bribir i okolica u ranom srednjem vijeku
DESCRIPTION
seminarski rad na temu BribirTRANSCRIPT
Sveučilište u Zadru
Odjel za arheologiju
BRIBIR I OKOLICA U RANOM SREDNJEM VIJEKUseminarski rad iz kolegija
Nacionalna arheologija ranog srednjeg vijeka
Mentor: Studenti:
Jure Šućur, prof. Leona Mišić
Antonela Klobučar
Zadar, 30. studeni 2015.
UVOD
Bribir se nalazi 12 km sjeverozapadno od Skradina. Obuhvaća prostor od Vranskog jezera do
rijeke Krke, ovu informaciju doznajemo iz spisa Konstantina Porfirogeneta. Konstantin nam
donosi informacije o teritorijalnoj podjeli Hrvatske na 11 županija, ujedno navodi i Bribir kao
jednu od županija. Ovo su prvi spisi koji spominju Bribir i oni su iz X. stoljeća.1 Bribir se
nalazi se na dominantnom položaju koji mu pruža bitnu stratešku prednost, zaštitu, uvjete za
prosperitet, kvalitetan život itd. Okružen je udolinama za ispašu te šumama za lov, a u blizini
se nalazi potok Bribirčica koji stanovnicima Bribira i njihovoj stoki pruža pitku vodu koja je
neophodna za život.2Prvi stanovnici na prostoru Bribirske okolice spadaju još u neolitičko
doba, kontinuitet života nastavlja se u brončano i željezno doba. Tada je to područje naseljeno
Varvarinima koji su dio Liburna. Za Cezara Varvaria je dobila Ius Italicum te postaje
municipij. Antičko razdoblje prepoznaje se po mnoštvu ostataka arhitekture. Period seobe
naroda dovodi do propasti antičke Varvarije iz koje su u IX. stoljeću rađa Bribir, kojeg
naseljavaju potomci romaniziranih Liburna i novog stanovništva. Život Bribira buran je kroz
cijeli srednji vijek.3 Srednji vijek Bribira obilježen je vladanjem Šubića. U XI. stoljeću u
darovnicama Petra Krešimira IV. i Zvonimira po prvi puta javljaju se Šubići.4 Završetak
života na Bribiru stavlja se u XVII./XVIII. stoljeće.5
POVIJEST ISTRAŽIVANJA
Zbog svoje bogate prošlosti interesiranost za Bribir se pokazala još u XIX. stoljeću. Godine
1901. započinju prva arheološka istraživanja koja vodi fra Lujo Marun, uz pomoć Vlade
Ardalića.6 Istraživanja su bila usmjerena na otkrivanje antičkih bedema i prostor oko crkve i
samostana sv. Marije. Istraživanja je prekinuo Prvi svjetski rat, pronađeni nalazi su smješteni
u građevinu na Glavici gdje su ostali do Drugog svjetskog rata kada su uništeni.7 Znanstvenici
su ukazivali na važnost lokaliteta i potrebu daljnjih istraživanja, ali bez uspjeha. Godine 1959.
seoski paroh je pozvao Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i započinju nova istraživanja
pod vodstvom Stjepana Gunjače. U istraživanjima sudjeluje Šime Batović i Mate Suić iz
Arheološkog muzeja u Zadru te Josip Korošec s Filozofskog fakulteta Ljubljana. Istraživali su
1 S. GUNJAČA, 1968a, 207. 2S. GUNJAČA, 1968a, 205. 3T. BURIĆ et al., 1987, 9-10. 4T. BURIĆ, 1997, 9. 5T. BURIĆ et al., 1987, 25.6T. BURIĆ et al., 1987, 17.7S. GUNJAČA, 1968a, 211.
