bioinf_1._mi_-_sazetak_predavanja_2009-10 (1)

7/25/2019 BIOINF_1._MI_-_Sazetak_predavanja_2009-10 (1)

1/20

RESORNO MINISTARSTVO + SUSTAV ZDRAVSTVENE (SOCIJALNE) ZATITE

HZ (Hrvatski zavod) ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

HZ ZA JAVNO ZDRAVSTVO

HZ ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU

HZ ZA LIJEKOVE

HZ ZA KONTROLU IMUNOBIOLOKIH PREPARATA

HZ ZA TOKSIKOLOGIJU

HZ ZA MEDICINU RADA

HZ ZA ZATITU OD ZRAENJA

Administrativno upravno financijski dio www.mzss.hr

Kao metoda drutvene intervencije u podruju zdravstvene sigurnosti zdravstveno osiguranje sustav jepokrivanja trokova zdravstvene zatite unaprijed. Pretpostavka za to je uplaivanje doprinosa ili poreza

(ovisno o pristupu u pojedinim zemljama) u zajedniki fond te zakon kojim se regulira raspon

zdravstvenih usluga te trokove kojih e se pokriti sredstvima iz tog fonda. Prema Zakonu o

zdravstvenome osiguranju u Republici Hrvatskoj zdravstveno osiguranje moe biti obvezno i

dobrovoljno. Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Javno zdravstvo temelji svoje djelovanje na podacima koji se prikupljaju u zdravstvenome sustavu cijele

zemlje. Krovna ustanova Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Usmjereno na lokalno djelovanje, javno se zdravstvo usmjerava na manje zemljopisne cjeline(upanijskih

zavoda za javno zdravstvo.)

SUSTAV ZDRAVSTVENE ZATITE

PREVENTIVA (BRIGA POJEDINCA O SEBI)

PRETRAIVANJE

EPIDEMIOLOKA ZATITA

REHABILITACIJSKE USTANOVE

KUNA NJEGA

U zdravstvenom sustavu RH postoje primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zatita.

PRIMARNA ZATITA (obiteljska medicina, domovi zdravlja, zdravstvene stanice, itd.)Preko 90% stanovnitva Hrvatske registrirano je kod lijenika primarne zdravstvene zatite, odnosno

kod izabranog lijenika obiteljske medicine, pedijatra i ginekologa u primarnoj zatiti. Lijenici primarne

zdravstvene zatite prikupljaju dvije vrste podataka. To su podaci koji daju vane informacije za

administrativne funkcije i podaci koji slue medicinskoj svrsi (nema jasne podjele )

Jedna je od najvanijih znaajka lijenikog radaholistiki pristup. - skrb o bolesniku tako da lijenik pri

razmatranju problema koji bolesnik ima uzima u obzir fizike simptome, psiholoke

znaajke te znaajke emocionalnog i socijalnog okruja


2/20

SEKUNDARNA ZATITA (polikliniko konzilijarna dijagnostika

Pretrage koje se ne mogu izvesti na primarnoj razini zatite! Pacijent se odmah javlja na pregled lijeniku

specijalisti ili prvo obavlja dijagnostiku (o emu odluuje polikliniko+ konzilijarnasluba) pa nakon togaide na pregled lijeniku. U polikliniku zdravstvenu zatitu ukljueno je vie radnih mjesta: alteri,

specijalistikeordinacije i dijagnostiki i biokemijski laboratoriji;

TERCIJARNA (BOLNIKA) ZATITA (hospitalizacija)

Najsloeniji dio zdravstvene skrbi

HOSPITALIZACIJA

->Opa administracija pacijenta

->Administraciju ambulantnoga (poliklinikoga) pacijenta

->Administraciju stacionarnoga pacijenta

Zajednike medicinske djelatnosti:

1. Laboratoriji2. Radiologija i sline djelatnosti

3. Patologija

4. Transfuziologija

5. Dokumentacija intenzivne medicine

6. Ljekarna

7. Arhiva

8. Prehrana

HEALTH TECHNOLOGY ASSESSMENT

PODRUJA PRIMJENE(PREVENTIVNA SKRB PRETRAIVANJE,DIJAGNOSTIKA,TERAPIJA,REHABILITACIJA,KUNA NJEGA ) UINKOVITOST(DA LI JE UPORABA OVIH TEHNOLOGIJA ZnAnSTVEnO OPRAVDAnA I DOKAZAnA, DA LI SU UInCI BOLJI odstarih rjeenja, DA LI NOVE TEHNOLOGIJE ZAMIJENJUJU NETO OD STARIH ?)

