bisce polje_part1

8/7/2019 Bisce polje_Part1

1/60


2/60

LOKACIJA: GRAD MOSTAR GRADSKO PODRUJE"JUG"NOSILAC PRIPREME: GRAD MOSTAR

ODJEL ZA URBANIZAM I GRAENJE SLUBA ZA URBANISTIKO PLANIRANJE

NOSILAC IZRADE : ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA MOSTARA

IZMJENE I DOPUNER E G U L A C I O N O G P L A N A

"INDUSTRIJSKA ZONA BIE POLJE " I DIJELAPROVEDBENOG URBANISTIKOG PLANA NA POTEZU

MOST "FRANJE BLAEVIA" - M17

S A D R A J:

I OPTI DIO:

1. Kopija registracije preduzea 2. Uvjerenje o poreznoj registraciji

3. Obavjetenje o razvrstavanju pravnog lica prema djelatnosti4. Uvjerenje o registraciji obveznika poreza na dodanu vrijednost5. Rjeenje o imenovanju odgovornog projektanta6. Rjeenje o imenovanju vrioca unutranje kontrole7. Potvrda o izvrenoj unutranjoj tehnikoj kontroli 8. Kopija rjeenja o poloenom strunom ispitu odgovornog projektanta 9. Kopija rjeenja o poloenom s trunom ispitu vrioca tehnike kontrole

II TEKSTUALNI DIO :

1. Uvodne napomene2. Granica obuhvata plana3. Ciljevi urbanog ureenja 4. Urbanistiko-arhitektonska koncepcija5. Namjena povrina i koeficijenti izgraenosti 6. Urbanistiko-tehniki uslovi 7. Saobraajna infrastruktura8. Vodovod i kanalizacija9. Elektrodistributivna infrastruktura10. PTT istalacije11. Ureenje prostora i zatita stanovnitva od ratnih i elementarnih nepogoda,

te zatita ovjekove okoline

12. Aproksimativni trokovi ureenja graevinskog zemljita i procjena vrijednostiplaniranih objekata

III PISANI PRILOZI :

1. Odluka o postupku izrade izmjena i dopuna regulacionog plana Industrijska zonaBie polje i dijela provedbenog urbanistikog plana na potezu most "FranjeBlaevia"- M17, donesena odlukom vijea Grada Mostara

2. Izvod iz urbanistikog plana grada Mostara 3. Zapisnik sa prve javne rasprave od 08.11.2010. god.4. Zapisnik sa druge javne rasprave od 09.11.2010. god.

IV GRAFIKI PRILOZI :

1. Granica obuhvata regulacionog plana MJ 1:10002. Postojee stanje objekata i objekata infrastrukture, MJ 1:10003. Plan demolicije, MJ 1:10004. Namjena povrina sa visinom planirane izgradnje- spratnost, MJ 1:10005. Regulaciono nivelaciona osnova, MJ 1:10006. Plan parcelacije, MJ 1:10007. Plan snabdijevanja vodom i kanalizacijom, MJ 1:1000

8.

Elektrodistributivna infrastruktura, MJ 1:10009. PTT infrastruktura, MJ 1:100010. Plan ureenja zelenih povrina 11. Plan saobraajnica, MJ 1:100012. Karakteristike vjetra, MJ 1:100013. Inenjersko geoloka karta, MJ 1:100014. Karta seizmike mikrorejonizacije, MJ 1:1000


3/60

Grada Mostara

be run in a manner is def:ine:dby special Federation regulations relating to

archival and office operations the administrative authorities, administrative o r g a n u ; a ~

other legal entities.

INTERIM AND FINALPROVISIONS

16.

AU authorisations granted by the founder tocompanies Urbing d.d. Mostar and lP Zavodza urbanizam Grada Mostara Mostar (the latter: Public Company the Institute for UrbanPlanning of he City of Mostar) shall cease toexist on the date of the registration of theInstitute at Court.

It is the duty of the companies Urbing d.d.Mostar and JP Zavod za urbanizam GradaMostara Mustar to submit to the Institute,through official records, all official documents, files, spatial development documentsand any other professional and official documentation within the founder's domain ofauthority.

Provisions referred to in Paragraphs 1 and 2of this Article shall not apply to the activitiesand tasks falling within the competency of thecompany Urbing of relevance for the management and maintenance of the housing fund:

Article

Employment law status of the former employees of he companies Urbing d.d. Mastar andIP Zavad za urbanizam Grado. MastamMastar shaH be regulated under the RuleBook on Internal Organisation andSystematisation of the Institute work positionsand on the basis of an internal competition.

Article 18.

On the day this Decision enters into force the

This Decision shall supercede the Decision onthe Establishment of the Spatial PlanningInstitute adopted by the City Council on 29May 2006. (No. of decision: 01-02-402/06).The latter Decision shall not be published.

Article 19.

This Decision enters into force on the nextday after its publication in the OfficialGazette of he City of Mostar .

VISOKI PREDSTAVNIK

Koristeci se ovlastenjima koja su Visokompredstavniku data u clanu V Aneksa 10.(Sporazum 0 implementadji civilnog dijelaMirovnog ugovora) Opceg okvimog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, premakojemje Visoki predstavnik konacni autoritetu zemlji u pogledu tumacenja gore navedenogSporazuma 0 implementaciji civilnog dijelaMirovnog ugovora; i posebno uzevsi u obzirclan II 1. (d) istog Sporazuma prema kojemVisoki predstavnik "pomaze, kada ocijeni daje to neophodno, u rjesavanju svih problemakoji se pojave u vezi sa implementacijomcivilnog dijda Mirovnog ugovom";

Pozivajuci se na staY XI.2 ZakljucakaKonferencije za implementaciju mira odriancu Bonu 9. i 10. decembm 1997. godine, ukojem je Vijece za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika daiskoristi svoj konacni autoritet u zemlji u vezisa tumacenjem Sporazuma 0 implementacijicivilnog dijela Mirovnog ugovora, kako hipomogao u iznalazenju rjesenja za probleme

u sa

Uzimajui:i u @bzir da su sporovi unutarGradskog Vijeca ViIi s gradonacelnikom Gradau vezi s odredenim brojem politicki osjetljivihpitanja osujetili napore u procesu ujedinjenjaGrnda Mostara i imali neposredan utjecll.j nll.mogucnost Gradskog vijeca da donosi kljucneodluke poput odluke 0 budzetu odnosno daobavlja svoj redovan md i rukovodi javnimposlovima u interesu gradana Grada Mostara;

Prisjel:ajul:i se dll. je, 16. septembra 2006.godine, g. Norberta Wintersetena imenovaovisoki predstavnik na funkciju specijalnogizaslanika za Grad Mostar prema clanu 4.Odluke visokog predstavnika 0 sprovodenjureorganizacije Grada Mostara od 28. janull.ra2004. godine;

Konstatirajuci da je Upravni odbor Vijeca zaimplementaciju mira, na svom sastankuodrzanom u Sarajevu dana 20. oktobra 2006.godine, "konstatirao da nije postignut konkretan napredak na finaliziranju procesa ujedinjenja gradske uprave Mostara, po zahtjevimll.iz Statuta, sto je re:zultat politicke tvrdoglavosti, daje uspjesno ujedinjenje Mostaraad sustinske je vainosti za politicku stabilnostFederacije i Bosne i Hercegovine kao cjeline,koja zeli krenuti dalje nll. svom putu ka Evropi,te da je Upravni odbor izrazio svoju punupodrsku specijalnom izaslaniku za. Mostar unjegovim nastojanjima da posreduje iii, ukoliko to zainteresovane strane budu trazile, kaoarbitar ponudi rjesenja za otvorena pitanja";

KortstatirajuCi takmle da je Upravni odbor

za xmtJlerne.rltac:ljuodrzanom u Briselu

godine, "izmz!o ZElciov'ollstv'odonio

Norbert Winterstein u rjesavanja d u g o ~ trmjnog spora ako Hercegovacke radio-televizije (HRT) i da ocekuje prijedloge gospodina Wintersteina u pogledu daljnje popunegradske administracije Mostll.ra i ujedinjenjagradskih komunalnih preduzeca, koji ce uskofO biti dostavljeni, te pozvao viasti i politickeliden, u Mostaru da prihvate i provedu oveodluke kako hi se zavrSila implementadjaStatuta grll.da Mostara";

KonstlJltirajui:i dlJl, u nastojanju da postignerjesenje u pogledu upostave jedinstvenogZavada za prostomo uredenje koji je prihvatljiv kako za iZVIsne tako i za zakonodll.vneorgane u Gradu, specijalni izaslanik je odrZaoniz sastanaka s gradonacelnikom Grada, predsjednikom Gradskog vijeca, predstavnicimapolitickih stranaka koje ucestvuju u Gradskomvijecl1, sluzbenicima Gradske uprave i ekspertima za urbanizarn tokom 2006.godine;

Uz zaljenje sto nije postignut sporazum u vezi sovim problemom, 8to je navelo specijalnog izashmika da 14. decembw. 2006. uputi pismogradonll.celniku Grada i predsjedniku Gradskogvijeca s prijedlogom da Gradsko vijece, na p r i ~ jedlog gradonacelnika, donese odredene izmjene i dopune u Odluci 0 osnivanju Zavoda z1'1prostomo uredenje, koju je donijelo Gradskovijece dana 29. maja 2006. godine;

:laleei t(l.koriJe zbog toga sto Gradsko vijece,na svom zasjedanju odrianom 20. decembra2006. godine, nije uspjelo donijeti izmjene idopune navedene Odluke;

Uzevsi II IfJbzir i r ~ z n w t r i v s i sveukupnost prethodno pomenutih pitanja, visoki predstavnikovim donosi sljedecu:

ODLUKU

o i!llonosenju Odluke I[] osnivanju Zavodaza prostorn([JI uredenje

Ovdje utvrdena Odluka 0 osnivanju Zavada


4/60

ovea pn:lstorno u n ~ d e n j e

p r ~ J s t l o r r u ) ure-denjeosnovu, sve Grada

M ~ J s t : a r a ne usvoji u obliku, bez t z n l l e ~ na i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Ova Odluka stupa na snagu odrnah i odrnah seobjavljuje u "Sluzbenom glasniku GradaMostara" i "SluzbenimlNarodnim novinamaHercegovacko-neretvanskog kantona".

Sarajevo, 22. Illlecembar 2006.Dr. Christian Schwarz-Schilling

ViSilllki prellllstavnik

O D L U K U

o ( \ g S ] i 1 h ' ~ 1 : 1 l i u Zavodla za prostorno ure@enje

I. OSNOVNE ODREDBE

Cbml .Za vrsenje strucnih i drugih poslova u oblastiprostomog uredenja, osniva se Samostalnaupravna organizacija "Zavod za prostomouredenje" (u daljnjem tekstu: Zavod).

Skraceni naziv je "Zavod za prostomo

uredenje" .

Zavod ima svojstvo pravne osobe i statusgradske samostalne upravne organizacije.

Sjediste Zavoda je u Mostmu.

Clan 2.Zavod ima svoj ziro racun.

Zavod ima pecat, u skladu sa zakonom i odlukom 0 pecatu Grada Mostara.

obavlia stru,cne i

prostomog uredenja

"Arhitektonske i inzenjerske djelatnosti i teh nicko savjetovanje "; 72300 -- "Obrada poda taka" i - "Izrada i bazompodataka "), lJl posebno:

izrada i implementacija strategijerazvoja Grada i razvojnih pmgrama, '

(2) izrada dokumenata prostomoguredenja: prostomog plana iurbanistickog plana Grada Mostara.