1
višekonhnu crkvu ispod današnje crkve sv. Joakima i Ane, nekropolu Vratnice, Dol,
srednjovjekovne kuće, samostan i crkvu sv. Marije. Istraživanja su trajala dvadeset godina,
ustanovljen je razvoj lokaliteta od brončanog doba do perioda dolaska Turaka.8
STAMBENA ARHITEKTURA I FORTIFIKACIJE
Na Bribirskoj glavici pronađen je stambeni horizont srednjovjekovnih kuća, smatra se da su
kuće bile raspoređene po cijeloj Glavici, no pronađeno je svega par nastambi. U jednoj od
pravokutnih kuća pronađen je novac iz XIV. stoljeća koji dokazuje da su tada ovdje živjeli
ljudi. No to ne znači da nastambe nisu izgrađene i ranije.9 Pretpostavlja se da je stanovništvo
ranog srednjeg vijeka naselilo tj. koristilo kasnoantičke nastambe.10 Kiklopske zidine Bribira
datiraju za Cezara tj. u vrijeme kada je Varvarija postala municipij.11 Otkrio ih je Fra Lujo
Marun, bili su veliki i debeli. U antici su opasivali Varvariju sa sjeverne, zapadne i istočne
strane.12Ovi bedemi se koriste u ranom srednjem vijeku.13
NEKROPOLE
Na prostoru Bribirske glavice nalazi se pet srednjovjekovnih nekropola, dvije se nalaze uz
vanjske bedeme, a tri nekropole se vežu uz crkve.14 Tri su ranosrednjovjekovne, Vratnice i
Novi put izvan bedema te Groblje unutar bedema. Istovremene nekropole s kojima su vidljive
sličnosti su otkrivene u Ostrovici, Otresu, Krkoviću. Za početak razvijenog srednjeg vijeka
karakteristični su ukopi oko crkve. Glavna i jedina nekropola u XII. i XIII. stoljeću postaje
Groblje. Od XIV. stoljeća do dolaska Turaka koriste se dvije nekropole, Tjeme oko crkve sv.
Ivana i Dol oko crkve sv. Marije.15
Vratnice
Nekropola Vratnice se nalazi kod zapadnog ulaza u staru Varvariju, otkrivena je prilikom
istraživanja bedema Varvarije (Slika 1.).16 Na tom prostoru je otkriveno devet rimskih
grobova, što ukazuje na tradiciju ukapanja. Pronađena su 123 srednjovjekovna groba, većina
8T. BURIĆ et al., 1987, 19-21.9S. GUNJAČA, 1968b, 239. 10T. BURIĆ et al., 1987, 27. 11T. BURIĆ et al., 1987, 10. 12M. SUIĆ, 1968, 224. 13T. BURIĆ et al., 1987, 25. 14T. BURIĆ et al., 1987, 45.15T. BURIĆ, 1997, 12-24.16M. PETRINEC, 2009, 50.
2
ovalnog oblika. Prostor oko glave i nogu je obložen s nepravilnim kamenim pločama, a dno je
od nabijene zemlje. Gotovo svi grobovi su prekriveni s kamenom pločom, što je običaj na
području Dalmatinske Hrvatske. Većinom su pokopane žene i djeca, što ukazuje na veliku
smrtnost novorođenčadi. Ruke pokojnika su položene uz tijelo, ponekad prekrižene na prsima.
Nisu pronađeni drveni ostatci, čavli ili grobne oznake, a u 64 groba su pronađeni nalazi.17
Najčešći nalazi su obične karičice, prsten, sljepoočničarke, aplike za odjeću, par željeznih
ostruga.18 Dasen Vrsalović nekropolu datira u X. i XI. stoljeće, a Dušan Jelovina smatra kako
je moguća i ranija datacija. Mate Zekan na osnovu karakteristične materijalne kulture
(naušnice i ostruge) smatra kako je nekropola korištena od kraja VIII. do X. stoljeća.19
Slika 1. Položaj Vratnice (M. PETRINEC, 2009, 51.)
Novi put
Nekropola Novi put se nalazi na istočnom dijelu Bribirske glavice. Prilikom uređenja
prilaznog puta 1960. godine je otkriveno trinaest grobova.20 U deset grobova su pronađeni
nalazi, karičice sa „S“ nastavkom, jednojagodne naušnice, kružne aplike, prstenje i jedna igla.
Uvijene kričice i karičice s „S“ nastavkom datiraju se u kraj 8. stoljeća. Nakon prestanka
korištenja ove nekropole koristi se nekropola Vratnice. Početak korištenja nekropole Novi put
17D. VRSALOVIĆ, 1968, 247- 248.18M. PETRINEC, 2009, 52.19T. BURIĆ et al., 1987, 46.20M. PETRINEC, 2009, 50.
