bi-la neπto manja od prosjeËnih vrijednosti, tako da suse deficiti otjecanja kretali od 20 do 30%. Tijekomsvibnja i Dunav je joπ uvijek bio dosta visok, tako dasu mjere pripremnog stanja obrane od poplava bileveÊi dio mjeseca na snazi kod stanica Batina, Aljmaπi Dalj. Prema kraju mjeseca vodostaj Dunava imaoje trend opadanja.

Na Kupi su takoer zabiljeæene Ëeste oscilacijevodostaja tijekom mjeseca. Neπto veÊi vodni val bioje krajem druge dekade mjeseca. Bez obzira na te os-cilacije vodostaji su veÊi dio mjeseca bili u domeniniskih vodostaja, a samo par dana i u srednje niskim.Vodnost je uglavnom bila u granicama ili malo is-pod prosjeËnih vrijednosti. Neπto veÊa vodnost je bi-la u donjem dijelu Kupe gdje je vodnost bila u grani-cama prosjeËnih vrijednosti, dok je u gornjem dijeludeficit otjecanja bio oko 20%.


14

SVIBANJ 2005. SVIBANJ 1961-2000.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 180 31.05. 72,8 183 295

SavaJasenovac 288 31.05. 194 583 1215

Slavonski Brod 605 31.05. 270 753 1590

Æupanja 809 31.05. 384 930 2027

KupaKamanje 25,1 31.05. 9,32 26,1 46,9

JamniËka Kiselica 52,1 31.05. 32,6 74,3 163

Mura Mursko SrediπÊe 146 16.05. 89,6 167 248

DravaBotovo 313 13.05. 179 381 738

Donji Miholjac 446 18.05. 272 497 862

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 332 99,3 333 672

SavaJasenovac 618 264 920 1609

Slavonski Brod 1089 389 1168 2078

Æupanja 1426 505 1388 2526

KupaKamanje 52,0 19,8 66,6 159

JamniËka Kiselica 173 43,8 178 415

Mura Mursko SrediπÊe 211 145 262 442

DravaBotovo 474 382 708 1137

Donji Miholjac 569 394 721 1102

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 1021 19.05. 128 791 2244

Jasenovac 955 21.05. 420 1344 2069

Sava Slavonski Brod 1452 01.05. 484 1672 2508

Æupanja 1859 01.05. 577 1982 3374

KupaKamanje - - 27,1 325 786

JamniËka Kiselica 477 19.05. 66,1 484 1022

Mura Mursko SrediπÊe 330 19.05. 178 432 942

DravaBotovo 710 20.05. 652 1083 1662

Donji Miholjac 702 08.05. 486 1010 1556

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdobljusQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdobljusQsred = srednji protok u razdobljuvQsred = najveÊi srednji protok u razdobljuQmaks = maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok u razdoblju

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u SVIBNJU 2005. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2000.

-400

-200

0

200

400

600

800

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

100

200

300

400

500

600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - BotovoDrava - Donji Miholjac Drava - Osijek Dunav -Vukovar

.

-100

0

100

200

300

400

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

100

200

300

400

500

600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 15. Nivogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SVIBNJU 2005.

Slika 16. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SVIBNJU 2005.


15


16

0

250

500

750

1000

1250

1500

1750

2000

2250

2500

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©∆E BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

300

600

900

1200

1500

1800

2100

2400

2700

3000


Q (m3/s)

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000


Q (m3/s)

Qsred svibanj 2005. svibanj 1961-2000.

Qmin svibanj 2005. svibanj 1961-2000.

Qmaks svibanj 2005. svibanj 1961-2000.

Slika 17. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SVIBNJU 2005. s primjerom pripadajuÊih karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2000.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u razdoblju 1961-2000.

Srednji protoci bili su manji od srednjih proto-ka u razdoblju 1961-2000.

NajveÊi protoci bili su manji od srednjih maksi-malnih protoka u razdoblju 1961-2000.

Podzemne vode

Tijekom svibnja se na zagrebaËkom podruËjusavskog aluvija mogao zapaziti trend stagnacije razinevode u podzemlju. Iako bez znatnijih oscilacija, razi-na podzenmne vode se tijekom svibnja osjetnije po-visila dva puta. Prvi put je vodostaj u manjoj mjeriporastao sredinom prve dekade mjeseca, dok porastkrajem druge dekade mjeseca donosi najviπe svibanj-ske vrijednosti razine podzemne vode. Nakon toga

vodostaj postupno opada sve do kraja mjeseca kadai biljeæi najniæe vrijednosti. Iako je razina podzemnevode bila neπto viπa od one u travnju, njene vrijed-nosti i dalje ostaju vrlo niske do srednje. Minimalni,srednji i maksimalni vodostaji na mjernoj postajiMiËevec bili su znatno niæi od srednjih vrijednostiizmjerenih u razdoblju 1982-2002. Na mjernoj posta-ji Borovje situacija je bila neπto drugaËija. Minimalnii srednji vodostaji su imali rekordno male vrijednosti,tako da je samo maksimalni vodostaj bio veÊi od naj-manjih vrijednosti u razdoblju 1982-2002.

U podruËju sliva rijeke Drave je u svibnju doπlodo prekida viπemjeseËnog porasta razine podzemnevode. Ako se usporede s travanjskim vrijednostima,vodostaji su neπto niæi, no i dalje iznad srednjih pros-jeËnih vrijednosti izmjerenih u razdoblju 1988-2002.Na postaji Gornja ©uma koja se nalazi u gornjem di-jelu toka rijeke Drave, minimalni i srednji vodostajsu zabiljeæili rekordno visoke vrijednosti u razdoblju


17

115.8

115.9

116.0

116.1

116.2

116.3

116.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ Gornja ©uma

105.3

105.3

105.3

105.3

105.3

105.3

105.3

105.3

105.3

105.3

105.4

105.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

97.9

97.9

98.0

98.0

98.1

98.1

98.2

98.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

99.5100.0

100.5101.0

101.5102.0102.5

103.0103.5

104.0104.5

105.0105.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) MiËevec Borovje

Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode u SVIBNJU 2005. godine na podruËju Save-MiËevec,Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.


18

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU 2005.na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2002.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115.85 31.05.'05. 115,45 115,77 116,24

Gornja ©uma 116.16 31.05.'05. 114,95 115,84 116,15

Gornji Miholjac 105.26 31.05.'05. 103,33 104,69 105,84

»aavica 97.91 31.05.'05. 96,48 97,57 99,79

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115.92 115,53 115,88 116,37

DRAVAGornja ©uma 116.26 115,02 115,92 116,24

Gornji Miholjac 105.32 103,43 104,77 105,96

»aavica 98.08 96,49 97,68 99,98

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 116.00 07.05.'05. 115,59 115,97 116,51

Gornja ©uma 116.33 01.05.'05. 115,12 116,00 116,41

Gornji Miholjac 105.35 05.05.'05. 103,52 104,85 106,07

»aavica 98.18 01.05.'05. 96,52 97,81 100,26

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU 2005.na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2002.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 104.21 31.05.'05. 103,90 104,95 106,13

Zagreb-MiËevec 100.09 31.05.'05. 100,37 101,69 103,05

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 104.39 104,05 105,23 106,90

Zagreb-MiËevec 100.43 100,53 102,03 103,75

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104.52 22.05.'05. 104,21 105,50 107,32

Zagreb-MiËevec 100.83 20.05.'05. 100,76 102,45 104,75


19

1988.-2002. Konstantni pad vodostaja tijekom cije-log mjeseca jasno je prikazan nivogramskim krivu-ljama. Zanimljivo je uoËiti da su postaje Repaπ iGornja ©uma zabiljeæile dva kratkotrajna porasta vo-dostaja u istom razdoblju kao i mjerne postaje naSavi. Najviπi vodostaj izmjeren je u prvoj dekadimjeseca nakon Ëega slijedi uravnoteæen pad razinepodzemne vode. SliËan trend kretanja vodostaja uoËenje i na dvije nizvodne postaje Gornji Miholjac i »aavi-ca. Maksimalne vrijednosti vodostaja takoer se jav-ljaju poËetkom mjeseca, nakon Ëega razina podzemnevode opada sve do kraja svibnja.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Analiza radiosondaænih podataka s opservatori-ja Zagreb Maksimir je pokazala da su u svibnju 2005.godine na zagrebaËkom podruËju tijekom noÊi naj-ËeπÊe postojale prizemne temperaturne inverzije,odnosno stabilna atmosfera (tablice 4 i 6). Kada jenajniæi sloj bio neutralno stratificiran postojali suuvjeti za mijeπanje koji su ponekad dosezali visinuizobarne plohe 500 hPa.

