• udžbenik

• CD za učenike

• radna bilježnica

• priručnik za učitelje s

CD-om

• kontrolni zadaci

• razredni plakati

1. Roditelji i potomci

KOMBINACIJE RODITELJSKIH OSOBINA U POTOMAKA

Zapažate da se djeca razlikuju od svojih roditelja, ali i međusobno (sl. 1.22.). Po-

znato vam je da naše osobine odre-đuju geni koji se nalaze u kromo-

somima. Geni se na potomke prenose

spolnim stanicama. Oplo-đena jajna stanica ima 23 para kromosoma – jedan od majke, a drugi od oca. Kromosomi u pa ru nose gene za ista svo-jstva. Od oba ro di telja nasljeđuješ ge ne za boju očiju, bo ju ko se, oblik nosa. Geni uvijek dje-luju u paru. Ti parovi

gena za neku osobinu mogu biti jednaki, ali se

mogu i razlikovati. Pri-mjerice, oba gena mogu biti

za plavu boju očiju ili će jedan gen biti za plavu, a drugi za

smeđu boju očiju. Upoznat ćete koje pravilnosti postoje u njihovom

nasljeđivanju i izražavanju.

Sl. 1.22. Koje su tjelesne osobine djeca naslijedila od roditelja? [to odre|uje te osobine?

Bitni pojmovidominantna osobinadominantni genrecesivna osobinarecesivni gengenetika

Dominantno i recesivno naslje|ivanje

Pogledaj sliku 1.23. Uoči da su kod nekih ljudi ušne resice slobodne, a kod nekih su sraštene. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti slobodne prevladava u nasljeđivanju. Nazivamo ga dominantni (prevladavajući gen). Označimo ga velikim slovom - A. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti sraštene ne dolazi uvijek do izražaja. Nazivamo ga recesivni (potisnuti gen). Označimo ga malim slovom – a. Ako je dijete od majke naslijedilo dominantni gen A, a od oca recesivni gen a, kombinacija gena u njegovim tjelesnim stanicama je Aa. Dominantni gen je prevladao u nasljeđivanju i zato dijete ima slobodne ušne resice – dominantna osobina. U slučaju da dijete u tjelesnim stanicama ima kombinaciju gena aa recesivni gen dolazi do izražaja pa su njegove ušne resice sraštene – recesivna osobina. Razmisli – Kakve ušne resice ima dijete s kombinacijom gena AA?Pogledaj tablicu 1 i upoznaj još neke dominantne i recesivne osobine u čo-vjeka. Usporedi koliko sličnih i koliko različitih osobina imaš sa svojim roditeljima, bakama i djedovima.

Sl. 1.23.

U{na resica sra{tena

U{na resica slobodna

68

UD

ŽBENIK

Sl. 1.3. Raznolikost unutar jedne vrsteKombinacije roditeljskih osobina u potomaka

Tablica 1 Dominantne i recesivne osobine u ~ovjeka

DOMINANTNO RECESIVNO

• tamna kosa• sme|e ili zelene o~i• velike o~i• kovr~ava kosa• mogu}nost uvijanja jezika

(sl. 1.24.)• debele usnice• normalno razlikovanje boja• pjege na koži• drugi nožni prst dulji od palca• jamice na obrazima

• svijetla kosa• plave ili sive o~i• sitne o~i• ravna kosa• nemogu}nost uvijanja jezika

• tanke usnice• sljepo}a za boje• koža bez pjega• drugi nožni prst kra}i od palca• obrazi bez jamica

Biološka znanost koja proučava pojavu i zakonitosti nasljeđivanja naziva se genetika.

@elite li saznati vi{e?

