bring in take out - living arhive - la

2 / The Bring In Take Out - Living Archive (la)

listopad/oktobar 13 - 16 2011 / Zagrebu

bringintakeout.wordpress.comThe Bring In Take Out - Living Archive (LA)Interaktivna izložba suvremene umjetnostilistopad 13. - 16. 2011. u Zagrebuu Kino Europi, Gliptoteci hazui Kino Grič


Ova još uvijek različito imenovana regija, najčešće svedena na orijentalizovan geo-politički topos Balkana, dijeli zajedničku prošlost stvorene/postojeće/razorene zemlje kroz dugo i turbulentno 20. stoljeće. Novonastale postjugoslovenske države svojim postsocijalističkim tranzicijskim obratima i identitarnim politikama (rod, klasa, nacija) danas još uvijek prate različite putanje budućnosti - društvene i kulturne obrasce političke amnezije i povijesnog revizionizma. U tom procesu stvaranja, nametnute su mizogine povijesti 20. stoljeća, u kojima su njeni tvorci izbrisali žene koje su obilježile zajedničku prošlost i emancipirale njenu društvenu stvarnost. Ovakvo selektivno sjećanje i naslijeđe sistematskog obezvrjeđivanja žena oblikovali su patrijarhocentričnu i jednodimenzionalnu povijest sadašnjice.

S druge strane, aktivizam, nekonformističke političke pozicije i sistemi vrijednosti raznih grupa i pojedinaca, kulturna raznolikost burne i promenljive postjugoslovenske povijesti, u velikoj mjeri su utjecale na umjetnost i njene nove društveno angažovane prakse, velikim djelom i zbog toga što su se svi ostali oblici djelovanja pasivizirali kroz proces akademskog pripitomljavanja, projektne komercijalizacije javnih institucija i administrativnog menadžeriranja društva. Zbog toga, unutar projekta Bring In Take Out – Living Archive, Red Min(e)d razumije feminističku


umjetnost kao otvoreni i eksperimentalni prostor - kao višedimenzionalni prikaz kontinuiranog istraživanja i procesa rada, čiji se potencijal može uhvatiti u koštac sa okorjelim akademskim i institucionalnim sistemima, uvijek iznova prikazuje i generira. Namjera Red Min(e)d kolektiva je da ovim projektom žive i javne arhive izazove postjugoslovenske paralelne društvene stvarnosti (u vremenu i prostoru), novim načinima i feminističkim strategijama prevazilaženja nametnutih razdora i osvjetljavanja slijepih mrlja patrijarhalnog i lažno univerzalnog kolektivnog sjećanja.

Polazeći od emergentnih pitanja teorije umjetnosti i prakse, ovakav živi arhiv ne postavlja zahtjev za subverzijom javnog prostora, već ruptirajućim odgovorima želi danas glasno ukazati na moguće strategije emancipacije i artikulacije javnog prostora kroz polje umjetničke produkcije i feminizma.


Četvrtak, 13.10.2011.20:00 ispred Kina Europa, Varšavska 3 Dear ladies thank you, performance Ane Čigon (si)

Petak, 14.10.2011.10:00 - 19:00 u Gliptoteci, Zagreb, Medvedgradska ulica 2LA izložba i laboratorij*

Subota, 15.10.2011.10:00 - 19:00 u Gliptoteci, Zagreb, Medvedgradska ulica 2LA izložba i laboratorij*

Subota, 15.10.2011.22:00 Kino Grič, Jurišićeva 6 koncert Damira Imamovića (ba)uz VJanu Adelu (ba) **

Nedjelja, 16.10.2011.12:00 - 16:00 u Gliptoteci, Zagreb, Medvedgradska ulica 2 LA izložba i laboratorij *


*Program LA izložba i laboratorij u sklopu kojega su

live video/foto/audio dokumentacija, različite radne

stanice, diskusije, razgovori sa umjetnicama/cima će

svakodnevno biti najavljen na licu mjesta, kao i na online

platformi projekta: bringintakeout.wordpress.com

**Ulaz je besplatan za učesnice/ke konferencije

REDakture i učesnicama/cima LA, za ostale

ulaz je slobodan, ukoliko unaprijed rezeviraju

kartu putem: [email protected].


