Kabinet Zaštitnika

020/241-642

Savjetnici 020/225-395

Centrala 020/225-395

Fax: 020/241-642

E-mail: ombudsman@t-com.me

www.ombudsman.co.me

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Ul. Svetlane Kane Radević 3

Broj: 01-62/17

Podgorica, 30.06.2017. godine

KM/KM

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, u skladu sa odredbom člana 41 Zakona o

Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br. 42/2011 i 32/2014),

nakon sprovedenog ispitnog postupka po pritužbi X.X. iz Podgorice, daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

I UVOD

Pritužbu je podnio X.X., u ime i uz saglasnost njegove majke, X.Y. i sestre, X.Z., na postupanje

Centra za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje prilikom stavljanja pod starateljstvo X.Z. po

osnovu lišenja poslovne sposobnosti. Podnosilac je iskazao sumnju da su X.Z. i X.Y.

diskriminisane po osnovu političke pripadnosti, jer su druge majke ostvarile pravo na

naknadu roditelju ili staratelju-njegovatelju lica koje je korisnik lične invalidnine, što nije bio

slučaj sa X.Y.

Kako X.X. u ovom postupku nije mogao biti nosilac aktivne legitimacije, niti je imao pravni

interes za zaštitu, to je radi otklanjanja ove procesne smetnje zatraženo da X.Y. podnese

pritužbu, što je i učinjeno.

U pritužbi i pratećoj dokumentaciji u bitnom je navedeno:

- Da je X.Z.., rođena 1964. godine, osoba sa invaliditetom koja kod Centra za socijalni rad za

opštine Plav i Gusinje ostvaruje pravo na dodatak za tuđu njegu i pomoć i pravo na ličnu

invalidninu;

- Da je X.Y., majki X.Z., povrijeđeno pravo u postupku ostvarivanja prava na naknadu

roditelju ili staratelju-njegovatelju lica koje je korisnik lične invalidnine;

- Da su X.Y. i X.Z. u postupku pred Centrom trpjele diskriminatoran tretman, kojim je

povrijeđeno pravo X.Z. na pravnu zaštitu i to u periodu od 15.03.2016. godine kada je lišena

poslovne sposobnosti do 13.05.2016. godine kada joj je određen staratelj (brat Y.Y. sa kojim

živi u zajedničkom domaćinstvu);

2

- Da se X.Y. obraćala Centru zahtjevom za dodjelu starateljstva u januaru 2016. godine, koji

je odbio da primi zahtjev uz obrazloženje da X.Y., kao primalac naknade za tuđu njegu i

pomoć, sa navršenih 87 godina života, ne može biti staratelj ćerki, zbog čega su ovlašćeni

službenici Centra usmeno uputili Y.Y. da podnese zahtjev za lišenje poslovne sposobnosti

X.Z.., kako bi ga Centar odredio za staratelja i u daljem postupku priznao mu pravo na

naknadu za njegu lica koje je korisnik lične invalidnine.

II ISPITNI POSTUPAK

2.1. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je, saglasno odredbama člana 35 Zakona,

aktom br. 01-62/17 od 07.02.2017. godine, zatražio izjašnjenje na pritužbene navode od JU

Centar za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje. U izjašnjenju br. 02-413 od 23.03.2017.

godine, u bitnom je navedeno:

- Da je X.Y., korisnica naknade za njegu i pomoć drugog lica, sa navršenih 87 godina života,

nikada nije podnosila zahtjev za postavljanje staratelja za svoju ćerku X.Z.;

- Da su navodi koji se odnose na diskriminatoran tretman po osnovu političke pripadnosti

X.Y. i X.Z. u potpunosti neosnovani.

III UTVRĐENE ČINJENICE

3.1. Na osnovu ispitnog postupka, pritužbe i uz nju dostavljene dokumentacije i izjašnjenja

utvrđene su sljedeće činjenice:

- Da je X.Z. iz Plava osoba sa invaliditetom i korisnica prava na dodatak za njegu i pomoć

drugog lica i prava na ličnu invalidninu;

- Da je X.Z., odlukom Osnovnog suda u Plavu od 15.03.2016. godine, u potpunosti lišena

poslovne sposobnosti;

- Da se Y.Y., brat X.Z. sa kojom živi u zajedničkom domaćinstvu, zahtjevom od 08.04.2016.

godine, obratio Centru za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje radi ostvarivanja prava na

naknadu roditelju ili staratelju-njegovatelju lica koje je korisnik lične invalidnine;

- Da je Centar za socijalni rad, postupajući po zahtjevu od 08.04.2016. godine, donio

Zaključak br. 02-781 od 26.04.2016. godine, kojim je naložio Y.Y. da u cilju ostvarenja

traženog prava u ostavljenom roku dostavi dokaz da je X.Z. stavljena pod starateljstvo;

- Da je X.Z., Rješenjem Centra za socijalni rad br. 0901-1796/2016 od 13.05.2016. godine,

stavljena pod starateljstvo i da joj je za staratelja postavljen Y.Y.;

- Da se Y.Y., po pribavljenoj dokumentaciji, zahtjevom od 03.06.2017. godine, ponovo

obratio Centru za socijalni rad radi ostvarivanja prava na naknadu roditelju ili staratelju-

njegovatelju lica koje je korisnik lične invalidnine;

- Da je Y.Y., Rješenjem Centra za socijalni rad br. 0901-1979/2016-2 od 10.06.2016. godine,

priznato pravo na naknadu staratelju - njegovatelju lica korisnika lične invalidnine, u visini

od 193,00 eura;

3

- Da X.Z. nije imala starateljsku zaštitu u periodu od 15.03.2016. godine, kada je odlukom

Osnovnog suda u Plavu lišena poslovne sposobnosti, do 13.05.2016. godine, kada je

Rješenjem Centra za socijalni rad stavljena pod starateljstvo i za staratelja joj određen

brat,Y.Y.