Izrada detaljnih dokurnentaprostoIDog uredenja (regulacionihplanova i urbanistickih projekata)kada Gradsko vijece aclredi Zavodza nositelja izrade istih,

(3) izrada programa uredenja gradskoggradevinskag zemljista,

(4) izrada razvojnih programa(ekonamskog, urbano-socijalnog idr.),

(5) priprema i izrada propisa, standarda iimplementacijskih mjera za vodenje

GIS-a i drugih elektronskihevidencija prostomih podatakallspostavljanje i odr.zavanjejedinstvenog prostomog

informacijskog sustava,(6) davanje informacija potencijalnim

investitorima 0 mogucnostima iuvjetima gradenja,

(7) priprema i izrada osnove za izradudokumenta prostomog uredenja

(snimak iocjena postojeceg stanja uprostoru i opei i posebni ciljeviplaniranog prostomog razvoja -koncepcija razvoja, odnosnoprostomog uredenja),

(8) vodenje dokumentacije 0 pracenjustanja u prostoru i izrada izvjestajao stanju u prostoru i programamjera unapredenja stanja u prostoru,

(9) sudjelovanje u izradi odluke 0pristupanju izradi iIi izrnjenidokumenta prostomog uredenja,

(10) sudjelovanje u ukljucivanju javnostiu proccs pripreme i izrade

odluke 0

.,'Iv'fi,n,,",o,t; za njeno p r I D v ( ) d ~ m j e ,

koordinacija sa domaCim i stranirninstitucijama, ekspertima i ucesce uizradi naucnih projekata i studija u

razvoja Grada,

(13) davanje strucnih ocjena, akazakonom odnosno odlukama

Gradskog vijeca nije drukcijeutvrdeno, te obavljanje drugihstrucnih poslova iz oblastiprostomog uredenja,

II. UNUTRASNJA ORGANIZACIJA

Unutrasnja organizacija Zavada utvrduje sePravilnikom 0 unutrasnjoj organizaciji.Pravilnikom 0 unutrasnjoj organizacijiutvrduje se posebno:

(1) organizacijske jedinice i njihovanadleznost;

(2) sistematizacija radnih mjesta kojaobuhvata: nazive radnih mjesta, opisposlova, uslova za vrsenje poslova,vrstu djelatnosti, naziv skupine ukoju spadaju poslovi, slozenostposlova i druge elemente;

(3) nacin rokovodenja;(4) programiranje i planiranje poslova;(5) ovlastenja i od.govomosti

rukovodecih drzavnih sluzbenika uvdenju poslova;

(6) broj pripravnika koji se primaju uradni odnos i uslovi za prijampripravnika;

(7) druga pitanja predvidena posebnimproplsom.

Clan 5.

Pravilnik 0 unutrasnjoj organizaciji iz clana 4.ove odluke donosi gradonacelnik, nll, prijedlog direktora Zavoda a uz saglasnost

o rje:savanju 0dU2:nm;tinm i oag;ovclIDolstincul d 1 ~ z c n r n i h

sluzbenika i n81mjestenika iz radnog Odltlos:a

drugih pojedinacnih odnosa donosi dirlektiJfZavoda.

RUKOVODENJE

Radom Zavoda rukovodi direktor, u skladu saPravilnikom 0 unutrasnjoj organizaciji i ovojodluci.

Za direktora moze biti imenovana osoba kojaima VSS, najmanje 7 godina radnog staza ustruci, polozen strucni upravni ispit i kojaispunjava i druge us love utvrdene zakonom.

7.

Direktor Zavoda je rukovodeCi drzavni 51uzbenik.

Direktom Zavada postavlja gradonacelnik, uskladu sa Zakonom a ddavnoj sluzbi.

Direktor Zavoda za svoj rad i za rad Zavadaodgovara gradonacelnil{U.

VRSENJE JPOSLOVAI RAJDJNIODNOSI

Poslove osnovne djelatnosti u Zavadu vrsedrZavni sluzbenici visoke skolske spreme, adopunske poslove osnovne djelatnostiposlove pomocne djelatnosti vrSe namjestenicivise, srednje i nize skolske spreme.

Vrsta, slozenost i sadrzaj poslova i uslovi zanjihova vrSenje, utvrduju se posebnim

propisom, u skladu sa federalnim zakonomkojim se ureduje radno-pravni status d r Z a v ~ i h sluzbenika i namjestenika.

i


5/60

GradaMostara

12:

radtnnTI odnosom dr2:avJaihstlJlzben:ika i ureduje seu skladu sa posebnim federalnim zakonima 0radno-pravnom s t a t u ~ m sluzbenika, odnosnonamjestenika.

Yo ODNOS ZAVODA PRJEMA GRAD SKOM I GRADONACELNIKU

Clan

Odnos Zavoda prerna gradonacelniku, kaoorganu izvrsne vlasti zasniva se na zakonu.

Zavod je odgovoran gradonacelniku za svojrad i stanje u oblasti za koju je osnovan.

Gradonacelnik ima pravo razmatrati rad

Zavada, ispitivati stanje u oblasti iz njegovenadleznosti i pokretati postupak za smjenudirektora Zavoda ako odjeni da Zavod neizvrsava pravilno i na zakonom predvidennacin poslove iz svoje nadleznosti i da suzbog toga nastale Hi mogu nastati stetneposlj edice po prava i duznosti gradana,pmvnih Hea i drugih subjekata iIi posljediceza jayne interese.

U cilju provodenja zakona i drugih propisagradonacelnik moze Zavodu odreditisljedecezadatke koje je Zavod duzan izvrsiti: datiupute i smjemice za rad u izvrsavanju zakonai drugih propisa, naloziti da u odredenom rokupripremi odredeni pmpis iz svoje nadleznosti,Ii u okviru svojih ovlastenja, odreditiizvrSavanje pojedinih zadataka i utvrditirokove za njihova izvrsavanje, odrediti da seispita stanje odredenih pitanja iz nadleznostiZavoda i podnesu izvjestaji sa odgovarajucimprijedlozima, h o i odrediti izvrsavanje idrugih zadataka iz nadleznosti Zavoda

Clan 11.

Odnos Zavoda prema Gradskom vijecuzasniva se na zakonu.

propisa.1, . "" , . , hobavezan na Gradskog

vijeca podnositi 0 svom radu, stanjuu oblasti i izvrsavanju zakona i drugihpropisa, odgovarati na pitanja Gradskogvijeca i u skladu s programom rada Gradskogvijeca, odnosno na nj egov zahtjev, priprematiodredene odluke i druge propise, kaa ianaliticke, informativne i druge materijale.

VI. ODNOS ZAVODA PREMA ORGANI MA UPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA

Cbm 12.

Zavod suraduje s organima uprave Grada

Mostara i pravnim osobama po pitanjima izsvoje nadleznosti, koja su od macaja za radZavada su 00. interesa za rad organa uprave

te pravne osabe.

Organi uprave i pmvne osobe obavt:zne SU, uskladu sa zakonom, na zahtjev Zavoda,dostavljati podatke, informadje i drugudokumentaciju iz oblasti svoje djelatnosti,ako su ti podaci, informacije i dokumentacijaod znacaja za vrsenje poslova iz nadleznostiZavada.

SREDSTVAZARAD ZAVODA

Chm13.

Sredstva za rad Zavoda utvrduju se u budzetuGrada, u visini koja osigurava vrsenje poslova iz nadleznosti Zavoda, polazeci od prirodei obima poslova, broja izvrsHaca i drugihuslova neophodnih za uspjeSno vrSenje poslova iz njegove nadleznosti.

Prihodi koje Zavo d ostvari sv ojom djelatnoscu cine sredstva budzeta Grada i koriste seza namjene utvrdene zakonom.

s r e ~ : 1 s h r a za materiJa111e trosk:ovlel:sredstva za posebne namjene, isredstva opreme.

Naredbodavac za koristenje sredstava izovoga cHana, u skladu sa zako nom i drugimpropisima, je direktor Zavoda.

UREDSKO I ARHIVSKOPOSLOVANJE

15.Zavod je duzan voditi uredsko i arhivskoposlovanje iz svoj e nadJeznost1.Urcdsko i arhivsko poslovanje vodi se nanacin utvrden posebnim federalnim propisima koji se odnose na arhivsko i uredsko

poslovanje organa upmve, upravnih organizacija i drugih pravnih osoba.

PRlI:JELAZNE I ZAVRSNEODREDBE

Clan 16.

Danom upisa Zavada u sudski registar prestaju da postoje SVa ovlastenja dana od stnmeosnivaca "Urbing-u" d.d. Mostar i JP "Zavodza urbanizam Grada Mostara" Mostar.

"Urbing" d.d. Mostar i JP "Zavod za urbanizam Grada Mostara" Mostar, duzni su svasluzbena akta, spise, dokumente prostomoguredenja i svu drugu strucnu i sluzbenu dokumentaciju, iz domena ovlastenja osnivaca,zapisnicki predati Zavodu.

Odredbe stava 1. i 2.ovoga clana ne primjenjuju se na poslove i zadll.tke iz nadld:nosti"Urbing-a" koji se odnose na upravljanje iodrzavanje stambenim fandom.

17.

" Urbing" i JP "Zavod za ur. I 'un,o.izam Grada Mostara" Mostar, regulisat ce seprema Pravilniku 0 unutrasnjoj organizadji isistematizaciji radnih mjesta Zavoda, naosnovu intemog konkursa.

Clan U t

Danom stupanja nll. snagu ove Odluke prestaje vrijediti Odluka 0 osnivanju Zavoda zaurbanisticko planiranje Grada Mostara("Gradski sluzbeni glasnik Grada Mostara",broj 2/02).

Ovom OdJukom zamjenjuje se Odluka 0 osnivanju Zavoda za prostomo planiranje koju jedonijelo Gradsko vijece 29. maja 2006.godine (Odluka br. 01-02-402/06). Odluk a br.

01-02-402/06 se ne objavljuje.

19.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana oddana objavljivanja u "Sluzbenom glasnikuGrada Mostara".

429

DECISION OFOffice oHhe THE HIGHHigh Representative REPRESENTATIVE

In the exercise of the powers vested in theHigh Representative by Article V of Annex 10(Agreement on Civilian Implementation ofthe Peace Settlement) to the GeneralFramework Agreement for Peace in Bosniaand Herzegovina, according to which theHigh Representative is the final authority intheatre regarding interpretation of the saidAgreement on the Civilian Implementation ofthe Peace Settlement; a nd considering, in particular, Article II .I .( d) of the last said


6/60

Na osnovu clan\1i! it t Zi


7/60

IZMJENE I DOPUNE REGULACIONOG PLANA INDUSTRIJSKA ZONA BIE POLJE IDIJELA PROVEDBENOG URBANISTIKOG PLANA NA POTEZU MOST FRANJE

BLAEVIA M-17

1. UVOD

Gradsko vijee Grada Mostara na svojoj sjednici odranoj dana 17.04.2008. godine donijelo je O dluku o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Regulacionog plana Industrijska zona Bie polje i dijela provedbenog urbanistikog plana na potezu most Franje Blaevia M- 17, Gradsko podrujeJugoistok i Jug, pod brojem 01-02-86/08.

Prema izvodu iz: Pr ostornog plana Optine Mostar i Odluke o provoenju istog, Sl.glasnik OptineMostar broj: 11/90 Urbano podruje Mostara Namjena povrina, prostor u obuhvatu navedenog plananalazi se na povrinama: veim dijelom je zona industrije, servisa i skladita, manjim dijelom zoneurbanog zelenila (zatitni pojas uz industriju) i manjim dijelom na poljoprivrednim povrinama (uz mostFranje Blaevia i saobraajnicu koja spaja isti sa magistralnim putem M -17) u reimu graenja prvogstepena R I (jednim dijelom u R II) gdje se graenje vri na osnovu Urbanistikog projekta iliRegulacionog plana (odnosno Urbanistikog plana ili plana parcelacije).

