brodarstvo otoka hvara

7/25/2019 brodarstvo otoka hvara

1/12

REMIGIJE

U I

Hvar - Zagreb

UDK:

656.61 497.5

Hvar) 8/18

RODOVIM V R N

U l a n k u se

dobrim

djelom iz arhivskih vrela

iznose podaci o brodovima

koje

su posjedovali i

n j i m a upravl jal i

varani

o d

9.

do

19. s t o l j e a

Ovaj

je

sastavak

skup

svega

onoga

to se

odnosi

n a

brodovlje Hvarana,

a to

sam

m a gdje

naao.

Radi se

nar

avno o p o j e d i n a n i m

d o g a a j i m a

i s l u a j e v i m a

bez

obzira

n a m e u s o b n u

vezu

.

Hvarani

su pripadali

plemenu Neretljana koji

su s

kopna naselili

otoke,

m e u kojima i

Hvar,

negdje u VIII.

st . i v e u IX. v.

imali

jaku

mornaricu da

su

mogli

pod

svo

jim

k ne zo m L jutit om p ora zit i

g.

840.

m l e t a k o g

dudu

Petra

Trandenika .

Oni

su se

bavili

trgovinom,

ali

sigurno

i gusarenjem, n a r o i t o onda

kada

su

im prilike bile

povoljne. Za mirnijeg doba,

uz poljoprivredu, bavili

su se

nema

sumnje

i ribarstvom .

Trgovina Neretljana, a po tome i

H v ar an a, r az vi ja la

se prvenstveno s

i s t o n o m obalom

poluotoka Italije, s

Apulijom.

God. 1000.

jedna t r g o v a k a

flotil ija, u kojoj se

vozilo

4 0 n e re tl ja n sk ih

p l e m i a

n a

povratku

s

t r g o v a k i h

posala

u

Apuliji bi za ro bljen a

kod Suca po

m l e t a k o m

dudu

Petru

II .

Orseolu;

po

sklopljenom

miru

o b e a e

Neretljani da n e e navaljivati

n a l e a n e

koji

budu

plovili

Jadranom

.

.

Ovaj l a n a k donosimo

iz

ostavtine hvarskoga p o v j e s n i a r a

Remigija

u i a 1874-1951.) koja

se

u v a

u Arhivu Centra ARB ,40). ilustracij e

s u iz rukopisnog p r i r u n i k a za gradnju brodova

19 .

st. ,

Arhiv

C

e ntra

,

Mali fondovi

377)

J

27


2/12

U buli kralja Bele IV . g.

1242

. r e e n o

je

, da za s l u a j

rata

moraju

p l e m i i kojima

je

bila

dana vlast

nad

Hvarom

i r a e m d o i kralju u p o m o dvjema ratnim l a a m a

oruanima

i

udeenima

kako njemu

dolikuje.

Te

iste

godine

svojatali

su

i

D u b r o v a n i

i

Hvarani

jedan

te

isti brod

od

trogirske

o p i n e

i j i ga je

g r a a n i n

Dobronja sin Matehe

Dab

rana

Mateche)

bio negdje zapli-

jenio,

a

vrijedio je do 300 d u b r o v a k i h perpera

prema

navodu

D u b r o v a n a u njihovu traenju. Trogirski potes-

ta t

Drimir D irsemirus) kae o d g o v a r a j u i Dubro-

v a n i m a da ne zna i j i je brod, kad isti trae i Hvarani ; a li

da

e

ga

vratiti

Dubrovniku

ako

d u b r o v a k a o p i n a

zak-

letvom potvrdi

da

je d u b r o v a k i

Samostan sv. Nikole na Visu

imao

je t r e i n u

udjela

u

t r g o v a k o m

brodu Sv.

Nikola ;

on, preko svog opata

Ivana, pismom od

5. III. 1355. u

Splitu proda

tu svoju

t r e i n u

broda i

i t a v e opreme Stjepanu pok. Pribana,

Hvaraninu, komu su po

svojoj prilici pripadale

ostale

dvije t r e i n e za cjenu od 62 1.

