br.96 direktna akcija

4
Direktna akcija ANARHOSINDIKALISTIČKI BILTEN NOVA SERIJA BR. 96 1. MAJ 2014. GOD. BESPLATNO ,,Stezanje kaiša“ na motornoj testeri AMSS: Privatno obezbeđenje i policija u civilu tukli radnike Radnici PIO fonda ne pristaju na smanjenje plata Zaječar: Radnici protiv imeno vanja novog direktora „Bez nasilja nema vlasti.“ Eriko Malatesta

Upload: direktna-akcija

Post on 30-Mar-2016

239 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

Anarhosindikalistički nedeljnik, (br. 96, 1. maj 2014)

TRANSCRIPT

Page 1: br.96 Direktna akcija

Direktna akcijaANARHOSINDIKALISTIČKI BILTEN

NOVA SERIJA BR. 96 1. MAJ 2014. GOD. BESPLATNO

Nova vlast, apsolutna u svojoj većini,toliko će nas ojaditi u naredne četirigodine da nećemo znati kako se zo-vemo. Naravno, ako im to kolektivnodopustimo.Pošto su izbori završeni i nema vi-

še potrebe za pričanjem šarenih laža,vlast ukida „solidarni porez“ i sma-njuje plate u javnom sektoru za desetodsto. Ministar finansija Lazar Krstićje naveo da ove i sledeće godine mo-ra da se uštedi milijarda evra, dok seu naredne četiri godine moraju os-tvariti uštede od 1 ,5 milijardi evra.Nacionalistička vlast udara dalje

— pravo na najranjivije slojeve sta-

novništva, za koje bi navodno treba-lo da se najviše zalaže —nezaposlene mlade majke zatečenesu jer će od sada dobijati naknaduod 20.000 umesto 50.000 dinara.,,Stezanjem kaiša” su pogođene i po-rodice sa troje i više dece, deca bezroditeljskog staranja, penzioneri,osobe sa invaliditetom... čije nadok-nade će do kraja nedelje biti smanje-ne za 30 do 50 odsto.Ministar prosvete i nauke Srđan

Verbić je rekao da niko od nas nezna kakvi će nam obrazovni profilibiti potrebni za 10 godina, zbog čegaljudima treba omogućiti da uče u

hodu i da se prilagođavaju novonas-taloj situaciji. To je logika koja ne sa-mo da najavljuje potpunodevastiranje obrazovnog sistema, većzvuči kao da za njim možda nema nipotrebe. Zamislite samo koliko bi setako uštedelo.Za to vreme, Kori Udovički, koje

se možda sećate kako je u Đinđićevojvladi izigravala „gvozdenu ledi“ kadaje ponižavala rudare, najavljuje sma-njenje penzija do kraja godine. A,nikako, ali nikako, nemojte zabora-viti da je najavljena i privatizacijaTelekoma i elektrosistema.Da li će ovo proći? Hoće, ako se ne

suprotstaviš.

,,Stezanje kaiša“ na motornoj testeri

AMSS: Privatno obezbeđenje ipolicija u civilu tukli radnikeIspred sedišta Auto-moto saveza Sr-bije (AMSS) u Beogradu došlo je to-kom protesta do sukoba policije izaposlenih u tom preduzeću, poslečega su petorica zaposlenih privede-na na informativni razgovor. Do in-cidenta je došlo nakon pokušajaradnika AMSS da uđu u svoje pros-torije, u čemu ih je sprečavalo pri-vatno obezbeđenje. U jednomtrenutku je došlo do koškanja, a za-tim i do fizičkog incidenta, u komesu povređene većinom žene, radniceAMSS, ali i policajci u civilu. Protestidela zaposlenih u AMSS počeli supre deset dana, tražeći da se ispitajumalverzacije kojima je ovo preduze-će, kako kažu, oštećeno za više mili-ona evra, kao i smenu generalnogsekretara Aleksandra Nikačevića.