3
prema Mati Zekanu stavlja se u kraj VIII. do sredine IX. stoljeća.21 Dušan Jelovina nekropolu
datira od IX. stoljeća do XI. stoljeća, na osnovu pronađenih nalaza.22
Groblje
Nekropola Groblje koristi se od X. do IV. stoljeća. Nalazi se unutar bedema oko višekonhne
srednjovjekovne crkve, odnosno oko današnje crkve sv. Joakima i Ane. Pronađeno je 59
ovalnih grobova, a 32 groba su sadržavala nalaze. Najčešći su naušnice i prstenje.23 Preslojena
je pravoslavnim grobljem, a velikim dijelom je još u periodu XIV. i XV. stoljeća preslojena s
grobljem nazvanim Tjeme. Godine 1906. na pravoslavnom groblju, prilikom izgradnje
grobnice, pronađen je bogat grob s dva para pozlaćenih srebrenih naušnica, kopča, prsten,
aplike i ogrlica.24
Tjeme
Nekropola Tjeme nastaje u XIV. stoljeću oko gotičke crkve s četvrstastom apsidom, dijelom
prekriva nekropolu Groblje. Ističu se grobovi na dvije ili tri etaže, što je karakteristično za
period od XIV. do XVI. stoljeća.25
Dol
Nekropola Dol se nalazi oko crkve sv. Marije, unutar crkve i samostana. Koristi se od XIII. do
kraja XVI. stoljeća, pronađena su 172 groba.26
SAKRALNA ARHITEKTURA
Na bribirskoj glavici otkriveni su ostaci četiri crkve i samostan. U rani srednji vijek spada
samo jedna crkva koja se nalazi ispod današnje crkve Sv. Joakima i Ane. Na Bribiru se još
nalaze crkva Sv. Marije i samostan koji se datiraju u XIII./XXIV. stoljeće,
kasnosrednjovjekovna mala crkva sa uglatom apsidom koja se nalazi na seoskom groblju
blizu današnje crkve Sv. Joakima i Ane, te mala jednobrodna crkva sa oblom apsidom i sa
ostacima pregrade, koja se nalazi pokraj Vartnica, koju je 1913. godine otkrio Lujo Marun.27
21T. BURIĆ et al., 1987, 46-47.22D. JELOVINA, 1968, 243.23T. BURIĆ et al., 1987, 47.24M. PETRINEC, 2009, 72.25T. BURIĆ et al., 1987, 48.26T. BURIĆ et al., 1987, 49.27S. GUNJAČA, 1968b, 235-238.
4
Ranosrednjovjekovna crkva nije najbolje istražena pošto je nad njom danas crkva. Smatra se
da je bila osmerolisna ili šesterolisna. Prilikom istraživanja crkve otkriveni su ulomci
crkvenog namještaja koji se stavljaju u razdoblje od sredine IX. do sredine X. stoljeća.28
Nakon dugotrajne potrage za titularom ove crkve, ustanovljeno je da je ona bila posvećena
Sv. Ivanu.29
SKULPTURA
Srednjovjekova skulptura je glavni dekorativni crkveni element. Na srednjovjekovnim
skulpturama su vidljivi neki ostatci starokršćanskih motiva, a razvijaju se i novi stilovi -
predromaničkih, romanički i gotički. Predromanička slulptura se veže uz osmerolisnu crkvu
koja se nalazi ispod današnje crkve sv. Joakima i Ane. Skulptura je dio arhitektonskih
elemenata ili unutrašnjeg namještaja. Najmanje su očuvani ulomci predromaničkog
namještaja, zatim nekoliko arhitektonski elemenata ranoromaničkog stila. Najbrojniji su
nalazi rane gotičke skulpture. Predromanički ulomci malobrojni i većinom oštećeni, najčešće
su to elementi oltarne ograde. Ulomci pluteja i pilastra su ukrašeni geometrijskim motivima -
kružnica, romb te kružnica ispunjena rozetama. Pronađeni su ulomci arhitrava, a kapiteli i
zabati nisu otkriveni. Jedan od ulomaka ahitrava je ukrašen s obje strane, a obično nisu
ukrašeni sa stražnje strane pa se smatra kako je možda pripadao nekom drugom crkvenom
elementu. Pronađen je ulomak ukrašen s križem i natpis „RIT“. Pretpostavlja se kako je to
dio pluteja ambona, datira se u drugu polovinu IX. stoljeća do prve polovine X. stoljeća.
Ranoromanička skulptura je očuvana bolje, ali je manje brojna. Ne zna se točno kojim
građevinama pripadaju ranoromaničke skulpture. Najčešći su ulomci nadvratnika ukrašeni
motivima loze. Karakterističan je ulomak s dvoprutom lozicom, s privjescima na listovima.
Jedan od bitnijih ulomak je dio lunete portala s heraldičkim prikazom drveta života i zvijeri.
Motivima i načinom obrate ovaj ulomak se povezuje sa sličnim nalazima zadarsko-splitske
grupe iz prve polovine XI. stoljeća.30
METALNI NALAZI
28P. VEŽIĆ, 2012, 47. 29M. ZEKAN, 2012, 169. 30T. BURIĆ et al., 1987, 25-33.