14

s. 4

din.

malih

m l e t a k i h

4

Za vrijeme suprotnih

nastojanja

Venecije i kralja

igmunda nekoji

Hvarani,

nezadovljni

v l a u Dubrovnika

i k o r i s t e i se tadanjim prilikama, dadoe se svojim

brodovima

a u drutvu s Primorcima i K o r u l a n i m a na

gusarenje. Jedan m l e t a k i brod

vlasnika

Stefana iz

r a a

dok je u n o n o doba bio u luci kolja e d r a

bi

napadnut

od ljudi

s

toga

kolj

a

koji

ran ie mornare

i

oduzee njima i brodu vas novac i sve druge stvari.

Zato

to

ni

hvarski

knez ni d u b r o v a k a o p i n a

nijesu bili nita

poduzeli za kanjavanje

z l o i n a c a

m l e t a k a

vlada

6. II.

1415 . naredi da

se

zaplijeni

sva imovina

D u b r o v a n a

u

Mlecima do

iznosa

od

400

zlo dukata

da bi se o t e e n i k

naplatio, ako

d u b r o v a k a

o p i n a ne

bi

do konca svibnja

tetu

naknadila ,

Iste je

godine

est

hvarskih

brodova

napalo

brod cochina) M l e a n i n a Ivana Bona

Ludovikova

u

jednoj

luci

nedaleko

od S u u r j a ; oni uz p o m o o t o a n a

o p l j a k a e opremu

broda,

novac i sve drugo, vrijednosti

do 1500 zl .

dukata,

u r a u n a v tu navle i v e izdane p l a e

mornarima. To izlazi iz pisma m l e t a k e vlade dneva 11 .

VI. poslanog

hvarskom

knezu u

kojem

kae, kako

hvars-

ka o p i n a

nije

dala

traenu

satisfakciju, nego se

po

jed-

nom

poslaniku

i s p r i a v a l a

da ona

nije

kriva

,

ali

je

priz-

navala da su brod o p l j a k a l i nekiHvarani s nekima iz

Krajine; da je ona neke krivce

zatvorila

a

neto

robe

od

28


3/12

njih

uzete predala d u b r o v k o j o p i n i Zato je m l e t k

vlada

dne

29. VII.

odgovorila poslaniku

kako

hvarsku

o p i n u smatra odgovornom, pa neka predmete vrati a

ostatak

tete

naknadi do

konca

mjeseca

rujna

,

jer

e i n a e

vlada poduzeti

mjere

koje

bude

smatrala

pogodnima

za

odtetu

svojih

g r n 17 . Kako pak o p i n a

hvarska

nije ni

poslije

toga

roka tete

naknadila,

osim

to

je vrat ila

neto

robe neznatne vrijednosti ,

m l e t k vlada rijei

8 . XII. g .

1416. da se zaplijeni

imovina

hvarskih g r n

u

Mlecima

i

po drugim krajevima pod v l a u

Venecije, a

kada

sve

to ne bi

dostajalo,

neka Generalni

kapetan mora

p o e u hvarske vode i uzme, na moru i

na

kopnu ,

to n e

hvarske imovine do

potpune naplate,

O

istom

predmetu

m l e t a k a vlada

13. V. g. 1417. rijei

da se o t e e n i c i m a

preda paklina smola) zaplijenjena Hvaranima ili odnosna

vrijednost.Ta se stvar zavrila tek

god.

1419. Hvarani ,

kojima

je

pomorstvo i trgovina

pa

i ona s Mlecima bila

vana

grana privrede, a uslijed odredbe

malo

prije

spomenute nj

ihova

imovina

u Mlecima

bivala u z p e n za

naknadu

navedene

tete

,

otpremie

u

Mletke

poslanika

Mateja de

Fumatisa

uz

molbu da

im se dozvoli dolazak u

Mletke s

t r g o v k o m

robom.

Vlada

,

v o e n

sigurno i poli-

t i k i m momentima, dne

2. V.

1419. udovolji

molbi s

time

,

da e Hvarani uz o b i n u

carinu

p l a a t i jo

4 na

svu robu

uvezenu ili izvezenu iz Mletaka, zato da se od toga

dodat-

ka naknade

o t e e n i m l e t a k i

g r n i

pa

e prestati kada

budu namireni.

