biološka raznolikost i zaštita gljiva
TRANSCRIPT
22.04.2012. SEMINAR za kolegijBiološka raznolikost i osnove zaštite prirode
Biološka raznolikost i zaštita gljiva
Ivana Kušan
Temeljne razlike
Značajka: GLJIVE ŽIVOTINJE BILJKE
REZERVNA TVAR
PLASTIDI
glikogen
nema
glikogen
nema
škrob
ima
NAČIN PREHRANE
STANIČNA STIJENKA
nema
heterotrofan-saprotrofi-simbionti-paraziti
-predatori
hitin
nema
heterotrofan
nema
ima
autotrofan
celuloza
Do danas je opisano gotovo 100.000 vrsta gljiva; od toga je samo u Hrvatskoj utvrñeno oko 5.000, a procjenjujemo da bi ih moglo biti oko 20.000.
Prema svjetskoj monografiji o raznolikosti živog svijeta „Global biodiversity assessment” (1996) gljive bi, u
Brojnost i (ne)istraženost gljiva
100 000
assessment” (1996) gljive bi, u slučaju potpune istraženosti živog svijeta našega planeta, brojale više od 1 milijun vrsta; današnja procjena 1,5 mil.
Taj pokazatelj svrstava gljive u drugu najbrojniju veliku skupinu živih bića, ali i u kategoriju najslabije istraženih grupa živih organizama manje od 10%)
Podjela carstva gljiva (FUNGI) – 8 odjeljaka:
Chytridiomycota ∼ 900-razgrañuju hitin i keratin u akvatičkomokolišu
Zygomycota ∼ 1050-terestričke-saprotrofi, paraziti, simbionti
Ascomycota ∼ 65000-kvasci, plijesni, 99,9% lišajeva, smrčci, tartufi itd.
Basidiomycota ∼ 32000-snijeti, ‘’gube’’, vrganji, rujnice, pečurke itd.
okolišu
Blastocladiomycota ∼ 150-detritivori i paraziti navodenim biljkama i životinjama
Glomeromycota ∼ 150-VAM mikoriza; značajne u tropskim staništima
Neocallimastigomycota ∼ 10-anaerobne gljive koje živeu probavnom sustavu preživača
Microsporidiomycota ∼ 1500-unutarstanični paraziti životinja i protista
� saprotrofi -uloga gljiva u razgradnji krupnih drvnih ostataka ključna je i nezamjenjiva, razgradnja lignina ne bi bila moguća bez gljiva
� simbionti - mikorizne gljive podupiru svojim
Život i uloga gljiva u kopnenim ekosustavima
- mikorizne gljive podupiru svojim djelovanjem život oko 90% biljnih vrsta- većina tipova šuma kakve danas poznajemo, ne bi moglo opstati bez mikoriznih gljiva-lihenizirane gljive (lišajevi) zajedno sa svojim partnerima-algama naseljavaju najnegostoljubivija područja na Zemlji i pioniri su života
Život i uloga gljiva u kopnenim ekosustavima
� paraziti -uklanjaju slabe i neotporne jedinke organizama – domadara iz populacije i važni su kao elementi biokontrole i održavanja prirodne ravnoteže(npr. hrastova pepelnica; (npr. hrastova pepelnica; Chalara fraxinea na jasenu)
� predatori -aktivno hvataju plijen(npr. Arthrobotrys anchonia)
RAZNOLIKOST GLJIVA U HRVATSKOJ
• gljive su daleko najslabije istražena skupina u Hrvatskoj (NSAP
1999.)
• do 1998. u HR je zabilježeno 1686 vrsta gljiva
• u razdoblju 1999. – 2009. zabilježeno je još 2810 novih vrsta za HR
pod okriljem temeljnog projekta Hrvatskog mikološkog društva pod okriljem temeljnog projekta Hrvatskog mikološkog društva
‘’Istraživanje bioraznolikosti gljiva Hrvatske’’
• u HR je zabilježeno 925 vrsta lišaja od čega su 82 vrste endemične
• endemizam kod neliheniziranih gljiva je teško sa sigurnošću
potvrditi
Nestanak gljivljih vrsta i smanjenje njihovih populacija uzrokovano je:
1. Nestajanje, ugrožavanje, degradacija ili fragmentacija staništa
RAZLOZI UGROŽENOSTI GLJIVA U HRVATSKOJ
staništa2. Onečišćavanje okoliša3. Klimatske promjene4. Neodgovarajuće ili prekomjerno sakupljanje jestivih
vrsta5. Unošenje ili poticanje širenja invazivnih stranih biljnih
vrsta
ZAŠTO ŠTITIMO GLJIVE?Ekološki razlog
Gljive imaju bitnu i nezamjenjivu ulogu u kopnenim ekološkim sustavima, posebno u onim šumskim. Bez gljiva prirodna ravnoteža ne bi bila ostvariva.
Očuvanje bioraznolikosti
Gljive uvelike doprinose brojnosti i raznolikosti živih organizama na Zemlji.