Ideja živog arhiva je da, svojim osnovnim metodološkim principom ‘donesi-odnesi’, uspostavi interaktivnu platformu rada, izlaganja i predstavljanja u javnom prostoru, u kome bi se politike pamćenja, produkcije i prenošenja znanja dešavale i bilježile živom razmjenom ideja, mišljenja i stavova, kao i stalnim propitkivanjem emancipacijskog potencijala jedne ovakve javne arhive suvremene umjetnosti - diskurzivno pozicionirane u feminizmu i postjugoslovenskom prostoru.Glavno obilježje LA javnog izlaganja / live događaja su (radne / istraživačke) stanice. Radne stanice se razvijaju, dorađuju/mijenjaju i nadgrađuju u kontinuiranim LA edicijama (počevši u Zagrebu, sa nastavkom u Ljubljani, Sarajevu, Beču i drugdje).Sadržaj stanica mijenjati če se u svakoj novoj ediciji.LA stanice koje će se naći u okviru zagrebačke edicije su: Izložba, Audio/Video Booth (Audio/Video kabina) za intervjue u živo i razgovore s umjetnicama i umjetnicima, Reading Room (Čitaonica) za analizu upitnika i pisanje bloga, Digital Oven (Digitalna pećnica) za digitalizaciju i uploadanje na licu mjesta, i Perpetuum Mobile za video arhiv kao dio kurirane izložbe.

LA selekcija umjetničkih radova/izložba predstavlja jednu vrstu vizualne odskočne daske cijelog LA projekta. U svezi s pitanjima feminizma i umjetnosti, možemo izdvojiti tri konteksta, ali i namjeru vizualizacije (suvremenim umjetničkim


radovima) događaja koji je formalno i sadržajno začet unutar feminističke agende. Stoga se nadamo da ćemo selekcijom radova za zagrebačko izdanje LA dotaknuti neke aspekte materijaliziranja feminizma u umjetnosti, s naglaskom na postjugoslavenski kontekst. Tri konteksta koja su utjecala na selekciju su: metodologija institucionalizacije; nova značenja kroz nova čitanja, i geo-bio-politika trans/post Jugoslavije.Metodologije institucionalizacije i njeno ponovno propitkivanje uglavnom izbija na površinu kroz sam proces rada/odabira. Od ne-institucionalizirane, ali intenzivne suradnje, otvorenog i horizontalnog istraživanja razvila se specifična metodologija koja ugrubo definira na koji način je Red Min(e)d kolektiv pristupio pitanjima feminizma i umjetnosti. Tako je ključni aspekt ustvari bio kako se nositi s pitanjem "uključenosti" i "isključenosti", posebice iz razloga što smo mi – kao grupa, tek na početku istraživanja i prikupljanja informacija u svezi s predmetima i subjektima feminizma i umjetnosti u postjugoslavenskom prostoru. Inkluzivna dimenzija pri selekciji radova za zagrebačku ediciju uglavnom je materijalizirana po principu zajedništva i povezivanja različitih mreža (suradnica na projektu).

Međutim, upravo su strategije uključivanja te koje se nadamo graditi putem različitih istraživačkih alata razvijenih u cijelom LA projektu. Takve (čak i ako samo simbolične) strategije moraju postojati kako bi se


ponovo propitale specifične (nacionalne, profesionalne i sl. orijentirane) mreže koje impliciraju “gate-keeping”, jer samo proces stalnog propitkivanja, otvara i zatvara različita vrata, puštajući druge unutra i van. Ova simbolična gesta ostvaruje se (ili materijalizira) nametanjem živopisnog događaja, s umjetnicama/cima i kustoskinjama/ima, formirajući - zajedno sa učesnicama/cima i posjetiteljicama/ima konferencije - solidarni događaj u kojem su suvremena feministička znanja, s novom povijesnom perspektivom dijeljena i odmah upisana. U djelima Nike Autor, Line Dokuzović, i Milijane Babić metodologija sama čini kontekst, dok se subjekt djela odnosi na stvarnost i urgentnu potrebu za anti-centraliziranom moći, anti-patrijarhalnim, anti-etabliranim obrazovnim imperativima.

Što su to subjekti feminizma (u umjetnosti) te koje dimenzije umjetničkih djela feministička čitanja mogu otvoriti? Može se reći da su neki od radova otvoreno feministički te da otvoreno izazivaju patrijarhalne tradicije mizoginih društava, kao što su to radovi Ane Barage, Svetlane Slapšak, Ane Čigon, Sandre Dukić, dok svi radovi zajedno generiraju dodatna značenja kroz feminističke perspektive (osobito radovi Adele Jušić i Flake Haliti). U ovom trenutku ne želimo još uvijek zaključiti pitanje što su to recentne feminističke perspektive, jer to pitanje želimo ostaviti svima za razmišljanje i analizu tijekom trajanja projekta. Cijeli LA projekt, kao i


izabrani radovi nema namjeru stvarati ili nametati normativne definicije kao npr. "ovo je feministička umjetnost" i "ovo nije feministička umjetnost".