Radnici PIO fonda ne pristaju nasmanjenje plataOko dvesta zaposlenih u Republič-kom Fondu za penzijsko i invalidskoosiguranje, koji su u štrajku od 8.aprila, protestovalo je u utorak is-pred zgrade vlade Srbije jer im jeplata u martu umanjena za 30 odsto.Oni traže da im se plate vrate na fe-bruarski nivo i da se izmani uredba okoeficijentima, kako bi se omogućilozaposlenima u PIO fondu da im seplate ne smanjuju do donošenja naj-avljenog zakona o platnim razredimau javnom sektoru. Obustava rada ufilijalama se nastavlja, uz poštovanjeminimuma procesa rada. Štrajkači sunosili transparente na kojima sa sle-dećim porukama: ,,Život nije 30 od-sto jeftiniji”, ,,A da vama smanjimoplate 30 odsto?”.

Zaječar: Radnici protiv imeno­vanja novog direktoraRadnici firme „Elektrotimok“ iz Za-ječara, protestovali su zbog imeno-vanja Miroslava Dinića, člana SNS,na mesto direktora na kom je do sa-da bio Dragan Predić, magistar elek-trotehnike. Dinić ima završen ,,BKmenadžment“, bio je šalterski služ-benik „Alfabanka“, a zatim oko me-sec dana pomoćnik gradonačelnika.Prema pravilniku ove firme, na ru-kovodeće mesto može doći samoneko ko je u njoj radio najmanjeosam godina. „Elektrotimok“ radi u11 gradova i ima oko 570 zaposlenih.Na protestu je bilo predstavnika svihpodružnica, njih oko 200, dok su os-tali radili da ne bi došlo do zastoja uposlovanju.

„Bez nasilja nema vlasti.“ Eriko Malatesta

Page 2: br.96 Direktna akcija

Preporučujemo film

Akcija protiv TNS­ovih klijenata u SrbijiZAGREBI DUBLJE

Sindikat zaposlenih i nezaposlenihAnarhosindikalističke inicijative(SZN ASI) uzeo je učešće u međuna-rodnim akcijama protiv kompanijeTNS i njenih klijenata. Drugarice idrugovi su distribuirali protestne let-ke zaposlenima i menadžmentu glav-nog distributera Volkswagen, Audi iSEAT vozila u Srbiji, a sa konfliktomsu upoznati i prolaznici ispred sedištakompanije.Španska sekcija Međunarodnog

udruženja radnica i radnika je pokre-nula međunarodnu akciju solidarnos-ti i podrške svom članu koji jeotpušten iz TNS-a zbog sindikalnogorganizovanja na radnom mestu, aakcija SZN ASI je samo jedna od de-setine akcija naših sekcija širom sveta.Aktivisti i aktivistkinje SZN ASI su

se okupili 25. aprila ispred centraleglavnog distributera Volkswagen,Audi i SEAT vozila u Srbiji ( koji suinače svi klijenti TNS-a) na Zrenja-ninskom putu, oko 16 časova , ušli suu krug firme i podelili letke sa detalj-nim informacijama o eksploataciji ikonfliktu između radnika i uprave ušpanskom TNS-u.Velika većina zaposlenih je reago-

vala pozitivno i interesovali su se zadetalje, ali je bilo i par zaposlenih koji

su bili neprijateljski raspoloženi i nisuželeli ni letak da pogledaju. Urađenoje nekoliko slika aktivista SZN ASI saobeležjima i u toku deljenja letakaprolaznicima ispred sedišta distribu-tera. Leci su takođe ostavljeni i me-nadžmentu firme koji se nalazi uposebnoj odvojenoj zgradi. Reakcijeprolaznika kojima su deljeni leci sutakođe bile pozitivne.

SOLIDARNOST SA ŠPANSKIMDRUGARICAMA I DRUGO-

VIMA!

... da 85 najbogatijih ljudina svetu kontroliše istukoličinu bogatstva kao3,5 milijardinajsiromašnijih?

Da li steznali ?

BBC-jeva doku-mentarna serija odšest delova o ame-ričkoj tajnoj službikoja od Drugogsvetskog rata namnoge načine obli-kuje svet u kome ži-

vimo. U ovom programu pokriven jedobar deo istorije Cije tokom hladnograta — od Berlina koji je tokom Drugogsvetskog rata bio špijunska prestonicasveta, preko uvođenja novih tehnologija ušpijuniranje, do obaranja vlada raznimdržavama, finansiranja državnih udara,sprovođenja terora nad stanovništvom ijoš mnogo toga. U celini, prilično površ-no, ali informativno.

