bjelobrdska kult.-tomicic zeljko

285

Istra�ivanja hrvatskog ranog srednjovjekovlja u kontinentalnom dijelu Hrvatske temelje se na otkri}ukosturnog groblja bjelobrdske kulture kraj sela Velikog Bukovca 1870. U radu se nastoji, nakon,uskoro, stotinutrideset godina od pokusnih istra�ivanja [. Ljubi}a (1871.) podrobnim vrednovanjemotkrivenih nakitnih skupina, prepoznati polo�aj ranosrednjovjekovnog groblja u kojem su, po~etkomXI. stolje}a, pokopavani pokojnici iz nedalekog sela. Autor na temelju mikrotoponimije od~itava nazivsela (dendronim), koji je o~uvao uspomenu na ranosrednjovjekovnu ruralnu zajednicu u ludbre{kojPodravini.

Klju~ne rije~i: rani srednji vijek, Hrvatska, bjelobrdska kultura, rodovsko groblje, grobni nalaz,relativna kronologija, toponimija.

RANOSREDNJOVJEKOVNO GROBLJE U VELIKOM BUKOVCU -UZ PO^ETKE BJELOBRDSKE KULTURE U HRVATSKOJ

UDK 904:5 (497.5 Veliki Bukovec) �09/10�Primljeno/Received: 1999. 7. 23.Prihva}eno/Accepted: 1999. 11. 12.

@eljko TOMI^I]

@eljko Tomi~i}HR-10000 Zagreb

Institut za arheologijuUlica grada Vukovara 68

Prostor uz desnu obalu rijeke Drave kao dioju�nog rubnog pojasa Karpatske kotline zasvjedo~en jebrojnim prapovijesnim anti~kim i srednjovjekovnimnalazi{tima, koja ga uvr{tavaju u arheologijom posebnobogat srednjoeuropski kutak. Ludbre{ka Podravina utom pogledu prednja~i bogatstvom arheolo{kih izvora,koji su zahvaljuju}i i relativno visokoj razini istra�enosti,omogu}ili, posebice u novije doba, oblikovanje jasnijekronostratigrafske slike o tisu}ljetnoj naseljenostisjevernog dijela sredi{nje Hrvatske (Tomi~i} 1997, 21i d.). Gusta naseljenost podravskog prostora tijekomprapovijesti dosegla je kulminaciju u starije �eljeznodoba, kada se ondje oblikuje markantni kulturni komplekssa sredi{tem nedaleko eponimskog naselja Martijanca,koji je ubrzo prepoznat kao tip Martijanec-Kaptol (Vinski-Gasparini 1961; 1987: 191 i d.). U antici je novosredi{te �ivota rimsko naselje Iovija (Botivo), dana{njiLudbreg na rijeci Bednji (Viki}-Belan~i} 1984). Nakon

velikih seobenih valova narodnosnih skupina, poglavitotijekom kasne antike, ustaljuje se, na pragu hrvatskogranog srednjovjekovlja, potkraj VI. i po~etkom VII.stolje}a, naseljavanjem slavenskih gentilnih skupina i,dakako, ranih Hrvata, slika �ivota i na sjeveru dravsko-savskog me|urje~ja.

Redci na{ega rada, posve}enog po{tovanomslavljeniku, usmjereni su prema va�nom podravskomarheolo{kom nalazi{tu, koje predstavlja jedan od temeljnihkamena hrvatske arheologije ranosrednjovjekovnograzdoblja.1 Rije~ je o ranosrednjovjekovnom rodovskomkosturnom groblju na redove kraj sela Veliki Bukovec,otkri}e kojega predstavlja de facto po~etke upoznavanjabjelobrdske kulture na tlu Hrvatske. Stoga smo, uposebnoj prigodi, naumili to va�no i nedovoljno poznatonalazi{te, nakon, zamalo, stotinu i trideset godina odnjegova otkri}a (1870.), staviti pod sitnozor suvremenearheologije srednjovjekovnog razdoblja i od~itati mu

1 Tijekom 1871. godine kada su obavljena prva istra�ivanja ranosrednjovjekovnog groblja u Velikom Bukovcu, otkriven jeu crkvi sv. Petra u Mu}u Gornjem poznati ulomak kamene crkvene pregrade na kojem je uklesano ime hrvatskoga knezaBranimira. Ta su dva istodobna, premda udaljena, arheolo{ka nalaza doista ozna~ila po~etke organiziranog djelovanjaarheologije hrvatskog ranog srednjovjekovlja.

@. Tomi~i} : » Ranosrednjovjekovno groblje u Velikom Bukovcu ... «, Opvsc. archaeol. 23-24, 285-307 1999-2000.

286

polo�aj koji mu pripada unutar bjelobrdskog kulturnogkompleksa.

Ovalna, zbijena i blago povi{ena jezgra gornjo-podravskog sela Veliki Bukovec, nadmorske visine142 m, smje{tena je desetak kilometara sjeveroisto~nood Ludbrega, izme|u rijeke Bednje na jugu i Plitvice nasjeveru, u blizini njihovih u{}a s rijekom Dravom (sl.1). S ju�ne strane je glavni prilaz selu (sl. 2.), kojiprolazi pored blago uzdignutog platoa na kojem je velikiperivoj s barokno-klasicisti~kim dvorcem grofovaDra{kovi}a (sl. 3.) (Tusun 1997: 331).2 Ve}e obradivepoljodjelske povr{ine pod znakovitim mjestopisomBukevje, dose�u postupno na sjeveru desnu obalu hiroviterijeke Drave.

Na nekolicini ojkonima raspore|enih u okoliciLudbrega, posebice uz vodotoke prema rijeci Dravi,prepoznata je pojava u~estalih dendronima kojima suobilje�ene prvotne slavenske ruralne aglomeracije(Tomi~i} 1997: 34-35). Toj skupini ojkonima-dendronima valja nam pridru�iti i Veliki Bukovec.Iz naziva naselja od~itava se, dakako, nekada{njeokru�enje srednjovjekovnog sela u kojem, uz poljodjelskepovr{ine i bogatu mre�u vodotoka, dominiraju {umebukve. Bukovec je, dakle, slo�enica od rije~i bukva ives. Do~etak � ves potje~e od ranoslavenskog naziva vasu zna~enju � selo. Zanimljiv naziv upu}uje na dubokekorijene postanka naselja. Vjerojatno je rije~ oranosrednjovjekovnom slavenskom selu koje je iskoristilopogodan, blago povi{eni, za{ti}eni polo�aj uz vodotok.Bukove {ume su prokr~ene, a drvo je poslu�ilo mo�dai pri gradnji prvih seoskih ku}a. Kr~enjem su dobiveneobradive povr{ine. U~estali nazivi Kr~, Kr~evina i ̂ eretu okolici sela Veliki Bukovec upu}uju na op}usrednjovjekovnu pojavu kr~enja {uma koje su do~ekalena{e daleke slavenske pretke (sl. 1). Pogodan polo�aj,na kojem se, vjerojatno jo{ u hrvatskom ranomsrednjovjekovlju, oblikuje zametak sela znanog podnazivom Bukovec, zapa�en je, dakako, jo{ mnogo ranijeu prapovijesti, kako nam to potvr|uje nalaz kamenesjekire, kori{tene tijekom neolitika ili eneolitika,a pohranjene u Gradskom muzeju u Vara�dinu (Registar1990: br. 358; Registar 1997: 138). Tom se prvotnomalatkom moglo kr~iti dijelove {ume i osvajati poljodjelskepovr{ine, toliko potrebne u �ivotu prvih neoliti~kihruralnih zajednica.

Na temelju pisma arheologa amatera i poznatogsakuplja~a starina grofa Gundakera Wurmbrandta-Stupa~asaznajemo kako su 1870. godine u Velikom Bukovcukraj Ludbrega otkrivena ~etiri kosturna groba (Brun{mid

1903/4: 83-86). U jednom od grobova, prema kazivanjuWurmbranda prona|ene su bron~ane nau{nice (Brun{mid1903/4: 83-86). Grof Wurmbrandt bio je uz ostalo ijedan od istra�iva~a poznatog arheolo{kog nalazi{ta u{pilji Vindiji kraj Vara�dina (Tomi~i} 1975: 25).Na�alost, svekolika dokumentacija o djelatnosti G.Wurmbrandta na podru~ju sjevernog dijela sredi{njeHrvatske nije se o~uvala, jer je nestala tijekom Drugogsvjetskog rata.3

Vijesti o tom slu~ajnom, sretnom otkri}u dijelakosturnog groblja u selu Velikom Bukovcu kraj Ludbrega,dospjele su, zaslugom starinara-povjerenika, i dodr. [ime Ljubi}a, tada{njeg ravnatelja Narodnogmuzeja u Zagrebu, odnosno u njegov �arheologi~kirazdjel� (Brun{mid 1903/4: 83-86). Ve} sljede}e 1871.godine organizirao je Ljubi} pokusna arheolo{kaistra`ivanja u perivoju dvorca grofova Dra{kovi}a uVelikom Bukovcu. Tom je prigodom nai{ao na {estkosturnih ukopa. U nekima od njih, uz kosti pokojnika,otkrivene su razne ukrasne tvorevine, koje je Ljubi}opisao kao ��nau{nice od mjedi, prstenje, veri`ice, nizstaklenih i jantarevih zrnam puceta i drugog nakita�(Brun{mid 1903/4: 83-86).