Sredinom dana se svaki dan formirao sloj mi-jeπanja (tablica 5). Njegova je prosjeËna visina bilaoko 1445 m, a to je gotovo 200 m viπe od prosjekaza svibanj. Taj je sloj mijeπanja bio najËeπÊe neu-tralno stratificiran, a samo je u 3 sluËaja ispod togneutralnog sloja postojao vrlo plitak sloj jako labilnogzraka. Sredinom dana nije bilo prizemnih tempera-turnih inverzija, nego samo visinskih u 37% sluËa-jeva i podignutih u 10%.

Na πirem zagrebaËkom podruËju je ukupna mje-seËna koliËina oborine bila malo manja od viπego-diπnjeg prosjeka, ali joπ uvijek u granicama normale,kao uostalom i u cijeloj Hrvatskoj, osim podruËjaSplita i Dubrovnika gdje je manjkalo oborine. NajËeπÊeje padala kiπa, ponekad i u obliku pljuska, a samo jeu planinama bilo i snijega ili susnjeæice.

U kopnenim gradovima je prevladavao slab vje-tar promjenjivog smjera, preteæno iz sjevernog kvad-ranta, πto se vidi iz malog modula vektorskog sred-njaka na slici 19. Koeficijent provjetravanja kopnenihgradova bio je manji od 1, osim u Kriæevcima. Duæjadranske obale je vjetar bio jaËi, najËeπÊe iz jugo-istoËnog ili sjeveroistoËnog kvadranta, odnosno ju-go ili bura. Bilo je pojava jakog, pa Ëak i olujnog vje-tra, naroËito u situacijama oko 6., 18., 25. i 31.svibnja (na srednjem Jadranu bura, a na juænom ju-go). Zbog jaËeg je vjetra provjetravanje priobalnihgradova bilo bolje nego kopnenih.

Opisane meteoroloπke prilike omoguÊile su dos-ta dobro rasprπivanje primjesa u atmosferi i mijeπa-nje po vertikali. Zbog toga su koncentracije oneËiπÊe-nja izmjerene pri tlu vjerojatno bile male. Meutim,ako je oneËiπÊenje bilo ispuπteno u atmosferu ono

Sloj noÊ daninverzije N % N %ne postoji 1 3 16 53prizemna 26 90 0 0podignuta 3 10 3 10visinska 7 24 11 37

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluËajeva saslojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima

u Zagrebu za SVIBANJ 2005.

Visina sloja noÊ danmijeπanja (m) N % N %ne postoji 19 65 0 0< 250 m 0 0 0 0251-1000 m 2 7 12 401001-2500 m 4 14 15 50>2500 m 4 14 3 10

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visi-nom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u

Zagrebu za SVIBANJ 2005.

Stabilnost noÊ danN % N %

A - jako labilno 0 0 3 10B - umjereno labilno 0 0 0 0C - malo labilno 0 0 0 0D - neutralno 2 7 26 87E - malo stabilno 9 31 1 3F - umjereno stabilno 7 24 0 0G - jako stabilno 11 38 0 0

Tablica 6. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa po-jedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u

prizemnom sloju zraka u Zagrebu za SVIBANJ 2005.


20

Tablica 7. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ 2005.

O B O R I N A Z R A K

RRu pH SO42--S NO3

--N NO2 NO2maxRRmj % NA

pH min-max mg / L µg / m3

Puntijarka 100 12 5.67 4,86-6,87 0.46 0.38 2 4

Krapina 99 12 6.13 5,84-7,14 0.39 0.32 - -

Bilogora 100 12 6.14 5,28-7,44 0.6 0.52 - -

Ogulin 100 11 5.89 5,47-6,98 0.46 0.37 0 0

GospiÊ 98 8 6.17 5,71-7,17 0.62 0.41 2 8

Zaviæan 99 10 5.6 5,06-6,26 0.27 0.26 0 1

Pazin 100 9 6 5,42-6,53 1 0.63 - -

Rijeka 100 9 5.76 5,04-6,42 0.78 0.44 3 19

Zadar 100 5 6.96 6,42-7,52 1.72 0.99 4 12

Dubrovnik 92 3 5.93 5,73-6,47 3.12 1.59 - -

Sl. Brod 97 9 5.87 5,55-6,82 0.61 0.44 9 17

Karlovac 100 12 5.82 4,93-6,89 0.34 0.4 - -

Postaja

0.4

12.6

sumpor

duπik

K.P.

1 m/s

Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

0.9

0.52

Zagreb

Osijek

Ogulin0.65

0.52

Zaviæan0.45

0.43

Split

0.33

0.27Krapina

Puntijarka

0.62

©ibenik

Zadar0.38

0.47

0.390.47

0.41Bilogora

Pazin

Senj

0.31

0.99

0.62

0.3

Kriæevci

1.0

Daruvar

Sl. Brod0.29

0.210.4

2.2

0.2

1.9

2.3

0.2

0.70.65.0

0.67

0.44

0.6

Varaædin

Karlovac0.34

0.2

0.65

Slika 19. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeËna brzina i smjer strujanja,te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za SVIBANJ 2005. godine


21

je zbog dobrih uvjeta za vertikalno mijeπanje bilorasprπeno u sloju mijeπanja do visine oko 1.5 km, aponekad i znatno viπe, pa je moglo sudjelovati u re-gionalnom i daljinskom prijenosu.

Ispiranje atmosfere oborinom, pa tako i mokrotaloæenje atmosferskog oneËiπÊenja na tlo, je bilo ugranicama uobiËajenog za doba godine.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Masene koncentracije duπik dioksida su od oæuj-ka u laganom padu. NajveÊa srednja mjeseËna kon-centracija od 9 µg/m3 zabiljeæena je u SlavonskomBrodu, a najveÊa 24-satna kocentracija duπik diok-sida je izmjerena 3./4. svibnja u Rijeci i iznosila je19 µg/m3. Treba imati na umu, da su ovdje prikazanekoncentracije duπik dioksida izmjerene uglavnom ururalnom podruËju. Urbana srediπta sa razvijenomindustrijom i/ili velikim emisijama πtetnih tvari izprometa, mogu imati do deset puta veÊe koncentracije,πto znatno ovisi o mereoroloπkoj situaciji. Tijekomsvibnja koliËina oborine je na veÊini mjernih posta-ja bila manja nego u travnju, dok je udio kiselihkiπa bio veÊi. Izmjerene vrijednosti pH kiselih kiπasu iznosile od 4.86 do 5.55. Kisele kiπe nisu zabi-ljeæene u Krapini, GospiÊu, Zadru i Dubrovniku. Naostalim mjernim postajama udio kiselih kiπa je izno-sio od 11% (u Pazinu i Slavonskom Brodu) do 60%(na visinskoj postaji Zaviæan-Velebit). ZnaËajni udiood 50% je zabiljeæen i na Puntijarki-Sljeme. UkupnomjeseËno taloæenje sulfata izraæeno kao sumpor se

kretalo od 0.29 kg/ha u Slavonskom Brodu do 0.99kg/ha u Pazinu, a taloæenje anorganskog duπikaodreenog u obliku nitrata od 0.21 kg/ha takoer uSlavonskom Brodu do 0.62 kg/ha u Pazinu. Dobivenipodaci mokrog oborinskog taloæenja sadræe manji iliveÊi udio suhog gravitacijskog taloæenja ovisno oraznim fakorima, meu kojim su vrlo vaæni meteo-roloπki Ëimbenici. Za procjenu utjecaja suhog gravi-tacijskog taloæenja na metodu otvorenog uzorkovanja,potrebno je πto prije uvesti i praÊenje lebdeÊih Ëes-tica-aerosola (ukup. L», Ëestice veliËine do 10 µm-PM10, i ispod 2.5 µm-PM2.5) kao i automatskouzorkovanje oborine, kako bi se dobio reprezenta-tivni podatak za mokro taloæenje oneËiπËujuÊih tvariiz oborine.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernojpostaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom svibnja 2005. dominantni oneËiπÊivaËbio je ozon. Dnevni srednjaci koncentracija ovogoneËiπÊivaËa kretali su se od min. 44.25 do max.109.46 srednja mjeseËna koncentracija je 79.97 a per-centil (98%) 107.86 µg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljiva su dva pe-rioda pojaËanog oneËiπÊenja ozonom u razdobljimaod 2. do 3. i od 25. do 27. svibnja (slike 21 i 22).