PROCJENA RIZIKA(DA LI JE UPORABA OVIH TEHNOLOGIJA, U BILO KOJOJ MJERI I NA BILO KOJI NAIN, OPASNA ZAPACIJENTA, KORISNIKE ILI O KOLI ?)

CIJENA / KORIST ( DA LI JE UPORABA OVIH TEH*OLOGIJA MOGUA UZ POSTOJEE FINANCIJSKE RESURSE ? DA LI JETOLIKO VANA (KORISNA!) DA OPRAVDAVA NOVA, DODATNA ULAGANJA ? DA LI IMA DOVOLJNO POTENCIJALNIH PACIJENATA (

cijena pregleda, amortizacija opreme, iskoritenost bolnikog osoblja, itd.) ? DA LI UPORABA OVIH TEHNOLOGIJA POVEAVA

RENTABILNOST POSLOVANJA MEDICINSKE USTANOVE ? DA LI UPORABA *OVIH TEH*OLOGIJA PO VEAVA RENTABILNOST

POSLOVANJA SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZATITE ZEMLJE ?

Medicinska informatika je znanost koja koritenjem razliitih analitikih alata razvija procedure(algoritme) za upravljanje, kontrolu procesa, podrku odluivanju i znanstvenu analizu podataka iz

podruja medicine;

Medicinska informatika obuhvaa teorijske i praktine vidove komunikacija i obradbe informacija,

temeljenih na znanju i iskustvima nastalim u procesima vezanim za medicinsku i zdravstvenu zatitu;

Medicinska informatika razvija metode i sustave za prikupljanje, procesiranje i interpretaciju podataka

o pacijentu uz pomo znanjaprikupljenih u znanstvenim medicinskim istraivanjima,itd.


3/20

MEDICINSKA INFORMATIKA = ZDRAVSTVENA(health care) + BIO-MEDICINSKA informatika

1. Medicinska informatika

2. Podaci o bolesniku

3. Informacijski sustavi u zdravstvu

4. Integrirani zdravstveni informacijski sustav

5. Temeljni pojmovi i medicinske klasifikacije

6. Organizacija podataka

7. Internet u medicinskoj struci i znanosti

8. Biometrija

9. Medicinsko odluivanje

10. Zdravstvena telematika i telemedicina

11. Normizacija u medicinskoj informatici

12. Zatita podataka u medicini i zdravstvu13. Znanstvene informacije u medicini i zdravstvu

ZATO INFORMATIKA ?

PROBLEMI ?? SKUPA JE,ZAHTIJEVA REORGANIZACIJU SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZATITE I SKRBI,ZAHTIJEVA DODATNUEDUKACIJU (OTPOR!!) LIJENIKA I BOLNIKOG OSOBLJA, ZAHTIJEVA ZAPOLJAVANJE STRUNJAKA NOVIH PROFILA,TEKO JE

PRIHVATLJIVA I ZA KORISNIKE

MOGUE I MJERLJIVE KORISTIIZDVAJANJA ZA ZDRAVSTVO IZ BNDa SU ODMAH IZA IZDVAJANJA ZA VOJSKU (MOGUEVELIKE UTEDE!!) BRIGA ZA OSOBNO ZDRAVLJE I ZA ZDRAVLJE SVOJIH BLINJIH JE JEDNO OD PRIMARNIH IVOTNIH

OPTEREENJA SVIH LJUDI, NAPRETKOM ZDRAVSTVENE ZATITE I SKRBI POVEAVA SE BROJ STARIJIH OSOBA, NAPRETKOM

SUVREMENIH MEDICINSKO INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA POVEAVA SE MOGUNOST BRIGE POJEDINCA

ZA SAMOG SEBE, UINKOVITIJI RASPORED OSOBLJA I RADA U SVIM PROSTORIMA MEDICINSKOG CENTRASMANJENJE PREOPERATIVNOG EKANJA I BORAVKA U BOLNICI ,SMANJENJE VRNIH OPTEREENJA I RAVNOMJERNIJA