Nalazi, otkriveni tijekom 1871. u Velikom Bukovcu,u prvoj organiziranoj arheolo{koj kampanji u sklopuprou~avanja fenomena bjelobrdske kulture u Hrvatskoj,pohranjeni su u Arheolo{kom muzeju u Zagrebu.U pismohrani Arheolo{kog muzeja Zagreb, na�alost,nisu pohranjeni nikakvi podatci ili dokumentacija oLjubi}evim pokusnim iskopavanjima u Velikom Bukovcu,{to je sa �aljenjem ustvrdio J. Brun{mid osvr}u}i se nanalaze.

Tridesetak godina po otkri}u velikobukova~kognalaza osvrnuo se, istaknuti hrvatski arheolog dr. JosipBrun{mid u svom temeljitom pionirskom raduHRVATSKE SREDOVJE^NE STARINE, na to nalazi{tei donio ilustraciju dijela nalaza (Brun{mid 1903/4: 83-86). Valja napomenuti kako je Ljubi} tijekom 1871.godine namjeravao nastaviti s istra�ivanjima na tomva�nom nalazi{tu ali to se njegova nakana, na�alost,nije ostvarila. Premda je objelodanjuju}i nalaze izVelikog Bukovca J. Brun{mid iznio misao, kako je ��tonalazi{te jo{ i sada ve}im dijelom netaknuto, pa bisretno poduzeto kopanje moglo imati povoljan uspjeh�,ipak sva kasnija nastojanja na{eg istaknutog medievistadr. Zdenka Vinskog, da pokusnim sondiranjima otkrijeto~an polo�aj nalazi{ta u Velikom Bukovcu, nisu bilauspje{na.4 Sva kasnija osvrtanja na bjelobrdskonalazi{te kraj Velikog Bukovca svodila su se na

2 Kmetovi sela Veliki Bukovec spominju se 1523. Godine. Tada pripadaju bednjanskim posjedima sa sjedi{tem u NovojVesi (Novom Selu). Sredinom XVI. stolje}a zbog osmanske opasnosti gradi se u selu utvrda. Iz bednjanskog vlastelinstvanastao je u XVI. stolje}u posjed Veliki Bukovec. U vlasni{tvu je plemi}ke obiteji Sekelj od 1574. Naziv Veliki Bukovec(Nagy Bwkowcz) spominje se u povijesnom vrelu iz 1598. U to doba postaje selo Veliki Bukovec i sjedi{tem �upe, adarovnicom kralja Ferdinanda III. pripao je, s okolnim selima, grofu Ivanu Dra{kovi}u. Od 1754. grofovi Dra{kovi}igrade barokno-klasicisti~ki dvorac, a oko njega nastaje do potkraj XIX. stolje}a engleski perivoj.

3 Zahvaljujemo na podatku kolegi dr. Dieteru Krameru iz Graza, koji nas je 1989. izvijestio, kako u muzeju Johaneumunisu o~uvani privatna kolekcija i dokumentacija grofa G. Wurmbrandta � Stupa~a.

4 Podatak o poku{aju sonda�nih istra�ivanja dobio sam osobno od dr. Z. Vinskog.

287


Sl. 1 Detalj zemljovida ludbre{ke Podravine s polo�ajem sela Veliki Bukovec. Mjerilo 1:25000.


288

sumarno reinterpretiranje podataka koje je objelodanioJ. Brun{mid, uz dono{enje ilustracija grobnog inventaraiz djelomi~no istra�enog ranosrednjovjekovnoggroblja (Simoni 1994: 74; Tomi~i} 1992: 113; Tomi~i}1997: 36).

Me|u pokretnim arheolo{kim nalazima iz kosturnoggroblja u Velikom Bukovcu u Arheolo{kom muzeju uZagrebu pohranjeni su (sl. 4.): ~etiri srebrne masivnelijevane grozdolike nau{nice rustikalne ina~ice, tzv.volinjskog tipa (tip 17b)(sl. 4, 15-18), {est bron~anih isrebrnih kari~ica sa S-petljom (tip I i II)(sl. 4, 1-6),jedan srebrni prsten rastavljenih stanjenih krajeva iokruglog presjeka (tip 25)(sl. 4,8), jedan srebrni prstenrastavljenih stanjenih krajeva ispleten od tri �ice (tip30)(sl. 4,14), jedan privjesak, tj. kari~ica s koje visi pet,od neko} {est bron~anih lan~i}a, koji zavr{avajumasivno narebrenim lijevanim pucetom nalik �iru(tip 43) (sl. 4,7), pet kru{kolikih {upljih praporaca(tip 10a) (sl. 4,9-13), deset malih {upljih bron~anihlimenih kuglastih puceta (tip 11a) (sl. 4,19), jedna mala

okrugla bula od bron~anog lima, {est kauri pu�i}a(sl. 4,23), tri sitna staklena zrnca, dvadeset i sedamkomada zrna iz puhanog stakla (tip 40) (sl. 4, 21 i 22)i piramidalno stakleno bu{eno zrno od ogrlice(sl. 4,20).

Arheolo{ki inventar iz kosturnog groblja kraj selaVelikog Bukovca, jedini nam je, i ujedno veomadragocjeni, podataka o tom nalazi{tu. Uobi~ajeni podatci,primjerice, o polo�aju i opsegu nalazi{ta, potom o brojui rasporedu grobnih cjelina, odnosno o rasporedu grobnoginventara u njima, orijentaciji kostura pokojnika, polo�ajupodlaktica, dubini ukopa, starosnoj dobi i spolu ukopanihjedinki, na�alost, zauvijek su i{~ezli. Ipak, podrobnijaanaliza dostupnog o~uvanog arheolo{kog fundusa pru�asasvim pouzdane pokazatelje, dostatne za utvr|ivanjepreciznog kronolo{kog polo�aja nalazi{ta. Ujedno je itiplo{ko vrednovanje arheolo{kih nalaza omogu}ilopoja{njenje kronologijskih odnosa unutar groblja, tj.ocrtavanje odre|enih uzastopnih faza pokopavanja useoskom ukopi{tu. Stoga }emo svu na{u pozonost unastavku usmjeriti prema vrednovanju svake od desetaknakitnih skupina otkrivenih u tom, neko} nalazimabogatom kosturnom groblju. Valja naglasiti kako svekolikifundus otkriven u groblju kraj sela Vekiki Bukovecpripada bjelobrdskom kulturnom kompleksu.

Na{u analizu zapo~injemo konstatacijom kako je ugroblju dokazano postojanje pet bron~anih i dvije srebrnekari~ice sa petljom nalik slovu S. Me|utim, na dosadobjelodanjenim ilustracijama pokretnog fundusa iz grobljazapa�eno je postojanje samo {est kari~ica (sl. 4,1-6).Budu}i da je veoma te{ko mogu}e dokazati veli~inu

Sl. 2 Zemljovid sela Veliki Bukovec sa {irom arheolo{komzonom u kojoj je 1870. otkriveno ranosrednjovjekovnogroblje.

Sl. 3 Dvorac grofova Dra{kovi}a u selu Veliki Bukovec s pripadaju}imperivojem u kojem je otkriveno ranosrednjovjekovno groblje.Karta iz 1861.

289


Sl. 4 Nakitne tvorevine otkrivene 1871. godine tijekom arheolo{kih istra�ivanja [. Ljubi}a u perivoju dvorca grofova Dra{kovi}a u VelikomBukovcu. Mjerilo 1:2. Crte�: Miljenko Gregl.


290

Sl. 5 Tematski arheolo{ki zemljovid s polo�ajima nalazi{ta kari~ica tipa I i II u sklopu nalazi{ta bjelobrdske kulture.Mjerilo 1:500000. Crte�: Vlasta @ini}-Justi}, d. i. a.

291


Sl. 6 Tematski arheolo{ki zemljovid s polo�ajima nalazi{ta lijevanih praporaca (tip 10a) i ogrlica od praporaca (tip 42b). Mjerilo 1:500000.Crte�: V. @.-J., d.i.a.