Slika 20. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SVIBANJ 2005.

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod Karlovac

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N


22

Tablica 8. StatistiËka obrada i ocjena zraka u SVIBNJU 2005. ( Koncentracije izraæene u µg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »esticeCO NO2 O3 Benzen**

parametar PM 10

Min 12.29 0.16 9.95 44.25 0.17

Dana 18.5. 29.5. 15.5. 5.5. 31.5.

Max 39.44 0.47 29.63 109.46 1.09

Dana 3.5. 5.5. 23.5. 3.5. 19.5.

Sr.vrj. 19.59 0.28 18.17 79.97 0.54

Median 18.08 0.28 17.78 80.43 0.46

Percentil 98 35.24 0.47 29.46 107.86 0.90

Legenda:

manje od PV98

manje od GV98

veÊe od GV98

nije regulirano

**Benzen reguliran za 8 satno vrijeme usrednjavanja

SkraÊenice:

PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.

98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednosti

medijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednosti

dnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0: 00 do 24:00

PV 98. PreporuËena vrijednost percentila 98.

GV 98. GraniËna vrijednost percentila 98.

PV PreporuËene vrijednosti kakvoÊe zraka kao vrijednosti ispod kojih se utjecaj na zdra-

vlje ljudi i vegetaciju ne oËekuje ni pri trajnoj izloæenosti

GV GraniËne vrijednosti kakvoÊe zraka kao vrijednosti ispod kojih se ne oËekuje πtetno

djelovanje na zdrave osobe, ali pri dugotrajnoj izloæenosti njihovom utjecaju postoji

rizik moguÊeg utjecaja na osjetljive skupine (npr. mala djeca, kroniËni bolesnici), biljke,

pa i materijalna dobra.

* Definicije PV i GV iz Zakona o zaπtiti zraka (NN 48/95)

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka i Uredbom o preporuËenim i

graniËnim vrijednostima kakvoÊe zraka

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.5.

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5

.11

.5.

12.5

.13

.5.

14.5

.15

.5.

16.5

.17

.5.

18.5

.19

.5.

20.5

.21

.5.

22.5

.23

.5.

24.5

.25

.5.

26.5

.27

.5.

28.5

.29

.5.

30.5

.31

.5.

Dan

CO

BENZEN

Slika 21. Dnevni srednjaci koncentracija benzena (µg/m3) i ugljiËnog monoksida (mg/m3) za SVIBANJ 2005. godine

µg/

m3 ,

mg/

m3

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka, za

postaju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec svibanj, vidlji-

vo je da je zrak jedan dan bio umjerene kvalitete (in-

deks veÊi od 50), dok je ostale dane bio dobre kvalitete.

(slika 23).

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti uo-

biËajenom za kraÊa razdoblja zrak je za ovo podru-

Ëje u svibnju ocjenjen na sljedeÊi naËin (tablica 8).

RaËunaju se srednja vrijednost, medijan, maksimum,

minimum i 98. percentil.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Svibanj 2005. godine je na svim analiziranimpostajama u Hrvatskoj bio ugodan i u biometeoro-loπkom smislu topliji od prosjeËnoga svibnja zarazdoblje 1961-1990.

PoËetak svibnja u kontinentalnim nizinskim di-jelovima Hrvatske su obiljeæila ugodna jutra i veËeri,te topla pa i vruÊa popodneva. Istovremeno je u GospiÊui Splitu prevladavalo ugodno, s ponekim toplim popod-nevom. U drugoj polovici prve svibanjske dekadeposvuda je zahladilo zbog prodora hladnoga zraka,pa je do kraja dekade prevladavalo svjeæe. Povremenoje bilo i hladno, osobito u GospiÊu i Splitu. U pros-jeku je ova dekada veÊinom bila u granicama nor-malnih bioeteoroloπkih prilika. Samo su popodnevau Zagrebu i GospiÊu bila toplija od normalnih.


23

0

20

40

60

80

100

120

1.5.

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5

.11

.5.

12.5

.13

.5.

14.5

.15

.5.

16.5

.17

.5.

18.5

.19

.5.

20.5

.21

.5.

22.5

.23

.5.

24.5

.25

.5.

26.5

.27

.5.

28.5

.29

.5.

30.5

.31

.5.

Dan

PM 10 NO2 O3

Slika 22. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10, NO2 i ozona (µg/m3) za SVIBANJ 2005. godine

µg/

m3

01020304050607080

1.5.

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5

.11

.5.

12.5

.13

.5.

14.5

.15

.5.

16.5

.17

.5.

18.5

.19

.5.

20.5

.21

.5.

22.5

.23

.5.

24.5

.25

.5.

26.5

.27

.5.

28.5

.29

.5.

30.5

.31

.5.

Dan

PM10OZON

Slika 23. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za SVIBANJ 2005.


24

Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990.

Slika 24. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za SVIBANJ 2005. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001.

izvanredno hladno

vrlo hladno

hladno

svjeæe

ugodno

toplo

vruÊe

vrlo vruÊe

izvanredno vruÊe

izvanredno ispod normale

znatno ispod normale

ispod normale

normalno

iznad normale

znatno iznad normale

izvanredno iznad normale


25

U drugoj dekadi se osjet ugode mijenjao manjenego u prvoj. PoËetkom dekade je u kontinentalnimkrajevima joπ bilo svjeæe, ali je ubrzo u veÊem dijeludana postalo ugodno. U Zagrebu, Slavonskom Brodui Splitu popodneva su bila povremeno topla. U GospiÊuje u veÊem dijelu dana bilo ugodno, ali je u jutarnjimsatima joπ bilo svjeæe. Krajem dekade je na kratkoponovo zahladilo. Ova je dekada u Ëitavoj Hrvatskojbila u granicama normalnih biometeoroloπkih prili-ka.

U posljednjoj je dekadi znanto zatoplilo. PoËetkomdekade u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Splitu su, uzugodna jutra i veËeri, popodneva bila topla, dok jeu GospiÊu tijekom Ëitavoga dana bilo ugodno. U dru-gom dijelu dekade popodneva su postala vruÊa, Ëaki u GospiÊu. U nizinskim kontinentalnim dijelovimai na obali je krajem dekade uz topla, povremeno ivruÊa jutra i veËeri, u popodnevnim satima bilo Ëakvrlo vruÊe. U kontinentalnom je dijelu Hrvatske ova

dekada bila izvanredno toplija od prosjeËne treÊedekade u svibnju, a u Splitu znanto toplija od nor-male.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Prvih deset dana

Poljodjelci su vremenom bili zadovoljni. Maksimalnesu temperature zraka narasle u istoËnim i zapadnimdijelovima Hrvatske i do 30°C. OraniËni, a i sjetvenise sloj tla dovoljno osuπio za nastavak sjetve i plitkuobradu tla.

I tlo je bilo vrlo toplo. Na 5 cm dubine tempera-ture tla narasle su u Kriæevcima, Krapini, Osijeku iDaruvaru do 26°C.