Da

su

Hvarani

imali

vrlo

razvijenu

pomorsku

trgov-

inu i svoje t r g o v k o

brodovlje

, dokazom je peta knjiga

njihovog

Statuta,

redigiranog

g. 1331.,

koja sadri

u

17

glava propise

o brodovima,

m o m d i

i robi t r g o v a k o j

Usko

s k o p n

s

pomorstvom

bila

je

i

brodogradnja

,

na

Hvaru toliko razvijena da je kralj igmund

17

. IX.

1416

.

traio od Hvarana

da

mu

poalju

vrijedne graditelje i

vjete

majstore za galije, galeota i brtgantine . U gradu

Hvaru kver

bio

je

na

poloaju ispod

samostana

sv.

Marka, prema n d r u

U nemirnim vremenima

i z m e u

pretposljednje i

posljednje m l e t k e dominacije, biva i z m e u 1358. i

1420. , sigurno

su Hvarani imali

i po

koji brod udeen za

borbu. Takav

brod,

brigantin

,

imao je Vido

sin

Tome

G a z a r o v i a

s b r a o m kojim

su

se

sluili za vrijeme

krvav-

s v a a

tih

zadnjih

godina,

a

koji

se

nalazio

u

hvarskoj

luci

u

a s u kada

su

reformatori dne

24 . III. 1420.

izdali

29


4/12

trinaest odredaba za

mir

m e u Hvaranima; e t v r t a odred

ba

je bila

da

se taj

brigantin

uzme o vlasnika za o p i n u

uz cijenu od 40 zlo

duk.,

a da unaprijed nitko ne smije gra

diti

brodove

naoruane

ni

takove

drati

u

kotaru

hvarskom;

ako bi se

takvi

brodovi

napravili

drali

bit

e odmah uzeti za o p i n u bez ikakve

naknade

12

Kada

je m l e t a k a vlada

bila

zabranila da ikoji brod

njenih podanika vozi ito

i

blago drugamo nego

u Mletke

obratie joj

se

1446.

Hvarani molbom da dozvoli hvarskim

brodovima

voziti takovu robu

u

sva mjesta

podlona

Mlecima

i s t i u i , uz ostalo

i

okolnost

da

je

hvarsko

brodovlje

uvelike

umnoeno

pa

bi

moralo

ostati usidreno

u luci i bez onih koristi koje

uivaju

npr.

u b r o v a n i

iako

nijesu

m l e t a k i podanici a Hvar

bi

ostao za v e i dio

godine bez ita

i

mesa.

Svoj t r g o v a k i

brod

imao

je

vlastelin Hektor

G o l u b i n i

Antunov H e k t o r o v i e v

djed) i vozio o b i n o u

Mletke

ito

iz

Apulije.

Kada

je

zimi god. 1448.

tako

nakr

can

pristao

s

nekog

razloga,

u

hvarsku

luku,

potaknut

ljubavlju prema rodnom mjestu a na molbe svojih

pri

jatelja

bi spreman ito prodavati u Hvaru u

o p i n s k o m

skladitu

p u a n s t v u

a

to

tako

ne

proda do

konca srpnja

predati

o p i n i , sve

uz cijenu o d r e e n u po samoj o p i n i

koja

u

tom smislu dne 21. lipnja

i

donese z a k l j u a k

Kada je god. 1453. m l e t a k a vlada

odredila

gradnju

utvrde

u

Makarskoj

portum

Machar)

imali

su

i

Hvarani

svojim oboruanim brodom u v a t i za vrijeme

gradnje tu

luku , kao i

brodovi Splita, r a a

i

K o r u l e .

Svoj t r g o v a k i brod marcilliana) i drugi

manji

imao

je

hvarski biskup Toma Tomasini.

Oporukom

iz g. 1461.

ostavi

ih

zajedno

s odnosnom

opremom Kaptolu, uz to

da

ih izvritelji oporuke odmah prodadu a utrak upotrijebe

za kupnju nekretnina,

kojih

e

se

godinji

prihodi

dijeliti

i z m e u kanonika

i Kaptola .

Godine

1473., 20

.

IlL, o p i n s k o v i j e e zbog velike

nestaice ita

u Hvaru pozva trgovce-brodovlasnike da

se

jave

tko bi i

uz koje uvjete htio

dovesti ito.