RASPODJELA POSLA PO ODJELIMA ,SMANJENJE BROJA REDUNDANTNIH PRETRAGA, NALAZA I POSLA ,BOLJA ISKORISTIVOST

SVIH RASPOLOIVIH PROSTORA U MEDICINSKOM CENTRU, BRA OBRADBA NEHOSPITALIZIRANIH PACIJENATA, BRZA

DOSTUPNOST SVIM REZULTATIMA PRETRAGA,LAKA I INTEGRIRANA OBRADBA I POHRANA (??) PODATAKA etc

-POVEANJE PROTONOSTI PACIJENATA

-SMANJENJE TRAJANJA BORAVKA U BOLNIKOJ USTANOVI

-POVEANJE UINKOVITOSTI RADA LIJENIKA I BOLNIKOG OSOBLJA

-POVEANJE SIGURNOSTI PACIJENATA U UINKOVITU DIJAGNOSTIKU I TERAPIJU

-POVEANJE UINKOVITOSTI UPORABE ELEKTROMEDICINSKIH UREAJA I OPREME

-POVEANJE KAKVOE PRUENIH USLUGA PACIJENTIMA

-MATERIJALNI TROKOVI POSLOVANJA USTANOVE-SMANJENJE TRAJANJA BORAVKA U BOLNIKOJUSTANOVI

-NABAVA NOVE OPREME I INVESTICIJSKO ODRAVANJE

-KOORDINACIJA RADA RAZLIITIH SLUBI

-ZNANSTVENOISTRAIVAKI RAD

ZDRAVSTVENA INFORMATIKA-ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SKRBI NA SVA TRI NIVOA (primarna, sekundarna i tercijarna)

-ADMINISTRACIJA

-FINANCIJSKO POSLOVANJE

-NABAVA I POTRONJA (medicinski ureaji i oprema, lijekovi, hrana, potroni materijali,

bolnika oprema, energenti, medicinski plinovi, itd.)


4/20

-BOLNIKI INFORMACIJSKI SUSTAVI (DJELOMINO!)

-ELEKTRONIKI ZAPISI O PACIJENTIMA

-EKSPERTNI SUSTAVI

-TELEMEDICINA (DJELOMINO!)

(BIO) MEDICINSKA INFORMATIKAPACIJENT KAO IZVOR PODATAKA

PROBLEMI PRIKUPLJANJA I POHRANE PODATAKA (ANAMNEZA, STATUS, BIOLOKI

SIGNALI, BIOELEKTRIKI SIGNALI,

MEDICINSKE SLIKE, itd.)

DIJAGNOSTIKA (OBRADBAPODATAKA, SIGNALA I SLIKA) I ODLUIVANJE

TERAPIJA I REHABILITACIJA

BIOSTATISTIKA

+ KOMUNIKACIJSKI PROBLEMIUJEDNAAVANJE = NORMIZACIJA

-STRUKTURIRANJE PODATAKA I KODNIH SUSTAVA

-UJEDNAAVANJE BAZA PODATAKA

-UJEDNAAVANJE (interoperabilnost) KOMUNIKACIJSKIH PROTOKOLA, AK I NA MEUNARODNOJ

RAZINI (DICOM, PACS, HL7)

-UMREAVANJE VERTIKALNO I HORIZONTALNO (lokalno, meubolniko, meugradsko, dravno,

meudravno)

Bilo koja ljudska djelatnost moe se pojednostavljeno podijeliti u 3 faze:

1. Promatranje + prikupljanje informacija (mjerenje)

2. Analiza + donoenje zakljuaka (teorijsko razmatranje)

3. Djelovanje + akcija (eksperiment, pokus)

Dijagnostiko terapijski ciklus

1. Promatranje i prikupljanje informacija o pacijentu;

2. Dijagnoza

3. Terapija


5/20

PRIKUPLJANJE PODATAKA

Prikupljanje podataka o pacijentu esto predstavlja proces koji ima presudni znaaj za kakvou svih

narednih radnji.

Izvori podataka su viestruki:

- prethodni podaci(anamneza),

- neposredno promatranje(status),- pacijentovio dgovorina upite,

- rezultati fiziolokih i biokemijskihpretraga,

- snimke razliitihbiolokih signala,

- medicinske slike,itd.