Podruje koje razmatra izmjene i dopune Regulacionog plana ogranieno je sa zapadne strane rijekom Neretvom, sa istone strane eljeznikom prugom Sarajevo Ploe, te dijelom saobraajnice Opine Blagaj, sa sjeverne strane granicom kompleksa preduzea Autoremont, nastavlja magistralnim putemM-17, te zavrava se na trasi eljeznike pruge, zatim sa june strane rubom poslovne zone uz mostFranje Blaevia, presjeca magistralni put M -17 i spaja se sa putem Mostar-Blagaj (kod Carskihvinograda).

Cilj pristupanja izradi ovog Regulacionog plana bio je kompletiranje ovog prostora formiranje novihposlovnih zona sa pri padajuim objektima, poboljanje saobraaja (kolskog, pjeakog i mirujueg)rjeavanje zelenih povrina (sa akcentom na zatitni pojas rijeke Neretve).

U prethodnim planovima na vie lokaliteta planirani objekti se nisu mogli realizovati, dok ovaj planpredloenim rjeenjima omoguava buduim investitorima izgradnju planiranih objekata koji bi se uveini trebali realizovati. Ovakvim pristupom planiranja zone obuhvata plana optimalno je iskoriten

prostor, nije se promjenio karakter istog, ak je i poboljan u saobraajnom smislu.

Na kraju ovog uvodnog dijela bitno je napomenuti obzirom da se radi o velikom obuhvatu prostora (cca150 ha) plan e se provoditi etapno, to e iziskivati eventualno izradu urbanistikih projekata zapojedine lokalitete, zatim izradu Idejnih i Glavnih projekata planiranih saobraajnica.

2. GRANICA OBUHVATA

Podruje koje razmatra Izmjene i dopune Regulacionog plana Industrijska zona Bie polje i dijela provedbenog Urbanistikog plana na potezu most Franje Blaevia M-17 zauzima povrinu cca150,84 ha i ogranieno je:

- sa zapadne strane rijekom Neretvom- sa istone strane eljeznikom prugom Sarajevo -Ploe, te dijelom saobraajnice Opine Blagaj- sa sjeverne strane granicom kompleksa preduzea Autoremont, zatim nastavlj a magistralnim

putem M-17 (u pravcu jug-sjever), te se zavrava na trasi eljeznike pruge - sa june strane rubom poslovne zone uz most Franje Blaevia presjeca magistralni pute M -17

i spaja sa putem Mostar Blagaj (kod Carskih vinograda).

Granice obu hvata su utvrene u Odluci o pristupanju Izmjena i dopuna Regulacionog plana.

3. POSTOJEE STANJE

Na dijelu obuhvata plana 26 objekata je devastirano, te je iste potrebno djelom ukloniti, a nekerekonstruisati, dograditi, nadzidati (ovisno od stepena ote enja).

Planom demolicije se predvia uklanjanje cca 49 objekata, koji se ne uklapaju u planirano stanje.Ukupna povrina (brutto razvijena) objekta koji se uklanjaju na prostoru obuhvata plana iznosi cca P=13.229,90 m. Uklanjanjem ovih objekata stvara s e mogunost izgradnje poslovnih objekata , odnosnoformiranje novih graevinskih parcela.

Na samom rubu obuhvata plana (jugo- istoni dio) zapoeta je izgradnja cca 20 stambeno -poslovnihobjekata koji su u kontakt zoni sa ve formiranim naseljem BROCI (pl anom parcelacije formirana jezona stanovanja sa preteno individualnim stambeno-poslovnim objektima).

Postojei kompleksi preduzea Velmos, Hepok, Feroelektro, Slobodna bezcarinska zona i prostor neposredno uz most Franje Blaevia (sjeverno i juno od istog) nisu detaljno isplanirani, te su prijedlogom ovog plana ti prostori predvieni za detaljno planiranje (kroz izradu Urbanistikihprojekata).

GEOLOKE I SEIZMOLOKE KARAKTERISTIKE TERENA

Na lokalitetu obuhvata ovog Plana izvrena su osnovna geoloka i seizmoloka istraivanja te jeutvreno slijedee:

Ovaj prostor je smjeten u treoj zoni u kojoj su zastupljeni slabo vezani lapori, a u podruju blie rijeciNeretvi prelaze u dubini u konglomerat. Posebno je potrebno napomenuti da se u ov om podrujupovremeno javljaju infiltrirane oborinske vode blizu povrine terena, te za kratke periode seizmikaugroenost ovih lokaliteta, koji su postali vodonosni, znatno raste. Prema mikroseizmikoj reonizacijiovaj prostor se nalazi u zoni IX stepena seizminosti, s tim da se njen jedan dio nalazi na prelazu izmeuIX i VIII stepena.


8/60

U svim etapama izrade projektne dokumentacije i graenja graevine treba se u potpunosti pridravativaee zakonske regulative: Pravilnika o geotehnikim istraivanj ima i ispitivanjima te organizaciji isadraju misija geotehnikog inenjerstva (Slubene novine Federacije BiH br. 60/09) i Pravilnika otehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje i se izmikim podrujima (Slubeni listSFRJ br. 31/81, 4 9/82, 29/83, 21/88 i 52/90) koji je vaei propis u BiH.

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE

Temperaturna odstupanja zraka su znatna u raznim godinjim periodima.

Godinja kolebanja temperatura, kako srednjih dnevnih, tako i apsolutno ekstremnih vrlo su ujednaen e iu prosjeku iznose oko 19 C.

Apsolutno kolebanje temperature na podruju Grada Mostara iznosi 44,7 C to je u odnosu na ranijiperiod nia za 1,5 C. Vrijedan panje u smislu lokalne teperaturne raspodjele jeste pokazatelj da

prosjena temperaturna razlika izmeu zimske i ljetne temperature iznosi oko 18 C.

Na podruju mostarske kotline (na potezu doline Neretve u smjeru sjever -jug) uslovila je pojavusjevernih (N) sjevero- istonih (NE) i junih vjetrova (S).

U posmatranim periodima na podruju Grada Mostara najvee brzine prelaze 120 km/h i najea supojava u mjesecu decembru i vezana su za strujanje iz sjevernog kvadranta (bura). Postojanost vjetra jevrlo velika i iznosi ak preko 70%.

Relativna vlanost je vrlo promjenjiv element, ima vrlo izraen dnevni kod odnosno veliko dnevnokolebanje. Minimum se javlja u toku podneva i ranih popodnevnih asova i iznosi prosjeno 30 -40%, amaksimum se protee u toku veeg dijela noi i tokom jutra i iznosi od 80 -90%.

Analiza elemenata klime podruja Most ara pokazuje da ona raspola e velikim koliinama suneveenergije. Prosjena godinja insolacija iznosi 2400 sati, to ini 54% od dnevnih sati. U prosjeku dnevnotrajanje osunanja iznosi 6 sati i 30 minuta to ini da je Mostar jedan od najsunanijih gra dova u Bosni iHercegovini i ire.

STVORENI USLOVI

U razmatranom objektu plana izgraeno je 190 objekata od ega je 48 individualnih stambenih istambeno- poslovnih, a ostali su iskljuivo poslovni i industrijski objekti. Predloenim planom predviase uklanjanje demolicija 49 objekata. Ukupna brutto razvijena povrina objekta koji su predvieni za

demoliciju iznosi cca P= 13.229,90 m.

Ukupna brutto razvijena pov rina postojeih objekata koji se zadravaju iznosi cca P= 184.198,94 m,dok izgraena povrina pod objektima koji se zadravaju iznosi cca P=140.102,38 m. Prosjeni procenatizgraenosti je 9%, a koeficijent izgraenosti je 0,12.

4. ODNOS PREMA PLANU VIEG REDA

Prema Odluci o donoenju i provoenju Prostornog plana Optine Mostar Sl.glasn ik Optine Mostar broj: 11/90 iz izvoda: Urbano podruje Mostara Namjena povrina predviene su slijedee povrine:zona industrije, servisa i skladita (iskljuivo su zastupljeni navedeni sadraji) zone urbanog zelenila (zatitni pojas uz industriju manjim dijelom), te na poljoprivrednim povrinama uz most FranjeBlaevia i saobraajnicu koja spaja isti sa magi stralnim putem M- 17 (takoer ma njim dijelomobuhvata plana).

5. OBRAZLOENJE KONCEPCIJE PLANA

U prijedlogu koncepcije ovog plana a koji se razlikuje od prethodnih planova su: kod Regulacionog plana Industrijska zona Bie polje zona obuhvata plana je proirena na sjever, i stok i jugo-istok, izrazloga to je koncept saobraaja to za htijevao.

Bitno se nije promijenio karakter ovog prostora osim u novim segmentima kao to je prostor juno odobjekta Vinarije (prethodnim Regulacionim planom prostor je bio definisan kao zona kolektivnogstanovanja i poslovnih sadraja), dok je ovim planom prostor predvien kao poslovna zona. Ovimplanom je izvrena preparcelacija pojedinih lokacija, koje se u proteklom periodu nisu mogle realizovati,zatim je na pojedinim nedefinisanim povrinama ovim planom detaljno rijeene graevinske parcele,

planirani objekti parking prostori, interne pristupne saobraajnice, kao i zelene povrine.

Na prostoru dijela obuhvata plana, tanije u okviru kompleksa preduzea Velmos, Hepok,Feroelektro, Slobodne bescarinske zone i prostora neposredno uz most Franje Blaevia (sjevernoi juno od istog) nisu detaljno isplan irani, te se ovim planom predviaju kao zone za detaljno planiranje(izrada detaljnih urbanistiko -tehnikih uslova ).

Takoer na samom jugo -istoku obuhvata plana predviena je parcelacija sa izgradnjom cca 29 stambeno -poslovnih objekata, a koji su u kontakt zoni sa ve formiranim naseljem BRUCI (formirana zonastanovanja sa preteno individualnim stambeno-poslovnim objektima).

Na prostoru Provedbenog Urbanistikog plana na potezu most Franje Blaevia M-17 ovim planomtakoer se nije bitno izmjenila koncepcij a prethodnog plana. Ovaj prostor i u prethodnom planu nijestriktno definisan, dok se ovim planom formiraju nove graevinske parcele sa planiranim objektima,

poboljano je saobraajno rjeenje (segment June za obilaznice i i nterne saobraajnice) parking prostori zelene povrine i slino.

Mirujui saobraaj u zoni obuhvata predmetnog plana znaajno je poboljan tako da se planira cca 1899PM (bez parking mjesta unutar gore navedenih kompleksa preduzea koji nisu detaljno plan irani).

Povrine pod zelenim, kako postojee tako i planirane , zauzimaju povrinu cca 21,40 ha to u procentimaiznosi 14,20% od ukupne povrine zone obuhvata plana.

Cjelokupni obuhvat plana podjeljen je na dvadeset tri cijeline (23) BLOKA (od A do W).


9/60

BLOK A: planiranom izgradnjom objekata u ovom bloku predviaju se: nastavak izgradnje jednogzapoetog poslovnog objekta, te izgradnja dva poslovna objekta. Na preostalom dijelu prostora ovog

bloka (tanije kompleks Elektroprivrede BiH) ostavljen je z a detaljno planiranje (izrada detaljnihurbanistiko -tehnikih uslova ). Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekta u ovom blokuiznosi: P=9.831,0 m.

BLOK B: u ovom bloku planirana je izgradnja jednog veeg poslovnog objekta sa znaajnimparking prostorom uz ist i. Na preostalom dijelu bloka zadravaju se postojei poslovni objekti u sklopu

preduzea Autoremont. Ukupna brutto razvijena povrina planiranog obj ekta u ovom bloku iznosi: P=11.205,90 m.