Kako su otkriveni geni?U malom samostanskom vrtu, sredinom 19. stoljeća, jedan je tihi čovjek svojim pokusima započeo odgonetavanje tajne nasljeđivanja. Zvao se Gregor Mendel (sl. 1.25.). Bio je češki redovnik, a istraživao je prenošenje nasljednih svojstava. Za svoja je brojna istraživanja odabrao grašak. Pratio je nasljeđivanje različitih osobina graška: boju cvjetova, boju i oblik sjemenke, visinu stabljike. U jednom od svojih pokusa križao je grašak s crvenoljubičastim cvjetom i grašak s bijelim cvijetom. Iz sje menki roditeljske generacije izrasle su sve biljke crvenoljubičastih cvjetova. Svojstvo koje prevladava Mendel je nazvao dominantnim, a svojstvo koje nije došlo do izražaja recesivnim. Kada je križao međusobno potomke prve generacije u drugoj generaciji potomaka, ponovo su se pojavile biljke bijelih cvjetova i to u točno određenom omjeru. U prosjeku, na tri biljke crvenoljubičastih cvjetova dolazila je jedna biljka s bijelim cvjetovima (sl. 1.26.). Mendel je zaključio da u nasljeđivanju postoji pravilnost te da sjemenke graška u stanicama sadrže dvije „čestice“ koje određuju izražavanje boje cvjetova graška. Te čestice danas zovemo geni. Zbog važnosti Mendelovih otkrića smatramo ga utemeljiteljem genetike.

!

Sl. 1.25. Gregor Mendel ‡ utemeljitelj genetike

SaæetakGenetika je znanost o naslje|ivanju. Osobine živih bi}a odre|uju geni. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku osobinu. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama. Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga samo jedan gen za svaku osobinu. Oplodnjom nastaje oplo|ena jajna stanica s potpunim brojem kromosoma. Iz nje }e se razviti organizam koji }e ponovo imati dva ge-na za neku osobinu. Svojstvo koje se ispoljava odre|uje dominantan, a svojstvo koje je potisnuto recesivan gen.

Provjeri znanje:

2. [to prou~ava genetika?

3. Ua

nicama.

Sl. 1.26. Mendelov pokus

PRVA GENERACIJAPOTOMAKA

DRUGA GENERACIJAPOTOMAKA

X

X

Str. 12.

69

UD

ŽBEN

IK

2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma

2.6. Sustav organa za optok krvi

Srce neumorno radi, a krvne `ile podnose navalu krvi cijelog `ivota. Kako mi mo`emo utjecati na njihovo zdravlje?

Zdrav način života produžuje zdravlje srca, krvi i krvnih žila. Masna hrana, manjak tjelesnih aktivnosti, pušenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje krvni tlak i količinu masnoća u krvi. Masnoće se talože i ovapnjuju unutrašnje stijenke krvnih žila. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl.

2.138.), jedna je od najčešćih bolesti krvnih žila. Do nje dolazi i prirodnim procesom starenja.

Aterosklerozom se sužavaju krvne žile, što dovodi do smanjenog pro-toka krvi i mogućeg stvaranja ugruška. Krvne pločice ili trombociti oštećuju se otežanim prolaskom kroz krvnu žilu. To izazove stvaranje ugruška ili tromba koji priječi prolaz krvi kroz krvnu žilu.

Bolest zovemo tromboza. Trombozom se, nadalje, može zaustaviti protok krvi koja opskrbljuje srčani mišić. Dio srčanog mišića koji ne dobiva krv odumire. Nastaje srčana kap ili infarkt.

Bolesnik iznenada osjeti jake bolove u prsima. Ovdje hitna masaža srca te dolazak u bolnicu može spasiti bolesnikov život. Zbog začepljenja krvne žile moguće je pucanje žile i izljev krvi iz nje. Dogodi li se to u mozgu govorimo o moždanoj kapi ili moždanom udaru. Moguće posljedice su oduzetost ili paraliziranost zahvaćenih moždanih središta (izgubi se sposobnost, primjerice, govora ili kretanja), a može nastupiti i smrt.

Iznenadna smrt najčešća je upravo kod oboljenja srca i krvnih žila.