TIPOVI ZDRAVSTVENIH PODATAKA

Strukturirani podaci (Numerike vrijednosti i kodirane vrijednosti atributa (DB),Rezultati mjerenja raznih

biolokih signala, Rezultati normiranih laboratorijskih nalaza)

Nestrukturirani podaci(tekst unesen u raunalo,tekst kao izdiktiran medicinski nalaz,prikazi slika, biljeke

PROBLEMI PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA

-pacijent ne mora davati tone odgovore, prethodni podaci ne moraju biti kompletni, vanjske smetnje

mogu uzrokovati pogrene rezultate, simptomi se javljaju povremeno i nisu prisutni tijekom

Pregleda


6/20

VRSTE ZAPISA O PACIJENTU

Tradicionaln i zapisi

-Vremenski orijentirani zapis

-Problemski orijentiran medicinski zapis(the record is kept together by problem number (a number is assigned to each problem.Progress notes in these records are kept in SOAP format S=subjective (chief complaint, present illness), O=objective (physical

exam, labs), A=assessment (diagnosis, prognosis), P=plan (treatment).)

-Medicinski zapis orijentiran izvoru podataka(In a SOMR or source oriented medical record, the record is kepttogether bysubject matter (labs are all together, progress notes are all together). Progress notes in a SOMR are written in paragraph format.)

Raunalni zapis o pacijentu

2 PREDAVANJE

e-health oznaava novi efikasniji inain pruanja zdravstvenih usluga,temeljen na suvremenim

informacijskim i komunikacijskim tehnolokim rjeenjima uzvisok stupanj integracijesustava,poveavajui mobilnostlijenika i pacijenta.

Obuhvaa:elektronike zdravstvene zapise,telemedicinu,formiranje virtualnih

Lijenikih timova,lijeenje temeljeno na prikupljenim podacima o sluajevima

(bazeznanja),upravljanje specijalistiki orijentiranim medicinskim podacima

(znanjem),korisniki orijentirane usluge(informiranje graana o medicinskim

pojmovima),itd.

m-health-logikinastavak na e-health u obliku raznih telemedicinskih aplikacija

Obuhvaadijagnostiku i pruanje medicinskepomoina daljinu

-daljinski prikupljeni podaci se obraujui unose u elektronikezdravstveneZapise pacijenata,te na taj nain m-helath aplikacije inelogikinastavak

e-health aplikacija

Moduli IS primarne zdravstvene zatite

1.Administracija pacijenta

2.Medicinska dokumentacija

3.Ljekarniki modul

4.Planiranje termina

5.Obraun6. Komunikacijski modul

7.Istraivanje i statistiki podaci

CEZIHPZZ

(CEentralni Zdravstveni InformacijskisustavRepublike Hrvat ske)

-PRVI OSTVARENI PROJEKT IZGRADNJE JEDINSTVENOG ZIS3a u RH !!!

-U prvoj fazi obuhvatio je samo timove ope/obiteljske medicine (OOM) PZZ,


7/20

HZZO i HZJZ:

-G1 je sredinje aplikacijsko rjeenje koje je natjeajem kao zadatak pripalo tvrtci

Ericsson Nikola Tesla (ENT),

-G2 predstavlja aplikacije u OOM koje su preputene nezavisnim proizvodaima koji prou certificiranje

od strane Ministarstva zdravstva.

Temelji se na normama

-HRNENV13606 prijenos elektronikogzdravstenog zapisa o pacijentu

-HL7v3 primjena svjetske HL7v3 norme za razmjenu medicinskih podataka

uz primjenu metoda lokalizacije:

->referentni informacijski model(RIM)

->sredinji elektronik izdravstveni zapis(EZZ)

->specifinosti poslovnog procesa PZZ:

-obveznoidopunskoosiguranje-izvjeapremaHZZO3u

-izvjeapremaHZJZ3u,idr.