BLOK C: i u ovom bloku planirana je izgradnja poslovnih objekata, ukupno trinaest (13), a na dijelukompleksa preduzea Feroelektro prostor je predvien za detaljno planiranje (izrada detaljnihurbanistiko -tehnikih uslova ). Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekta u ovom blokuiznosi: P= 27.683,0 m.

BLOK D: za razliku od prethodnih blokova u ovom su zastupljeni pored tri poslovna objekta i dvaniza stambenih objekata (cca 30 stambenih jedinica za Romsku populaciju). Preostali dio povrine ovogbloka je u naravi zatitni pojas vodotoka (rijeke Neretve) i manji dio je zona individualne izgradnje.Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekata u ovom bloku iznosi: P= 3.420,0 m.

BLOK E: u ovom bloku planirana je izgradnja (dogradnja i nadziivanje postojeih objekata) uveini poslovnih objekata od ega je sedam s tambeno- poslovnih. Preostali dio ovog bloka (istoni dio)e biti rjeen izradom detaljnih urbanistiko -tehnikih uslova , i u sklopu ovog bloka je i prostor Vojnoggroblja koji se zadrava u izvornom obliku. Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekata uovom bloku iznosi: P= 40.485,80 m.

BLOK F: planirani objekti u ovom bloku su samo poslovni (rekonstrukcija benzinske pumpe) i petnovih objekata. Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekata u ovom bloku iznosi: P= 5.625,70m.

BLOK G: u ovom bloku planirana je izgradnja ukupno est poslovnih objekata, a na preostalomdijelu ovog bloka u kompleksu preduzea SOKO -FTO (objekat tvornica namjetaja) nije obraeno uovom planu ve je predvieno za detaljno planiranje (izrada detaljnih urbanistiko -tehnikih uslova ).Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekta u ovom bloku iznosi: P= 7.976,50 m.

BLOK H: vrlo malo u ovom bloku ima planiranih objekata i to tri poslovna i dva stambeno- poslovna. Na dijelu plana u sklopu kompleksa preduzea Velmos ostavljen j e za detaljno planiranje,dok na prostoru dijela kompleksa Teretne eljeznike stanice ovim planom nije detaljno rjeavan, te je

isti mogue rijeiti detaljnim planiranjem ( izrada detaljnih urbanistiko -tehnikih uslova ). Ukupnabrutto razvijena povrina planiranih objekata u ovom bloku iznosi P = 1.642,78 m.

BLOK I: vei dio obuhvata ovog bloka u sklopu kompleksa preduzea Hepok (objekatVinarija) predvien je za detaljno planiranje (izrada detaljnih urbanistiko -tehnikih uslova ), dok je upreostalom dijelu planirana izgradnja dva poslovna objekta. Ukupna brutto razvijena povrina planiranihobjekata u ovom bloku iznosi: 7.153,60 m.

BLOK J: u ovom bloku planirana je izgradnja jedanaest (11) poslovnih objekata a na preostalomdijelu ovog bloka u kompleksu pr eduzea Velmos nije predviena ovim planom izgradnja novihobjekata, ve je predvieno za detaljno planiranje (izrada detaljnih urbanistiko -tehnikih uslova ).Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekata u ovom bloku iznosi: P = 9.735,60 m.

BLOK K: u ovom bloku planirana je izgradnja tri (3) poslovna objekta. Ukupna brutto razvijenapovrina planiranih objekata u ovom bloku iznosi P=34.543,10 m.

BLOK L: ovaj blok je u veem dijelu definisan zapoetim objektima (etiri objekta), te se novim planom predviaju manje dogradnje i nadziivan ja. Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objektau ovom bloku iznosi P=4.909,80 m.

BLOK M: u veem dijelu bloka su povrine preduzea Hepok gdje se ovim planom nije vrilodetaljno planiranje, a u preostalom dijelu bloka planirana je izgradnja deset poslovnih objekata. Ukupnabrutto razvijena povrina planiranih objekata u ovom bloku iznosi: P=13.651,70 m.

BLOK N: u ovom bloku u sklopu kompleksa OBI planirana je dogradnja poslovnog objekta uzisti, dok se u preostalom dijelu ovog bloka ne predvia izgradnja novih objekata (zadravaju se postojeiindividualni stambeni objekti). Ukupna brutto razvijena povrina planiranog objekta u ovom blokuiznosi: P=3.691,75 m

BLOK O: u ovom bloku planirana je izgradnja sedam poslovnih objekata. Ukupna brutto razvijenapovrina planiranih objekta u ovom bloku izosi: P= 8657,20 m.

NAPOMENA: na objektima O1, O3,O4 i O6 mogue nadzidati jednu etau.

BLOK P: predloenim planom zadrava se upotpunosti objekat preduzea KLAS i pored istog planirana je izgradnja etiri poslovna objekta. Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekata uovom bloku iznosi: P=7.699,10 m.

BLOK Q: u ovom bloku planirana je izgradnja devet (9 ) poslovnih objekata (od ega su etiristambeno-poslovna).Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekata u ovom bloku iznosi: P=11.184,94 m.

BLOK R: na prostoru obuhvata ovog bloka planirana je izgradnja etiri poslovna objekta, a na preostalom dijelu ovog bloka predviena je zona za detaljno planiranje (izrada detaljnih urbanistiko -tehnikih uslova ). Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekata u ovom bloku iznosi: P= 9.616,0m.

BLOK T: u ovom bloku vei dio je predvien kao zona za de taljno planiranje (izrada detaljnihurbanistiko -tehnikih uslova )-Slobodna bezcarinska zona i samo na jednom objektu predvieno je

nadziivanje jedne etae i potkrovlja. Ukupna brutto razvijena povrina planiranog objekt a u ovom blokuiznosi P= 1.540,0 m.

BLOK X: karakteristino za ovaj blok je da se predvia izgradnja 26 individualnih stambeno -poslovnih objekata i 3 poslovna objekta. Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekata u ovombloku iznosi 12.222,44 m.

BLOK W: u ovom bloku planirana je izgradnja est poslovnih objekata, dok se na preostalom dijelu bloka zadravaju etiri postojea poslovna objekta. Ukupna brutto razvijena povrina planiranih objekata u ovom bloku iznosi P= 3.159,50 m


10/60

BLOK V: u veem dijelu povrine ovog bloka planirana je izgradnja sedam poslovnih objekata, dok se pet postojeih objekata zadravaju. U preostalom dijelu ovog bloka ostavljena je zona za detaljnoplaniranje ( izrada detaljnih urbanistiko -tehnikih uslova ). Ukupna brutto razvijena povrina planiranihobjekta u ovom bloku iznosi: P= 17.424,0 m.

6. URBANISTIKO-TEHNIKI USLOVI

Tokom izdavanja urbanistike saglasnosti za izgradnju (rekonstrukciju, dogradnju i nadziivanje) planiranih objekata u obuhvatu Izmjena i dopuna Regulacionog plana Industrijska zona Bie polje idijela provedbenog Urbanistikog plana na potezu most Franje Blaevia M-17, te potrebno se

pridravati slijedeih uslova:

- gabariti objekata kao i poloaj istih striktno su definisani re gulacionim i graevinskim linijama - dimenzije objekata kao i konaan oblik definisat e se kroz izradu idejnih projekata, a koji moraju

biti usaglaeni sa planiranim objektima- mogua spratnost objekata je VP, Po+P, P+1, P+2 i max. Po+P+3 (garani prostor, potpuno

ukopan ili u suterenu, prizemlje, te spratne etae)- u prizemljima individualnih stambenih objekata , mogue predvidjeti poslovne prostore - nivelaciona kota prizemlja max. 0,20 m u odnosu na trotoare pripadajuih ulica - potovati orjentaciju planiranih objekata, a svi detalji e se utvrditi prilikom odreivanja detal jnih

urbanistiko -tehnikih uslova za svaki objekat pojedinano - u sklopu objekata ako je to tehniki izvodljivo mogue izgraditi dvonamjenska sklonita osnovne

zatite ( u dijelovima podrumskih prostorija)- na posto jeim individualnim stambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim objektima, a koji su u

obuhvatu plana mogue vriti slijedee intervencije je: rekonstrukcije, dogradnje i nadziivanja,vodei rauna da se ne ugroze uslovi stanovanja u susjednim objektima

- konstruktivni elementi planiranih objekta su: zidovi od blok opeke ili betonskih elemenata savertikalnim AB zidnim platnima i AB stubovima, horizontalnim AB gredama i serklaima, ameuspratne konstrukcije su ravne AB ploe

- takoer poslovne objekte (hale) mogue izvoditi kao AB montane konstrukcije (od gotovih ABprefabrikata)

- krovne konstrukcije planiranih objekata mogue izvesti kao ravni neprohodni krov ili kosevievodne sa pokrovom od crijepa (ili aluminijskog lima)

- fasadne plohe obraditi savremenim materijalima u svijetlnim tonovima- konstrukcije objekata prilagoditi zatiti od potresa (prema mikroseizmikoj reonizaciji) zatim

zatiti od podzemnih voda, vjetrova i oborina- partere objekata rijeiti tako da imaju pristupne interne saobraajnice, a same prilaze svim

objektima prilagoditi licima sa posebnim potrebama- zavrnu obradu partera rijeiti primjenom razliitih materijala (betonskom galanterijom,

travnjacima i niskim rastinjem)- instalacione prikljuke na objekte izvesti u sklopu planiranih mrea (elektroinstalacija, vodovoda

i kanalizacije, te TT instalacija), a sve prema saglasnostima nadlenih komunalnih preduzea.

REALIZACIJA PLANA

Za svaku fazu realizacije plana ukoliko nadlena sluba smatra za shodno, moe se uraditi za pojedinesegmente Regulacionog plana Urbanistiki projek at ili Idejne arhitektonske projekte. Izvedbene (Glavne)projekte raditi na osnovu usvojenih i odobrenih idejnih projekata, kao i prethodno provedenihistraivanja vezanih za buduu stabilnost objekta ukljuujui elemente za nosivost tla, seizmikekarakte ristike podruja, nivo podzemnih voda, zatitu od pojaanih vjetrova i drugo.

Paralelno sa izgradnjom pojedinih objekata, a prije izdavanja odobrenja za upotrebu istih, izvritiopremanje i ureenje graevinskog zemljita.