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

20 cm 5 cmºC

Dani

Slika 25. Srednje dnevne temperature tla u Osijeku u SVIBNJU 2005. godine

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

5 cm 20 cmºC

Dani

Slika 26. Srednje dnevne temperature tla u Kriæevcima u SVIBNJU 2005. godine


26

Slika 27. Bilanca vode po mjesecima

Osijek

-100.0-50.0

0.050.0

100.0150.0200.0250.0

mm

Bilanca vode 14.9 42.7 -0.9 -36.3 -76.1

Efekt. oborine 33.5 59.2 49.3 50.4 42.7

Evapotranspiracija 18.6 16.5 50.2 86.7 118.8

I II III IV V

Daruvar

-100.0-50.0

0.050.0

100.0150.0200.0250.0

mm

Bilanca vode 42.9 59.9 11.9 -19.5 -54.3

Efekt. oborine 58.7 77.8 60.3 65.1 61.5


I II III IV V

Varaædin

-100.0-50.0

0.050.0

100.0150.0200.0250.0

mm

Bilanca vode -10.2 18.5 -8.8 -15.5 -73.0

Efekt. oborine 14.0 40.3 48.6 82.6 54.2


I II III IV V

GospiÊ

-100.0

0.0

100.0

200.0

300.0

mm

Bilanca vode 14.8 66.9 21.1 17.3 -24.4

Efekt. oborine 34.3 90.7 71.9 101.6 89.6


I II III IV V

Ogulin

-100.0

0.0

100.0

200.0

mm

Bilanca vode 57.3 85.3 19.7 32.2 -12.7

Efekt. oborine 78.1 102.4 80.5 119.2 96.5


I II III IV V

Slavonski Brod

-100.0-50.0

0.050.0

100.0150.0200.0250.0

mm

Bilanca vode 9.2 28.0 -0.9 -13.4 -72.5

Efekt. oborine 25.3 46.8 51.2 71.5 43.9


I II III IV V

Zagreb-Maksimir.

-100.0-50.0

0.050.0

100.0150.0200.0250.0

mm

Bilanca vode -5.1 36.1 -10.3 -34.5 -60.1

Efekt. oborine 15.1 55.7 24.1 58.2 59.3


I II III IV V


27

Vlaænost tla bila je umjerena, pa je nicanje posi-janih ratarskih i povrtlarskih kultura bilo vrlo dobro.

Drugih deset dana

Pojava mraza iznenadila je voÊare i vinogradare.Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla spusti-la u Varaædinu na -1°C, Kriæevcima na -2°C, a uGospiÊu na -3°C. ©teta nije bilo, jer je na visini pupo-va spomenutih kultura temperatura zraka bila iznad0°C.

Sjetveni se sloj tla vrlo sporo suπio, jer su dubljislojevi tla joπ uvijek bili pretjerano vlaæni. Upravozato, stanje tla za plitku obradu bilo je tek djelomiËnopovoljno.

Posljednih deset dana mjeseca

Napokon smo doËekali suho i toplo vrijeme.

Maksimalne su temperature zraka narasle u istoËnimi zapadnim dijelovima Hrvatske i do 29°C. I jutrasu bila relativno topla. Minimalna se temperatura zra-ka na 5 cm od tla spustila u Krapini i Osijeku na 9°C,Zagrebu na 8°C, a u Kriæevcima i Daruvaru na 7°C.

Sjetveni je sloj tla bio vrlo suh. Pojava pokoricespreËavala je rast svih posijanih poljoprivrednih kul-tura.

Relativna vlaga zraka tijekom jutra je bila vrlovisoka, pa su uvjeti za πirenje biljnih bolesti bili vr-lo povoljni.

Temperature tla

Prema raspodjeli percentila, tlo je na 5 cm du-bine bilo ”normalno” toplo (slika 28) u istoËnim izapadnim dijelovima Hrvatske, te u Lici i Gorskomkotaru. “Toplo” je bilo u Istri i dijelu srednje Dalmacije,a “vrlo toplo” u juænoj Dalmaciji.

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

98

PERCENTILI

Dubrovnik

Osijek

Komiæa

Zagre

Sisak

Sl. BrodPazin

Ogulin

Zadar

GospiÊ

Daruvar

V. Luka

Sinj

Rab

OpekeVinkovci

KriæevciVaraædin

–akovoRijeka

Split

PoreË

Slika 28. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za SVIBANJ 2005. godine

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU

U svibnju je na mjernoj postaji Zagreb-Jug ukup-no izbrojeno 4329 peludnih zrnaca u m3 zraka, πto je2.5 puta manje od ukupnog broja peludnih zrnaca utravnju. Tome je uzrok prestanak cvjetanja drveÊa Ëi-ji je pelud dominirao u zraku u prethodna 2 mjeseca.U svibnju je u zraku naeno najviπe peluda trava injegova ukupna mjeseËna koncentracija je iznosila1500 peludnih zrnaca u m3. Pelud ostalih vrsta je biozastupljen mnogostruko niæim koncentracijama (sli-ka 29).


28

Zagrijavanje tla na 5 i 20 cm dubine s tempera-turama iznad 10°C bilo je najizrazitije od 19. do 31.svibnja (slike 25 i 26)

Bilanca vode

Pojam bilance vode opisan je u prilogu Biltenaza oæujak.

Tijekom ovog mjeseca bilanca vode bila je nasvim analiziranim postajama negativna. IzraËunatemjeseËne vrijednosti evapotranspiracije bile su ve-Êe od mjeseËnih koliËina efektivnih oborina (slika27).

0

100

200

300

400

500

600

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3

0

6

12

18

24

30

36

Tem

per

atur

a zr

aka

(ºC

) i d

nev.

kol

. ob

orin

e (m

m)

Dn. kol. oborine (mm)Br. peludnih zrnaca u m3Sr. dnev. temp.(ºC)Min. temp.(ºC)Max. temp. (ºC)

Slika 30. Ukupne dnevne koliËine peluda u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb-Jug), mjeseËni hod srednjednevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u SVIBNJU 2005.

Slika 29. Ukupne koncentracije peluda pojedinog taksona (vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u SVIBNJU 2005.

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

TRA

VE

SMRE

KA

KO

PRIV

E

HRA

ST

DU

D

PLA

TAN

A

OST

ALO

ORA

H

BO

R

_EM

PRES

I

KIS

ELIC

A

BA

ZGA

GRA

B

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

Pelud ostalih biljaka, uglavnom drveÊa (dud,orah, hrast, grab, smreka i platana) bio je prisutan uzraku u veÊim koncentracijama na samom poËetkumjeseca. Nakon 10. svibnja koncentracije su naglopale ispod 20 zrnaca u m3 zraka. Ovakva raspodjelapeluda ne odnosi se na smreku, kod koje je zabiljeæenjoπ jedan porast koncentracija izmeu 18. i 27.svibnja (slika 32).


29

Svibanj 2005. je na opservatoriju Zagreb Maksimir,uz srednju mjeseËnu temperaturu zraka od 16.5°C(1.2°C toplije od 30-godiπnjeg prosjeka), bio topaomjesec. Ukupno je palo 66.3 mm kiπe, odnosno 84%prosjeËne koliËine oborine. Prema raspodjeli per-centila oborine, svibanj je bio kiπni mjesec. Na slicimjeseËnog hoda 24 satnih koncentracija ukupnog pe-luda u zraku (slika 30), vidljiv je znaËajan porast kon-centracija na samom poËetku mjeseca. Prva su 4 danaujedno bila znatno toplija od prosjeka. Primjerice, 3.svibnja je minimalna temperatura zraka iznosila15.5°C, a maksimalna 29.8°C (πto je Ëak 10.2°C topli-je od prosjeËne maksimalne temperature zraka za tajdan). PredveËer 4. svibnja je poËela padati kiπa, πtoje uz zahlaenje koje je nastupilo, u narednim dani-ma smanjilo koncentraciju peluda u zraku tako daje do 9. svibnja gotovo sav pelud ispran iz zraka.Posljednji dani prve dekade mjeseca bili su izuzetnohladni, jutarnja je temperatura zraka iznosila svega2°C (9. svibnja), odnosno 3°C (10. svibnja) i tijekomdana je porasla na pribliæno 10°C. Nakon 11. svib-nja zapoËelo je toplije razdoblje koje se samo nakratkoprekinulo oko 19. svibnja, kada je uz kiπu i zahla-enje, koncentracija peluda ponovo pala na niske vri-jednosti. U posljednjoj dekadi svibnja koncen-tracije peluda u zraku su iz dana u dan varirale, ali seuglavnom nisu spuπtale ispod 100 zrnaca u m3 zra-ka.

Pelud trava poËeo se u znaËajnijim koncen-tracijama pojavljivati u drugoj polovici mjeseca s vr-lo raznolikim dnevnim koncentracijama u rasponuod 8 do 202 peludna zrnca u m3 zraka (slika 31).