Javie

se

brodovlasnici p l e m i i Nikola G r i v i i

i

Hektor G o l u b i n i

p. Antuna . P r i h v a e n a

je bila

ponuda

ovoga drugoga

kao

korisnija, jer je

bio

voljan ito

prodavati u

Hvaru

a

ne

u

Starom Gradu kao

prv

Na brod Hvaran ina

Jakova

Stj epanova ukrcao je i

poslao u

Mletke za potrebe vojske Generalni

kapetan mora

30


5/12

j e a m 700 stara) to ga

je

bio kupio

ili

oduzeo

accepit)

od

D u b r o v a n a Bartola o n i f i i

imuna

Calestrija, pa

22

.

V.

1484. m l e t a k i

senat odredi da se tom

Jakovu

za naval

plati

28

dukata

.

Za

vrijeme

p u k o g

ustanka

1510.-1514. posjedovali

su Hvarani velik broj brodova,

m e u

kojima i

mnogo

rib

arskih .

Ustanici

su bili naoruali do 30

svojih

brodova i

njima straarili da ne bi nitko mogao

s Hvara

i i

aliti

se

u

Mletke. Brod

Hvaranina Katarina de

Prima

bio je uspio

dovesti

na

r a

nekolicinu

p l e m i k i h ena. Drugi brod je

mnoge hvarske izbjeglice doveo u K o r u l u p a e cijele

obitelji. God. 1512 . generalni providur Sebastian Justi

nian

bio

je

uspio

oduzeti

ustanicima

dva

brigantina.

Tek

je

1514. g. drugi providur Vincenzo Capello uspio

potopi

-

ti i t a v o u s t a n i k e

brodovlje

u

lukama

Hvara i

Visa.

U opisu Hvara

to

ga je g. 1525 .

dao

dominikanac V.

Priboj

e v i , u

govoru odranom

u Sv. Marku,

ima

vie

vijesti o

brodovlju

njegovih

dana:

preko

180

ribarskih

brodova za

ljetni ribolov; onda teretni

brodovi koji izvoze

u

daleke

krajeve

razne produkte,

a

m e u

ovima

je

bilo

brodovlasnika

koji

su

imali do pet velikih

brodova;

poseb

no

je

velik

teretni brod

imao Petar

l a e v i

Biaggio), koji

je

trgovinom

iao

do

Engleske.

Jedan brigantin imao

je 1527 . g . p l e m i Frane

P a l a d i n i

a jedan grippo Frane V i t a l j e v i (Vidali) . Brod

Antuna P r i b i a s

Visa trgovao

je

1532.

sApuli jom .

Hvaranin

Martin di Alegreto sa

svojim

je brodom

trgovao

s

Apulijom,

gdje

je

izgleda posjedovao svojih

zemalja;

brod mu se razbi 1533. g. Iste god neki Hvaranin Luka

imao je brod za

trgovinu

s

Apulijom,

a tako i

Hvaranin

Petar a d r i j e v i Hvarskim

se brodovima O p i n a

sluila

za

dovoz

potrebnog ita

i iz drugih mjesta Dubrovnik,

Neretva); tako god . 1541. T r g o v a k i brod

marciliana)

posjedovao je pop Vicko D o m j a n o v i u

Hvaru;

on ga 9. XI.

g. 1550. proda

sa svom opremom Ivanu

S k a n d e r b e g o v i u

koji

je

bio

u

Hvaru

nastanjen, za

24

zl .

dukata

po

6:4

1.

2 1

Po jedan su t r g o v a k i brod

marciliana)

imali Andrija

Ivanov

de Zuane

) i Ivan P a t r o v i kojima je 15. IV.

1555

.

iz

o p i n s k e

kase

p l a e n

dovezeni be

kot

, a Luki

M a r k o v i u iz iste kase naval

zato

to je

svojim

brodom iz

Hvara prenio pismo

generalnom providuru u Zadar zimi

1560

. g .

Neki

su

hvarski brodovi bili p o i n i l i gusarsko

djelo

zajedno

s

nekima

k o r u l a n s k i m a

god. 1585.

kod

kolj

a

31


6/12

P l o i c e

i z m e u Hvara i

K o r u l e

na koji se

bio

zbog

loeg

vremena

nasukao

i

razbio d u b r o v a k i

brod

Frane

Marinova

krcat raznom t r g o v k o m robom za Anconu.