292

Sl. 7 Tematski arheolo{ki zemljovid s polo�ajem nalazi{ta privjesaka-puceta (tip 11b) i ogrlice (tip 43). Mjerilo 1:500000.Crte�: V. @.-J., d.i.a.

293


spomenutih kari~ica, moramo se zadovoljiti konstatacijom,kako je rije~ o precizno neodredivom formatu kari~ica.Naime, je li rije~ o velikoformatnim kari~icama tipa Iili maloformatnim kari~icama tipa II, to nismo umogu}nosti dokazati, jer se pri obradi nalaza koristimoisklju~ivo postoje}om ilustrativnom gra|om. Prema tomene iznosimo niti metri~ke podatke o grobnom inventaru.

Stoga smo se, koriste}i tipologijsku ra{~lambubjelobrdskog fundusa koju je predlo�io njema~ki arheologJochen Giesler, odlu~ili spomenute kari~ice ozna~itikao tip I i II (Giesler 1981).

Na{a analiza i kartiranje kari~ica tipa I i IIdokazali su njihovu posebice u~estalu pojavu na prostoruizme|u Mure, Drave, Dunava, Save i Sutle, kao i naokolnim podru~jima u Sloveniji, Mad�arskoj, Vojvodinii Bosni i Hercegovini (sl. 5.) (Tomi~i} 1992: T. 7.).Zahvaljuju}i obi~aju prilaganja novca u grobnim cjelinamadiljem Vojvodine, odnosno, poglavito, susjedne Mad�arske,kao i podunavskog dijela Hrvatske, mogao se usporednoodrediti precizan kronologijski polo�aj kari~ica, odnosnoostalih nakitnih tvorevina koje se pojavljuju u istra�enomdijelu groblja kraj sela Veliki Bukovec (Tablica II.).

Iz tablice II razabiremo kako se spomenuta nakitnatvorevina (tip I i II) pojavljuje primjerice u susjednojVojvodini na nalazi{tu u Senti u grobnoj cjelini 13zajedno sa srebrnim denarom prvog mad�arskog kraljaStjepana I. Svetog (977.-1038.) (Tomi~i} 1992: T. 7.).Sli~no je i u velikom groblju Majs-Udvar, u mad�arskomdijelu Baranje, u kojem su u grobnoj cjelini 893 prona|enekari~ice tipa I i II tako|er uz novac kralja Stjepana I.Svetog (Tomi~i} 1992: T. 7.; Isti 1994-1995: sl. 5).

Kari~ice s petljom nalik slovu S kontinuirano sesusre}u u inventaru bjelobrdskih grobalja (Tablica II).Datirane novcem kneza Petra (1038.-1041.) susre}emoih u eponimskom groblju Bijelo Brdo II u grobnojcjelini 141 (Tomi~i} 1991: T. 18,1 i T. 27; 1992: T. 7.).Zajedno s novcem kralja Samuela Abe (1041.-1044.)susre}emo ih u groblju Majs�Udvar u grobnim cjelinama221 i 349 (Tomi~i} 1992: T. 7; 1994-1995: sl. 5),potom u kombinaciji s novcem kralja Andrije I. (1046.-1061.) u Bijelom Brdu II u grobnim cjelinama 107,113 i 165 (Tomi~i} 1991: T. 17, T 20, T. 27; 1992:T. 7). U groblju kraj sela Josipovo (Ciganka) pojavljujuse kari~ice u grobnoj cjelini 9, tako|er s novcem kraljaAndrije I. (Tomi~i} 1992: T. 7; 1990: T. X, 1, T. XI,2). U susjednoj Vojvodini u groblju kraj Lov}enca uBa~koj pojavljuju se kari~ice tipa I i II zajedno snovcem kralja Andrije I. u grobnim cjelinama 7 i 9(Tomi~i} 1992: T. 7). Groblje u Majs-Udvar pokazalo jepojavu kari~ica tipa I i II uz denare Andrije I. ugrobnim cjelinama 322, 593 i 1077 (Tomi~i} 1994-1995: sl. 5).

Novcem kralja Bele I. (1061.-1063.) datirani sunalazi kari~ica tipa I i II u grobnim cjelinama 107 i199 u groblju Bijelo Brdo II (Tomi~i} 1991: T. 23,T. 27), odnosno u grobnoj cjelini 21 u groblju kraj selaSvinjarevci (Tomi~i} 1992: T. 7).

Kari~ice tipa I i II iz grobne cjeline 246 u grobljuMajs-Udvar datirane su novcem kralja Salamona (1063.-1074.) (Tomi~i} 1994-1995: sl. 5).

Kari~ice sa S petljom, poglavito maloformatne,datirane novcem kralja Ladislava I. (1077.-1095.)susre}emo u grobnim cjelinama 22 i 27 u Vinkovcimana polo�aju Meraja (Dimitrijevi} 1979: 196., sl. 12.,T. 29,1-10; Tomi~i} 1992: T. 7), odnosno u grobnojcjelini 45 u groblju na redove kraj sela Svinjarevci(Brun{mid 1903/4:86-90); Tomi~i} 1992: T. 7).

U susjednoj Ba~koj, kari~ice sa S petljom ukombinaciji s novcem kralja Ladislava I. otkrivene su ugrobnoj cjelini 2 u groblju Lov}enac (Stanojev 1989:54; Tomi~i} 1992: T. 7), kao i u groblju Nosa ugrobnoj cjelini 49 (Stanojev 1989: 74; Tomi~i} 1992:T. 7). Na mad�arskom nalazi{tu Majs-Udvar kari~icetipa I i II susre}emo s novcem kralja Ladislava Iu grobnoj cjelini 692 (Tomi~i} 1994-1995: sl. 5).Nadalje, u groblju Pusztaszentlászló pojavljuju sekari~ice sa S-petljom u jedanaest grobnih cjelina (8, 28,43, 50, 102, 115, 117,124, 125, 132, 151), datirane,tako|er, denarima Ladislava I. (Szöke, Vandor 1887).

Na temelju iznesenoga mo�emo kari~icama tipa I iII odrediti i pouzdani okvir unutar kojega se oneop}enito pojavljuju (Tablica I). Rije~ je o razdoblju odsredine X. do prve tre}ine XIII. stolje}a. Prema na{ojapsolutno-kronologijskoj shemi ta se omiljena nakitnaskupina pojavljuje tijekom tzv. prijelazne faze, pa potomtijekom prvog, drugog i tre}eg stupnja bjelobrdske kulture(Tomi~i} 1992: T. 6.).

Ogrlica od lan~i}a s privjescima, otkrivena uranosrednjovjekovnom groblju kraj Velikog Bukovca(sl. 4,7), predstavlja osebujan oblik nakita unutarbjelobrdskog kulturnog kompleksa.

Osnovna je shema te vrste bjelobrdskog nakitaveoma jednostavna. Na kariku ve}eg promjera,izra|enu od bron~ane �ice, obje{eno je naj~e{}e pet do{est karika nalik izduljenoj osmici o koje su obje{eni,bilo dvodijelni srcoliki privjesci tipa 9 ili lijevaniprivjesci tipa 11a i 11b, odnosno s kuglastim zavr{etkomkoji je okomito narova{en. Takvi su, prete�ito potpunoo~uvani primjerci ogrlica od lan~i}a s raznim ina~icamaprivjesaka prona|eni u inventaru groblja u VelikomBukovcu (Brun{mid 1903/4: 85, sl. 38,1) i u slu~ajnimnalazima bjelobrdskog groblja iz okolice sela Josipova(Ciganka), koji su dospjeli u fundus Arheolo{kogmuzeja u Zagrebu ([eper 1955: 56, T. 6) (Tomi~i}1990: T. II). Kako ta specifi~na nakitna forma nijeprepoznata prigodom Gieslerovog tipologijskogvrednovanja svekolikog fundusa bjelobrdske kulture uKarpatskoj kotlini, to smo ju, kao izdvojeni oblikornata, specifi~an za me|urje~je Drave, Dunava i Save,obilje�ili kao tip 43 (Tomi~i} 1992: sl. 3).

Na ogrlici iz Velikog Bukovca na pet bron~anihkari~astih lan~i}a vise lijevana masivna narebrena puceta(tip 11b), koja su Brun{mida navela na sli~nost skapicom �ira.


294

Sl. 8 Tematski arheolo{ki zemljovid s polo�ajima nalazi{ta prstena tipa 25. Mjerilo 1:500000. Crte�: V. @.-J., d.i.a.