ZA[TITA I BOLESTI KRVNIH @ILA, SRCA I KRVI

zdrava arterija

za~epljenje arterije

masne naslage na stijenkama arterije

Sl. 2.138. Ateroskleroza ‡ razvoj i posljedica bolesti

Bitni pojmovileukemijaslabokrvnostsr~ana kap ili infarkt

Rad zdravog srca

brokoli

špinat

Str. 51.

70

UD

ŽBENIK

Za[tita i bolesti krvnih žila, srca i krvi

SaæetakZdrav na~in `ivota sprije~it }e pojavu mnogih bolesti sustava za optok krvi. Neke od njih su slabokrvnost, ateroskleroza, sr~ana kap i mo`dana kap. Leukemija je rak krvi. Lije~i se kemoterapijom.

Provjeri znanje:1. Navedi naj~eš}e uzroke ateroskleroze! 2. Kako nastaje sr~ana kap?3. [to je anemija?

krvi?

Među bolestima krvi česta je slabokrvnost ili anemija. Bolest se očituje u nedostatku željeza u hemoglobinu ili nedostatku crvenih krvnih stanica. Javlja se osjećaj slabosti, umora, gubi se dah zbog slabije opskrbe dijelova tijela kisikom. Uz hranu bogatu željezom potreban je vitamin C koji poboljšava ugradnju željeza u crvene krvne stanice (sl. 2.139.).

Nezarazna bolest krvi je leukemija – rak krvi. Bijele krvne stanice ne sazri-jevaju dovoljno te ne mogu obavljati svoju ulogu, a njihov broj se povećava u krvi. Leukemija se liječi kemoterapijom. U nekih tipova leukemije kod djece pomažu lijekovi uz veliku mogućnost ozdravljenja.

Prva pomo} pri krvarenjuAko krv pri ozljedi izlazi iz krvne žile, govorimo o krvarenju. Pri jačem krvar-enju potrebno je hitno zaustavljanje krvarenja kako bi se spriječilo iskrvarenje i smrt.

Vanjsko krvarenje je vidljivo na površini tijela, a unutarnje nije.

Kako zaustaviti vanjsko krvarenje

• pritiskom na ranu preko sterilne gaze ili čiste tkanine (sl. 2.140. a);• kompresivnim zavojem zamotamo ranu nakon zaustavljanja jačeg kr-

varenja. (sl. 2.140. b);• pritiskom prstiju na žilu kucavicu (arteriju) uz kost. Potrebno je znati

gdje su točke pritiska na tijelu ovisno o mjestu krvarenja. Pravilo je da je točka pritiska između rane i srca. Primjerice pri krvarenju na glavi pritišće se vratna arterija (sl. 2.140. c).

Pri sumnji na unutarnje krvarenje (ako je osoba slaba, žeđa, osjeća mučninu) ozlijeđeni se stavlja u ležeći položaj s podignutim rukama i nogama, glava u ravnini trupa.

Oprez!Opasan je dodir krvi s tuđom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraženom krvlju (hepatitis C i B, virus HIV-a). Zato treba primijeniti sve mjere zaštite pri pružanju prve pomoći.

a) pritisak na ranu

Sl. 2.140. U~eni~ke vježbe pružanja

b) kompresivni zavoj

c) pritisak prstiju na vratnu arteriju

71

UD

ŽBEN

IK

17

2.1. Razmnožavanje i razvitak u ~ovjeka

2.1 RAZMNO@AVANJE I RAZVITAK U ^OVJEKAPUBERTET — VRIJEME SAZRIJEVANJA

1. Pubertetska osmosmjerka

Traženi pojmovi:1. žlijezda koja potiče rad spolnih žlijezda u pubertetu _________________________2. prava su noćna mora mladih u pubertetu _________________________3. žlijezda koja pojačano izlučuje znoj u pubertetu _________________________4. složene kemijske tvari koje izlučuju spolne žlijezde su spolni _________________________5. muška spolna žlijezda _________________________ 6. žlijezde koje pojačano izlučuju masnoću u pubertetu _________________________7. ženska spolna žlijezda _________________________8. spontano izbacivanje sperme, najčešće noću _________________________9. pojava ljuštenja sluznice maternice uz krvarenje _________________________10. svaki mjesec sazrijeva u jednom od jajnika ___________________ stanica