Alergogenost Vrsta peluda

VRLO JAKATrava

Tisa/borovica

JAKA

Kiselica

UMJERENA Koprive

Hrast

Grab

Orah

Bazga

SLABA Smreka

Bor

Platana

Dud

Tablica 9. Stupanj alergogenosti peluda

TRAVE

0

50

100

150

200

250

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

Slika31 . Dnevni hod koncentracija peluda trava (Poaceae) u zraku grada Zagreba u svibnju 2005.


30

Alergoloπki je mjesec svibanj bio posebno nepo-voljan za osobe alergiËne na pelud trava, koji jeizuzetno alergogen, a bio je prisutan u visokim kon-centracijama u zraku. Stupanj alergogenosti peludaprisutnog u zraku grada Zagreba u mjesecu svibnju,prikazan je u tablici 9.

OBRANA OD TU»E

Stanje i djelovanje sustava obrane od tuËe

Sezona djelovanja sustava obrane od tuËe poËelaje 1. svibnja. Mreæa postaja je zapoËela raditi na nivoukakav je bio po zavrπetku sezone 2004. godine sa 528generatorskih postaja. Od navedenog broja, 330 stani-ca je bilo osposobljeno za rad raketama.

PoËetkom sezone je na raspolaganju bilo 32262l otopine za prizemne generatore i 2624 komada re-montiranih raketa ALT 9 iz zaliha. Postaje su op-skrbljene sa 60 l otopine i, naæalost, samo sa 8 rake-ta.

Tijekom travnja obavljeni su svi pripremni radoviza poËetak djelovanja, ukljuËujuÊi i seminare zaposluæitelje postaja. Jednako kao prethodne sezoneniti ove nije rijeπen problem nekvalitetne radio veze.Dio posluæitelja generatora sa kojima se komunici-ralo stacionarnim telefonima preπao je na komu-

nikaciju mobitelima unutar VPN mreæe DHMZ-a.

Hardverski i softverski modernizirani radar DWSRna radarskom centru Bilogora pred sezonu je dove-den u stanje operativnosti.

Od sijeËnja do kraja travnja odraen je posao uvezi natjeËaja za nabavu sredstava djelovanja. Nadmetanjasu morala biti ponavljana, πto je dodatno odgodilougovaranje i isporuke sredstava djelovanja. Nabavaraketa je razrijeπena odlukom Vlade RH, u travnju,nakon poniπtenja i drugog nadmetanja. OdluËeno jeda se nabava 8000 komada raketa rijeπi direktnimugovaranjem sa tri ponuditelja. Sa firmom Atir podrugom nadmetanju krajem travnja je ugovorenanabava 60.000 l otopine.

Nakon akcije 18. svibnja u kojoj je utroπeno 508komada raketa, zbog nepoπtivanja rokova isporukenovih raketa, njihov je broj na veÊini postaja pao naoperativni minimum.

U 12 dana svibnja provedeno je djelovanje sus-tava obrane od tuËe prizemnim generatorima. Utroπenoje 13112 l otopine. Djelovanja raketama bilo je u 7dana i utroπeno je 628 raketa, od kojih su 3 bile neis-pravne. U provedbi akcija raketama 17. i 18. svibnjadoπla je do izraæaja nedovoljna opskrbljenost posta-ja raketama jer je na nekim postajama njihov broj paoispod operativnog minimuma. Diskontinuitete u djelo-vanju stvarale su i zabrane kontrole letenja, te kaπnje-nja pojedinih raketara koji su bili iznenaeni brzim

Slika 32. Dnevni hod koncentracija peluda stabala u zraku grada Zagreba u SVIBNJU 2005.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

Grab/Crni gr.

Orah

Hrast

Kiselica

Bazga

Koprive

Smreka

Bor

Tisa/Borovn.

Platana

Dud

prodorima i lokalnim razvojem. Na RC Bilogora 17.svibnja problem je stvarala i vrlo loπa radio vezauzrokovana smetnjama repetitora Radio Koprivnice.

Pregled djelovanja obrane od tuËe u razdobljuod 1. svibnja do 31. svibnja 2005. dan je u tablici 10.

Vremenska situacija

Vrijeme je u svibnju bilo nestabilano, osobitou drugoj i treÊoj dekadi. Pojave tuËoopasnih kumu-lonimbusa na branjenom podruËju ili u neposrednojokolini zabiljeæene su u 16 dana. Pojava sugradiceili tuËe bilo je u 9 dana, sugradice na 84 postaje, atuËe na 94 postaja. ©teta je bilo u 3 dana 4., 17. i 18.svibnja i to na 19 postaja. Najviπe πteta je bilo 17. i18. svibnja na 15 postaja. Tih dana nevremena suimala najjaËi intenzitet.

Razvoj tuËonosnih kumulonimbusa 4. svibnja jebio posljedica premjeπtanja hladne fronte u sjeveroza-padnoj visinskoj struji zraka prema istoku. Nevrijemeje tijekom poslijepodneva zahvatilo cijelo branjenopodruËje, no oblaci su najjaËi razvoj imali u sjeveroza-padnim i sjeveroistoËnim dijelovima branjenog po-

druËja. Tu su tijekom poslijepodneva provedena djelo-vanja prizemnim generatorima i raketama. Pojavasugradice ili tuËe bilo je na 22 postaje, od kojih na 4πteta do 10%, po dvije u Krapinsko-zagorskoj æu-paniji i OsjeËko-baranjskoj æupaniji.

Nevrijeme 17. svibnja bilo je posljedica utjeca-ja Genovske ciklone i pritjecanja nestabilnog zrakasa jugozapada, πto je pogodovalo jakom lokalnomrazvoju kumulonimbusa u srediπnjem dijelu branjenogpodruËja. Oko 14 sati poËeo se, brzo, na podruËjuPosavine sjeverno od Siska lokalno razvijati kumu-lonimbus, koji je uz stalni rast nastavio put premasjeveroistoku preko Daruvara. Oblak se kretao brzi-nom 40 km. Imao je odraæajnost od 65 dBZ i dosezaoje visine do 13 km te je bio promjera preko 20 km.Njegov razvoj bio je lokalno podræavan jakim izvorimavlage u prizemlju (ribnjaci) i praÊen pojavom kruteoborine i olujnog vjetra. Na 6 postaja podruËja ko-jim je proπao bilo je tuËe. Na 2 je bilo znaËajnih πteta,na nekim podruËjima i do 100 % (Veliki Zdenci iPoljani). Tog dana provedeno je djelovanje prizem-nim generatorima od 10 do 12 h i raketama na po-druËju RC-a Bilogora i Struæec. Utroπeno je 26 rake-ta i 278 l otopine.


31

Tablica 10. Pregled djelovanja obrane od tuËe za mjesec SVIBANJ 2005. godine

Rbr Broj LP u Utroπak Utroπak Utroπak Broj LP u Utroπak Broj LP Broj LP Broj LPDatum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa

datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tuËom πtetom04.05.2005. 1 14 65 0 5 429 1057 7 15 405.05.2005. 1 108.05.2005. 1 55 114 1 112.05.2005. 1 114.05.2005. 1 2 10 0 2 384 953 1 114.05.2005. 2 69 11415.05.2005. 1 46 4617.05.2005. 1 6 26 2 278 630 6 218.05.2005. 1 111 508 3 16 513 2473 72 70 1323.05.2005. 1 2 4 0 0 518 2246 124.05.2005. 1 2 11 1 194 44024.05.2005. 2 76 21027.05.2005. 1 330 90628.05.2005. 1 1 4 266 1023 129.05.2005. 1 118 48231.05.2005. 1 519 2388UKUPNO 138 628 3 26 3795 13112 84 34 19

Nevrijeme 18. svibnja bilo je posljedica brzogpremjeπtanja hladne fronte, vezane uz Genovsku cik-lonu, na istok. Tijekom podneva i poslijepodneva onoje zahvatilo cijelo branjeno podruËje. Oblaci su usklopu frontalne oblaËne mase pristizali sa zapada.Masa se brzo kretala na istok cijelom πirinom bra-njenog podruËja. Kumulonimbusi su imali najjaËi in-tenzitet u najsjevernijem i u sjeveroistoËnim dijelubranjenog podruËja. Dosezali su visine preko 12 km,a horizontalni promjer im je bio do 30 km. Bili supraÊeni pojavama krute oborine i olujnim vjetrom.Pojava sugradice ili tuËe zabiljeæena je na ukupno

142 postaje, a πteta od 5 do 40% na 13 postaja, naj-viπe oko Naπica. Djelovanje prizemnim generatori-ma provedeno je na cijelom branjenom podruËju, araketama u zapadnom i srediπnjem dijelu. Utroπenoje 508 raketa i 2473 l otopine za generatore.