Mornarima

koji

su

tu robu spaavali

Hvarani

i K o r u l a n i

silom

otee v e i dio. Zato

se

Dubrovnik obrati

i

odnosnim

knezovima

Hvara

i K o r u l e i samoj m l e t a k o j

vladi, koja

dne

4. II. 1586.

odredi

postupak .

Na

p u k o j skuptini 6. VI. 1574 .,

gdje

se

z a k l j u i l o

traiti od

m l e t k e vlade rjeenje

proti postupku

hvarskoga

soprakomita

koji

je za o p i n s k u

galiju

uzimao

silom i ljudstvo zaposleno

na

ljetnom ribolovu, isticane su

zasluge

hvarskoga

puka

za prolog rata,

kada je

na

svoj

troak

bio dao

mnoge

naoruane brigantine za borbe kod

Herceg-Novoga,

Neretve, Makarske i Omia te brodove za

u t v r i v a n j e Zadra .

Interesantno je

kako se m l e t k

vlada koristila

vjetinom hvarskog

pomorca vlastelina Nikole

V i t a l j e v i a

Vidali) za svoju

trgovinu

i z m e u

Mletaka, Neretve,

Dubrovnika

,

Ljea

i

njima

oblinjih

mjesta.

l e n i

su

s

V i t a l j e v i e m

sklopili

27. V. 1586.

ugovor, po kojemu

je

on

na

toj ruti za svoje

brodove

imao privilegiran poloaj

naprama drugim

izvoznicima

iz

tih krajeva,

a osim

toga

Vlada

mu

je dala

naoruanu galiju

s potrebitim

ljud

stvom

,

te

pravo da do

ukupne

vrijednosti od 5000

dukata

kupi

sol

na

Pagu

ili

u Piranu , i time

po volji

trguje.

Ugovor

je

potanko o b r a i v a o obveze i

prava te

imao trajati

6

do

10

godina .

Palladio Fosco u djelu De situ

orae

Illyrici

kae

za

Hvarane tog vremena 16.-17. v.) da se

bave

pomorstvom i

trgovinom, da imaju mnogo brodova kojima prevoze amo

i tamo i

svoju

i t u u robu te da se tako

mnogi

od njih

o b o g u j u

Hvarska brodogradnja u

uskoj vezi

s pomorstvom,

nekada

u

cvatu,

pri

koncu

16.

v.

slabila

je

uslijed

uni

tavanja

borovih

uma

poarima, podmetanima

od

pastira

za dobivanje panjaka,

tako

da je i

broj

kalafata od

oko

300,

koliko ih je bilo u ranija

vremena,

spao bio

na

40

26

Parun Frane iz Hvara, oenjen

na

jednom otoku kraj

Dubrovnika, vozio je svojim brodom cijeli mjesec

rujan

g.

1624. m o m d iz Dalmacije i Dubrovnika

za

Napulj . Taj

je Frane

bio iz

obitelji

R u s k o v i

koja je pripadala

hvarskom plemstvu i imala u

Hvaru

k u u na Goljavi.

Godine 1626. brod

Nikole

Murer-a iz Visa, nakrcan

solju iz

Pirana

za

Dalmaciju,

pre trp io je veliku havariju

32


7/12

-

F Fdfr l: Hil ; :

: ::

od

vremena

u Kvarneru blizu otoka Ilovika, pa

je

doavi

u

Hvar dao

pred

Knezom iskaz

o toj

nezgodi .

l e t a k a

vlada

29. VI.

1657

.

pohvali

Hvarane

to su

te godine s mnogo brodova i ljudi bili p r i s k o i l i u p o m o

Splitu opsjedanom

od

Turaka .

Vitez

Ivan O b r a d i e v i l a k v a

iz

Jelse imao

je

17 kara-

ta broda (vascello) La Madonna di

Carmine, Sant Antonio

di

Padua e Santo Roccho ,

kojim

su zapovijedala b r a a

Rafael, Toma i Marko o p i (kojih

je

po svojoj p rilici bilo

vlasnitvo

ostalih 7 karata) . Brod

je

imao dva ili

tri

jarbo-

la;

spominju se trinchetto

i

parochetto

.