295


Privjeske tipa 11b kartirali smo na podru~jume|urje~ja Drave, Dunava i Save na {esnaest nalazi{ta(sl. 7), dok su relativno ~esti i u susjednoj Mad�arskoj,odnosno u Vojvodini. Njihova je u~estalost dokazana uokolici Pe~uha u mad�arskom dijelu Baranje (Kiss1983). U velikom groblju Halimba Cseres javlja se pucetipa 11 samo u poznatoj grobnoj cjelini 859, datiranonovcem Huga od Provanse (926-945) (Tomi~i} 1989:500). U grobnoj cjelini 692 groblja Majs-Udvar privjesci-puceta tipa 11 pojavljuju se uz srebrni denar kraljaLadislava I. (1077-1095).

U dravsko-savskom me|urje~ju privjesci-puceta tipa11 pojavljuju se u eponimskom groblju Bijelo Brdo IIi Vukovaru-Lijeva bara u rasponu od rane faze prvogstupnja bjelobrdske kulture do u po~etno razdobljedrugog stupnja bjelobrdske kulture.

Pojavu lijevanih puceta i privjesaka tipa 11 mo�ese prema mi{ljenju J. Gieslera pratiti od oko 940.godine, ovisno o ina~icama, do posljednje ~etvrtine X.(tip11a), odnosno do svr{etka prve tre}ine XI. stolje}a(tip 11b) (Giesler 1981. T. 53,2). Na{e su analize,posebice na materijalu iz Majs-Udvar, dokazale kako segornja granica trajanja puceta tipa 11b mo�e protegnutido posljednje tre}ine XI. stolje}a (Tomi~i} 1992: T. 5).

Novija su arheolo{ka istra�ivanja pokazala kakose privjesci-puceta obje ina~ice tipa11 pojavljuju nasjeveru u Skandinaviji, to~nije u [vedskoj, Danskoj i najugozapadu Finske (Jannson 1988: 606, sl. 19-20, n.104). Ondje su privjesci-puceta, kao strani import,pouzdano datirani u srednje vikin{ko doba, dok seosobito brojni nalazi puceta tipa 11 susre}u na podru~juKijevske Rusi i u Karpatskoj kotlini do granica sBizantskim Carstvom (Jannson 1988: 606, n. 105).

Lijevani {uplji bron~ani praporci (tip 10a), kakve,primjerice, susre}emo u ve}em broju u inventaru grobnihcjelina istra�ivanog segmenta groblja kraj sela VelikiBukovec (sl. 4,9-13), upu}uju, na temelju analognihpojava na nekim drugim nalazi{tima, na pojavu osebujneukrasne tvorevine�ogrlice od praporaca. Tu smo ukrasnuformu ozna~ili kao tip 42b. Pojava te zanimljive ina~iceogrlice dokazana je, pored Velikog Bukovca i u inventarugrobne cjeline 43 u po~etnoj fazi pokopavanja u grobljuGomjenica kraj Prijedora (Tomi~i} 1989: 487, T. 153),odnosno u groblju kraj Mahovljana u okolici BanjaLuke (Tomi~i} 1989: 487-488) (sl.6). U grobnim cjelinama15 i 30 groblja Mahovljani ogrlice tipa 42b pojavljuju seu kombinaciji s ranim oblicima lijevanih nau{nica idrugim nakitnim oblicima primjerenim ranoj fazi prvogstupnja bjelobrdske kulture. U uni{tenom groblju krajKlo{tra Podravskog prona|ena je ogrlica tipa 42 kojapokazuje kombinaciju {upljih praporaca (tip 10b),odnosno dvodijelnih privjesaka (tip 9a) (Tomi~i} 1989:488).

Dosada{nja je analiza ogrlica tipa 42b dokazalanjihovo postojanje , tj. pojavu tijekom rane faze prvogstupnja bjelobrdske kulture (Tablica I). Nakon toga taukrasna tvorevina i{~ezava kao zaseban oblik iz inventarabjelobrdske kulture, bar na prostoru me|urje~ja Drave,Dunava i Save.

Kartiranje prstena rastavljenih tupih krajeva i okruglogpresjeka, koji je u Gieslerovoj tipologijskoj shemi ozna~enkao tip 25 (sl. 4, 8), pokazuje unutar me|urje~jarasprostranjenost, kako u isto~nom (Bijelo Brdo II,Vukovar-Lijeva bara, Svinjarevci), tako i na zapadnomdijelu u Velikom Bukovcu i groblju Ptuj-Grad (sl. 8).U posavskom dijelu susjedne Bosne i Hercegovine,u groblju Mahovljani kraj Banja Luke, pojavljuje sejedan primjerak te ina~ice prstena. Zanimljiva je odsutnostprstena tipa 25 u Ba~koj, Banatu i Srijemu. Naprotiv, uTransdanubiji prsteni tipa 25 ~esta su pojava u velikimkosturnim grobljima Halimba-Cseres, Fiad-Kérpuszta,Pécs-Vasas, Ellend-Nagygödör i Majs-Udvar, kao i umanjim ukapali{tima, primjerice u Bermendu iKózarmisleny (sl. 8).

Na bjelobrdskim nalazi{tima u isto~nom dijelume|urje~ja, dakle u grobljima Bijelo Brdo II i Vukovar-Lijeva bara, prsteni tipa 25 pojavljuju se tijekom ranihfaza pokopavanja, koje su sinkrone ranoj fazi prvogstupnja bjelobrdske kulture (Tomi~i} 1989: 53; Isti1992: T. 6). Na zapadu me|urje~ja u velikom grobljuPtuj-Grad prsteni tipa 25 pojavljuju se tijekom sve trifaze pokopavanja, dakle do u po~etak drugog stupnjabjelobrdske kulture (Tomi~i} 1992: T. 4). U Mahovljanimaprsten tipa 25 pojavljuje se u grobnoj cjelini 15 ukombinaciji s bjelobrdskim nalazima. Tu grobnu cjelinudatiramo u ranu fazu prvog stupnja bjelobrdske kulture.

Na{a je podrobna analiza kronologijskog polo�ajaprstena tipa 25 u me|urje~ju Drave i Save dokazalanjihovo pojavljivanje tijekom rane faze prvog stupnjabjelobrdske kulture. Ponegdje ta se nakitna skupinazadr�ala u uporabi do po~etka drugog stupnjabjelobrdske kulture. U susjednoj Mad�arskoj u Majs-Udvar, najve}em groblju bjelobrdske kulture uKarpatskoj kotlini, pojavljuju se prsteni tipa 25 u grobnimcjelinama 1103 i 1107 uz srebrne denare prvogmad�arskog kralja Stjepana I. Svetog (997-1038)(Tomi~i} 1992: T. 7; 1994-1995: sl. 5). U istom grobljususre}emo ih potom u grobnoj cjelini 134 uz novackneza, a potom mad�arskog kralja Petra (1038-1046)(Tomi~i} 1992: T. 7.). Zajedno s novcem kralja AbaSamuela (1041.-1044.) pojavljuju se prsteni tipa 25 ugrobnim cjelinama 221 i 349 spomenutog groblja umad�arskom dijelu Baranje (Tomi~i} 1992:T. 7.). Kona~no, u grobnoj cjelini 64 groblja kraj selaPusztaszentlászló u susjednoj mad�arskoj �upaniji Zala,primije}ena je pojava prstena tipa 25 zajedno s novcemkralja Ladislava I. (1077.-1095.) (Tomi~i} 1992: T. 7.).

Na temelju usporedne analize pojave prstena tipa25 u inventaru bjelobrdskih grobalja na podru~juranosrednjovjekovne Slavonije, a posebice iz velikogkosturnog groblja u Majs-Udvar u Mad�arskoj, mo�emoodrediti precizan relativno-kronologijski polo�aj tespecifi~ne nakitne skupine (Tablica I i Tablica II).Prsteni tipa 25 pojavljuju se tijekom rane faze prvogstupnja bjelobrdske kulture (965.-995./1000.), ali njihovauporaba zadr�ala se ponegdje do u prvu polovicu XI.


296

Sl. 9 Tematski arheolo{ki zemljovid s polo�ajima nalazi{ta prstena tip 30. Mjerilo 1:500000. Crte�: V. @.-J., d.i.a.

297


stolje}a. Retardirane primjerke prstena tipa 25 susre}emokao izoliranu pojavu i do Ladislavovog doba, tj. dopotkraj XI. stolje}a.

Kartiranje nalaza prstena tipa 30 pokazalo je njihovurasprostranjenost na podru~ju me|urje~ja Drave, Dunavai Save na osam nalazi{ta (sl. 9 ). U Transdanubiji ususjednoj Mad�arskoj pojavljuju se u sedam slu~ajeva,dok ih u Ba~koj susre}emo na dva nalazi{ta. Prstenitipa 30 pojavljuju se prema Gieslerovoj apsolutno-kronologijskoj shemi po~etkom drugog stupnja bjelobrdskekulture i predstavljaju pored ina~ica prstena tipa 23, 26i 29 novi ukrasni oblik. U nastavku osvrnut }emo sesamo na novcem datirane nalaze prstena tipa 30 ususjednoj Vojvodini i Mad�arskoj (Tablica II).