Osnovna obiljeja CEZIH

-Integracija svih entiteta sustava

-Normizacija procesa

-Automatizacija procesa

-Kvaliteta i vjerodostojnost podataka

-Dostupnost podataka u realnom vremenu

-Sigurnost i zatita podataka-Temelj za nadogradnju sustava

Kvalitetnije, efikasnije i racionalnije poslovanje i lijeenje

KORISTI

Zdravstveno osoblje

Potpuna i pravovremena informacija

Podrka aplikacije u svakodnevnom radu (MKB10, ICPC2, ATK klasifikacijaI)

Pristup odgovarajuim medicinskim podacima cijele populacije (uz potpunu zatitu privatnosti

medicinskih informacija)

Raunalna podrka u donoenju odluka(medicina temeljena na dokazima)

Uinkovito upravljanje radnim vremenomsmanjenje administrativnog dijela posla Unaprjeenje odnosa lijenika i pacijenta

Ergonominost rada

Ustanove zdravstvenoga osiguranja

Izvjeivanje u stvarnom vremenu

Raunalno podran proces donoenja odluka

Kontinuirano praenje kvalitete

Slanje dokumentacije u elektronikom obliku

Uvoenje novih usluga


8/20

Javnozdravstvene ustanove

Praenje trendova u zdravstvenom statusu stanovnitva / vrlo brza povratna informacija

Razvoj novih indikatora

Upozorenja o moguim bolestima (praenje pacijenata)

Olakano analiziranje situacije i brza akcija

Registri bolesti

Poboljanje postojeih

Uvoenje novih

Medicina temeljena na dokazima

Slanje dokumentacije u elektronikom obliku

Zdravstveni management

Procesna organizacija kojom se planiraju, organiziraju, usmjeravaju, kontroliraju i koordiniraju resursi iprocedure sa svrhom racionalnog i uinkovitog zadovoljavanja potreba i potranja za zdravstvenim i

medicinskim uslugama pruanjem specifinihi standardiziranih usluga pojedincima, organizacijama i

drutvu u cjelini.

INFORMACIJSKI SUSTAV PRIMARNE ZRAVSTVENE ZATITE (ISPZZ)

Najee koritene aplikacije u ezdravstvu od strane lijenika ope prakse

-Primaju rez. Lab nalaza 66%

-Prenose rez na kliniku obradu 46%

-Telemedicinske usluge 36%

-Recepti preko emaila 17%

SEKUNDARNA ZATITA

Rad je organiziran kroz djelatnost poliklinikihi specijalnihodjela

POKLINIKI ODJELI

-Pacijent se prvo javlja na alter gdje se upisuju potrebni identifikacijski i administrativni podaci,te

podaci vani za medicinski postupak.Sljedei korak moe biti dvojak.Pacijent se ili odmah javlja na

pregled lijeniku specijalistuili prvo obavlja dijagnostiku (o emu odluuje

polikliniko4konzilijarnasluba) pa nakon toga ide na pregled lijeniku.

-U polikliniku zdravstvenuzatitu ukljueno je mnogoradnihmjesta: alteri, specijalistike ordinacije tedijagnostiki i biokemijski laboratoriji.

- U PRIMARNOJ ZATITI ljenici nemaju dovoljno vremena, znanja ni logistike potpore

(itaj: skupih elektromedicinskih ureaja i opreme) za tzv. diferencijalnu (SIMPTOMISINDROM)

dijagnostiku !

- U polikliniku zdravstvenuzatitu ukljueno je mnotvo specijalistikihordinacija,te i biokemijskih

laboratorija.


9/20

Poliklinikokonzilijarnazdravstvena zatita

Poliklinike mogu imati i specijalne odjeleRehabilitacijski tretmani !

Tu pacijenti polaze program koji traje najee od 14 danado tri mjeseca, pa je taj nain rada

poliklinikog odjelaorganizacijski slian bolnikomu. Bolesnik dolazi X do Y puta tjedno navjebe

tretman.

Prije ukljuenja mora nainiti odreene pretrage kako bi se ocijenila psihofizika sposobnost pacijenta za

rehabilitaciju. Isto se radi i prije otpusta da se vidi uinakprovedene rehabilitacije. Pri otpustu pacijent

dobiva otpusno pismo.

Podaci se upisuju u bolniki registrar

I daju (u odreenoj koliini)pacijentu.

On odlazi ili izlijeenili na kunu njegu(terapiju) ili na rehabilitaciju!


10/20

INTEGRIRANI BOLNIKI INFORMACIJSKI SUSTAVI ??

-uvoenje integriranoga informacijskog sustavazdravstvene zatite kljuan je dogaaj u povijesti razvoja

zdravstva svake zemlje, no pravi potencijal takva projekta biva iskoriten tek ako informatizacija potakne

dogaaje kojima se temeljito analiziraju, a potom, po potrebi, i mijenjaju procesi rada sudionika sustava

zdravstvene zatite.