Prevozio

je

t r g o v a k u robu i z m e u luka Jadranskoga

mora,

a i

do

Sredozemlja.

Upisan

je

bio

kod pomorske

vlasti

u

Dubrovniku i plovio pod d u b r o v a k o m

zastavom

. O svemu

tome i o dijeljenju dobitka

m e u d i o n i a r i m a

od 1665. do

1673

.

g.

ima

izvorna

knjiga u Arhivu Machiedo u Hvaru .

Na

skuptini g r a a n s t v a i

puka

hvarskog 7 . II .

1666

.

pri isticanju d o m a i h zasluga za obranu m l e t a k e

drave

navedeno je, da su Hvarani dali na

stotine

svojih

naruanih

brodova

za

ratovanje

protiv Turaka u Primorju

i

Neretvi,

uz

velike

svoje

rtve

u

dobrima

,

ljudstvu

i

novcu

kao nijedan

drugi

grad u

Dalmaciji

, i da je posljedica

takovih rtava,

uz

ostalo , dananja propast

hvarske

trgovine

i

hvarskog

t r g o v a k o g

brodovlja ,

Godine

1667

.

Jakov Bervaldo

imao

je t r g o v a k i

brod

za prevoenje razne

robe

po Dalmaciji; tako i Vicko n t i

iz Jelse god. 1680.

Parun Mihovil

M a r i n e v i r e Piculo i

Vicko V i t a l j i r e Gole imali su brod kojim su g . 1697.

trgovali

s

Apulijom,

a

Vicko

N i k o l i

ga

je

imao

g .

1698.

i

33


8/12


9/12

Tramontana udova

Seminiatti

i

D a n e v i 10 Matij

Angelini

i b r a a P u i 11 batinici P a r n i i Andrija i

Nikola

M a r d e i

p .

Bartula

te Alvi Cosmi ; 12 parun

Vicko Jurketa

Juraj u p a r i i parun Ante Tramontana ;

13

Petar

Gelineo

parun

Jakov

M a r d e i

parun

Mihovil

Radovani Jakov Dale p .

Jakova

Petar M a r i n k o v i p.

Pavla i udova Ante F o r e t i a 14 parun Stjepan Gamulin

M a r d e i sinovi p.

Nikole M a r i n k o v i a

i Nikola M a r d e i

p .

Petra;

15 . parun Kuzma

Gamulin

V u e t i i n e o

Stalio;

16

. dr . Ante Calafati A n t i e v i sinovi p . Luke

Z u a n i a i co : B o r i 17 parun Ivan B o g l i

Nikola Fabrio

p. Ante b r a a P u i i parun Ante

Tramontana

p. Lovre;

18

batinici

I v a n i e v i

i

Matij

Angelini;

19

parun

Mihovil

Radovani

Nikola Sabaher

b r a a Dale p . Jakova i

b r a a Dale p . Luke; 20 . Luka B e r i t i Lovre Fio b r a a

M a r d e i te M a l i 21

b r a a Tramontana

p Ante

Rafael

Jaka i Petar Cosmi; 22 . parun Kuzma Gamulin b r a a

F o r e t i

p .

Andrije Josip M a r d e i

i

malodobni M a r d e i

23 Nikola R u e v i Frane F r a n i e v i p . Nikole i b r a a

M a r i n k o v i p . Nikole; 24 . Petar Stalio parun Nikola

B a k u l i

i

parun

Matij Splivalo

6

-

Par

uni

su

bil i ili

vlas-

nici brodova

njihovi kapetani a

e s t o

oboje. Ovdje

razdijeljene pote

bile

su na sjevernoj

strani

otoka

Hvara

35


10/12

Kao i ranije, tako i sada o t o a n i

nijesu

mogli bit i

bez

pomorske

trgovine,

p r e v o z e i svojim

brodovima raznu

robu; u v o z e i npr. hranu, osobito iz Italije, a i z v o z e i

slanu

ribu

i

kojeta

drugo .

Ratne su prilike mnogo smet

ale

i

tetovale

toj

trgovini. Tako se

g .

1803

.

javlja

o

opas

nosti za brod koji je bio

poao put

Apulije

i

morao promi

jeniti

smjer zbog

blokade.