Ostale dane nevremena su imala slabiji inten-zitet i zahvaÊala su manja podruËja.


32


33

U razdoblju od 4. do 7. svibnja 2005. u Pruhonice(Prag), »eπka Republika, odræana je 10. sjednicaRadne grupe za hidrologiju, Regije VI Svjetske me-teoroloπke organizacije (SMO).

U radu 10. sjednice sudjelovali su predstavniciiz 33 dræave Regije VI, te predstavnici 10 meuna-rodnih organizacija.

Nakon uvodnih pozdrava (predstavnici Ministarstvaokoliπa, Ministarstva poljoprivrede, UNESCO-a,IAHS-a), skup je otvorio generalni direktor »eπkoghidrometeoroloπkog zavoda dr. I. Obrusnik.

Sjednicu su uspjeπno vodili: predsjedavajuÊiRadne grupe Jan Kubat iz »eπkog hidrometeoro-loπkog zavoda i voditelj Hidroloπkog odjela SMO-aMohamed Tawfik.

Na poËetku sjednice uËesnici su vidjeli doku-mentarni film o poplavama u »eπkoj Republici ukolovozu 2002. godine. Te poplave uzrokovale sudvije kiπne epizode: 6.-8. i 12.-15. kolovoza. Osim u»eπkoj, poplave su bile i u ostalim dræavama SrednjeEurope. Naprimjer, na Vltavi kod Praga registriranje apsolutno najveÊi protok od 5160 m3s-1 (14. kolovoza2002.), kome odgovara povratno razdoblje od oko500 godina (razdoblje obrade 1827-2002. godine).

Interesantno je spomenuti da se πtete od poplava ukolovozu 2002. godine u »eπkoj Republici procje-njuju na oko 2.92 milijarde USD.

Ogromne πtete od poplava u dræavama SrednjeEurope generirale su mnoge akcije koje imaju za ciljsmanjivanje πteta od poplava. Evropska komisija jepokrenula izradu hidroloπkog prognostiËkog modelaLISFLOOD, koji treba najaviti i prognozirati velikei poplavne vode na veÊim rijekama u Europi. SMOi UNESCO pokrenuli su International Flood Initiativesa sliËnim ciljem.

Nakon uvodnog dijela o poplavama u »eπkoj,analizirane su odluke i njihova realizacija, s rele-vantnih skupova: Cg - XIV (fourteenth WorldMeteorological Congres), XIII - RA VI (thirteenthsession of the Regional Association for Europe), Chy- XII (twelfth session of the Commission for Hydrology)i EC (Executive Council).

Zatim su izvjestitelji radnih grupa podnijeli svo-je izvjeπtaje:

1. Izvjeπtaji i planovi Nacionalnih hidroloπkihsluæbi (izvjestitelj: P. Givone, Francuska);

2. Potencijalne ekstremne poplave (izvjestitelj:B. Ozga-Zielinski, Poljska);

10. SJEDNICA RADNE GRUPE ZA HIDROLOGIJU, REGIJA VISVJETSKA METEOROLO©KA ORGANIZACIJA

Vrijeme - Klima - Voda

4. - 7. svibanj 2005. Pruhonice (Prag), »eπka Republika

Slika 1. Pogled na najstariji - Karlov most u Pragu, koji je sagraen 1357. godine, dug je 515 a πirok 10 metara. Kaæu, da ho-dajuÊi po mostu treba zaæeljeti neku æelju. Autoru teksta æelja se ostvarila nakon nekoliko dana.


34

3. Klima i voda (pripremio O. Varis, a izvjes-tio T. Kokkonen, Finska);

4. Procjena kvalitete voda (izvjestitelj: P. RonËak,SlovaËka);

5. Procjena i prognoza suπa - hidroloπki aspekt(izvjestiteljica: G. Monacelli, Italija);

6. Institucionalni aspekt monitoringa i procjena(izvjestitelj: A. Snorrason, Island) i

7. Prognoza poplava i upozorenja (izvjestitelj:I. Karro, ©vedska ).

U nastavku sjednice govorilo se o primjeni rele-vantnih programa koji su potrebni zemljama u RAVI. Tu se u prvom redu mislilo na ulogu Nacionalnihhidroloπkih sluæbi u primjeni Okvirne direktive o vo-dama EU (EU - Water Framework Directive), za-tim suradnja s UN Organizacijama i ostalim regional-nim i meunarodnim organizacijama, PriruËnik zahidroloπku praksu, dokumenti TehniËke regulative,WHYCOS i ostali projekti. Tu je istaknut Projektrazvoja i unaprijeenja hidroloπkog informacionog iprognostiËkog sistema za sliv rijeke Save. Informativnose govorilo o projektima: HOMS, ProgramuWMO-a o prevenciji i smanjivanju prirodnih katas-trofa i dr.

Nakon konstruktivne diskusije prihvaÊeni su sviradni dokumenti i sjednica je zavrπila s radom, uznapomenu da Êe se zakljuËci analizirati na sljedeÊemsastanku RA VI u rujnu 2005. godine.

Na samom kraju, uËesnici su obiπli prekrasnibotaniËki park i dvorac Pruhonice

dr. sc. Duπan TrniniÊ

Slika 3. Vremenska serija maksimalnih godiπnjih protokana Vltavi kod Praga (razdoblje obrade: 1827.-2002.,

N = 176 godina.)

Slika 2. Mobilne stjenke za zaπtitu od poplava u centrugrada Praga (14. kolovoz 2002.).

Slika 4. Detalj prekrasnog botaniËkog parka i dvorcaPruhonice


35

Od 23. - 27. svibnja 2005. godine u Zadru jeodræana 28. Meunarodna konferencija o alpskoj me-teorologiji (ICAM/MAP2005 - International Conferenceon Alpine Meteorology and the Annual ScientificMeeting of the Mesoscale Alpine Programme).Konferenciju su organizirali Dræavni hidrometeoro-loπki zavod, GeofiziËki zavod “Andrija MohoroviËiÊ”- Prirodoslovno-matematiËki fakultet sveuËiliπta uZagrebu i Hrvatsko meteoroloπko druπtvo. Suorganizatorisu bili Mesoskalni alpski program (MAP), Europskometeoroloπko druπtvo (EMS) i AmeriËko meteoro-loπko druπtvo (AMS). Pokroviteljstvo nad konferen-cijom imalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja isporta, te Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO).

Meunarodna konferencija o alpskoj meteo-rologiji je viπe od pedeset godina tradicionalno nami-jenjena razmjeni znanstvenih rezultata i informacijaiz podruËja meteorologije, klimatologije i hidrologi-je ne samo na podruËju Alpa, nego i drugih planin-skih regija. Naπa orijentiranost problematici planinskemeteorologije, a posebno aktivnost u MAP projektu(Mesoscale Alpine Programm) doprinjeli su da jeHrvatska dobila pravo da bude domaÊin konferen-cije, πto za hrvatsku meteorologijupredstavlja izuzetno meunarodno priz-nanje. To je osobito znaËajno jer je pre-ma rezoluciji Ujedinjenih naroda 2005.godina proglaπena Meunarodnom

godinom fizike s namjerom da se skrene paænja sv-jetske javnosti na vaænost fizike i prirodoslovlja urjeπavanju teπkih globalnih problema kao πto je prob-lem energije, zaπtite okoliπa i ljudskog zdravlja. Ovakonferencija bila je vaæan dio tih aktivnosti u Hrvatskoj.

ICAM/MAP2005 je znaËio povratak te konferen-cije u Hrvatsku nakon 21 godine. Naime, u Opatijije od 25. do 29. rujna 1984. godine odræan 18. ICAM.Isto tako ICAM/MAP2005 imao je zadaÊu prikaza-ti konaËne rezultate Mezoskalnog alpskog programa(MAP) toËno 10 godina nakon njegovog sluæbenogpoËetka (1. MAP sastanak, 28. - 30. lipnja 1995., BadTölz, NjemaËka) i 6 godina nakon intenzivnog peri-oda mjerenja (15. rujna - 15. studeni 1999.).