KOEFICIJENTI IZGRAENOSTI Po= 2.615,48 + 2.594,60 = 5.210,08 Z= 33%


11/60

Po - povrina u osnovi (gabarit) Ps - povrina po spratnosti (brutto)Pz - povrina parcele (zemljita) Z - zauzetost parcele u %Ki - koeficijent izgraenosti Kis - koeficijent iskoritenosti

P os to je i P lani ran i UkupnoPo= 1.903,13 + 2.242,20 = 4.145,33 Z= 15%Ps= 1.903,13 + 9.831,00 = 11.734,13 Ki= 0,44Pz= 26.500,00 Kis= 0,15

Po= 12.128,84 + 3.735,30 = 15.864,14 Z= 21%Ps= 14.972,54 + 11.205,90 = 26.178,44 Ki= 0,36Pz= 72.300,00 Kis= 0,21

Po= 3.431,89 + 14.132,00 = 17.563,89 Z= 18%Ps= 3.706,31 + 27.683,00 = 31.389,31 Ki= 0,33Pz= 93.300,00 Kis= 0,18

Po= 198,40 + 2.610,00 = 2.808,40 Z= 6%P s= 396,80 + 3.420,00 = 3.816,80 Ki= 0,09Pz= 40.900,00 Kis= 0,06

Po= 12.808,29 + 17.972,90 = 30.781,19 Z= 18%Ps= 14.772,94 + 39.687,20 = 54.460,14 Ki= 0,33Pz= 162.900,00 Kis= 0,18

Po= 2.563,51 + 3.618,70 = 6.182,21 Z= 15%P s= 3. 912, 89 + 5. 625, 70 = 9. 538, 59 Ki= 0,23Pz= 40.900,00 Kis= 0,15

Po= 7.528,05 + 3.902,70 = 11.430,75 Z= 21%Ps= 13.145,17 + 7.976,50 = 21.121,67 Ki= 0,38Pz= 54.200,00 Kis= 0,21

Po= 12.434,79 + 1.349,10 = 13.783,89 Z= 12%

Ps= 16.844,00 + 1.642,70 = 18.486,70Ki=

0,17Pz= 107.300,00 Kis= 0,12

Po= 7.488,42 + 5.267,60 = 12.756,02 Z= 18%Ps= 11.050,46 + 7.153,60 = 18.204,06 Ki= 0,26P z= 68. 000, 00 Kis= 0,18

Po= 20.144,20 + 6.862,60 = 27.006,80 Z= 26%Ps= 23.637,20 + 10.103,60 = 33.740,80 Ki= 0,33Pz= 100.900,00 Kis= 0,26

Po= 3.847,54 + 15.647,40 = 19.494,94 Z= 23%Ps= 3.847,54 + 37.918,80 = 41.766,34 Ki= 0,5P z= 83. 200, 00 Kis= 0,23

BLOK "E"

BLOK "F"

BLOK "G"

BLOK "H"

BLOK "I"

BLOK "J"

BLOK "K"

KOEFICIJENTI IZGRAENOSTI

REGULACIONI PLAN "JUNA INDUSTRIJSKA ZONA"

BLOK "A"

BLOK "B"

BLOK "C"

BLOK "D"

100 xPz

P Z o= 100 x

Pz

P Z o=

z

o

P

PKis =

z

o

P

PKis =

z

s

P

bruttoPKi

)(=

z

s

P

bruttoPKi

)(=

, , ,Ps= 5.147,10 + 4.909,80 = 10.056,90 Ki= 0,64Pz= 15.600,00 Kis= 0,33

Po= 16.272,22 + 7.762,20 = 24.034,42 Z= 25%Ps= 17.037,14 + 13.651,70 = 30.688,84 Ki= 0,32Pz= 94.600,00 Kis= 0,25

Po= 6.342,99 + 3.694,60 = 10.037,59 Z= 21%Ps= 6.493,92 + 3.694,60 = 10.188,52 Ki= 0,21P z= 46. 400, 00 Kis= 0,21

Po= 1.162,86 + 3.265,70 = 4.428,56 Z= 24%Ps= 2.325,72 + 8.657,20 = 10.982,92 Ki= 0,61P z= 18. 000, 00 Kis= 0,24

Po= 6.245,44 + 5.153,10 = 11.398,54 Z= 30%P s= 7. 224, 56 + 7. 699, 10 = 14. 923, 66 Ki= 0,4Pz= 37.000,00 Kis= 0,3

Po= 2.135,84 + 10.073,18 = 12.209,02 Z= 21%Ps= 5.285,96 + 16.848,94 = 22.134,90 Ki= 0,38Pz= 57.200,00 Kis= 0,21

Po= 3.758,34 + 8.633,00 = 12.391,34 Z= 15%Ps= 5.589,01 + 9.616,00 = 15.205,01 Ki= 0,19Pz= 78.600,00 Kis= 0,15

Po= 1.087,86 + 150,00 = 1.237,86 Z= 1%P s= 1.405,78 + 450,00 = 1. 855, 78 Ki= 0,02Pz= 90.500,00 Kis= 0,01

Po= 3.199,80 + 770,00 = 3.969,80 Z= 9%P s= 6. 734, 98 + 1. 540, 00 = 8. 274, 98 Ki= 0,18Pz= 43.800,00 Kis= 0,09

Po= 1.735,89 + 4.342,02 = 6.077,91 Z= 13%Ps= 2.250,69 + 12.222,44 = 14.473,13 Ki= 0,31Pz= 45.600,00 Kis= 0,13

Po= 5.319,87 + 7.700,00 = 13.019,87 Z= 13%Ps= 8.120,91 + 17.424,00 = 25.544,91 Ki= 0,27Pz= 93.200,00 Kis= 0,13

Po= 5.748,73 + 1.579,75 = 7.328,48 Z= 19%Ps= 8.394,19 + 3.159,50 = 11.553,69 Ki= 0,3Pz= 37.500,00 Kis= 0,19

Po= 140.102,38 + 133.058,65 = 273.161,03 Z= 18%Ps= 184.198,94 + 262.121,28 = 446.320,22 Ki= 0,29Pz= 1.506.270,93 Kis= 0,18

BLOK "Q"

BLOK "R"

BLOK "L"

BLOK "M"

BLOK "N"

BLOK "O"

BLOK "P"

UKUPNO:

BLOK "S"

BLOK "T"

BLOK "X"

BLOK "V"

BLOK "W"


12/60

REKAPITULACIJA POVRINA

A 2, 65 1. 903, 13 2. 242, 20 1. 903, 13 9. 831, 00 40, 00 9. 831, 00B 7, 23 12. 128, 84 3. 735, 30 14. 972, 54 11. 205, 90 170, 00 11. 205, 90

C 9, 33 3. 431, 89 1 4. 132, 00 3. 706, 31 27. 683, 00 340, 00 27. 683, 00

D 4, 09 198, 40 2. 610, 00 396, 80 3. 420, 00 3 0, 00 32, 00 1. 800, 00

E 16,29 12.808,29 17.972,90 14.772,94 39.687,20 14,00 153,00 38.315,00

F 4, 09 2. 563, 51 3. 618, 70 3. 912, 89 5. 625, 70 94, 00 5. 625, 70

G 5, 42 7. 528, 05 3. 902, 70 13. 145, 17 7. 976, 50 88, 00 7. 976, 50

H 10,73 12.434,79 1.349,10 16.844,00 1 .642 ,70 3 ,00 28,00 1 .221 ,50

I 6, 80 7. 488, 42 5. 267, 60 11. 050, 46 7. 153, 60 30, 00 7. 153, 60

J 10, 09 20. 144, 20 6. 862, 60 23. 637, 20 10. 103, 60 108, 00 10. 103, 60

K 8, 32 3. 847, 54 1 5. 647, 40 3. 847, 54 37. 918, 80 124, 00 37. 918, 80

L 1, 56 2. 615, 48 2. 594, 60 5. 147, 10 4. 909, 80 42, 00 4. 909, 80

M 9, 46 16. 272, 22 7. 762, 20 17. 037, 14 13. 651, 70 58, 00 13. 651, 70

N 4, 64 6. 342, 99 3. 694, 60 6. 493, 92 3. 694, 60 40, 00 3. 694, 60

O 1, 80 1. 162, 86 3. 265, 70 2. 325, 72 8. 657, 20 65, 00 8. 657, 20

P 3, 70 6. 245, 44 5. 153, 10 7. 224, 56 7. 699, 10 92, 00 7. 699, 10

Q 5 ,72 2 .135, 84 10.073,18 5 .285 ,96 16.848,94 12,00 172,00 15.738,94

R 7, 86 3. 758, 34 8. 633, 00 5. 589, 01 9. 616, 00 135, 00 9. 616, 00

S 9,05 1.087,86 150,00 1.405,78 450,00 0,00 150,00

T 4, 38 3. 199, 80 770,00 6.734,98 1.540,00 0, 00 1.540,00

X 4 ,56 1 .7 35 ,8 9 4 .342 ,02 2 .250 ,69 12.222,44 51 ,00 48 ,00 6 .917 ,60

V 9, 32 5. 319, 87 7. 700, 00 8. 120, 91 1 7. 424, 00 112, 00 17. 424, 00

W 3, 75 5. 748, 73 1. 579, 75 8. 394, 19 3. 159, 50 50, 00 3. 159, 50

Ukupno 150,84 140.102,38 133.058,65 184.198,94 262.121,28 110,00 2.021,00 251.993,04

B R O J S T A N O V A

B R O J P A R K I N G

M J E S T A

P O V R

I N A

P O S L O V N I H

P R O S T O R A m

BLOK

P O V R

I N A B L O K A

h a

I Z G R A E N A

P O V R

I N A

P O S T O J E

I H

O B J E K A T A m

R A Z V I J E N A

P O V R

I N A

P O S T O J E

I H

O B J E K A T A m

I Z G R A E N A

P O V R

I N A

P L A N I R A N I H

O B J E K A T A m

R A Z V I J E N A

P O V R

I N A

P L A N I R A N I H

O B J E K A T A m

ZONING PLAN NAMJENE POVRINA

URBANISTIKI POKAZATELJI

- POVRINA ZAHVATA 150,84 ha

- BROJ STANOVNIKA(postojei + planirani) 560

- BROJ STANOVA (planiranih) 110

- GUSTINA NASELJENOSTI 3,8 st/ha

- BROJ PARKING MJESTA

- STEPEN MOTORIZACIJE 2,5

- POVRINA BLOKOVA 150,84 ha

- POVRINA POD SAOBRAAJEM 23,97 ha

- POVRINA POD ZELENILOM(planirane+postojee) 21,40 ha

- KOEFICIJENT IZGRAENOSTI Ki = 0,29

- KOEFICIJENT ISKORITENOSTI Kis = 0,18

- ZAUZETOST PARCELE Z = 18%

PLANIRANIH 2021

REGULACIONI PLAN JUNA INDUSTRIJSKAZONA BIE POLJE

175+385


13/60

IZMJENA I DOPUNA REGULACIONOG PLANA INDUSTRIJSKAZONA BIE POLJE I DIJELA PROVEDBENOG URBANISTIKOG

PLANA NA POTEZUMOSTFRANJE BLAEVIA M17

GRADSKAPODRUJA JUGOISTOK, STARI GRAD i JUG

PUTNA INFRASTRUKTURA

Izmjena i dopuna regulacionog planaIndustrijska zona Bie Polje i dijela provedbenog Urbanistikog planana potezu Most Franje Blaevia M17

Tehniki opis putne infrastrukture

Na prostoru obuhvata regulacionog plana Izmjena i dopuna regulacionog planaIndustrijska zonaBie Polje i dijela provedbenog Urbanistikog plana na potezu MostFranje Blaevia M17 predviene su znaajne intervencije na glavnimsaobraajnicama , odnosno magistralnom putu M17 i Junoj obilaznici M6.1.Takoe je predviena dogradnja dijela sadanjeg puta M17, a koji e u budunosti praktino predstavljati produetak Ulice M. Tita.Predvieno je dogradnja pjeakih staza na svim gradskim saobraajnicama, kao i gradnja biciklistikih staza na sabirnim saobraajnicama.

1. Saobraajnica S5 - Juna obilaznica M 6.1.

Pojedine dionice June obilaznice M 6.1. su ve u fazi gradnje, a dio trase je jo uvijek ufazi projektovanja. Gradnja ove saobraajnice je od ireg interesa, ali i od velikog interesaza Grad Mostar.Izgradnjom ove saobraajnice izvrie se izmjetanje tranzitnog saobraaja iz centragrada.Ovim pravcem se takoe ostvaruje juni prikljuak Grada Mostara na budui autoput Vc. Ukrtanje June obilaznice sa magistralnim putem M17 i buduom Ulicom M.Tita, predvieno je kao veliki kruni tok sa denivelisanim primarnim pravcem.Ukupnapovrina raskrsnice je cca 1ha.U toku izrade planske dokumentacije pribavljeno je pozitivno miljenje od Direkcije cestaFBiH. Prema miljenju Direkcije neophodno je izraditi detaljnu studijusaobraaja, kojae pokazati da li se ovo ukrtanje moe izvriti bez denivelacije, to je puno jeftinijerjeenje. U svakom sluaju, kroz ovaj plan je zatien dovoljan koridor bez obzira naizbor rjeenja.Razmatrana su i rjeenja sa tzv. djetelinom to je bio prijedlog projektanta idejnogprojekta June obilaznice.Za ovakav tip vorita potreban je vrlo iroki pojas, povrinecca 5 ha. U ovomsluaju to zahtijeva ruenje porodinih stambenih ipoljoprivrednihobjekata, te trajnu prenamjenu i upropatavanje poljoprivrednog zemljita. Nakon uvida ustanje u prostoru smatramo da je predloeno rjeenje puno racionalnije uz istovremenozadovoljavanje zahtjeva prometa.