2. Možda je to mala šala prirode, no upravo kad odrastaš i kad ti je vrlo važno kako izgledaš, tijelo opet počne izvoditi

M H I P O F I Z AE S V K R I N I ŽN C T E M O Z K AS A I V J G I K AT M A N B N C I NR G I P J D N N JU C F A Č O C E AA U J C M B L M JC E B R G Z R E UI P O L U C I J AJ H D S R T V S OA I Ć I T Š I R P

2.1. Razmnožavanje i razvitak u ~ovjeka

72

RAD

NA

BILJEŽNICA

1818

3. Ispiši promjene na tijelu u vrijeme puberteta koje su zajedničke djevojčicama i dječacima. ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

4. Riješimo probleme vršnjaka!

Probleme vršnjaka možete rješavati u skupinama. Proučite problem te zapišite svoja razmišljanja o načinu rješavanja problema. Tijekom rada koristite svoja iskustva, sve što ste već naučili kao i podatke iz dodatne literature. Nakon završenog rada iznesite rezultate. Ako se skupine razlikuju u mišljenjima, raspravite o problemu i donesite zajednički zaključak.

Hrvoje, 14 godina: Prijatelji su me počeli ismijavati i kažu da imam neugodan miris. Što da radim?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Mateja, 13 godina: Neke su djevojke u školi pošteđene tjelovježbe kad imaju menstruaciju. Ja se volim baviti spor-tom, moram li to izbjegavati?

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Lana, 14 godina: Čini se da dobivam prištiće baš kad hoću lijepo izgledati. Bi li pomoglo da prestanem jesti čokoladu?

Nino, 14 godina: je izlazak zabranjen. A uskoro je tulum na koji silno želim ići. Ovo je grozno! Što da radim?

2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma

73

RAD

NA

BIL

JEŽN

ICA

69

2.8 SUSTAV ORGANA ZA IZLU^IVANJEMOKRA]NI SUSTAV1. Prouči vanjsku i unutarnju građu bubrega

Upute za rad:

1. Prouči životinjski bubreg koji ti je dao učitelj.2. Kakvog je oblika i boje bubreg?3. Izvana je bubreg obavijen ovojnicom. Ručnom lupom promatraj bubreg i pronađi ovojnicu.4. Sada usporedi životinjski bubreg s bubregom čovjeka na slici 2.182. i modelom bubrega.5. Promotri unutrašnju građu bubrega te uoči površinski dio debljine 3-4 cm - bubrežnu koru i unutrašnji dio formiran u obliku piramida - bubrežnu srž.6. Uoči gdje ulazi vrh svake piramide.7. Nacrtaj bubreg u svoju bilježnicu. Na crtežu označi: ovojnicu, koru, srž, čašicu i nakapnicu. 8. Osnovni element bubrežne građe je sićušna jedinica – nefron, sastavljena od bubrežnog tjelešca i cjev-astog dijela. Ucrtaj nefron na odgovarajuće mjesto u bubregu.

2. Služeći se slikom 2.183 a) i b) u udžbeniku na str. 129, riješi sljedeći zadatak.Poredaj po logičnom slijedu pojedine etape u nastajanju mokraće tako da na praznu crtu staviš odgovarajući broj.

2.8 Sustav organa za izlu~ivanje

74

RAD

NA

BILJEŽNICA

70

2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma

3. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajuće okvire, upiši: što ulazi u bubreg, što izlazi iz bubrega, te što se izlučuje bubregom.

4. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajuće okvire, upiši: što ulazi u bubreg, što izlazi iz bubrega, te što se izlučuje bubregom.