5
Na Bribirskoj glavici pronađeni su brojni metalni nalazi namjenjeni za svakodnevnu
uporabu.31 Najbroniji nalazi su poljodjelsko oruđe (srpovi, motike, lopate), obrtnički predmeti,
konjska oprema (ostruge, žvale, potkove), oružje i razni drugi predmeti (noževi, britve,
ključevi, dugmad).32 Nalazi oruđa upućuju na razvijenu zemljoradnju. Pronađeni predmeti za
kopanje datirani su od VIII. do X. stoljeća, također i kose sa ravnim ili uvijenim lukom
sječiva. U periodu od VIII. do X. stoljeća kovale su se škare s lukom oblika poluprstena.
Pronađeni su i noževi koji su služili kao oruđe i oružje. Mogu se datirati u period od IX. do
XII. stoljeća, a ključevi od IX. do XIV. stoljeća. Strelice su bile glavna oprema slavenskog i
hrvatskog ratnika. Od IX. do XII. stoljeća koriste se strelice u obliku lista, a kasnije se koriste
strelice piramidalnog vrha.33
NUMIZMATIKA
Značaj Bribira potvrđuju numizmatički nalazi.34 U periodu ranog srednjeg vijeka koristi se
bizantski novac. Pronađen je folis cara Lava VI. (886.-912.) ili Romana I. (919.-
944.).35Također, novac cara Konstantina V. Kopronima (751.-775.).36 Od kraja 12. stoljeća
slabi korištenje bizantskog novca.37
KERAMIKA
Na Birbiskoj glavici ponađena je keramika iz perioda prapovijesti, antike i srednjeg vijeka.
Srednjovjekovna keraika dijeli se na dvije skupine: grubo kuhinjsko posuđe i stolna keramika.
U ranom srednjem vijeku vidjljiva je tradicija korištenja kasnoantičke keramike. Keramika je
crne boje, loptastog oblika ukrašena valovitim linijama. Uz velike količine autohtone
keramike javljaju se i ulomci karakteristični za ranoslavenski period od VII. do kraja VIII.
stoljeća rađeni na jednostavnom lončarskom kolu ukrašene sa valovitim crtama ili kosim
ubodima. Na dno posude ponekad su se stavljali znakovi u obliku geometrijskih motiva kao
neka vrsta lončarskog pečata. Posude su dovršavane rukom što se vidi po unutrašnjoj strani,
gdje su vidljivi otisci prsta i neravna površina. Najviše ulomaka rane slavenske keramike
31T. BURIĆ et al., 1987, 97.32T. BURIĆ, 1997, 13.33T. BURIĆ et al., 1987, 97-102.34T. BURIĆ, 1997, 13.35T. BURIĆ et al., 1987, 108.36T. BURIĆ, 1997, 13.37T. BURIĆ et al., 1987, 108.
6
pronađeno je na Tjemenu i među ostatcima srednjovjekovnih kuća na Dolu. Keramika od
kraja VIII. do kraja IX. stoljeća je trbušastog oblika ukrašena valovnicama na dijelu ramena
ili vrata, keramiku iz perioda od XI. do XII. stoljeća teže je izdvojiti zbog tradicije
ukrašavanja i oblikovanja posuda.38
U XIII. stoljeću javlja se glazirano stolno posuđe i luksuzna keramika, a od kraja XIII. do
sredine XV. stoljeća karakteristična je tzv. arhajska majolika.39
OKOLICA BRIBIRA
DUBRAVICE - u selu Dubravice, ne daleko od Skradina, uz crkvu gospe Fatimske
pronađeno je ranosrednjovjekovno groblje. Pronađeno je oko desetak žara te također kosturni
grobovi položeni u jamu.40
VELIM-VELIŠTAK- kod Stankovaca, otkriveno ranosrednjovjekovno groblje, 27
paljevinskih grobova te kosturno groblje sa poganskim karakteristikama.41
OTRES - LUKAČUŠA – pronađena predromanička crkva koja se datira u sredinu IX.