-koncept cijeloivotnoga medicinskog zapisa (EZZ, EHR) pacijenta koji osim uobiajenih administrativnih

podataka sadrava i podatke specifine za pedijatra, lijenika kolske medicine, lijenika obiteljske

medicine, lijenika medicine rada ili koje druge specijalnosti, prihvaen je kao najbolji mogui.

-ako oblikovanomu zapisu mogu pristupiti svi djelatnici zdravstvenog sustava za koje medicinska struka i

zakoni RH iz podruja zatite privatnosti podataka iskau pravo na to. Sloeno pretraivanje ukupne

arhive medicinskih podataka te potpora lijeenju koje se temelji na znanstveno utvrenim spoznajama /

injenicama (engl. evidence based medicine) prepoznate su prednosti informacijskog sustava koje

dodatno potiu primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u zdravstvu.

Evidence based medicine (EBM)aims to apply the best available evidencegained from the scientific

methodto medical decision making. An approach to practicing medicine that involves consideration of

results of clinical trials that are relevant to the disease or condition being treated when making decisions

about how to treat patients.


11/20

DEFINICIJA BIS a (jedna od . )(Bolniki inf sustav)

The goal of an HIS(HHOSPITAL) is to use computers and communication equipment to collect, store,

process, retrieve, and communicate patient care and administrative information for all

healthcare (hospital) affiliated activities and to satisfy the functional requirements of all

autorised users.

CILJEVI BIS-a

- podrka

1.djelotvornoj opskrbi pacijenata

2.smanjenju utroaka sredstava i vremena

3.osiguranju informacija za

upravne (rukovoenje i svakodnevni rad)

strune iznanstvene namjene

-minimiziranje trokova

1.smanjenje materijalnih trokova (na pr. utroak lijekova, papira, filmova, potronog materijala,

goriva, itd.)

2.poveanje djelotvornosti osoblja (na pr. uinkovitiji rad osoblja, manje ekanje i vei komfor

bolesnika, itd.)

3. uinkovitija uporaba raspoloivih prostora (na pr. smjetaj bolesnika, smjetaj osoblja,

arhivski prostori, itd.)

-u opskrbi pacijenata1.informacije svima (tone i relevantne)

2.informacije korisnicima (samo ovlatenima !!!)

3.na pravom mjestu

4.u pravo vrijeme

5.u prikladnom obliku

-u struci / znanosti

1.struni i znanstveni podaci

2.financijske i obraunske informacije

3.upravljanje i menadment (sustavom i ustanovama)

4.zakonom propisane i utvrene statistike5.osiguranje kakvoe


12/20

Integrirani informacijski sustaviIntegrirani informacijski sustavi u bolnicama omoguuju:

-uinkovitiji nain prikupljanja i pohranjivanja medicinskih i nemedicinskihpodataka

-uinkovitiju pretvorbu podataka u informacije, odnosno obradbu podataka

-bolji, uinkovitiji i svrhovit nain razmjene informacija

-uspjeniji nain komunikacije

-uinkovitiju uporabu bolnikih logistikih resursa

-uinkovitiju uporabu ljudskih resursa

BIS/HIS/ZIS implementacija

-administriranje podataka o pacijentima

- laboratorijski informacijski sustav (LIS)

- radioloki informacijski sustavi (RIS)

- ljekarna

- operacije i intenzivnu skrb

- sustav naruivanja bolesnika

- sestrinski informacijski sustav i briga o bolesnicima- bolnika administracija

- upravljaki informacijski sustav


13/20

Implementacija integriranog sustava

- uspostaviti raunalnu komunikacijsku infrastrukturu bolnice (izvedba lokalne mree i terminalne

opreme, tj. osobnih raunala i posluitelja), sa svom potrebnom sustavnom programskom

potporom

- priskrbiti komunikacijske protokole i odobrenja svih proizvoaa medicinskih ureaja koji se ele

povezati izravno na sustav (pravni i tehniki uvjeti )

-definirati za svaku ustrojbenu jedinicu (kliniku ili zavod, centar, odjel, laboratorij, odsjek i sl.) prioritete

umreavanja najfrekventnijih ureaja, tj. odrediti popis ureaja i redoslijed povezivanja

-osigurati prijenos ve postojeih podataka oblikovanih u odreenome elektronikom formatu

-definirati politiku sigurnosti podataka

-definirati ovlatenja i zaduenja za odravanje informacijskog sustava.