70

b)

c)

d)

e)

f)

g)

a)

75

RAD

NA

BIL

JEŽN

ICA

IZBORNE TEME

Fiziologija ronjenjaDjelovanje ronjenja na organizam

• Jeste li ikada s maskom i disalicom zavirili ispod površine mora? Ako jeste, onda ste vrlo vjerojatno u gotovo svakoj uvali do�ivjeli djeliæ tihog i prekrasnog podvodnog svijeta. Od prapoèetaka èovjek je te�io otkrivanju mnogih tajni prirode i �ivota oko sebe. Jedna od najstarijih te�nji, otkrivanje nepoznatog podvodnog svijeta, nagnala je istra�ivaèe i avanturiste na spuštanje u tamne dubine i traganje za naèinima boravka pod vodom.

Što je ronjenje?Ronjenje je boravak ispod vodene površine, bilo uz zadr�avanje daha ili pomoæu ronilaèkog aparata. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili rekreacija) i profesionalno ronjenje. Profesionalno se roni u vojsci, policiji, graðevinarstvu, industriji i znanosti.Da biste postali ronilac potrebno je proæi kompletnu obuku u ovlaštenoj školi ronjenja, sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlaštenih instruktora. Kao što vozaè mora nauèiti osnovna pravila vo�nje i sigurnosti na cestama, tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja. Roniti bez odgovarajuæeg znanja opasno je po zdravlje i �ivot èovjeka. Stoga svakom roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu. Zauzvrat, ronjenje pru�a neopisiv do�ivljaj i avanturu.

Slika 1. RONILAC ISTRA�UJE BIOLOŠKU RAZNOLIKOST PODMORJA

DISALICA

MASKA

REGULATOR DISANJA

RONILAÈKI APARAT (BOCA)

76

IZBORN

E TEME

Kako ronjenje djeluje na ljudski organizam?

Promjene vida u vodiVid u vodi postaje slab. Slika predmeta je mutna kad golim okom gledamo pod vodom. Uporaba maske osigurava zraèni prostor ispred oka što omoguæuje stvaranje jasne slike. Ipak i pri tome dolazi do manjih nerealnosti u gledanju, pa se predmeti pod vodom èine pribli�no 33% veæi i 25% bli�i. Na veæim dubinama mo�emo raspoznati sve manje boja. Ispod 20 m sve izgleda blijedoplavo, a nakon toga sivo. Stoga ronioci koriste svjetiljke kako bi osvijetlili tamne prostore i otkrili prave boje podmorja.

Promjene sluha u vodiZvuèni valovi kroz vodu putuju èetiri puta br�e nego kroz zrak. To ote�ava odreðivanje smjera iz kojeg dolazi zvuk.

Gubitak toplineSvaki plivaè osjeæa hladnoæu nakon skoka u vodu, neovisno o njenoj temperaturi. To je zato što tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta br�e nego u zraku. Ali èovjek se na to brzo privikne. Ono što se zapravo dogodi je su�enje krvnih �ila u ko�i, tako da manje krvi protjeèe površinom tijela. Ako je tijelo dulje vrijeme izlo�eno veæem gubitku topline, smanjeni krvotok ne uspijeva tijelo odr�ati toplim, pa se ono pokušava zagrijati trzanjem mišiæa koje nazivamo drhtanje. Uporaba odgovarajuæeg ronilaèkog odijela zaštita je od pretjeranog gubitka tjelesne topline.

Privikavanje tijela na tlak u vodiKad ronimo ispod površine, voda koja nas okru�uje pritišæe naše tijelo. U fizici ste veæ nauèili da tlak vode raste s poveæanjem dubine (kompresija). Za svakih se 10 metara dubine tlak u morskoj vodi poveæava za 1 bar (tablica 1). To je tlak koji djeluje na tjelesne šupljine koje su ispunjene zrakom (uši, sinusi, pluæa). Spuštajuæi se lagano u dubinu, ronilac treba omoguæiti ulazak zraka u te šupljine kako bi se tlak izjednaèio u odnosu na okolni tlak. Ukoliko ne doðe do izjednaèavanja tlakova, mo�e doæi do prsnuæa navedenih organa. Izjednaèavanje tlakova u ušima treba zapoèeti veæ na poèetku zarona. Jedan od naèina je da ronilac zaèepi nos i pokuša lagano ispuhnuti zrak kroz nos. Izjednaèavanje tlaka mo�e se izvoditi i pomicanjem donje èeljusti ili gutanjem.