14/60

2. Saobraajnica S1 - Izmjetanje dijela postojee trase magistralnog puta M17 ,l=2800m

Juna industrijska zona je nastala u podruju oko magistralnog puta M17, uz oiteprednosti koje blizinaglavne saobraajnice prua.U posljednjem perioduizgraen jeniz trgovakih centara, uz interes za gradnju novihtrgovakih i proizvodnih objekata.Pri tome se desila ekspanzija broja vozila koja dnevno saobraaju na predmetnom pravcu. Ve u ovom trenutku je uoljiv problem ukljuenja i lijevih skretanja, uz smanjenje brzinena tranzitnom pravcu.U budunosti se oekuje porast broja vozila (Studija saobraaja za Prostorni plan Grada Mostara ), to zahtijeva pravovremenu reakciju.U ovom trenutku je vano da se zatiti koridor za eventualno izmjetanje tranzitnogsaobraajau narednih 5-10 godina.S obzirom na izgraenost prostora, predvieno je izmjetanje tranzitnog saobraaja ( M17- od raskrsnice sa Ulicom M.Tita do raskrsnice sa M6.1.) prema rijeci Neretvi. Pomenuteraskrsnice su predviene kaovelikikruni tokovi, sa mogunou da se tranzitni pravacdenivelie. Na predvienoj trasi nema izgraenih objekata, a od znaajnijih intervencija,potrebno je izmjetanje bunareva za vodosnabdijevanje na novu lokaciju.

U toku izrade planske dokumentacije pribavljeno je pozitivno miljenje od Direkcije cestaFBiH. Prema mi

ljenju Direkcije neophodno je izraditi detaljnu studiju saobraaja, koja

e pokazati da li se ova ukrtanja moguizvriti bez denivelacije, kao jeftinije rjeenje. Usvakom sluaju, kroz ovaj plan je zatien dovoljan koridor bez obzira na izbor rjeenja.

3. Saobraajnica S3 produetak Ulice M.Tita - dio postojee trase magistralnogputa M17

Nakon izmjetanja M17 postojea saobraajnica bi postala praktino produetak UliceM.Tita. Predviena je dogradnja pjeakih i biciklistikih staza u cijeloj duini postojeeM17.Pretvaranjem magistralnog puta u gradsku ulicu,rjeava se problem postojeih ulaza u poslovne objekte sa glavne saobraajnice.

4.

Saobraajnica S6 - dio postojee trase magistralnog puta M6.1.Nakon izgradnje June obilaznice dio postojee trase magistralnog puta se pretvara u gradsku saobraajnicu koja povezuje naselja Bruci, Masline, Koine i itavu grupuservisnih saobraajnica u loginu cjelinu. Predviena je gradnja nadvonjaka preko eljeznike pruge Sarajevo-Ploe, ime seostvaruje direktna gradska veza pomenutih naselja i izbjegava obaveznoukljuenje iiskljuenje na magistralni put (Juna obilaznica) na vrlo kratkom rastojanjuod cca 300m.

U poetnom periodu ova investicija e biti neisplativa, a do eventualne gradnje novog nadvonjaka (period 10godina) ovim planom rezerviemo prostor za istu.

5. Saobraajnica S4 postojei put kroz industrijsku zonu , l=1025m

S obzirom na to da ova saobraajnica ima zadovoljavajue elemente, nisu potrebneznaajnije korekcije trase.Predviena je dogradnja pjeakih i biciklistikih staza, rjeavanje oborinske odvodnje izavrno asfaltiranje.

6. Saobraajnica S2 , l=1385m

Predviena je izgradnja asfaltirane saobraajnice u trasi postojee makadamske, uzizvjesne korekcije elemenata. Ciljgradnje ove saobraajnice jepovezivanje velikog prostora izmeu teretne eljeznike stanice i naselja Opine.

7. Unutranje saobraajnice S2 -1, S2-2, S3-0, S3-1 (grupa saobr.), S3-2,S3-3, S3-4 (grupa saobr.), S3-5, S3-6, S6-1, S6-2 (grupa saobr.)

Predvieno je ureenje postojeih saobraajnica igradnja tri grupe novih unutranjihservisnih saobraajnica, sa ciljem pristupa novim objektima. Unutranje saobraajnice imaju saobraajnetrake od 2x3,0m odnosno 2x3,25m. Pjeakestaze su irine 1,2- 2,0m, mjestimino odvojene od kolovoza zelenim pojasom.Elementi su dimenzionirani na srednje teki saobraaj. Na saobraajniciS2-1 , postojea ulica iz naselja Opine predviena je rekonstrukcija postojeeg podvonjaka ispod pruge Sarajevo Ploe, s ciljem omoguavanjadvosmjernog saobraaja za vozila visine do 3m.

8. Parking povrine

Predviena je gradnjanovih nadzemnih parking povrina, tako da se u zbiru sa postojeim parkinzima obezbjeuje ukupno2021 parking mjesta.

9.

Pjeake i biciklistike stazePredviena je i gradnja pjeakih i biciklistikihstaza ukupne duine od cca 20.000m.Ove povrine se obrauju betonskom galanterijom na podloziod betona. irina ovih staza je cca 2m.


15/60

Poz.Saobraajnica S1 - Rekonstrukcija i izmjetanje magistralnog puta M17 jed. mjere

jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1

Ukupno m1UKUPNOkoliina

UKUPNO cijena

1. Iskop (nasip) , u materijalu V i VI kategorije m3 25,00 15,00 2.800,00 42.000,00 1.050.000,00

2. Izrada tamponskog sloja d=30cm m3 30,00 6,00 2.800,00 16.800,00 504.000,00

3.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=10cm , sa habajuimslojem SMA d=5cm, irina kolovoza l=6,0m m2 60,00 14,00 2.800,00 39.200,00 2.352.000,00

4. Izrada armirano betonskih potpornih zidova, AB ploa i AB galerija m3 400,00 1,00 2.800,00 2.800,00 1.120.000,00

5. Izrada betonskih ivinjaka i formiranje zelenog ostrva m1 50,00 2,00 2.800,00 5.600,00 280.000,00

6. Nepredvieni radovi 15% od ukupnih radova 795.900,00

6.101.900,00

Poz.Saobraajnica S2 jed. mjere

jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena

1. Iskop (nasip) , u materijalu V i VI kategorije m3 25,00 5,00 1.385,00 6.925,00 173.125,00


3.Izrada pjeakih staza ukljuujui ivinjake i asfaltiranje staze asfaltomAB11 d=4cm, irine 150cm m1 150,00 2,00 1.385,00 2.770,00 415.500,00

4.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=6cm , sa habajuimslojem AB11 d=4cm, irina kolovoza prosjeno l=6,0m m2 40,00 6,00 1.385,00 8.310,00 332.400,00

5. Oborinska odvodnja paual 120.000,00


1.305.879,81

UKUPNO: Rekonstrukcija i izmjetanje magistralnog puta M17

Trokovi ureenja putne infrastrukture


UKUPNO: Saobraajnica S2


16/60

Poz.

Saobraajnica S3 - Rekonstrukcija Ulice Marala Tita sa produetkom dospoja sa M6.1.

jed. mjerejed.cijena

KMjed.

Kolicina/m1Ukupno m1

UKUPNOkoliina

UKUPNO cijena

1. Iskop (nasip) , u materijalu V i VI kategorije m3 25,00 3,00 200,00 600,00 15.000,00

2. Izrada tamponskog sloja d=30cm m3 30,00 3,00 200,00 600,00 18.000,00

3.

Izrada pjeakih i biciklistikih staza ukljuujui ivinjake i asfaltiranje stazasfaltom AB11 d=4cm, irine po 200cm, te formiranje razdjelnog zelenogpojasa m1 200,00 2,00 2.420,00 4.840,00 968.000,00

4.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=7cm , sa habajuimslojem AB11 d=5cm, irina kolovoza prosjeno l=8,0m m2 50,00 8,00 200,00 1.600,00 80.000,00

5. Izrada armirano betonskih potpornih zidova m3 400,00 0,30 0,00 0,00 0,00

6. Oborinska odvodnja paualno 200.000,00


1.473.150,00

Poz.Interna saobraajnica S4 jed. mjere

jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena

1. Iskop (nasip) , u materijalu V i VI kategorije m3 25,00 3,00 0,00 0,00 0,00

2. Izrada tamponskog sloja d=30cm m3 30,00 2,00 0,00 0,00 0,00

3.

Izrada pjeakih i biciklistikih staza ukljuujui ivinjake i asfaltiranje staza

asfaltom AB11 d=4cm, irine po 200cm m1 160,00 2,00 1.025,00 2.050,00 328.000,00

4.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=7cm , sa habajuimslojem AB11 d=4cm, irina kolovoza l=6,5m m2 40,00 6,50 1.025,00 6.662,50 266.500,00



798.675,00


UKUPNO:Saobraajnica S3 - Rekonstrukcija Ulice Marala Tita sa produetkom do spoja sa M6.1.


UKUPNO: Interna saobraajnica S4


17/60


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena



3.

Izrada pjeakih i biciklistikih staza ukljuujui ivinjake i asfaltiranje stazaasfaltom AB11 d=4cm, irine po 200cm i formiranje zelenog razdjelnogpojasa m1 200,00 2,00 1.405,00 2.810,00 562.000,00

4.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=10cm , sa habajuimslojem SMA11 d=5cm, irina kolovoza l=14m m2 60,00 14,00 1.405,00 19.670,00 1.180.200,00

5. Izrada armirano betonskih potpornih zidova m3 400,00 1,00 1.405,00 1.405,00 562.000,00



3.445.342,50


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena

1. Iskop (nasip) , u materijalu V i VI kategorije m3 25,00 8,00 371,00 2.968,00 74.200,00


3.Izrada pjeakih staza ukljuujui ivinjake i asfaltiranje staze asfaltomAB11 d=4cm, irine 200cm m1 200,00 2,00 721,00 1.442,00 288.400,00

4.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=7cm , sa habajuimslojem AB11 d=4cm, irina kolovoza l=6,0m m2 40,00 6,00 371,00 2.226,00 89.040,00

5. Izrada armirano betonskih potpornih zidova m3 400,00 0,80 371,00 296,80 118.720,00


681.513,00






18/60

Poz.Interna saobraajnica S2-1 jed. mjere

jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena



3.Izrada pjeakih staza ukljuujui ivinjake i asfaltiranje staze asfaltomAB11 d=4cm, irine 150cm m1 120,00 2,00 485,30 970,60 116.472,00




384.527,46


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena







219.419,66


UKUPNO: Interna saobraajnica S2-1




19/60


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena







239.052,00


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena







381.516,53






20/60


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena







178.833,40


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena







316.940,00






21/60


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena


2. Izrada tamponskog sloja d=30cm m3 30,00 2,50 597,00 1.492,50 44.775,00





514.912,50


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena




4.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=7cm , sa habajuimslojem AB11 d=4cm, irina kolovoza l=6,0m m2 40,00 6,00 217,00 1.302,00 0,00