Brodovlasnik Vicko Jurketa p. Petra iz Jelse u svojoj

oporuci g . 1804. spominje starijeg sina

Antuna

, kape

tana , koji je

tada

sa

svojim brodom bio odsutan na moru ,

te

o d r e u j e

da ima

doprinijeti

svoju s t e e v i n u ako h o e

dobiti

dio

batine

s

m l i m

bratom

Stjepanom

37 .

Te godine

1804. jedan

gusarski

brod un ladro

sci

ambeco s

18

topova u e u

viku luku

i o p l j a k a dva

o m broda, trabakul i

braceru.

God. 1806. Gapar Splivalo i sinovi

mu

Petar i Vicko,

koji su imali t r g o v a k i

brod

nakrcan vinom za izvoz,

u v i vijesti o dolasku Francuza u Dalmaciju, odlagali su

polazak iz

Vrboske

da bi,

kao

pristalice Francuza,

togod

postigli na tetu

jelanskih

obitelji Angelini i Lupi.

Iste te 1806. godine brodovi s vinom

nijesu

mogli na

put iz Staroga Grada ni iz Hvara zbog opasnosti od

gusara; tako ni bracera

Jakova

S a b i a

Tako

je bivalo i

s l j e d e i h godina. God. 1808. neki

Guglielmi

iz Hvara,

d o l a z e i

iz

Zadra

svojim

brodom

nakrcanim t r g o v k o m

robom a

gonjen od dvije

gusarske

l a e kraj Sokolice

Vire

potopi

brod

a

on

se

sa

svom

posadom

i

putnicima

p l i v a j u i spasi

na

kopno

i

pjeice

ode u

Hvar

.

Isti

su

dan

gusari o p l j a k a l i novi

brod

pielego

nekog

B o l o r o v i a

nakrcan i z r e n i m

kamenjem

s K o r u l e Te

godine parun

Ante S t a n i p.

Dominika bio

je sa

svojom bracerom kod

otoka Unije

, kad bi napadnut od engleskih

gusara

, ali

mu

uspije spasiti

se

u Loinj

sa

est mornara s neke poto

pljene

francuske

l a e

A

jedan brod

Vicka

Bervaldi-ja

sret

no umaknu gusarima , pokazav biljten ruskog zapovjedni

ka

za slobodan put

do

Drvenika kod Trogira, gdje je bio

ostavljen

dio robe za koju gusari nisu znali.

- Razumije

se

da

je stanovnitvo

otoka

Hvara

uslijed opasnosti od

gusara

trpjelo ne

samo

tetu za svoju trgovinu

nego

i

glad, jer njegovi brodovi

nijesu

mogli

uvoziti

potrebito

ito izvoziti

svoje

vino ; stoga

se

vlast o b r a a l a direktno

generalnom

providuru

Dandolu, da bi ratni brodovi

koji

prolaahu

i z m e u

Zadra

i Splita

pratili

t r g o v k e

brodove

t a k o e r i z m e u Splita

i

Hvara. Zbog

tih

opasnosti brod

36


11/12

Luke Patrina

nije g.

1809. mogao

iz Splita

d o i

u

Jelsu

ukrcati v e kupljeno vino.

Oko

god.

1845.

imao je

otok

Hvar od

t r g o v k o g

brodovlja

2

duge

plovidbe, 10

velike

kabotae esteso lim

ite ,

10

velike

kabotae ristretto

limite

i

80

male

kabo

tae,

te

20

prijevoznih i

200 ribarskih brodova.

BIWEKE:

l G. Novak : Hvar , Beograd MCMXXIV ., s tr . 40 i sl.

a

Isto

, str . 44.

3

Cod

ex

diplom

at

icus,

IV. ,

br.

160

.

Isto,

XII

.,

br

. 213.

G. o g l i S

tudi

s torici

sull

is ola di

Lesi

na, Zara 1873,

str

. 98

-99.

M l e t a k i a rhiv,

Senato

Misti, vol. 50 , c. 196.

7 Isto, vol. 51, c. 51.

Isto, c. 170.

Isto,

vol. 52 , c.

13.