Disanje pod vodomKod ronjenja na dah, duboko udahnemo zrak (78% dušika, 21% kisika, 0,035% ugljikovog dioksida, plemeniti plinovi), zadr�imo dah i zaronimo. Što smo dublje tlak vode jaèe pritišæe prsni koš, volumen pluæa se smanjuje

DUBINA TLAK VOLUMEN PLUÆA(KOD RONIOCA NA DAH)

morska razina 1 bar 100%

Tablica 1.

FIZIOLOGIJA RONJENJA

77

IZBO

RNE

TEM

E

Korelacijsko-integracijska radionica biologije, likovne kulture i fi zikePRIMJER IZ PRAKSE

Radionica ostvarena u suradnji s učiteljicama Ivonom Biočić Mandić, prof. likovne kulture, i Josipom Lukić, prof. fi zike i politehnike u OŠ J. J. Strossmayera u Zagrebu.

Trajanje radionice: 90 minuta

Cilj radionice bio je da približimo građu i ulogu živčane stanice učenicima 8. razreda na što djelotvorniji način – povezivanjem gradiva biologije, likovne kulture i fi zike.

Priprema: Poštujući zadatke postavljene HNOS-om, izradile smo radne listiće (biologija, fi zika), pripremile učenike i uputile ih da donesu žice, plastelin i sl. materijale koje već imaju kod kuće i koji će poslužiti za izradu modela i skulptura živčanih stanica (likovna kultura).

Aktivnosti učenika:

• U svijet živčanih stanica učenici su zavirili promatranjem mikroskopskih preparata živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine.

• Kako bi što bolje razumjeli građu i ulogu živčane stanice te lakše izradili modele živčanih stanica učenici su, prema uputi na radnom listiću te kratkom objašnjenju učiteljice, proučili građu i ulogu živčane stanice i živca čitanjem teksta u udžbeniku od 55-57. str. pri tome obraćajući pažnju na povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. Radi bolje predodžbe prikazali smo slike živčanih stanica i animacije živčanih impulsa s CD-a.

• Izradi modela živčane stanice od odabranog materijala - žica i plastelina prethodila je uputa za rad iz likovne kulture.

• Ulogu živčane stanice učenici su usporedili sa strujnim krugom izvodeći vježbu iz fi zike.• Gotovi modeli korišteni su za ponavljanje u završnom dijelu radionice uz objašnjavanje što prikazuju

model i njegovi dijelovi.

Radni listić iz biologije:

UVODNA AKTIVNOST• Promatrimo mikroskopske preparate živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne

moždine.

• Proučimo građu živčane stanice; uočimo da je građena od kratkih ogranaka (dendrita), tijela stanice s jezgrom i jednog dugačkog živčanog vlakna (aksona ili neurita). Više živčanih vlakana udružuje se u živac. Živci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu), pokretački (od mozga prema organima) ili mješoviti.

• Uočimo povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice; kratki ogranci primaju podražaj koji se na površini membrane živčane stanice pretvara u električni impuls i putuje preko tijela živčane stanice do živčanog vlakna i njime do druge stanice ili mišića i to uvijek samo u jednom smjeru. Dakle, živčana stanica je tako građena zahvaljujući svojoj ulozi primanja i provođenja podražaja i reagiranja na podražaj.

• Izradimo model živčane stanice ili model živca od odabranog materijala- žica i plastelina. Upute o korištenju materijala i izradi modela- malih skulptura- živčanih stanica dat će profesorica likovne kulture.

• Usporedimo ulogu živčane stanice sa strujnim krugom u vježbi iz fi zike.

181

2. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA

2.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA

78

PRIRUČN

IK

ZAVRŠNA AKTIVNOST• Pokažimo napravljene modele živčanih stanica i živaca uz objašnjavanje što prikazuju model

i njegovi dijelovi. • Riješimo zadatke u radnoj bilježnici na str.33.