Naučnofantastičnasatira o brutalnommilitarizovanom ibirokratizovanomdruštvu smeštena uretro-budućnost.

Glavni lik pokušava da ispravi adminis-trativnu grešku i zbog toga postaje dr-žavni neprijatelj .

Tokom vojno-fašis-tičkog državnog uda-ra u Čileu 1973. kojimje na vlast došao ge-neral Augusto Pinoče,nestao je Čarls Hor-man novinar, levičar

američkog porekla. Njegova žena poku-šava da ga nađe, a uskoro joj se pridru-žuje i njegov otac, konzervativac koji nepodržava ideje svoga sina. Zasnovanona istinitim događajima.

Missing (1982)

Brazil (1985)

CIA (1992)

Pretplati se! Godišnja pretplata iznosi 1000dinara i podrazumeva isporuku Direktne akcijena vašu kućnu adresu u narednih godinu dana.Ako želite da postanete naš pretplatnik, javite sena [email protected] ili 063/116­5551.

Direktnu akciju možete nabaviti na sledećimmestima:

BEOGRAD: Knjižare BARABA, PLATO iBEOPOLIS; Kafići BRAT FIDEL i BRATČE. KRAGUJEVAC: Kafane MAGMA iMARKO. SREMSKA MITROVICA:Knjižara BUKBAR. UŽICE: Kafić KUĆAČAJA. NIŠ: Udruženje ŽENSKIPROSTOR. ZAJEČAR: Omladinskicentar ZAJEČAR. NOVI SAD: KnjižareNUBLU i MALA VELIKA KNJIGA.

Page 3: br.96 Direktna akcija

AKTUELNO

Odbraniti izborena radnička pravaPrvi maj je dan borbe i sećanja nažrtve koje je radnička klasa podnelakako bi se izborila za sva svoja pra-va, jer nijedno joj nije dato. Pravo naosmočasovni radni dan ostvareno jekroz masovne generalne štrajkove,blokade i krvave ulične sukobe sapolicijom. U tim borbama hiljaderadnica i radnika je dalo svoje životeza bolje sutra jer drugačiji izlaz nijepostojao. Eksploatacija radničke kla-se je bila brutalna, a borbeno sindi-kalno organizovanje je bilo jedinorešenje. Danas radnici u Srbiji imajuviše razloga nego ikad da za Prvi majizađu na ulice i pokažu svoje neza-dovoljstvo. Oni moraju da se bore dasačuvaju prava koja je izborio rad-nički pokret.Novi premijer, Vučić je u svom

ekspozeu najavio usvajanje novogantiradničkog zakona o radu, kojim

će prava radnika biti smanjena, asprema se i novi zakon o štrajku kojiima za cilj da totalo obesmisli rad-ničku borbu. Najavio je da će nasta-viti da nam ,,steže kaiš”. Sada su naudaru svi zaposleni u javnom sekto-ru čije će plate biti smanjene za de-set posto, a smanjuju se i naknade zatrudnice. Već 15. maja država ćeoterati u stečaj još 156 firmi u res-trukturiranju koje zapošljavaju oko55.000 radnika.Političari kao rešenje ove situacije

narodu nude mantre o straniminvestitorima, obećavajući da će Sr-bija postati raj za ulaganja iz inos-transtva. Ako postane raj zainvestitore, postaće pakao za radni-ke. Cela ideja stvaranja ,,pozitivneklime” za ulaganja se bazira na sma-njenju radničkih prava. U slučaju dagazde imaju gubitak, garantuje im se

nadnoknada iz državnog budžeta,umesto da se ista sredstva odvajajuza zdravstvo ili obrazovanje.Protiv svih ovih najavljenih mera

jedino rešenje je generalni štrajk kojibi paralizovao celu privredu i kojimbi radnici jasno pokazali da nećedozvoliti da im bude oduzeto nijed-no pravo.Birokratski, žuti sindikati se, kao i

bezbroj puta do sada, spremaju daizdaju radničku klasu praveći trulekompromise oko zakona o radu savladom. Od njih se ne može očeki-vati da pokrenu borbu. Radnici iradnice moraju sami da se organizu-ju na zborovima i pokrenu borbe nasvojim radnim mestima.Zborovi radnika, a ne birokratske

kancelarije, moraju biti jedina mestana kojima se donose odluke o našojborbi i našoj budućnosti.