59.892,00






22/60


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena




4.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=7cm , sa habajuimslojem AB11 d=4cm, irina kolovoza l=6,0m m2 40,00 6,00 230,00 1.380,00 0,00



63.480,00


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena


2. Izrada tamponskog sloja d=30cm m3 30,00 1,80 724,20 1.303,56 39.106,80





573.819,87






23/60


jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena



3.Izrada pjeakih staza ukljuujui ivinjake i asfaltiranje staze asfaltomAB11 d=4cm, irine 150cm m1 120,00 2,00 1.696,40 3.392,80 407.136,00

4.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=7cm , sa habajuimslojem AB11 d=4cm, irina kolovoza l=6,0m m2 40,00 6,00 1.696,40 10.178,40 407.136,00

5. Izrada armirano betonskih potpornih zidova m3 400,00 0,20 1.696,40 339,28 135.712,00


1.344.142,54

Poz.Kruni tok 1 jed. mjere

jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena

1. Iskop (nasip) , u materijalu V i VI kategorije m3 25,00 3.737,00 93.425,00

2. Izrada tamponskog sloja d=30cm m3 30,00 636,60 19.098,00

3.Izrada pjeakih i biciklistikih staza ukljuujui ivinjake i asfaltiranje stazaasfaltom AB11 d=4cm, irine prosjeno po 200cm m1 350,00 127,00 44.450,00

4.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=10cm , sa habajuimslojem AB11 d=5cm m2 60,00 2.122,00 127.320,00


6.Gradnja nadvonjaka za tranzitni saobraaj L=80m sa prelaznim rampamaduine po 100m 3.100.000,00


4.029.936,95


UKUPNO: Kruni tok 1




24/60

Poz.Kruni tok 2 jed. mjere

jed.cijenaKM

jed.Kolicina/m1


UKUPNO cijena

1. Iskop (nasip) , u materijalu V i VI kategorije m3 25,00 4.220,00 105.500,00

2. Izrada tamponskog sloja d=30cm m3 30,00 1.266,00 37.980,00

3.Izrada pjeakih i biciklistikih staza ukljuujui ivinjake i asfaltiranje stazaasfaltom AB11 d=4cm, irine prosjeno po 200cm m1 350,00 225,00 78.750,00

4.Izrada kolovozne konstrukcije od asfalta BNS22 d=10cm , sa habajuimslojem AB11 d=5cm m2 60,00 4.220,00 253.200,00


6. Gradnja nadvonjaka za tranzitni saobraaj 3.500.000,00


4.709.744,50


UKUPNO: Kruni tok 2


25/60

cijena duina povrinaS1 6.101.900,00 55980S2 1.305.879,81 12456S3 1.473.150,00 38220,2S4 798.675,00 12043,75S5 3.445.342,50 39312S6 681.513,00 8507,8S2-1 384.527,46 4365S2-2 219.419,66 3004,8S3-0 239.052,00 2866,15S3-1 381.516,53 4032S3-2 178.833,40 2362,5S3-3 316.940,00 4401S3-4 514.912,50 9513S3-5 59.892,00 1953S3-6 63.480,00 4113S6-1 573.819,87 6516S6-2 1.344.142,54 15267,6rondo1 4.029.936,95 5024rondo2 4.709.744,50 9847

239784,8

26.822.677,70 putevi bez magistrala 8.535.753,75

most na S6 1.000.000,00

elj. podvoznj na S2-1 1.000.000,00

Ukupno bez magistrala 10.535.753,75

Rekapitulacija trokova putne infrastrukture za RP Juna industrijska zona


26/60


27/60


28/60


29/60

IDEJNO RJEENJE REGULACIONOGPLANA JUNA INDUSTRIJSKA ZONA

VODOVODNA INSTALACIJA

POSTOJEA VODOVODNA INSTALACIJA

Na podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA uslovnomoemo napraviti podjelu na podruje gdje su izgraeni objekti i gdje postojea vodovodna instalacijapodmiruje potrebe za vodom toga podru ja,kao i na podruje na kojem nema izgraenih objekata iinfrastrukture i gdje je potrebno izgraditi vodovodnu instalaciju koja e zadovoljiti potrebe buduihkorisnika.

PLANIRANA VODOVODNA INSTALACIJA

Na podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA planirano je da se dislociraju postojea bunarska postrojenja, kao i dislociranje tranzitnog cjevovodaprema Blagaju.Sagledavajui potrebe za vodom na podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNAINDUSTRIJSKA ZONA, dolazimo do zakljuka da te potrebe iznose od 250 do 300 l/sek. Iz postojeeg vodovodnog sistema koji se sastoji od izvorita Studenac,Bonjaci,Vrelo Rad obolje,Sjeverni i Juni bunari, kao i profila postojeih tranzitnih cjevovoda dolazimo do zakljuka da iz

postojeeg vodovodnog sistema a za potrebe podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana

JUNA INDUSTRIJSKA ZONA, potrebno nadograditi..Iz naprijed navedenogkao jedino ispravno rjeenje za obezbjeivanje potrebnih koliina vode za podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA, namee seizgradnja Bunarski postrojenja na lokalitetu kako je to idejnim rjeenjem i planirano, kao i dislociranjetranzitnog cjevovoda, kao i izgradnja spoja tranzitnog cjevovoda sa Bunarskim postrojenjima.

Na podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA, u proraunu su predviene potrebne koli ine protivpoarne vode ali nije razmatran poloaj i izgradnjahidrana sa kojih e se potrebna voda uzimati i to je ostavljeno da se rjeava prilikom izrade projek ataureenja partera objekata. Obuhvatom idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA predviena jevodovodna instalacija koja je vezana u prstenasti sistem i koja e osigurati uredno vodosnabdijevanje

buduih korisnika.

KANALIZACIONA INSTALACIJA

POSTOJEA FEKALNA KANALIZACIONA INSTALACIJA

Na podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA uslovnomoemo napraviti podjelu na podruje gdje su izgraeni objekti i gdje postojea fekalna k analizacionainstalacijadjelimino podmiruje potrebe za odvoenjem fekalija sa toga podruja,kao i na podruje nakojem nema izgraenih objekata i infrastrukture i gdje je potrebno izgraditi fekalnu kanalizacionuinstalaciju koja e zadovoljiti potrebe buduih korisnika.

PLANIRANA FEKALNA KANALIZACIONA INSTALACIJA

Na podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA nanjeta je trasa iz Idejnog rjeenja kanalizacije Mostarske kotline ,koja se titi sa zatitnim pojasom i koji jeGrad Mostar kandidovao i dobio kredit od Svjetske Banke da izgradi.

Na podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA uslovnomoemo napraviti podjelu na podruje gdje su izgraeni objekti i gdje egzistira fekalna kanalizacionainstalacija koju je potrebno sanirati od oteenja ,a u pojedinim djelovima i rekonstruisati i nadograditikako bi se mogla uklopiti u Idejno rjeenje kanalizacije Mostarske kotline.

Lokalitet iz obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana SJEVERNI LOGOR gdje nisu izgraeniobjekti nemaizgraenu fekalnu kanalizaciju i za taj lokalitet je predviena je izgradnja fekalnekanalizacione instalacije koja e se uklopiti u Idejno rjeenje kanalizacije Mostarske kotline. Projektnim rjeenjem je predviena i izgradnja prepumpne stanice za prikupljene fekalne vod e koja bi ihprepumpavala u kanalizacioni kolektor.

POSTOJEA OBORINSKA KANALIZACIONA INSTALACIJA

Na podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA uslovnomoemo napraviti podjelu na podruje gdje su izgraeni objekti i gdje postojea oborinskakanalizaciona instalacijadjelimino podmiruje potrebe za odvoenjem oborinskih voda sa togalokaliteta ,kao i na podruje na kojem nema izgraenih objekata i infrastrukture i gdje je potrebnoizgraditi oborinsku kanalizacionu instalaciju koja e zadovoljiti potrebe buduih korisnika.

PLANIRANA OBORINSKA KANALIZACIONA INSTALACIJA

Na podruju obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA uslovnomoemo napraviti podjelu na podruje gdje su izgrae ni objekti i gdje egzistira oborinska kanalizacionainstalacija koja je izgraena od otvorenih kanala i ukopanih kanalizacionih cijevi i koju je potrebnosanirati od oteenja ,a u pojedinim djelovima i rekonstruisati i nadograditi kako bi se mogla zadovoljitipotrebe tog lokaliteta.

Lokalitet iz obuhvata idejnog rjeenja regulacionog plana JUNA INDUSTRIJSKA ZONA gdje nisuizgraeni objekti ne ma izgraenu oborinsku kanalizaciju i za taj lokalitet je potrebno predvidjetiizgradnju oborinske kanalizacije koja e evakuisati oborinske vode sa toga lo kaliteta ,a projektovanjutreba pristupitikada se izrade projekti saobraajnica i partera na tom lokalitetu.

IDEJNO RJEENJE REGULACIONOG PLANA


30/60

Red.br. OPIS POZICIJE

Jedinicamjere Koliina

Jedinin

a cijena UKUPNO

1 VODOVODNA INSTALACIJA

1.1.

Istrani radovi na lokalitetu buduihbunarskih postrojenja i utvrivanjemizdanosti bunara 350000,00

1.2.

Iskopi potrebnih bunara saizgradnjom objekata,nabavka iugradnja pumpi sa ferkventnimpretvaraima. 1850000,00

1.3.

Izgradnja tranzitnog cjevoda profilaPE 560 mm , ukljuujui zemljane,betonirske i montaerske radove,kao i potrebne fazonske komade. m 1050 320,00 336000,00

1.4.

Nabavka transport i ugradnjacjevovoda sa potrebnim fazonskimkomadima i objektima, ukljuujui izemljane radove

PEHD 315 mm m' 150 240,00 36000,00

PEHD 180 mm m' 2950 160,00 472000,00

UKUPNO: 3044000,00

2 FEKALNA KANALIZACIJA

2.1.

Nabavka transport u ugradnjacjevovoda sa objektima, ukljuujui i

zemljane radovecjevovod 20 cm m' 2430 130,00 315900,00cjevovod 30 cm m' 3580 150,00 537000,00cjevovod 50 cm m' 850 210,00 178500,00

2.2.Nabavka, transport i ugradnjatlanog fekalnog cjevovoda m' 850 110,00 93500,00

VODOVODNOJ I KANALIZACIONOJ INSTALACIJI

JUNA INDUSTRIJSKA ZONAAPROKSIMATIVNA VRIJEDNOST RADOVA NA

2.3.Izgradnja objekta, nabavka i ugradnjapumpi za fekalne vode 150000,00

UKUPNO: 1274900,00

3 OBORINSKA KANALIZACIJA

3.1.Nabavka transport u ugradnjacjevovoda sa objektimacjevovod 30 cm m' 900 150,00 135000,00cjevovod 40 cm m' 720 190,00 136800,00cjevovod 50 cm m' 200 210,00 42000,00cjevovod 80 cm m' 250 260,00 65000,00

3.2.

Procjena trokova za ienje iopravku postojee oborinskekanalizacije 120000,00

UKUPNO: 498800,00

4PROJEKTNADOKUMENTACIJA

4.1.