Fizika pomaže, ali i nalazi primjenu u biologiji

STRUJNI KRUG-radni listić iz fi zikeStrujni krug je spoj izvora i trošila međusobno povezanih električnim vodovima kroz koje električna struja prenosi električnu energiju. U električni strujni krug mogu se dodavati prekidači i razni mjerni instrumenti.Često se susrećemo sa raznim strujnim krugovima, a strujni krug nalazi se i u našem srcu, gdje kao izvor služi sinus čvor koji tjera struju kroz srce zbog čega se ono steže i pumpa krv.Prijenos živčanog impulsa u našem organizmu također asocira na prolazak struje kroz strujni krug. Spojimo strujni krug kao na slici!

Pomoću sklopki brzo zatvaramo strujne krugove.

X

X

X

X

X

Ljudsko tijelo je električni vodič jer je tekućina u stanicama i oko njih elektrolit. Djelovanje struje na organizam ovisi o njezinoj jakosti. Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0,5 mA, a struja od 100 mA izaziva grčenje srčanog mišića.

U strujnom krugu jakost struje mjeri se ampermetrom. Izmjerimo jakost struje u strujnim krugovima prikazanim na slikama.

a)

b)

X A

X X A

X A X

X

A

ZAKLJUČAK (učenici ga donose na osnovi mjerenja)

182

79

PRIR

UČN

IK

Likovna kultura približava biologiju učeniku, a sama nalazi inspiraciju

Sa stajališta likovne kulture temu promatra Ivona Biočić Mandić, akademska kiparica, prof. likovne kulture:“Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom, učenike sam potaknula da osim po promatranju mogu ‘živčane stanice’ graditi nakon promatranja i doživljajno, tj. da im zadani oblik bude poticaj za slobodno istraživanje linije i boje. Zadani materijali – žica i plastelin naveli su nas na istraživanje prostornog crteža, ali i skulpture i reljefa.Često s učenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram, iako sam i dosad radila korelacije, to nije uključivalo sudjelovanje drugih profesora. Zanima me ovakav način rada, ali on zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvođenje nastave. Inače sve ostaje na zgodnim improvizacijama.”

Gotovi radovi su postavljeni u prostoru školske galerije “Branko Ružić” uz natpis;“ŽIVČANA STANICA - ŠTO JE TO...”Sadržaj radionice:Izrada modela živčanih stanica – likovno stvaralaštvo pomaže u dočaravanju građe živčane staniceStrujni krug – znanjem fi zike do boljeg shvaćanja uloge živčane stanice«.

2. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA

2.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA

183

80

PRIRUČN

IK

P

rilo

zi u

z nasta

vnu jedin

icu –

Od ž

ivčane s

tanic

e d

o ž

ivca

Riješi kri

žaljku

Vodora

vno:

O

kom

oto

:

1.

dru

gi nazi

v za

živ

čanu s

tanic

u

2

. nast

aje

udru

živa

nje

m ž

ivčanih

sta

nic

a –

živ

čano...

4.

dio

živ

čane s

tanic

e u

koje

m s

e n

ala

zi 2

3 p

ara

kro

moso

ma

3

. sr

ediš

nji

dio

živ

čane s

tanic

e

6.

dugi ogra

nak

5

. put

impuls

a k

ojim

se info

rmacije

pre

nose

iz

okolin

e

8.

put

impuls

a k

ojim

se info

rmacije

iz

mozg

a p

renose

do m

išić

a

do m

ozg

a

9.

pro

stor

izm

eđu d

viju

živ

čanih

sta

nic

a

7.

ogra

nci kojim

a ž

ivčana s

tanic

a p

rim

a p

odra

žaje

1

1.

ele

ktr

ični, ž

ivčani …

10

. pre

ma u

lozi

može

biti pokre

tački, o

sjetiln

i i m

ješo

viti

2

5

3

4

10

11

6

1

8

9

7

81

PRIR

UČN

IK