U sledećem trenutku čelo koloneprođe pored nas. Nije to bila kolo-na, već rulja, strašna reka koja jeispunjavala ulicu, reka ljudi iz bez-dana, mahnitih od pića i nepravde,koji su se najzad podigli i zaurlali,zahtevajući krv svojih gospodara.Viđala sam ljude iz bezdana i rani-je, odlazila sam u njihove četvrti imislila da ih poznajem. Ali sadsam shvatila da ih prvi put vidim.Njihova nema ravnodušnost je iš-čezla. Bili su oživeli – strašan pri-

zor od kojega senije mogao od-vratiti pogled.Ljudi iz bezdanaprolazili su predmojim očimakao talasi opip-

ljivog gneva. Urlali su i režali, kr-voločni i pijani od alkohola izrazbijenih i opljačkanih prodavni-ca, pijani od mržnje, pomahnitaliod želje za krvlju – ljudi, žene, de-ca, u krpama i dronjcima, pomra-čene i pobesnele svesti, svebožansko zbrisano sa njihovog li-ka, sve satansko utisnuto u njega,majmuni i tigrovi, malokrvni i tu-berkulozni, krupne maljave tegle-će životinje, uvelih lica iz kojih je

društveni vampir isisao sok života,lica oteklih od bolesti i raspadanja,mršave veštice i mrtvačke glave sabradama kao u sveštenika, bolesnamladost, bolesni stari, satanska li-ca, iskrivljena i izobličena, nakaz-na čudovišta, razorena bolešću isvim užasima večitog gladovanja –otpaci, blato života, demonska ru-lja, koja besni, urla, vrišti.A zašto i ne? Ljudi iz bezdana

nisu imali da izgube ništa osimbede i muka života. A da dobiju?Ništa osim konačnog, strašnogzadovoljenja osvete.

Džek London,roman Gvozdena peta (1908)

Ustanak ljudiiz ponora

Page 4: br.96 Direktna akcija

Skoro tri miliona stanovnika Londona dva da-na su imali veliki problem da se prevezu naposao, jer je podzemna železnica radila sasvega 50 odsto kapaciteta. Sindikati železnič-kog, pomorskog i teretnog saobraćaja prete daće obustavu rada ponoviti i sledeće sedmice,zbog najave da će 250 kancelarija za prodajukarata biti zatvoreno, kao i da će 950 radnikabiti otpušteno. Ove genocidne mere su, pomišljenju gradske uprave, trebalo da dovedudo ,,uštede” od 50 miliona funti, odnosno oko84 miliona američkih dolara. Štrajk je započeou ponedeljak uveče i to je bio drugi veliki pre-kid rada ove godine.Poslednji sličan štrajk radnika londonskog

metroa u februaru doneo je štetu kompanija-ma od 50 miliona funti dnevno i stvorio velikihaos i redove na autobuskim stanicama.

Krah ,,Barbike” i kompanije Matel,,Barbika”, jedan od glavnih simbola potrošač-kog idiotizma i ,,američkog sna”, doživljavapotpuni krah. Prodaja ovih lutaka je u prvomtromesečju ove godine pala za 14 odsto, na169,9 miliona dolara, navodi se u izveštajuproizvođača, kompanije Matel, što predstavlja

najveći pad od svih brendova kompanije.Tražnja za ovakvim proizvodom se na

američkom tržištu smanjuje, a skladišta me-đunarodnih distributera su zatrpana. Ukupnaprodaja Matela pala je u prvom tromesečju petodsto, na 946,17 miliona dolara. Tromesečnigubitak dostigao je 11 ,2 miliona dolara, u od-nosu na dobit od 38,5 miliona dolara u prvatri meseca prošle godine.