Izrada projektne dokumentacije zavodovodnu,fekalnu i oborinskukanalizacionu instalaciju.(3% investicione vrijednosti)

UKUPNO: 150000,00

5 OSTALI RADOVI

5.1. Neplanirani i nepredvieni radovi. 350000,00

UKUPNO: 350000,00


31/60

1 VODOVODNA INSTALACIJA

2 FEKALNA KANALIZACIJA

3 OBORINSKA KANALIZACIJA

4 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

5 OSTALI RADOVI

UKUPNO:PDV

SVEUKUPNO:

350000,00

5316900,00903873

6220773,00

R E K A P I T U L A C I J A

3044000,00

1274900,00

498000,00

150000,00


32/60

31

(0,8x0,615)-0,07x460,00

1.5. Zatrpavanje ostatka rova strojnimputem materijalom iz iskopa.

(0,8x0,59)x460,001.6.

L7.

i ponovno postavljanje asfalta

m

2m

194,12

217,12


33/60

315 mm

2.4. Nabavka, transport i ugradnja spojnikomad sa prirubnicom i naglavkomE DN300

2.5. Nabavka i ugradnja lijevanozeljeznihfazonskih komada sa potrebnimmaterijalom za spajanje.Obracun

se vri po kg

2. 7. Tlacna proba ,dezinfekcija i ispiranjecjevovoda.

kom 5

kom 2

m

m 460,00

3.3. Nabavk a transpor t i montaza vijaka i

matica.M20(3/4")L=80

3.4. Brtve

kom

Vodovod Mostar

70,00

8


34/60

RADOVI

3,

PDV 17 %

SVEUKilPNO:

Vodovod Mostar

108699,38

Kl\1

KM

KM

KM


35/60

na u ve:zi

usmo

Napominjemo da je projekt


36/60

IZMJENA I DOPUNA REGULACIONOG PLANAINDUSTRIJSKA ZONA BIE POLJE I DIJELA

PROVEDBENOG URBANISTIKOG PLANA NA POTEZU MOST FRANJE BLAEVIA M17

- ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA -

Obradio :Mostar, januar 2011. godine

Mahmutovi Devad,dipl.el.ing.

BIE POLJE I DIJELA PROVEDBENOG URBANISTIKOG PLANA NAPOTEZU MOST FRANJE BLAEVIA M17

ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA

1. Uvod

Granica obuhvata prostorne cjeline predviene izmjenom i dopunom regulacionog plana Industrijskazona Bie polje i dijela provedbenog urbanistikog plana na potezu most Franje Blaevia M17, data

je u grafikom prilogu koji ini sastavni dio predmetnog Plana. Ovim Regulacionim planom se definie izgradnja i ureenje prostora na podruju obuhvataRegulacionog plana, te status postojeih objekata, budua namjena prostora i objekata, visina i regulacijaizgradnje, saobraaj, komunalna infrastruktura, ureenje partera i javnog zelenila, zatita stanovnitva iovjekove sredine.

Na podruju koje obuhvataju predmetni planovi djeluju dva elektroprivredna pre duzea: 1. JP EP HZ HB d.d. Mostar i2. JP EP BiH d.d. Sarajevo

odgovorna za snabdijevanje kupaca elektrinom energijom na podruju koje pokrivaju.

Snabdijevanje elektrinom energijom kupaca na predmetnoj teritoriji se odvija preko DP JUG s jedne

strane i Podrunice Elektrodistribucije Mostar s druge strane.

2. Postojee stanjeelektrodistributivne infrastrukture

Na podruju obuhvata Regulacionog plana, postoji dijelom izgraena elektrodistributivna infrastruktura koja gravitira dvjema elektroprivredama.JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar pokriva podruje koje je oznaeno blokovima N, R, S, V i W,datim u grafikom prilogu, dok preostali dio predmetnog plana pokriva JP Elektroprivreda BiH d.d.Sarajevo.Sekundarna mrea srednjeg napona je u cijelosti obuhvata plana na 10 kV naponskoj razini.

2.1. Postojea elektrodistributivna infrastruktura podruje djelovanja JP EP BiH d.d. Sarajevo

Na lokalitetu kojeg pokriva JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo postoji nekoliko transformatorskihstanica koje sa svojim kapacitetima snabdijevaju elektrinom energijom postojee kupce.Glavni izvor napa janja ovog dijela podruja jetrafo stanica TS110/35/10 kV Mostar 2, 60 MVA. Ovo podruje je povezanosa tri SN kablovske veze iz TS Mostar 2.Vlasnitvo svih trafo stanica TS10/0,4 kV je treih lica, osim trafo stanice TS Bruci, koja je u vlasnitvuElektrodistribucije Mostar.Postojee TS10/0,4 kV su uglavnom staresa dotrajalom opremom i iste bi trebalo rekonstruisati, a to setie postojeih kablovskih veza, iste su due vremena u eksploataciji, a kod istih prisutan je faktornepouzdanosti, obzirom da su neke od ovih veza izvedene sa troilnim kablovima tipa IPO 13 i PP41.

Pregled postojeihtrafo stanica sa podacima o istim naveden je u Tabeli 1:

Tabela 1Red Oznaka na Naziv trafo stanice Vrsta TS Snaga

3 Planirana elektrodistributivna infrastruktura


37/60

Red.Broj

Oznaka nagrafi. pr.

Naziv trafo-stanice Vrsta TS Snaga(kVA)

1. T SP 1 T S AU TO RE MO NT SLOB. ST. BETON. MONTA. 1.0002. TSP2 TS PUMPA OPINE SLOB. ST. BETON. MONTA. 2503. TSP3 TS FTO SLOB. STOJEA LIMENA 6304. TSP4 TS JUNA ZONA VODOVOD SLOB. STOJEA LIMENA 4005. TSP5 TS AUTOPREVOZ SLOB. STOJEA LIMENA 6306. TSP6 TS MEHANIZACIJA SLOB. ST. BETON. ZIDANA 4007. TSP7 TS HLADNJAA NOVA SLOB. ST. BETON. MONTA. 1.0008. TSP8 TS VELMOS SLOB. STOJEA LIMENA 4009. TSP9 TS TERETNA STANICA TS U OBJEKTU 400

10. TSP10 TS HLADNJAA VELMOS TS U OBJEKTU 630

11. TSP11 TS SOKARA SLOB. STOJEA LIMENA 2x63012. TSP12 TS SILOS STONE HRANE SLOB. ST. BETON. ZIDANA 63013 . T SP1 3 T S BE SC ARINSKA ZONA SLOB. ST. BETON. ZIDANA 1.00014. TSP14 TS ENERGOPETROL TS U OBJEKTU 25015. TSP15 TS KLAS SLOB. STOJEA LIMENA 63016. TSP16 TS VINARIJA TS U OBJEKTU 25017. TSP17 TS OBRADA DRVETA SOKO SLOB. ST. BETON. ZIDANA 25018. TSP18 STS-B TANOVI STUBNA TS NA BET. STUB. 16019. TSP19 TS BRUCI SLOB. STOJEA LIMENA 630

TS Juna zona vodovod, nalazi se jednim svojim dijelom na mjestu izgradnje glavne saobraajnice, takoda bi se ista morala izmjestiti sa ove lokacije, pa se kao rjeenje u ovom sluajuplanira izgradnja noveTS sa lokacijom naznaenom kao u grafikom prilogu(do TSP4), sa ko je e se snabdijevati postojeevodovodne pumpe i dio novopredvienogkonzuma koji gravitira uz ovu trafostanicu.

Na dijelu podruja obuhvata plana postoji izveden prikljuni DV10 kV za STS- B Tanovi, kao iizvedena veza preko DV 10 kV sa druge strane napajanja trafo stanice TS Vinarija.

Obzirom da se nadzemne dalekovodne veze ne uklapaju u novo planom predvieno prostorno rjeenje,iste se predviaju izvesti podzemno sa kablovima.

Sagledavajui postojee trase SN kablova moe se uoiti da postoji kolizija nekih dijelova kablovskihtrasa sa planiranim objektima i novim saobraajnicama obuhvaenimRegulacionim planom, pa se za tamjesta predvia izmjetanje ili ponitavanje dijelova postojeih kablovskih trasa.

Iz postojeih trafo stanica izvedenisu NN kablovski razvodi do razdjelnih ormara, a od njih dalje razvodse vri do krajnjih kupaca elektrineenergije.

Prikaz lokacija postojeih trafo stanica kao i trasa SN kablovskih veza dat je u grafikom pr iloguregulacionog plana.2.2. Postojea elektrodistributivna infrastruktura podruje djelovanjaJP EP HZ HB d.d. Mostar

Na lokalitetu kojeg pokriva JP EP HZ HB d.d. Mostar postoji nekoliko transformatorskih stanica koje sa

svojim kapacitetima snabdijevaju elektrinom energijom kako postojee, tako i novopredviene kupce.Pregled postojeih trafo stanica sa podacima o istim naveden je u Tabeli 2:

Tabela 2Red.Broj

Oznaka nagrafi. pr.

Naziv trafo-stanice Vrsta TS Snaga(kVA)

1. TSP20 MBTS SOLING SLOB. ST. BETON. MONTA. 6302. TSP21 MBTS SJEMENARNA SLOB. ST. BETON. MONTA. 630

Prikaz lokacija postojeih trafo stanica kao i trasa SNi NN kablovskih veza dat je u grafikom priloguregulacionog plana.

3. Planirana elektrodistributivna infrastruktura

Za podruje obuhvata Plana, iznaena su tehnikai ekonomski opravdana elektroenergetska rjeenja, saciljem sigurnog, pouzdanog i kvalitetnog snabdijevanja elektrinom energijomsvih planiranih i postojeihobjekata na ovom podruju.

Pri elektroenergetskim analizama uzeto je u obzir, kako postojee tako i budue novoprojektovano stanje elektrodistributivnog sistema (lokacije TS i SN kablovske veze), to je dato na grafikom prilogu Plana.

3.1. Elektroenergetske potrebe za izgradnjom novih elektro distributivnih objekata

Uzimajui u obzir samo planirane nove objekte sa svojim sadrajima na podruju djelovanja JP EP BiH( predvieneovim Regulacionim planom) , uraen je bilans elektroenergetskih potreba za iste i sve je toprikazano tabelom 3.

Tabela 3Broj Novi objekti po blokovima koje

pokriva JP EP BiHPovrina (m2) Jed.vrna

snaga (kW/m2)Aktivna snaga

(kW)Prividna snaga (kVA)

1 BLOK "A" 9831 0,05 491,55 517,422 BLOK "B" 11205 0,05 560,25 589,743 BLOK "C" 27672 0,05 1383,6 1.456,424 BLOK "D" 3420 0,05 171 180,005 BLOK "E" 39687 0,05 1984,35 2.088,796 BLOK "F" 5625,7 0,05 281,285 296,09

7 BLOK "G" 7602,4 0,05 380,12 400,138 BLOK "H" 1642,7 0,05 82,135 86,469 BLOK "I" 13095 0,05 654,75 689,21

10 BLOK "J" 9837,6 0,05 491,88 517,7711 BLOK "K" 37918,8 0,05 1895,94 1.995,7312 BLOK "L" 4909,8 0,05 245,49 258,4113 BLOK "M" 13651,7 0,05 682,585 718,5114 BLOK "O" 8657,2 0,05 432,86 455,6415 BLOK "P" 7699,1 0,05 384,955 405,2216 BLOK "Q" 17448,94 0,05 872,447 918,3717 BLOK "T" 1540 0,05 77 81,0518 BLOK "X" 12116,92 0,05 605,846 637,73

SVEUKUPNO 233560,86 0,05 11678,043 12.292,68

Za prikljuenje novih objekata na elektroenergetski sistem i na osnovu uraenog bilansaelektroenergetskih potreba daje se tehniko rjeenje koje zahtijeva izgradnju novih trafo stanica sapotrebnim SN i NN kablovskim vezama.

Potreban broj trafo stanica sa jedininom snagom od 630 kVA uz faktor rezerve k

bisce polje_part1

Documents