stoljeća čija je oltarna pregrada imala natpis koji je spominjao kneza Branimira. Također se
smatra da je u blizini postojalo i groblje iz IX. / X. stoljeća.42
SMRDELJI - DEBELJAK – u sklopu otkrivenog kosturnog groblja, više puta pronađene su
paljevine sa metalnim nalazima. Pronađena je kasnoavarska pojasna garnitura, jezičci, fibule,
medaljoni itd.43
ĐEVRSKE - ARDALIĆA BAŠĆA - grobovi sa poganskim načinom pokapanja.44
LIŠANE OSTROVIČKE - NIMCI - groblje sa poganskim karakteristikama.45
OSTROVICA - GREBLJE - pokopi sa poganskim načinom pokapanja, 115 grobova sa
kršćanskim karakteristikama.46
PIRAMATOVCI – VRT IVE ŠAKIĆA – pronađen grob sa kršćanskim načinom pokopa, te
grob sa poganskim načinom pokopa, pa se smatra da se ovdje nalazilo groblje sa oba
horizonta.47
38T. BURIĆ et al., 1987, 68-71.39T. BURIĆ, 1997, 27-28.40M. PETRINEC, 2009, 13.41M. PETRINEC, 2009, 13. 42M. PETRINEC, 2009, 85. 43M. PETRINEC, 2009, 14. 44M. PETRINEC, 2009, 17. 45M. PETRINEC, 2009, 21. 46M. PETRINEC, 2009, 43. 47M. PETRINEC, 2009, 44.
7
PIRAMATOVCI – VRBICA - pronađeno 120 grobova sa kršćanskim načinom ukopa.48
ŽAŽVIĆ – otkrivena ranokršćanska crkva sa polukružnom apsidom i naosom, koja je bila
adaptirana u IX. stoljeću, od majstora za vrijeme Trpimira.49
ŽDRAPANJ – uz crkvu sv. Bartola pronađeni ostaci ranokršćanske bazilike, sarkofazi te
natpis. Smatra se da je natpis nastao u radionici koja je bila u opticaju za Branimira.50
ZAKLJUČAK
Bribir se odlikuje bogatom poviješću i brojnim nalazima te arhitekturom. Danas se smatra
jednim od značajnijih srednjovjekovnih lokaliteta u Hrvatskoj. Šubići koji su vladali Bribirom
tijekom srednjeg vijeka doveli su ga do vrhunca političke moći i teritorijalne raširenosti. No
Bribir nam je također vrlo značajan i u drugim razdobljima, prapovijest, antika do perioda
dolaska Turaka. Neki znanstvenici Bribir nazivaju hrvatskom Trojom.51
LITERATURA
- BURIĆ, T. et al., 1987 - Tonči Burić, Vedrana Delonga, Magdalena Dragičević, Dušan
Jelovina, Mate Zekan, Bribir u srednjem vijeku, Split.
48M. PETRINEC, 2009, 58. 49N. JAKŠIĆ, 2009, 18-19. 50N. JAKŠIĆ, 2009, 28-29. 51 T. BURIĆ, 1997, 29-30.
8
- BURIĆ. T., 1997. - Tonči Burić, Bribir: srednjovjekovno sijelo Šubića. Split.
- GUNJAČA, S., 1968a - Stjepan Gunjača, Strateško i historijsko-arheološko značenje
Bribira, Starohrvatska prosvjeta, ser III, sv. 10, Split, 205-212.
- GUNJAČA, S., 1968b - Stjepan Gunjača, Nalaz srednjovjekovnih arhitektura na Bribiru,
Starohrvatska prosvjeta, ser III, sv. 10, Split, 235-242.
- JAKŠIĆ, N., 2009. – Nikola Jakšić, Varvarina praeromanica
https://bib.irb.hr/datoteka/444544.Jaki_-_Varvarina_praeromanica.pdf (22.11.2105)
- JELOVINA, D., 1968. - Dušan Jelovina, Tri starohrvatske nekropole na Bribiru,
Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Split, 243-246.
- PETRINEC, M., 2009. - Maja Petrinec, Groblja od 8. do 11. stoljeća na području
ranosrednjovjekovn hrvatske države, Split.
- SUIĆ, M., 1968 - Mate Suić, Bribir (Varvaria) u antici, Starohrvatska prosvjeta, ser III, sv.
10, Split, 217-234.
- VEŽIĆ, P., 2012. - Pavuša Vežić, Dalmatinski šesterolisti – sličnosti i razlike, Ars Adriatica,
br. II, Zadar, 41-74.
- VRSALOVIĆ, D., 1968. - Dasen Vrsalović, Starohrvatska nekropola pred ulazom u staru
Varvariju i njena konzervacija, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Split, 247-250.
- ZEKAN, M., 2012. - Mate Zekan, Bribir – ubikacija crkve sv. Ivana i prilog atribuciji nekih
kamenih spomenika, Dani Stjepana Gunjače 2 : Zbornik radova sa Znanstvenog skupa "Dani
Stjepana Gunjače 2", Split, 165-175.
9