ARHITEKTURA BIS-aIzolirane aplikacije

na poetku razvoja ZIS;a sustav se sastojao odpojedinih samostalnih aplikacija

sve aplikacije su bile odvojeno dizajnirane pa se takav sustav i ne moe zvati arhitekturom

ovakav sustav ima puno mana:

- raznolikost i nemogunost koritenja podataka ili funkcija ostalih sustava

- nema suvisle prezentacije pacijentovih podataka korisniku

- rijetko se garantira sigurnost i kontinuiranost.

Monolitni sustavi

sustav u kojem su sve bolnike funkcije nadzirane s jednog mjesta sve aplikacije implementirane u jedan sustav

prethodno je odreen razvoj programske podrke, izbor standarda i periferne opreme

mane su:

- nedostatak fleksibilnosti

-vanjske aplikacije se mogu nikako jako teko povezati s ovakvim sustavom

Evolucijski sustavi

BIS koji se kompletno temelji na monolitnoj arhitekturi u odreenom trenutku e izgubiti

kontrolu ako je njegova funkcionalnost i broj korisnika u stalnom porastu.

Rjeenje je modularno povezivanje aplikacija za lokalne procese i centralnih sustava. Fleksibilnost i nadogradnja funkcija

Kompozicijski sustavi

Takav trend nameu proizvoai.

U idealnoj situaciji arhitekturu karakterizira optimalna fleksibilnost i BIS moe biti sastavljen

od aplikacija raznih dobavljaa.

Ove aplikacije mogu raditi na razliitim platformama

Njihovo meusobno komuniciranje te komuniciranje s bazama podataka je standardizirano.


14/20

5 PREDAVANJE

PODATAK

STATUS

REZULTATI BIOKEMIJSKIH ANALIZA

REZULTATI NALAZA BIOLOKIH SIGNALA

REZULTATI NALAZA MEDICINSKIH SLIKA

= Simptoma (subjektivni/objektivni i/ili specifini/nespecifini)= SINDROM + ANAMNEZA ?

PODATAKA = INFORMACIJA=ODLUKA =DIJAGNOZA= ?RANA DIJAGNOZA=USPJENIJA TERAPIJA

(vea nada u uspjeni oporavak i rehabilitaciju pacijenta)

BIOLOKI (Bioelektriki) SIGNALI

Bioloki signali sadre informacije o procesima, koji se odvijaju u organu, koji ih proizvodi.

Te informacije estonisu izravno vidljive iz tzv. sirovog signala (engl. Raw data)

mogu biti maskirane drugim biolokim signalima Artefaktima, koji su prisutni tijekom snimanja

(endogeni efekti)

mogu biti prekriveni vanjskimsmetnjama (elektrode, 50 Hz,itd.) ili umom (egzogeni efekti)


15/20

DOBRE STRANE ELEKTRONIKE

1. VELIKA OSJETLJIVOST

2. VELIKA TONOST

3. VELIKA BRZINA

4. VELIKA POUZDANOST

5. MALA POTRONJA ENERGIJE

6. RAZNOVRSNOST MJERNIH POSTUPAKA

7. JEDNOSTAVNOST PRIJENOSA PODATAKA NA DALJINU

8. MOGUNOST POHRANE PODATAKA

9. RAZNOVRSNE MOGUNOSTI OBRADBE PODATAKA

ANALOGNA

PREDNOSTI

-osjetila i pretvornici su analogni

-jednostavnost koncepcije

-lakoa realizacije

MANE

-um

-posmak nule

-pamenje podataka

-nestabilnost


16/20

DIGITALNA

PREDNOSTI

-neosjetvljivost na smetnje, um, posmak

-jednostavni prijenos, pohrana i obrada podataka

-lako galvansko odvajanje

-programabilnost sustava

MANE

-posljedice otpikavanja i kvantizacije

-esto prevelika tonost

-nepreglednost oitanja

-nesigurnost u karakter mjerene veliine

BIOELEKTRIKI SIGNALIDOBRE STRANE

-Neinvazivnost

- Mnotvo vanih dijagnostikih podataka

- Jednostavnost mjerenja

- Niska cijena ureaja

VANO

- Minimalno ometanje organizma

- Vjeran prijenos signala

- Odgovarajua obradba signala

- Odgovarajui prikaz signala


17/20

PROBLEMI

-Male amplitude

- Niske frekvencije

- Elektrode

- Artefakti

- Smetnje od gradske mree

- Ponovljivost (monopolarnobipolarno, normirani naini registracije?!)