Na konferenciji je bilo 209 sudionika iz ukupno21 zemlje sa 4 kontinenta, koji su sa svojih 155 postera,49 usmenih predavanja i 17 pozivnih izlaganja prikaza-li najnovije rezultate na podruËju planinske meteo-rologije.

Organizaciju konferencije vodila je BrankaIvanËan-Picek uz svesrdnu pomoÊ ostalih Ëlanova or-ganizacijskog odbora (A. BajiÊ, ».BrankoviÊ, V.

–uriËiÊ, M. GajiÊ-»apka, B.Grisogono,V. GrubiπiÊ, D. KlariÊ, D. Kraljev, M.OrliÊ i V. Tutiπ), kao i ostalih mladihkolega koji su izuzetno dobro i sloænoodradili sve dane im zadaÊe.

28. ME–UNARODNA KONFERENCIJ O ALPSKOJ METEOROLOGIJIICAM/MAP 2005

International Conference on Alpine Meteorology and the Annual Scientific Meetingof the Mesoscale Alpine Programme

23. - 27. svibnja 2005. Zadar

Slika 1. Sudionici ICAM/MAP2005 konferencije

Meunarodno znanstveno povjerenstvo konferen-cije vodio je prof. Branko Grisogono.

Na konferenciji su ravnopravno bili zastupljenirezultati MAP-a i tradicionalna podruËja (klima-tologija, biometeorologija, i dr.). takoer je uvedeni oceanografski aspekt kao poveznica izmeu planinskei obalne meteorologije i klimatologije. Posebno sepazilo na ravnopravni status poster i usmenih izla-ganja. Svi posteri su, osim jednominutnog usmenoguvoda, bili izloæeni tijekom cijele konferencije.Rezultati mladih znanstvenika posebno su prepoz-nati dodjelom nagrada i priznanja.

Hrvatska se predstavila prezentacijama i kvalitet-nim diskusijama, kao i znantnim brojem mladih talen-tiranih znanstvenika.


36

U sklopu konferencije odræana su i dva radnasastanka:

1.Sastanak Meunarodnog ICAM komiteta(International ICAM Committee) u kojem supredstavnici Hrvatske dr. Branka IvanËan-Picek(predsjedavajuÊa ICAM komiteta u protekledvije godine) i dr. Marjana GajiÊ-»apka. Glavna uloga ovog tijela je briga za kontinuiranimosiguravanjem uvjeta za odræavanje ICAMkonferencije, kao i dogovor oko strukture isadræaja konferencije. Na ovom sastanku iza-brana je Evelyn Richard iz Francuske za novupredsjedavajuÊu ICAM komiteta. SljedeÊaICAM konferencija odæat Êe se 2007. godineu Francuskoj.

Slika 2. Hrvatska ekipa i organizacijski odborICAM/MAP2005 konferencije

Slika 4. Dr Hans Volkert - DLR, NjemaËka, predjedava-juÊi MAP Steering Committee i suvoditelj znanstvenog

povjerenstva konferencijeSlika 5. Dodjela nagrade mladim znanstvenicima

Slika 3. Detalj sa sluæbenog otvaranja


37

2.Sastanak MAP Steering Committee (MSC)

pod predsjedanjem Hansa Volkerta, na kojem

su iz Hrvatske sudjelovali prof. Branko Grisogono

i dr. Branka IvanËan-Picek.

Dan je pregled dosadaπnjih glavnih dostignuÊa

MAP programa, te dogovoreni daljni koraci u razvo-

ju planinske meteorologije. Planira se da Êe se posljed-

nji MSC sastanak odræati u sklopu Konferencije za

planinsku meteorologiju 2006. godine u Santa Fe u

SAD-u.

Miπljenje mnogih bilo je da se hrvatska meteo-

rologija joπ nikad do sada nije nametnula tako do-

brom organizacijom, znanjem i potencijalom kao na

ICAM/MAP2005 u Zadru. Kao prilog tome je i email

dr. Hansa Volkerta, DLR, suvoditelja znanstvenog

povjerenstva konferencije:

Slika 6. Prijem dobrodoπlice organiziran od strane gradaZadra i gradonaËelnice Ane Lovrin

Slika 7. Prof Ron Smith s Yale sveuËiliπta, SAD

Slika 8. Konferencijska dvorana u hotelu Donat Slika 9. Poster sekcije bile su vrlo vaæan dio konferencije


38

Slika 10. Prizori s popratnih dogaanja na konferenciji (veËera na brodu, izlet nacionalnim parkom Krkaprijem dobrodoπlice, razgled grada Zadra)


39

Dear Colleagues,

although everyday life in my office is taking overagain,

I feel even more vivid than during the last week,what an extraordinary achievement you presented tothe international mountain meteorology communityby hosting ICAM-MAP-2005 in such a splendid fash-ion.

Please believe me that I consider it as a specialpriviledge that you let me assist you during the var-ious stages of preparation and conduct of the event(on- and off-stage so to speak).

I consider a conference as a relative to a theaterproduction where a lot of spirit and inspiration isnecessary besides hard work.

You and your helpers clearly posessed a lot ofboth and combined it cleverly with the 'spiritus loci'of Zadar and Borik.

Please give my regards and appreciation to allyour colleagues!

I hope that you find a bit of time for relaxationbefore resuming with renewed forces your varioustasks.

Mit ganz herzlichem Gruss,

Hans

PS: According to Marcel PROUST

'reality does not exist except in our memory';

in mine last week will have a very special place fora long time.

Radovi prikazani na konferenciji u vidu proπirenihabstrakata tiskani su u Hrvatskom meteoroloπkomËasopisu, Vol. 40, 2005, str. 1 - 718. Na raspola-ganju su i na CD-u. Na sluæbenoj Internet stranicihttp://meteo.hr/ICAM2005 i stranici MAP Data Centrawww.map.ethz.ch prikazane su i gotovo sve usmeneprezentacije s konferencije.

U pripremi je i specijalni broj znanstvenog Ëa-sopisa “Meteorologische Zeitschrift”, koji Êe ob-javiti odreeni broj znanstvenih radova prikazanihna konferenciji. Isto tako, razmatra se i moguÊnostpripreme specijalnog izdanja Ëasopisa “QuarterlyJournal of the Royal Meteorological Society” koji bitrebao prikazati glavne rezultate MAP projekta.

dr. sc. Branka IvanËan-Picekmr. sc. Alica BajiÊ

Ovaj sastanak je bio konstituivni, nakon prih-vaÊanja 10 - godiπnjeg plana rada i osnivanja Globalnogmotriteljskog zemaljskog sustava svih sustava (GlobalEarth System of Systems - GEOSS), prvi puta uGEOSS prostorijama i dvoranama u okviru zgradeWMO-e.

Tijek sastanka GEOSS GEO 1:

1. Organizacija sastanka1.1 Otvaranje sastanka1.2 Sluæbena dobrodoπlica osiguravatelja uslu-

ga smjeπtaja GEOSS - u.1.3 Novi Ëlanovi GEOSS-a.1.4 PrihvaÊanje izvjeπÊa s Ad Hoc Group

GEO 6.2. Prijedlog za Izvrπni odbor2.1 Rasprava o prijedlogu za sastav i veliËinu

Izvrπnog odbora2.2 Suglasnost za ostale moguÊnosti3. Pregled elemenata koji se nastavljaju s

prethodnih sastanaka3.1 Znanstveno tehniËki mehanizam3.2 Suglasnost na znanstveno tehniËki meha-

nizam3.3 Mehanizam za povezivanje s korisnicima3.4 Suglasnost na mehanizam za povezivanje s

korisnicima3.5 IzvjeπÊe o zahtjevu za financijski doprinos

i potrebna sredstva4 Izbori za Izvrπni odbor4.1 Izbori za izvrπni odbor, stupanj 1 4.2 Izbori za izvrπni odbor, stupanj 25. IzvjeπÊe o napretku u prijelaznom razdoblju5.1 IzvjeπÊe o prijelazu administracije5.2 IzjeπÊe o planu rada za 2006.5.3 MoguÊnosti u Globalnom sustavu za rano

upozorenje na plimne valove od potresa(tsunamije)

5.4 Obveze financiranja 6 Pripreme za GEO 26.1 Izbor mjesta6.2 Izbor datuma7 Zatvaranje7.1 Predstavljanje novog Izvrπnog odbora7.2 Saæetak i zakljuËci

Ad 1.) Sastanak su otvorili suvoditelji GEO sas-tanaka Conrad Lautenbacher, podsekretar u Commercefor Oceans and Atmosphere, USA, Achilleas Mitsos,Generalni direktor za istraæivanje, Europska zajed-nica, Rob Adam, Generalni direktor, Department ofScience and Technology, Juæna Afrika, Akio Yuki,Zamjenik ministra obrazovanja, kulture, sporta, znanos-ti i tehnologije, Japan.