Opće je poznato da je put u pakao popločan dobrim namjerama. U posljednjih šesnaest godina međunarodne intervencije na Balkanu pod nazivom "Daytonski sporazum" dovršen je etnički apartheid Bosne i Hercegovine. Lana Čmajčanin, nudi ironičnu priliku kreiranja idealnog modela BiH prema namjerama, željama i potrebama pojedinaca i pojedinki.


Umjetnice/i i suradnice/i u zagrebačkom izdaju LA:


Nika Autor (Ljubljana), Milijana Babić (Rijeka), Ana Baraga (Ljubljana), Ana Čigon (Ljubljana), Lana Čmajčanin (Sarajevo), Lina Dokuzović (Beč, Zagreb), Andreja Dugandžić (Sarajevo), Sandra Dukić (Banja Luka), Flaka Haliti (Priština, Frankfurt), Tea Hvala (Ljubljana), Damir Imamović (Sarajevo), Gabrijela Ivanov (Zagreb), Adela Jušić (Sarajevo), Lidija Radojević (Ljubljana), Sandra Prlenda (Zagreb), Svetlana Slapšak (Ljubljana), Ana Vilenica (Beograd/Pančevo), Dina Rončević (Zagreb), Marina Gržinić (Ljubljana/Beč) and Aina Šmid (Ljubljana), Nela Hasanbegović (Sarajevo), Dunja Blažević (Sarajevo), Milica Tomić (Belgrade), Vahida Ramujkić (Beograd//Barcelona), Ana Hoffner (Beograd/Beč), Nina Bunjevac (Toronto), Tanja Miletić Oručević (Mostar/Brno), Biljana Kašić (Zagreb/Zadar), Nade Kachakova (Skopje), Ksenija Forca (Belgrade), Rada Borić (Zagreb), Tatjana Marjanović (Split), Azra Husanović (Beč), Ida Hiršenfelder (Ljubljana), Tanja Ostojić (Beograd/Berlin), Maša Hilčišin (Sarajevo/Praga), Jelena Jelača (Beograd), Ajla Demiragić (Sarajevo), Maja Bogojević (Podgorica), Branka (Novi Sad), Lejla Somun-Krupalija (Sarajevo), Merima Jašarević (Mostar), Tina Smrekar (Ljubljana), Vanja Bučan (Ljubljana), Ana Hušman (Zagreb)


Organizirale: Red Min(e)d - Danijela Dugandžić Živanović, Katja Kobolt, Dunja Kukovec, Jelena PetrovićProdukcija: CRVENA Udruženje za kulturu i umjetnost, Sarajevo i MINA Institut za društveno angažiranu umjetnost i teoriju, LjubljanaKo-produkcija: Centar za ženske studije Zagreb i Rdeče Zore LjubljanaPodržali: European Cultural Foundation, Rosa Luxemburg, Lenovo

Koncept, kuriranje, tekstovi, organizacija, PR: RED MIN(E)DKo-organizacija i PR: Rada Borić, Biljana Kašić, Sandra Prlenda, Tina Tešija (Centar za ženske studije Zagreb)Tehnička realizacija i koncert: Dobrivoje MilijanovićDizajn: Ana Baraga i Vedrana SerdarevićWeb majstorica: Vanja JovišićKorektura: Monika Janković

Velika hvala za realizaciju zagrebačke edicije LA: Gliptoteci HAZU, Damiru Imamoviću, Radi Borić, Biljani Kašić, Alenu i Kinu Grič, Vedrani Serdarević, Ani Hušman, Igoru Grubiću, Ivani Bago, Ivanu Slipčević, kao i svim umjetnicama i umjetnicima, suradnicama/cima, prijateljicama i prijateljima, partnerima, podržavateljicama i podržavateljima i ostalima koji/e su podržali/e ideju!

Naklada: 300 primjeraka

gliptoteka

H A Z U

southeasteurope

Upute kako se ne ponašati u:

Bring In Take Out – Living Archive

nemojte

se ponašati kao da ste u muzeju ili galeriji – radije kao da ste u bilo kojem društvenom prostorubiti tihigledati umjetničke radove iz daljine – približite im se

slobodno

“iskoristite” LA radne stanicepričajte, recite vaše mišljenje ili komentar u Audio/Video Boothpopunite upitnik, u cijelosti ili samo neke dijelove, anonimno ili ne u Reading Roomizaberite i pustite radove koje želite u Perpetuum Mobile i ko-kurirajete izložbuuzmite/donesite fotografije, video, tekstove i uploadujte ih u Digital Ovendirajte, ali nježnopričajte sa umjetnicama/cima ili drugim osobama koje sretnete u LA, snimite debate i uploadujte ih na licu mjestakopirajte i ponovno koristiteplešite, trčite ili se jednostavno odmorite

•

• •

•

•

•

• •

• •

• •

bring in take out - living arhive - la

Documents