U groblju kraj Sente u Ba~koj pojavljuje se prstentipa 30 u grobnoj cjelini 13 u kombinaciji sa srebrnimdenarom kralja Stjepana I. Svetog (997-1038).

Na{om smo analizom kronologijskog polo�aja prstenatipa 30 potkrijepili rezultate ranijih Gieslerovih istra�ivanjana mad�arskim grobljima prostora Dunantula, primjerice,u Fiad-Kérpuszta i Ellend�Nagygödör (Giesler 1981:T. 40, T. 45). Posebice je iskazljivo groblje Ellend-Nagygödör, to~nije re~eno, njegove grobne cjeline 246i 264 u kojima se, uz prsten tipa 30, pojavljujumaloformatne kari~ice tipa II,4 i srebrni denari kraljaAndrije I. (1046-1061) (Giesler 1981: T. 40).

Zahvaljuju}i nalazu srebrnog denara kralja AndrijeI. u grobnoj cjelini 322 groblja Majs-Udvar, u kojojse tako|er pojavljuje prsten tipa 30, u mogu}nosti smotu nakitnu tvorevinu datirati u sredinu XI. stolje}a,odnosno u drugi stupanj bjelobrdske kulture (Tomi~i}1992: T. 7).

U inventaru grobne cjeline 113 unutar grobljaPusztaszentlászló (Tomi~i} 1992: T. 7), pojavljuje seprsten tipa 30, veoma masivne izvedbe, uz maloformatnekari~ice tipa II s narebrenom S petljom, odnosnoogrlice od poliedri~nih facetiranih i perforiranih ametistnihi fluoritnih perli (tip 41) s denarom kralja Ladislava I(1077-1095).

Na temelju iznesenoga mo�emo prstene tipa 30datirati od sredine do svr{etka XI stolje}a. To~nije,od oko 1030. do oko 1100. godine, odnosno apsolutno-kronologijski tijekom drugog stupnja bjelobrdske kulture(Tablica I) (Tomi~i} 1992: T. 6).

Me|u najrasprostranjenijim nakitnim tvorevinamaunutar tipologijskog registra bjelobrdske kulture, poglavitona podru~ju me|urje~ja Drave, Dunava i Save, pojavljujuse tzv. volinjske nau{nice. Kartiranje grozdolikih lijevanihnau{nica koje su prema Gieslerovoj tipologijskoj shemiozna~ene kao tip 17b, pokazalo je njihovu u~estalupojavu na dvadesetak nalazi{ta (sl.10). Me|u njimazastupljeno je i groblje kraj Velikog Bukovca u kojemsu otkrivena ~etiri lijepa primjerka lijevanih rustikalnihnau{nica toga tipa (sl. 4,15-18). Lijevane u dvodijelnomkalupu, kako se to razabire pomnijom analizom, te suomiljene bjelobrdske nakitne tvorevine neko} no{ene,jama~no, kao sljepoo~ni~arke, dakle ovje{ene o vrpcuoko glave.

S obzirom na zadani opseg ovog priloga, neupu{tamo se u podrobnije analize nau{nica tipa 17b,koje }e, dakako, biti predmetom na{e zasebne studije.Stoga iznosimo temeljne pokazatelje u svezi srasprostranjeno{}u te nakitne skupine, odnosno o njihovomrelativno-kronologijskom polo�aju unutar bjelobrdskogkulturnog kompleksa.

Nau{nice tipa 17b pojavljuju se ravnomjernoraspore|ene na brojnim nalazi{tima od desne obaleDunava do gornjeg toka Drave (Slovenj-Gradec) ususjednoj Sloveniji, odnosno uz rijeku Savu. Susre}emoih i u inventaru bjelobrdskih grobalja bosanskog dijelaPosavine (sl. 10).

Dosada{nje usporedne kronologijske analize pojavenau{nica tipa 17b odredile su pouzdan okvir koji se�eod kasne faze prvog stupnja do svr{etka kasne fazedrugog stupnja bjelobrdske kulture (Tomi~i} 1992:T. 6). Sukladno tome, odre|en je pribli�no pouzdanrelativno-kronologijski polo�aj rustikalne lijevane ina~icegrozdolikih volinjskih nau{nica i u istra�enom dijelugroblja kraj Velikog Bukovca (Tablica I.).

Ondje ih najranije mo�emo o~ekivati na svr{etkukasne faze bjelobrdske kulture, dakle ne{to prije 1030.godine.

Me|u nakitnim tvorevinama prikupljenim u VelikomBukovcu otkriveno je {est primjeraka kauri-pu�i}a, zacijelood neke oglice (sl. 4,23). Ujedno je u istra�enimgrobnim cjelinama otkriveno tridesetak perli od puhanogstakla (sl. 4,21 i 22). Prema Gieslerovoj apsolutno-kronologijskoj shemi ogrlice od perli ozna~ene su kaotip 40. Ogrlice-|erdani tipa 40 rasprostranjeni su diljemme|urje~ja Drave, Dunava i Save, odnosno susjedneMa~ve i bosanske Posavine, ali i na tlu Vojvodine iMad�arske na brojnim nalazi{tima bjelobrdske kulture(sl. 11). Podrobna je kronologijska analiza pojave ogrlicatipa 40 dokazala njihovu pojavu u novcem datiranimgrobnim cjelinama (Tablica II.). Pojavljuju se od ranefaze prvog stupnja do duboko u drugi stupanj bjelobrdskekuture (Tablica I.).

Ogrlice-|erdani s perlicama od puhanog staklapojavljuju se u Senti u Ba~koj uz novac kralja StjepanaI. Svetog (Tomi~i} 1992: T. 7) u grobnoj cjelini 13,kako to razabiremo iz tablice II. Nadalje, u eponimskomnalazi{tu Bijelo Brdo II susre}u se uz novce kraljaAndrije I. u grobnim cjelinama 107 i 113 (Tomi~i}1991: T. 27). U Josipovu (Ciganka) javlja se ogrlica-|erdan tipa 40 u grobnoj cjelini 9 tako|er uz ~etiridenara kralja Andrije I. (1046.-1061.) (Tomi~i} 1990:T. XI, 2). U Ba~koj u grobnoj cjelini 9 groblja Lov}enac,kao i u grobnoj cjelini 275 u Majs-Udvar na|eni suprimjerci ogrlica-|erdana pored novca kralja Andrije I.(Tomi~i} 1992: T. 7; 1994-1995: sl. 5). Zanimljivo jekako se ogrlica tipa 40 pojavljuje u Majs-Udvar uinventaru grobne cjeline 246, datirana novcem kraljaSalamona (1063.-1074.) (Tomi~i} 1994-1995: sl. 5.).Dugo trajanje ogrlica-|erdana posebice slikovito ocrtavainventar groblja Pusztaszentlászló. Ondje su u grobnim


298

Sl. 10 Tematski arhelo{ki zemljovid s polo�ajima nalazi{ta lijevanih grozdolikih nau{nica tzv. volinjskog tipa (tip 17b).Mjerilo 1:500000. Crte�: V. @.-J. d.i.a.

299


cjelinama 43, 113, 119 i 125 ogrlice tipa 40 registriraneuz novce kralja Ladislava I. (1077.-1095.) (Tomi~i}1992: T. 7). Spomenuta nakitna skupina pojavljuje se iu grobnoj cjelini 692 u Majs-Udvar, datirana novcemkralja Ladislava I. (Tomi~i} 1994-1995: sl. 5).

U inventaru desetak bjelobrdskih grobalja me|urje~jaDrave, Dunava i Save dokazana je pojava bu{enih kauripu�i}a koji su pripadali ogrlicama (sl. 11). Tu atraktivnui omiljenu nakitnu skupinu unutar bjelobrdskogoblikovnog registra zapa�amo i u inventaru iz VelikogBukovca (sl. 4,23). Ondje su vjerojatno s perlicamaiz puhanog stakla tvorile ogrlice-|erdane (tip 40).U ponekim grobljima bjelobrdske kulture, primjerice uSv. Jurju u Trnju u Me|imurju, Josipovu (Ciganka)i na polo�aju Bregi kraj potkalni~kog sela Popovec,pojavljuju se kauri pu�i}i u kombinaciji s facetiranimpoliedri~kim fluoritnim i ametistnim perlama. Zanimljivoje kako je zapa�ena pojava kauri pu�i}a prete�ito uinventaru grobnih cjelina u kojima su pokopavana djeca.Dokazuju nam to nalazi iz Gomjenice, Mahovljana,Josipova , odnosno, vjerojatno i Bijelog Brda II. Na tuje pojavu ve} ranije upozoreno u svezi s grobljem uSárbogardu (Éry 1967: 103, T. XXX, 3; Mileti} 1980:154, n. 35).