- Dugotrajnost kod nekih pretraga

Zbog navedenih problema bioelektriki signali se esto dodatno obrauju, u cilju isticanja eljenih

informacija, te ekstrakcije parametara, koji dobro opisuju kvantificiraju) svojstva organa (sustava) ili

procesa, koji se promatra i koji omoguavaju to ranije prepoznavanje patolokih stanja

BITNA JE DIJAGNOSTIKA VRIJEDNOST OBRADBELIJENIK !

Rezultat MORA biti to ranija i ispravna dijagnoza temeljem, koje se odreuje terapija ili rehabilitacija.

NAINI REGISTRACIJE ( Raw signals)

1.U normalnim uvjetima (fizioloke registracije/spontane aktivnosti)

1.1. Kratkotrajne registracije

1.2. Dugotrajne registracije

2.U nenormalnim uvjetima (aktivacijske tehnikeFIZIKALNE,KEMIJSKE,PSIHOLOKE)

2.1. Ergometrija (Stress tehnike)

2.2. Evocirani potencijali(VIDNI,SLUNI,SOMATOSENZORNI,MOTORNI,KOGNITIVNI)


18/20

REGISTRIRANI SIGNAL JE SUMA : REGISTRIRANI SIGNAL JE SUMA :

podraajem izazvane elektrike aktivnosti mozga(EP)

unutarnjeg uma elektrika aktivnost mozga neovisna o podraaju(EEG)

vanjskog uma koji se sastoji od:

-miogene elektrike aktivnosti

-djelovanja elektrinih i magnetskih polja

-uma mjerne instrumentacije

UVJETI USREDNJAVANJA UVJETI USREDNJAVANJA

1.Valni oblik evociranog potencijala ovisi samo o podraaju i jednak je za svaki ponovljeni podraaj

2.Registrirani odziv nastaje linearnom sumacijom signala (evociranog potencijala) i uma

3.Doprinos uma registriranom signalu je dovoljno iregularan da ga se moe promatrati kao statistiki

neovisan uzorak sluajnog procesa.


19/20

SIGNALI

1. ODREENI SIGNALI(DETERMINISTIKI)

Mogu se opisati egzaktnim matematikim relacijama

i vrijednost im je odreena za svaki t, tj. x = f (t)

1.1. PERIODSKI

Sinusoidalni (0 )

Sloeni (0 , 20 , 30 , .....)1.2. NEPERIODSKI

Skoro periodski (x = X1 sin(a1t + 1) + X2 sin(a2t + 2) +...) EKG?!

Prelazne pojave (pojedinani dogaaji)Kontinuirani spektar !!

2. NEODREENI SIGNALI(RANDOM, SLUAJNI, STOHASTIKI)

Ne mogu se opisati egzaktnim matematikim relacijama i ne moe im se odrediti (predvidjeti) vrijednost

za svaki t ! TO SU I SVI BIOLOKI (i BIOELEKTRIKI) SIGNALI !!

2.1. STACIONARNI

ERGODINI (SVI ERGODINI SIGNALI SU STACIONARNI!!)

NEERGODINI

2.2. NESTACIONARNI

TO SU I SVI BIOLOKI (i BIOELEKTRIKI) SIGNALI !!

SIGNALI

1. NEPREKINUTI SIGNALI(ANALOGNI, KONTINUIRANI)(t je kontinuirano)

2. OTIPKANI SIGNALI(UZORKOVANI, DISKRETNI, DIGITALNI)[signal je odreen samo u odreenim

trenucima tn , esto x (n) ]


20/20

DOKAZANA STACIONARNOST SIGNALA DOZVOLJAVA PRAENJE (FOLLOW

UP) STANJA ISPITANIKA

DOKAZANA ERGODINOST SIGNALADOZVOLJAVA USPOSTAVU KRITERIJA

NORMALITETA

bioinf_1._mi_-_sazetak_predavanja_2009-10 (1)

Documents