Sveža krv demokratskog parlamentarizma:kandidovao se Dart VejderDart Vejder ne odustaje od toga da steknemoćnu poziciju u Ukrajini. Iako je prošlogmeseca odbijena njegova kandidatura za pred-sednika države, Dart Vejder okrenuo se Odesi,gde očekuje da će postati gradonačelnik. DartVejder, čiji politički protivnici napominju da jezapravo kompjuterski programer po imenuAleksej Ševčenko (27), promenio je ime umartu i sada želi da uđe u trku za gradonačel-nika. Na ovu ideju je došao kada je 2012. naizborima čak tri procenta građana svoj glas izprotesta dalo Dartu Vejderu, kada on i nije biokandidat. On se sada pojavljuje u kostimu iz-mišljenog lika iz serijala ,,Ratovi zvezda” i čes-

to je u pratnji ljudi obučenih u kostime likovaiz tog filma. Neki članovi komisije su tokomnjegovog podnošenja kandidature ukazivali nato da je reč o pokušaju diskreditovanja pred-stojećih izbora, verovatno od strane Rusije.

Pas dobio glasački listić za Evropski parla­mentPolicija u Nortonu na severoistoku Velike Bri-tanije otvorila je istragu o tome kako je pas poimenu Zevs dospeo na spisak glasača zaevropske izbore od 22. do 25. maja. Vlasnikostarelog rotvajlera, Rasel Hojl, 45-godišnjiradnik obezbeđenja, optužen je da je dao lažneinformacije službi za popis stanovništva koji jesproveden pre izbora za Evropski parlament.Hojl je rekao da se šalio odgovarajući na

pitanje službenika ko još živi u kući i ima pra-vo glasa, a da je za nastali nesporazum krivzapisivač. ,,Pored supruge u kući živi mojemaloletno dete i Zevs koji ima 63 ljudske go-dine”, naveo je Hojl, misleći na starost svogpsa. Ubrzo nakon toga dobio je glasačku kar-ticu na ime ,,Zevs Hojl” uz obaveštenje nakom mestu treba da glasa 22. maja.

LONDONSKI METRO OVIH DANA

Vesti iz međunarodnog radničkog pokreta:

Veliki štrajk radnika londonskogmetroa

Centar za liberterske studije predstavlja:

Mlada Bosna, studijaVeselina Masleše

Jedino su znali s kim ne mogu. I to su glasno ijasno govorili. Nisu mogli i nisu hteli sa onimakoji su se odvojili od naroda, kojemu se naža-lost ni oni sami nisu umeli približiti, iako nisubežali od njega. Mislili su da rade za njega, ma-kar i bez njega. I to je bilo najglavnije pitanjena koje nisu umeli naći odgovor.

Cen

a:30

0d

in.

PublikacijeCLS-amožetenaćiusvim

boljimknjižaramailinaručitidirektnood

nas.

imejl:[email protected]:

www.inicijativa.org/tiki/cls

Sindikalna konfederacija Anarhosindikalistička inicijativa (ASI) je propa­gandno­borbena anarhistička revolucionarna sindikalna organizacija koja se

bori za društvo koje će biti bazirano na individualnoj i kolektivnoj slobodi,ravnopravnosti, solidarnosti i međusobnoj pomoći, lišeno svih oblika represije,

hijerarhije i vlasti čoveka nad čovekom.

ASI je sekcija Međunarodnog udruženja radnika i radnica (MUR­AIT­IWA).

Direktna akcija nastavlja tradiciju časopisa Hleb i sloboda, čiji je prvi brojštampan 1905. u Beogradu.

Direktna akcija se finansira vašim donacijama. Ako želite da nas podržite naovaj način, novac možete uplatiti na račun Centra za liberterske studije:

200­2269920101033­28.

CIP

:329

(497

.11)

ISS

N:1

821­

0813

CO

BIS

S.S

R­I

D10

7264

780

Uredništvo: Slobodan Stamenčić, Ratibor Trivunac, Tadej Kurepa iAleksandar Belčević (odgovorni urednik)

Priloge i pisma slati na kontakt adresu.

Kontakt: CLS (DA), Poštanski pretinac 6,11077 Beograd, Srbija

tel. 063/1165551imejl: [email protected]: www.inicijativa.org

Rukopisi ne gore.Tiraž: 1000