Pojedina~ne bu{ene kauri pu�i}e ili ogrlice od njihsusre}u se ve} veoma rano. Navodi se njihova uporabau svezi sa Skitima i Sarmatima, a po mi{ljenju nekihmad�arskih arheologa, u Karpatskoj se kotlini ponovnoudoma}uju doseljenjem Mad�ara, pa ih susre}emo ustaromad�arskim grobljima izme|u Dunava i Tise, tj. uAlföldu (Szöke i Vandor 1987: 148.). Prema mi{ljenjuB. M. Szökea i L. Vandora kauri pu�i}i se u Transdanubijipojavljuju do posljednje tre}ine XI. stolje}a (Szöke iVandor 1987: n. 154-155.). L. Niederle bio je mi{ljenjakako su se kauri pu�i}i veoma ~esto uvozili u slavenskekrajeve s obala Crvenog mora ili Indijskog oceana(Niederle 1911: 631; Niederle 1931: 199.), dok je J.Koro{ec izrazio uvjerenje kako su kauri pu�i}i (Cypreamoneta) u na{e krajeve dolazili iz isto~nog dijelaSredozemlja (Koro{ec 1950: 85, n. 147). Tom mi{ljenjune nalazimo prigovora s obzirom na realnu mogu}nost,da su iz isto~nomediteranskog prostora trgova~kimputevima kauri pu�i}i, kao veoma omiljeni ukras,dolazili u me|urje~je Drave, Dunava i Save, odnosnoTransdanubiju. Poznato je kako su tijekom ranijihtrgova~kih dodira Frana~kog Carstva s udaljenimdijelovima svijeta, na europsko tlo dopremani, primjerice,slonova~a, ametisti i kauri pu�i}i iz daleke Indije(Henning 1996: sl. 648).

Nakon {to smo proveli podrobnu tipologijsko-kronologijsku analizu pokretnih arheolo{kih nalazaiz istra�enog dijela groblja kraj sela Veliki Bukovecu mogu}nosti smo odrediti pouzdan vremenski okvirunutar kojega je obavljano pokopavanje u tomranosrednjovjekovnom groblju (Tablica I i III). Nekolicinagrobnih nalaza mo�e se pouzdano datirati u raspon odpo~etka rane faze prvog stupnja bjelobrdske kulture,dakle od pribli�no oko 965. godine, do svr{etka rane

faze prvog stupnja bjelobrdske kulture, tj. do oko 995.godine (Tablica I). Rije~ je o nakitnim skupinama tipaI i II, 42b, 25, 40, 41 i 43. Neke od tih nakitnihtvorevina pojavljuju se u inventaru bjelobrdske kulture iprije rane faze prvog stupnja bjelobrdske kulture,primjerice tipovi I i II, 10a, 11b, odnosno rabe sekontinuirano do u tre}i stupanj bjelobrdske kulture (I iII, 40). Specifi~nu nakitnu tvorevinu - ogrlicu tipa 43,susre}emo kao, zacijelo rijedak, mo�da regionalni oblikunutar registra bjelobrdske kulture.

Tijekom kasne faze prvog stupnja bjelobrdske kulture,dakle od pribli�no 995.-1030. godine, mo�emo zapazitiu groblju kraj Velikog Bukovca pojavu novih ukrasnihoblika, kako to razabiremo iz prilo�ene tipologijsko-kronologijske sheme nalazi{ta (Tablica I). Kao novost uinventaru grobnih cjelina pojavljuju se prsten tipa 30,odnosno lijevane grozdolike rustikalne ina~ice tzv.volinjskog tipa nau{nica (tip 17b), koje najavljuju novufazu pokopavanja u groblju.

Dakle, uspjelo nam je odrediti u�i okvir pouzdanogukopavanja u bjelobrdskom groblju kraj Velikog Bukovca.Premda raspola�emo malim brojem nalaza, koji ionakopripadaju samo djeli}u istra�enog groblja, ipak nam se~ini, kako se groblje koristilo u razdoblju od pribli�no965. do iza 1030. godine, dakle, tijekom rane i kasnefaze prvog stupnja bjelobrdske kulture. To bi razdobljeiznosilo oko 165 godina kontinuiranog pokopavanja,odnosno oko sedam nara{taja, koje su pokopavali pu~aniranosrednjovjekovnog sela koje se tada nalazilo na mjestudana{njeg naselja Veliki Bukovec. To je razdoblje odvladavine hrvatskog kralja Mihajla Kre{imira II. (950.-969), Stjepana Dr�islava (965.- 997) i Svetislava Surinje(995.-1000.), do svr{etka kraljevanja Mihajla Kre{imiraIII. (1000./1019.-1030.) (Tablica I i III). Rije~ je orazdoblju neposredno prije, odnosno tijekom vladavineprvog mad�arskog kralja Stjepana I. Svetog (997.-1038.).Naime, u doba velikih knezova Taksonya i Geze, ocaprvog mad�arskog kralja, Stjepana I. Svetog, nije biloposezanja za ozemljem u zapadnom dijelu me|urje~jaDrave i Save. Od ranije, tj. nakon poraza kod Augsburga955., ali i u doba kralja Stjepana I., pozornost jeMad�ara usmjerena prema isto~nom dijelu me|urje~ja,posebice prema Srijemu i opasnostima s istoka.

U groblju otkrivenom u perivoju dvorca grofovaDra{kovi}a zrcali se, dakle, djeli} tvarne i duhovnekulture pu~ana ranosrednjovjekovnog hrvatskog selaBukovca. Nazvano prema dendronimu - Bukevje, to jeselo o~uvalo znakoviti naziv Veliki Bukovec sve donjegova prvog spominjanja u pisanom vrelu, odnosno dona{ih dana. Zbijeni ustroj sela Velikog Bukovca o~uvaoje prvotnu ranosrednjovjekovnu sliku ruralne aglomeracijeraspore|ene oko omanje sredi{nje ovalne zajedni~kepovr{ine, zajedni~kog dobra, tj. op}ine-gmajne (njem.Gemeinde u zna~enju op}ina). Ranosrednjovjekovno seloza{ti}eno pogodnim, blago uzdignutim polo�ajem izme|uusporednih vodotoka Bednje i Plitvice, osiguravalo jekontinuitet �ivota. U doba osmanske opasnosti, tijekomXVI. stolje}a, ponovno je prepoznata va�nost tog za{ti}enog


300

Sl. 11 Tematski arheolo{ki zemljovid s polo�ajima nalazi{ta ogrlica od perli iz puhanog stakla (tip 40) i ogrlica s kauri pu�i}ima (tip 41).Mjerilo 1:500000. Crte�: V. @.-J., d.i.a.

301


Tablica I Kronologijsko-tipologijska tablica groblja u Velikom Bukovcu. Crte`: V. @.-J., d.i.a.


302

Tablica II Nakitne skupine otkrivene u groblju Veliki Bukovec u usporedbi s grobnim cjelinama datiranim novcem Arpadovi}a. Crte`: V. @.-J., d.i.a.

303


Tablica III Polo`aj groblja Veliki Bukovec u sklopu apsolutno-kronologijske sheme bjelobrdske kulture. Crte`: V. @.-J., d.i.a.


304

polo�aja na kojem se oblikuje kasnosrednjovjekovnautvrda, dio sigurnosnog sustava prema novoj opasnosti sistoka.

Istra�ivanje dijela rodovskog kosturnog groblja uVelikom Bukovcu, unato~ ~injenici da je otkrivenoznatno ranije od eponimskog nalazi{ta u Bijelom Brdukraj Osijeka, nije dovelo do toga da ponese naziv jedneod najva�nijih kultura ranosrednjovjekovnog razdobljaSrednje Europe. Prou~avanje tog nalazi{ta predstavljapo~etne korake arheologije ranog srednjovjekovlja ukontinentalnom dijelu Hrvatske. Sudbina je odredila dase naziv materijalne kulture koja je otkrivena u malobrojnimgrobovima u Velikom Bukovcu 1870.-1871., ipak

poistovjeti sa selom Bijelim Brdom kraj Osijeka ukojem su 1895. otkrivene brojne grobne cjeline. Valjaipak ustvrditi kako je u ta dva, zemljopisno udaljena,nalazi{ta prepoznato srodno tvarno i duhovno naslije|ena{ih dalekih predaka, koje je, uz jezi~nu sastavnicu,dokazalo jedinstvenu narodnu kulturu Hrvata u dobaneposredno prije posezanja kraljeva iz ku}e Arpadaprema ranosrednjovjekovnoj Slavoniji.