Direktna korist za čovjeka
Razlog održivog korištenja jestivih i ljekovitih gljiva
Da bi očuvali prirodno bogatstvo jestivih i ljekovitih gljiva i za buduće generacije, nužno je da gljive koristimo na način koji će osigurati njihov opstanak.
Zbog velike neistraženosti gljiva danas nismo niti svjesni koju korist čovjek može imati od gljiva; gljive su jedan od najbogatijih izvora biološki aktivnih tvari (antibiotici, antikancerogeni, imunomodulatori, antagonističke tvari, vitamini , hormoni itd.); proizvodnja hrane; biokontrola, bioindikatori, bioremedijatori
ZAŠTITA GLJIVA U HRVATSKOJZaštita gljiva u Hrvatskoj započela je 1998. s prvim Pravilnikom o
zaštiti gljiva (NN 115/98):a) Posebno ugrožene vrste gljiva - 130 vrstab) Propisano je sakupljanje gljiva i stavljanje u promet � sakupljač u
svrhu prerade 10 kg nadzemnih i 0,5 kg podzemnih gljiva po danu (stručna osposobljenost i dozvola); za osobne potrebe 2 kg nadzemnih i 0,5 kg podzemnih gljiva
- podzemne gljive smiju sakupljati samo stručno osposobljeni sakupljači!!!
- podzemne gljive smiju sakupljati samo stručno osposobljeni sakupljači!!!
• 2006. CRVENI POPIS GLJIVA HRVATSKE – 349 vrsta kategoriziranih po pravilima IUCN- samo (Ascomycota i Basidiomycota)
• 2008. CRVENA KNJIGA GLJIVA HRVATSKE – prikaz 314 kritično ugroženih (CR = 55), ugroženih (EN = 77), osjetljivih (VU = 119) i nedovoljno poznatih (DD = 63); 35 gotovo ugroženih (NT) nije u Crvenoj knjizi
CRETOVI iMOČVARNA STANIŠTA
Mitrula paludosa – močvarna kapuljača
EN
Peziza subuliginosa – cretna zdjeličarka
CR
Galerina paludosa – močvarna patuljica
CR
Lactarius lacunarum – močvarna mliječnica
VU
PJEŠČARE i PJESKOVITA STANIŠTA
Peziza ammophila – pješčarska zdjeličarka
CR
Helvella spadicea – crno-bijeli hrčak
EN
Disciseda bovista – velika okretnica
CR
Psathyrella ammophila – pješčarska slabunjavka
CR
Tulostoma fimbriatum – resasta pušnica
CR
STARE ŠUME I PRAŠUME
Pseudorhizina sphaerospora – prašumska hrčkovica
CR
Discina parma – štitasta pločarica
CR
Holwaya mucida – sluzava dvoličnica
EN
Cudonia circinans – okruglasta kožoglavka
VU
Hericium erinaceus – resasti igličar
EN
Piptoporus soloniensis – lepezasta kopitarka
CR
Hexagonia nitida – šesterokutna velikoporka
DD
Omphalina chrysophylla – zlatolisna ljevčica
VU
OBALE PRIRODNIH VODOTOKOVA
Vibrissea truncorum – narančasta nitoglavka
VU
Scutellinia pilatii – dugodlaka trepavičarka
EN
Pachyella pseudosuccosa – sočna vodoljupka
CR
Humaria aurantia – narančasta čekinjarica
CR
STARI ŠUMSKI PUTEVI
Peziza muscicola – mahovinska zdjeličarka
EN
Rhodoscypha ovilla – planinska rudočaška
EN
Geopyxis majalis – svibanjska žutočaška
VU
Helvella lactea – mliječni hrčak
VU
SUHI, NEINTENZIVNO GOSPODARENI TRAVNJACI
Microglossum olivaceum – maslinasti jezičak
EN
Trichoglossum confusum –
blijedotrusni dlakojezičnjak
CR
Hygrocybe intermedia – suha vlažnica
VUHygrocybe irrigata – sluzava vlažnica
VUVU
Hygrocybe lacmus – ljubičastosiva vlažnica
EN Hygrocybe caliptriformis – ružičasta vlažnica, EN
ŠPILJE
Cordyceps riverae – špiljska batinica
VU
Životinjski ostaci i ekskrementi
Peziza merdae – izmetna zdjeličarka
VU
Poronia punctata – magareća točkarica
CR
Onygena equina – rožna stapkoglavka
DD
GOSPODARENE ŠUME, GRMLJACI I DRUGO
Cheilymenia magnifica – čaškasta trepavčica
CR
Amanita caesarea – blagva
EN
Boletus fechtneri – Fechtnerov vrganj
VU
Hygrophorus aureus – crvena puževica
CR
Myriostoma coliforme – zvjezdasta sitarica
VU
ISPITNA PITANJA
1. Uloga gljiva u ekosustavu
2. Koji su razlozi ugroženosti gljiva u Hrvatskoj
3. Koja su ugrožena staništa s obzirom na gljive i primjeri ugroženih vrsta vezanih uz ta primjeri ugroženih vrsta vezanih uz ta staništa?
Hvala na pažnji!