Sluæbenu dobrodoπlicu zaæeljeli su Michel Jarraud,glavni tajnik WMO i Jurg Strueli zamjenik πvicarskogstalnog predstavnika u WMO.

Novi Ëlan GEOSS-a na ovom sastanku postao jeIsland.

PrihvaÊeno je izvjeπÊe s GEO 6

Ad 2.) Raspravljalo se o veliËini Izvrπnog odbo-ra, regionalnoj zastupljenosti Ëlanova, broju suvoditelja.Poslije viπe izmjena dogovoreno (konaËni dogovoru toËci 4.1) je da Izvrπni odbor ima 12 Ëlanova, re-gionalna zastupljenost: Afrika (2), Sjeverna, Srednjai Juæna Amerika (3), Azija i Oceanija (3) Zajednicanezavisnih zemalja (1), Europa (3). OdluËeno je dase biraju 4 suvoditelja, 2 iz razvijenih zemalja, 2 izzemalja u razvoju. U ovom dijelu Hrvatska je treti-rana kao Ëlanica regiona Europa.

Ad 3.) Napravljen je prijedlog da se ustanovistalni znanstveno tehniËki Panel, te su navedeneobveze Panela i postupak odabira Ëlanova Panela.

PrihvaÊeno je da se ustanovi Panel za vezu s ko-risnicima i predoËen je prijedlog sporazuma koji potiËeda se osnuju Zajednice korisnika. Na taj naËin Êe seodvijati komunikacija s korisnicima.

Razmotren je prijedlog financijskih sredstavapotrebnih za rad za razdoblje od jedne godine i nave-deni su potencijalni uËesnici financiranja.

Ad 4.) U prvom stupnju izbora raspravljano jei prihvaÊena je konaËna verzija regionalne zastu-pljenosti (navedeno u toËci 2).

U drugom stupnju izbora obavljeno je glasovanjepo regijama i u GEO Izvrπni odbor su izabrani dele-gati iz: Afrika - Maroko i JuænoafriËka Republika;Sjeverna, Srednja i Juæna Amerika - Brazil, Honduras,


40

IZVJE©∆E SA SASTANKA GLOBAL EARTH OBSERVATION (GEO - 1)

3. - 4. svibnja 2005. Geneva, ©vicarska

SAD; Zajednica nezavisnih zemalja - Rusija; Azija- Kina, Japan i Tajland; Europa - Europska zajedni-ca, NjemaËka, Italija; Suvoditelji su: razvijenezemlje - SAD, Europska zajednica; zemlje u razvo-ju: Juæna Afrika i Kina. Hrvatska je glasovala u okviruEuropske zajednice i bila je na popisu kad se za Europutraæilo tri predstavnika.

Ad 5.) PredoËen je plan preseljenja GEO tajniπtvau Genevu u zgradu WMO-a i plan rada Izvrπnog od-bora za 2006. Odræano je predavanje u kojem su dateobavijesti o stanju akcije za osnivanje Globalnog sus-tava za rano upozorenja na tsunamije.

Apelirano je na sve uËesnike GEOSS-a da raz-motre moguÊnost sufinanciranja.

Ad 6.) GEO 2 bi se trebao odræati u Genevi kra-jem 2005.

Ad 7.) Predstavljeni su svi novoizabrani ËlanoviIzvrπnog odbora, koji su odmah nakon zavrπetkaodræali konstituirajuÊu sjednicu.

SkraÊenice: GEO - Global Earth Observation

GEOSS - Global Earth Observation System ofSystems

WMO - World Meteorological Organisation

mr. sc. Ivan »aËiÊZvonimir Katuπin, dipl. inæ


41


42

2. svibnja 2005.

Nepovoljne biometeoroloπke prilike. U Zagrebusu hitnu medicinsku pomoÊ zbog naglog zatoplje-nja najviπe traæili srËani bolesnici i osobe sa visokimtlakom.

3. svibnja 2005.

Potres, dogodio se u 8 sati i 53 minute. Magnitudapo Richteru bila je 2.7. Epicentar je bio u okoliciVrhovina u Lici, a osjetio se i na PlitviËkim jezeri-ma. Intenzitet potresa je procijenjen na III do IV stu-panj MCS ljestvice.

Nepovoljne biometeoroloπke prilike. U Karlovcusu temperature prelazile 30 °C, poveÊan je bio brojlijeËniËkih intervencija. SliËno je bilo u Sisku, Osijekui Zagrebu. Najviπe je bilo sluËajeva sa smetnjama uradu srca, poviπenim tlakom i astmom.

4. svibnja 2005.

Pijavica, u selu BokπiÊ u blizini Naπica, oπteti-la πest kuÊa. Sa kroviπta je odnesen crijep, a neko-liko manjih gospodarskih zgrada je sruπeno. Pijavicaje trajala nekoliko minuta. Jedan drveni gospodarskiobjekt je otpuhan oko 50 metara. KuÊe su se tresleod siline vjetra, razni materijal je letio zrakom otrgnutod objekata.

TuËa, u Vukovaru, padala je desetak minuta.Promet je za to vrijeme bio obustavljen. TuËa je bi-la veliËine zrna graπka, nastale su πtete na poljoprivred-nim kulturama, voÊkama. TuËa je padala i u Slatini.

Obilne oborine, u Slatini poplavljeni obiteljskii gospodarski objekti, podrumi, dvoriπta, vrtovi, teprometnice u srediπtu grada. Pljusak je trajao oko po-la sata, na pojedinim mjestima promet je bio bloki-ran.

5. svibnja 2005.

Grmljavinsko nevrijeme, zahvatilo je OtoËac.OπteÊen je gradski park, stotine telefona i drugihkuÊanskih aparata je uniπteno. Nestalo je telefonije.Zbog udara groma nestalo je struje, jer je grom udariou trafo stanicu.

9. svibnja 2005.

Snijeg, u Gorskom kotaru i Lici, temperaturase spustila ispod 0 °C. Nastale su manje πtete na voÊ-

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJIU NOVINSKIM IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2005. GODINE

BokπiÊ, 4. svibnja 2005., pijavica je najviπe oπtetila kroviπta BokπiÊ, 4. svibnja 2005., razbacani razni materijal kaoposljedica stihije


43

njacima i povrtlarskim kulturama. Kroz Gorski ko-tar se prometovalo usporeno. Snijeg je padao neko-liko sati.

Mraz, u opÊini Saborsko temperatura se spusti-la na - 4 °C. Dan prije padala je kiπa, pa su se kapljicevode smrznule na biljkama nepovratno ih oπtetivπi.Najviπe su stradali nasadi voÊa. Mraza je bilo i na po-druËju Nove Gradiπke. ©tete su nastale u povrtlarskojproizvodnji, i u manjoj mjeri na voÊkama.

18. svibnja 2005.

Grmljavinsko nevrijeme, tuËa, u Zagrebu. TuËaje bila veliËine ljeπnjaka. Zbog nevremena bila jezatvorena zraËna luka Pleso. Neke su ulice u gradukratkotrajno bile poplavljene, pa je bilo problema uprometu.

U Zagorju je bilo jakog vjetra, obilnih oborinai mjestimiËne tuËe. BujiËne vode nosile su zemlju sanjiva, nastala su oπteÊenja na cestama.

TuËa je padala u Ivancu i πiroj okolici Lepoglave.Bila je veliËine ljeπnjaka, nastala je πteta na voÊnja-cima i povrtnjacima. Proglaπena elementarna ne-pogoda za podruËje grada Mursko SrediπÊe, te opÊineGornji Mihaljevec, Selnica, ©trigova, i Vratiπinec.N

bilten 05 05 prelomradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2005/bilten0505.pdf · 2015-01-26 · u visin-skoj...

Documents