Promatrani s dana{njeg motri{ta arheologije, u ovojposebice sve~anoj prigodi, ti su pionirski koraci omogu}ilipotpunije upoznavanje odre|enih zakonitosti �ivota ustarohrvatskom kulturnom krajobrazu me|urje~ja Drave,Dunava i Save.

POPIS KRATICA

Alba Regia � Alba Regia, Annales MuseiStephani Regis (Székesfehérvár)

BRGK � Ber i ch t de r Romi s ch -Germanischen Komission (Frank-furt a/Main, Berlin)

FonArchHung � FontesArchaeologici Hungariae.(Budapest)

GGMV � Godi{njak Gradskog muzejaVara�din. (Vara�dina)

GZMS(A) � Godi{njak Zemaljskog muzejaBosne i Hercegovine (Arheologija(Sarajevo)

Izdanja HAD � Izdanja Hrvatskog arheolo{kogdru{tva (Zagreb)

Pril. Inst. arheol.Zagrebu � Prilozi Instituta za arheologiju u

Zagrebu (Zagreb)PZ � Prähistorische Zeitschrift (Berlin-

New York)SHP � Starohrvatska prosvjeta (Split)VHAD � Vjesnik za arheologiju i historiju

dalmatinsku (Split)VAMZ � Vjesnik Arheolo{kog muzeja u

Zagrebu (Zagreb)

305


POPIS LITERATURE

Brun{mid 1903/4 J. Brun{mid, Hrvatske sredovje~ne starine, VHAD, n. s. VII, Zagreb 1903/4: 30-97, (83-86)Dimitrijevi} 1979 S. Dimitrijevi}, Arheolo{ka topografija i izbor arheolo{kih nalaza s vinkova~kog tla, u Corola

Memoriae Iosepho Brun{mid dicata, Izdanja HAD-a sv. 4., Vinkovci 1979: 201-268Éry 1967 K. K. Éry, Reconstruction on the tenth century population of Sárbogard on the basis of

archaeological and anthropological data, Alba Regia VIII-IX, Székesfehérvár 1967.Giesler 1981 J. Giesler, Zur Chronologie der Bijelo Brdo - Kultur (Ein Beitrag zur Archäologie des 10. und

11. Jahrhunderts im Karpatenbecken ), PZ 56 Band 1981, Heft 1., Berlin, New York 1981Henning 1996 J. Henning, Handel, Verkehrswege und Beförderungsmittel im Merowingerreich, u katalogu Die

Franken Wegbereiter Europas - Vor 1500 Jahren: König Chlodwig und seine Erben, Teil 2, Mainz1996: 789.-801.

Jannson 1988 I. Jannson, Wikingerzeitlicher orientalischer Import in Skandinavien, BRGK, Band 69, Mainz1988., 564-647

Kiss 1983 A. Kiss, Baranya megye X-XI századi sírleletei. Magyarország honfoglalás és kora Arpád-koritemetöinek leletanyaga, 1, Budapest 1983.

Koro{ec 1950 J. Koro{ec, Staroslovansko grobi{~e na Ptujskem gradu, Ljubljana 1950.Ljubi} 1871 [. Ljubi}, Izvje{taj o stanju Narodnog muzeja za 1871. godinu, Rad Jugoslavenske akademije

XIX, Zagreb 1871., 193Mileti} 1980 N. Mileti}, Slovenska nekropola u Mahovljanima kod Banjaluke. GZMS(A), n. se., sv. XXXIV

1979, Sarajevo, 1980., 137-160Niederle 1911 L. Niederle, @ivot starych Slovano, I/1, Praha 1911.Niederle 1931 L. Niederle, Rukovét slovanské archeologie 5, Praha 1931.Registar 1990 Registar arheolo{kih nalaza i nalazi{ta sjeverozapadne Hrvatske, Vara�din 1990.Registar 1997 Registar arheolo{kih nalaza i nalazi{ta sjeverozapadne Hrvatske, Drugo dopunjeno izdanje,

Bjelovar 1997.Simoni 1994 K. Simoni, Ludbreg i okolica u ranom srednjem vijeku, u: Ludbreg 1984Stanojev 1989 N. Stanojev, Nekropole X-XV veka u Vojvodini, Arheolo{ko dru{tvo Vojvodine, katalog i, Novi Sad

1989.Szöke & Vandor 1987 B. M. Szöke, L. Vandor, Pusztaszentlászló Árpád-kori temetöje, FonArchHung, Budapest 1987.[eper 1955 M. [eper, Neki neobjavljeni nalazi srednjeg vijeka iz Arheolo{kog muzeja u Zagrebu, Tkal~i}ev

zbornik I, Zagreb 1955., 45-57Tomi~i} 1975 @. Tomi~i}, O rimskim i ranosrednjovjekovnim arheolo{kim nalazima iz spilje Vindije, GGMV

5, Vara�din 1975, 25-44Tomi~i} 1989 @. Tomi~i}, Arheolo{ka slika me|urije~ja Mure, Drave, Dunava i Save u svjetlosti arheolo{kih

izvora bjelobrdskog kulturnog kompleksa. Doktorska disertacija, Zagreb, 1989.Tomi~i} 1991 @. Tomi~i}, Novi prilozi vrednovanju ostav{tine srednjovjekovnog groblja Bijelo Brdo II, Prilozi

8, Zagreb 1991., 95-148Tomi~i} 1992a @. Tomi~i}, Prilog istra�ivanju kronologije srednjovjekovnog groblja na polo�aju Lijeva bara u

Vukovaru, Hommage à Vukovar, SHP 20 (1990.), Split 1992., 111-182Tomi~i} 1992b @. Tomi~i}, Neuere Erforschung der Bijelo Brdo-Kultur in Kroatien, Pril.Inst.arheol.Zagrebu 9,

Zagreb 1992., 113-130Tomi~i} 1993 @. Tomi~i}, Prilog istra�ivanju kronologije bjelobrdskog segmenta srednjovjekovnog groblja Ptuj-

Grad, Ptujski arheolo{ki zbornik ob 100-letnici muzeja in Muzejskega dru{tva, Ptuj 1993., 543-579

Tomi~i} 1994 -1995 @. Tomi~i}, Baranya in Lichte archäologischer Zeugnisse der Bijelo Brdo-Kultur. Ein Beitrag zurAnalyse des frühmittelalterlichen Gräberfeldes Majs-Udvar, Pril.Inst.arheol.Zagrebu 11-12 (1994-1995), Zagreb 1997., 71-98

Tomi~i} 1997 @. Tomi~i}, Arheolo{ka topografija i toponimija Ludbrega i okolice (Iovia � Botivo � Ludbreg),u Ludbreg-Ludbre{ka Podravina. Umjetni~ka topografija Hrvatske, Knjiga 3, Zagreb 1997., 21-41

Tomi~i} 1998. @. Tomi~i}, Ranosrednjovjekovno groblje Zvonimirovo-Veliko polje, prinos poznavanju bjelobrdskekulture u podravskom dijelu Slavonije, Pril.Ins.arheol.Zagrebu 13-14 (1996-1997), Zagreb 1999.,91.-120

Tusun 1997 M. Tusun, Veliki Bukovec, u: Ludbreg-Ludbre{ka Podravina, Umjetni~ka topografija Hrvatske,Knjiga 3, Zagreb 1997., 331-332

Viki}-Belan~i} 1984 B. Viki}-Belan~i}, Sustavna istra�ivanja u Ludbregu od 1968-1979, VAMZ, 3/ XVI-XVII, Zagreb1983-1984., 119-166

Vinski 1970 Z. Vinski, O postojanju radionica nakita starohrvatskog doba u Sisku, VAMZ, Ser. 3/ IV,Zagreb 1970., 45-92

Vinski-Gasparini 1961 K. Vinski-Gasparini, Iskopavanja kne�evskog tumulusa kod Martijanca u Podravini, VAMZ, 3/II, Zagreb 1961., 39-66

Vinski-Gasparini 1987 K. Vinski-Gasparini, Grupa Martijanec-Kaptol, PJZ V, Sarajevo 1987., 191 i d.Wurmbrandt 1870 G. Wurmbrandt-Stupa~, Mittheilungen der anthropologischen Gesellschaft in Wien, 1870., Band

I, Be~ 1870.,156


306

Key words: Early Middle Ages Croatia, Bijelo BrdoCulture, clean system graveyard, gravefind, relativ chronology,toporufmija

The region along the right bank of the Drava River,as part of the southern bordering belt of the Carpathianbasin, is filled with numerous prehistoric, Roman, andmediaeval sites, classifying it among particularly rich centralEuropean areas. The Drava basin area near Ludbreg isparticularly prominent in terms of the wealth of itsarchaeological sources, which thanks to the relatively greatdegree of investigation, particularly in the recent period,has enabled the formation of a clearer chronological andstratigraphical image of the millennial settlement of thenorthern section of central Croatia.