10

Isto,

c. 167. - Taj Mat ij

de

Fumatis , podrijetlom iz

zadr

a

ali

nastanjen u

Hvaru , m o je t r g o v a k i brod koji

mu je

u

vrijeme spomenutih rep

r e

salija proti hvarskoj

o p i n i

bio u z p n a is ta mu o p i n a u ime naknade

udijeli

neke prihode do iznosa

od

500

duk

.

Iza

kako

je

Hvar

doao pod

vlast Venecije te je prihode

primala,

pr

eko

hvarskoga kneza,

vlada

m l t k pa

ova,

da bi

dolo do

potpune

naknade

de

Fumatisu,

23

.XII

.

1420.

naredi

Knezu

da

se potrebita svota pribavi

nametom Listine

,

VIII

.,str.60).

11 Monumenta spectantia historiam

Slavorum

Meridionalium , XI ., VI .,

str.

226.

12

G. o g l i n . d . (5) ,

dok

. L 6 , str . 176.

13 (S. L j u b i

Statuta et

leges .. .civitatis

et insulae

Lesinae,

Monumenta

.. .

11), I ., III .,

str

. 411.

14

Prijepis

tog

o p i n s k o g

z a k l j u

k

-

kod

mene.

,.

Listine,

X.,

str. 12.

Isto, str . 18.

17 Prijepis o p i n s k o g

z a k l j u k a u

Arhivu

Machiedo.

re M l e t a k i

arhiv

, Senato Mar,

XII

., 8 .

l

Diarii

Sanudo

.

a Prijepis zapisnika o p i n s k o g sastanka u Arhivu Machiedo.

21 Prijepis ugovora kod mene .

Prijepis naloga o p i n s k o j kasi u Arhivu Machiedo.

aa

Starine,

knj

. XXXI.

..

Prijepis zap

isn

ika

toga

sastanka

u

Arhivu

Machiedo

.

Prijepis

ugovora

u Arhivu Machiedo.

ee Podatak iz

.Arhiva

Machiedo.

a

7 Starine,

XXXI.

Podatak u Arhivu Machiedo.

aa

Prijepis dukale

u

Arhivu Machiedo

.

30 Prijepis

zapisnika

skuptine u Arhivu Machiedo.

3 1 Podaci u Arh

ivu

Machiedo .

3 Pismo

tog

a kneza-prov idur a u Arhivu M

ach

iedo.

33

Kao bilj . 31.

34

Podaci

u A

rhivu

Machiedo.

37


12/12

35 Pismo u Ar

hivu

Machiedo.

ae Original u Arhivu Mac

hi

edo.

Brod k

ap

etana

Antu

na J urkete bio je brigantin Fo

rrni

dabile -

Jelani

su t r b r o n n

to

pa sa

svo

je c r k v e t v r v e bili zako

pali, da

ih

ne

odnesu Au strijanci , koj i su oduzimali topnitvo po svoj Da lmaciji. Te su

topove

pr

eu

zeli

Francuzi

po

na

logu generala

Guill

et-a i

uz

pi

sm

e

nu

potvrd

u zapovjednika je

lanske

pos

ad

e

30

. IV . 1806.), te ih poslali n a

r nekome o n i u constructeur .

Ne

znam

kako, ti su

topovi

bili

18 13 . na J u rketinom br igan

tinu

, koj i je bio potonuo u grukoj l

uci,

odakle su s os

talom

robom

bili

spaeni i pr

edani

gr

uko

m

prot

u Bou

Pilattu,

a zatim po

nalogu francuskih

vojnih vl

ast

i

sprem

ljeni u dubro

v

k i

Arsenal, da ne d o u u ruke Austri

janc

ima, koji su se

pribliavali

Gruu.

Remigije

u i

SHIPS

THAT

WERE

OWNED

BY

THE

INHABITANTS

OF HVAR

Summary

The paper , here edited from the archives of the late

histo

r

ian

of

Hvar

u

i

1874-1951),

bri

ngs

to

light

numerous data

on

ships

owned

by the

inhabitants

of the

Commune

of

Hva

r from the 9

th to

the 19 tf

centuries.

The

y illus t ra te the paramount importance

that

maritime

t r

ade

and fishing once

had for

these islanders .

38

brodarstvo otoka hvara

Documents