The lines of this work, dedicated to our honoredcolleague, are oriented towards this important archaeologicalsite of the Drava River basin, which represents one of thefoundation stones for Croatian archaeology of the earlymediaeval period. This was an early mediaeval inhumationrow cemetery near the village of Veliki Bukovec, a discoverythat de facto represents the beginnings of knowledgeabout the Bijelo Brdo Culture on Croatian territory.Thus, on this occasion, we would like to address, nearlyone hundred and thirty years after its discovery (1870),this important and insufficiently known site, placing itunder the microscope of modern archaeology of themediaeval period and interpreting the position that belongsto it within the Bijelo Brdo cultural complex.

News about the chance discovery of part of askeleton cemetery in the village of Veliki Bukovec nearLudbreg was reported by an antiquarian-museum trusteeto Dr. [ime Ljubi}, then director of the National Museumin Zagreb, or rather its �archaeological department�.In 1871, Dr. Ljubi} had already organized test excavationsin the park of the manor house of Count Dra{kovi} inVeliki Bukovec. On that occasion, he discovered six skeletongraves. In addition to the bones of the deceased, in someof them were found various decorative products, whichLjubi} described as �...earrings of brass, rings, circlets,strings of glass and amber beads, buttons, and otherjewellery�. The finds, discovered during this first organizedarchaeological campaign in the process of studying thephenomenon of the Bijelo Brdo Culture in Croatia whichtook place in Veliki Bukovec in 1871, are in the ArchaeologicalMuseum in Zagreb. Unfortunately, the archives of theAMZ contain no data or documentation about Ljubi}�stest excavations at Veliki Bukovec.

Among the archaeological finds from the inhumationcemetery at Veliki Bukovec in the Archaeological Museumin Zagreb are (Fig. 4): four massive silver cast grape-likeearrings of a rustic variant, the so-called Volin type (Type17b) (Fig. 4:1-4), five bronze and two silver hoops withS-shaped loops (Types I and II), one silver ring withseparated flattened ends and a circular section (type 25),one silver ring with separated flattened ends braided fromthree wires (type 30), one pendant in the form of a hoopfrom which five (originally six) small bronze chains once

hung, ending in a massive ribbed cast button similar to anacorn (type 43), five pear-shaped hollow enclosed bells(type 10a), ten small hollow sheet bronze circular buttons(type 11a), one small circular bulla of sheet bronze, sixcowry shells, three tiny glass beads, 27 beads of blownglass, and a pyramidal perforated glass bead from anecklace (type 40).

The archaeological inventory from the inhumationcemetery at the village of Veliki Bukovec offers the only,and very valuable, information about this site. The usualdata, for example, about the location and extent of thesite, the number and arrangement of grave units, meaningthe arrangement of the grave inventories in them, theorientation of the skeletons of the deceased, the positionof the forearms, the depth of the burial, the age and sexof the buried individuals, have unfortunately all disappearedforever. Nonetheless, a detailed analysis of the accessiblepreserved material offers entirely dependable indicatorssufficient to determine the precise chronological positionof the site. At the same time, the typological evaluationof the archaeological finds has enabled explanation of thechronological relations within the cemetery, i.e. the delineationof certain uninterrupted phases of burial. Thus attentionshould be drawn to the evaluation of each of the ten orso jewellery groups discovered at this inhumation cemetery.It should be emphasized that the entire fundus discoveredat the cemetery near the village of Veliki Bukovec belongsto the Bijelo Brdo cultural complex.

After undertaking detailed typological and chronologicalanalysis of the archaeological finds from the investigatedpart of the cemetery near the village of Veliki Bukovec, itis possible to determine a dependable time frame withinwhich burial was performed at this early mediaeval cemetery(Tables I and III). Several grave finds can be securelydated in the span from the beginning of the early phaseof the first stage of the Bijelo Brdo Culture, thus fromapproximately 965, to the end of the early phase of thefirst stage of the Bijelo Brdo Culture, i.e. to ca. 995(Table I). This refers to the jewellery groups of types Iand II, 42b, 25, 40, 41, and 43. Some of these jewelleryproducts appear in the inventory of the Bijelo BrdoCulture even prior to the early phase of the first stageof the Bijelo Brdo Culture, for example types I and II,10a, 11b, or they are in continuous use into the thirdstage of the Bijelo Brdo Culture (I and II, 40). A specificjewellery product � the type 43 necklace � can be foundas a certainly rare, and perhaps regional form within theregistry of the Bijelo Brdo Culture.

During the late phase of the first stage of the BijeloBrdo Culture, thus approximately 995-1030, the appearanceof new decorative forms can be noted at the cemeterynear Veliki Bukovec, as can be perceived from thetypological-chronological outlines of the site (Table 1).Novelties in the inventory of the grave units are a ring oftype 30, as well as cast grape-like rustic variants of the so-called Volin type earrings (type 17b), announcing a newphase of burial at the cemetery.

We have thus succeeded in determining a narrowframework for burial at the Bijelo Brdo cemetery in Veliki

THE EARLY MEDIAEVAL CEMETERY AT VELIKI BUKOVEC �THE BEGINNINGS OF THE BIJELO BRDO CULTURE IN CROATIA

SUMMARY

307


Bukovec. Although only a small amount of finds is available,which otherwise belong to only a tiny section of theexcavated cemetery, it nonetheless seems that the cemeterywas utilized in the period from approximately 965 tobeyond 1030, thus during the early and late phases of thefirst stage of the Bijelo Brdo Culture. This period wouldamount to around 165 years of continuous burial, oraround seven generations, during which the burials tookplace of the inhabitants of an early mediaeval village thatwas then located at the site of the present day settlementof Veliki Bukovec. This was the period from the reign ofthe Croatian kings Mihajlo Kre{imir II (950-969), StjepanDr�islav (965-997), and Svetoslav (995-1000), to the endof the reign of Mihajlo Kre{imir III (1000/1019-1030)(Tables I and III). This was the period immediately beforeand during the rule of the Hungarian king St. Stephen I(997-1038). In the age of the grand princes Taksony andGeza, the latter the father of the first Hungarian king, St.Stephen I, no attempt was made to expand into the landsto the west between the Drava and Sava Rivers. Earlier,after the defeat at Augsburg in 955, but also during thereign of Stephen I, Hungarian attention was mostly directedto the eastern part of this region, and particularly towardsSyrmia and possible danger from the east.

The cemetery discovered in the park of the manorhouse of the Dra{kovi} family thus reflected a smallsegment of the material and spiritual culture of theinhabitants of the early mediaeval Croatian village ofBukovec. Called after a dendronym - Bukevje meaningbeech, this village preserved this term of Veliki Bukovecup to its first mention in written sources, and indeed upto the present day. The crowded layout of the village ofVeliki Bukovec has preserved the original early mediaevalimage of a rural agglomeration distributed around a small

central oval commons, or common land (also Ger. Gemeindein the meaning of community). The early mediaeval village,protected by its favorable, gently raised position betweentributary streams of the Bednja and Plitvica Rivers, ensuredthe continuity of life. In the period of threat from theTurks, during the 16th century, the importance of thisprotected position was again recognized, with the constructionof a late mediaeval fortification, a part of the securitysystem against the new danger from the east.

The excavation of part of the inhumation cemetery atVeliki Bukovec, despite the fact that it was discoveredmuch earlier than the eponymous site at Bijelo Brdo nearOsijek, did not lead to its giving its name to one ofthe most important cultures of the early mediaeval periodin central Europe. The study of this site representsimportant initial steps for the archaeology of the earlymediaeval period in the continental section of Europe.Destiny has decreed that the term for the material culturediscovered in a few graves at Veliki Bukovec in 1870-1871should nonetheless be synonymous with the village ofBijelo Brdo near Osijek, where numerous grave unitswere discovered in 1895. It should still be emphasized thatat these two geographically distant sites, a related materialand spiritual heritage of our distant ancestors can berecognized, which has proven, certainly along with linguisticcomponents, the uniform nature of the national cultureof the Croats in the time immediately prior to theencroachment of kings from the Arpad Dynasty towardsearly mediaeval Slavonia.

Considered from the standpoint of modern archaeology,and on this special occasion, these pioneering stepsenabled more complete knowledge of the defined conditionsgoverning life in the early Croatian cultural landscapebetween the Drava, Sava, and Danube Rivers.

Translated by B. Smith-Demo

bjelobrdska kult.-tomicic zeljko

Documents