IV RELEVANTNO PRAVO

Ustav Crne Gore („Službeni list Crne Gore“, br. 001/07, 038/13) određuje:

Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu. (član 8)

Jemči se posebna zaštita lica sa invaliditetom. (član 68)

Protokol br. 12 uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (Rim, 4.

novembar 2000.) propisuje:

1. Uživanje svih prava određenih zakonom osiguraće se bez diskriminacije po bilo kom

osnovu kao što je pol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili

socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status.

2. Niko ne smije biti diskriminisan od strane javnih tijela na bilo kojoj osnovi kako je

navedeno u stavu 1. (član 1)

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom1

1. Države potpisnice potvrđuju ponovo da lica sa invaliditetom svuda imaju pravo na

priznanje pravne sposobnosti.

2. Države potpisnice priznaju da lica sa invaliditetom uživaju poslovnu sposobnost na

jednakim osnovama sa drugim licima u svim oblastima.

3. Države potpisnice preduzeće odgovarajuće mjere da lica sa invaliditetom omoguće

pristup podršci koja im može biti potrebna za ostvarivanje njihove poslovne sposobnosti.

4. Države potpisnice osiguraće da sve mjere koje se odnose na uživanje poslovne

sposobnosti predviđaju odgovarajuće i efektivne mehanizme zaštite koji će spriječiti

zloupotrebe, u skladu sa odredbama međunarodnog javnog prava o ljudskim pravima. Ti

mehanizmi zaštite osiguraće da mjere vezane za uživanje poslovne sposobnosti poštuju

prava dotičnog lica sa invaliditetom, njihovu volju, želje dotičnog lica, isključe svaki sukob

interesa i nedozvoljeno miješanje, budu proporcionalne okolnostima u kojoj se svako lice

nalazi, da se odvijaju u najkraćem mogućem periodu i da podliježu redovnoj reviziji od

strane nadležnog, nezavisnog i nepristrasnog organa ili sudskog tijela. Zaštitni mehanizmi

1 Ukaz o proglašenju Zakona o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, s Opcionim protokolom ("Službeni list Crne Gore - Međunarodni ugovori", br. 002/09 od 27.07.2009.)

4

treba da budu proporcionalni stepenu u kom mjere utiču na prava i interese lica sa

invaliditetom.

5. Shodno odredbama ovog člana, države potpisnice preduzeće sve odgovarajuće i efektivne

mjere kako bi osigurale jednako pravo lica sa invaliditetom da posjeduju i nasljeđuju

imovinu, da kontrolišu svoje finansijske poslove i imaju pristup bankarskim zajmovima,

hipotekama i drugim oblicima kredita pod jednakim uslovima, i osiguraće da lica sa

invaliditetom ne budu arbitrarno lišene imovine. (član 12)

Porodični zakon ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 001/07, Službeni list Crne Gore",

br. 053/16)

Organ starateljstva postavlja štićeniku staraoca, ukoliko interesi štićenika i okolnosti slučaja

ne nalažu da dužnost staraoca vrši neposredno.

Za staraoca se postavlja lice koje ima lična svojstva i sposobnosti potrebne za vršenje

dužnosti staraoca, a koje prethodno da pristanak da bude staralac. (član 187, stav 1 i 2)

Pri postavljenju staraoca organ starateljstva brižljivo će ispitati prilike lica koje se stavlja pod

starateljstvo i za staraoca postaviti lice koje će, s obzirom na te prilike, najbolje moći da vrši

starateljsku dužnost. (član 188)

Pri postavljanju staraoca organ starateljstva uzeće u obzir i želje štićenika, ako je ovaj u

stanju da ih izrazi, kao i želje bližih srodnika štićenika.

Za staraoca se prvenstveno postavlja bračni supružnik ili srodnik štićenika, ako je to u

interesu štićenika. (član 189)

Staralac je dužan da se brižljivo i savjesno stara o ličnosti, pravima, obavezama i interesima

štićenika i da savjesno upravlja njegovom imovinom. (član 194)

Staralac ne može biti: 1) lice koje je lišeno roditeljskog prava; 2) lice koje je lišeno poslovne

sposobnosti; 3) lice čiji su interesi u suprotnosti sa interesima štićenika; 4) lice od koga se, s

obzirom na njegovo ranije i sadašnje vladanje i lična svojstva i odnose s štićenikom i

njegovim roditeljima i drugim srodnicima, ne može očekivati da će pravilno vršiti dužnost

staraoca. (član 197)

Postupak za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva pokreće i vodi po službenoj

dužnosti organ starateljstva. (član 222)

5

Postupak stavljanja pod starateljstvo je hitan.

Kad organ starateljstva sazna da neko lice treba da se stavi pod starateljstvo ili da se na

njega primijeni neki oblik zaštite koji pruža organ starateljstva dužan je da u roku od 24 sata

donese privremeni zaključak o smještaju štićenika i preduzme odmah potrebne mjere za

zaštitu ličnosti, imovine, prava i interesa takvog lica i pokreće postupak da se ono stavi pod

starateljstvo, odnosno da se na njega primijeni neki oblik zaštite.

Organ starateljstva dužan je da rješenje o stavljanju pod starateljstvo donese odmah, a

najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je obaviješten o postojanju potrebe za

starateljstvom nad djetetom, odnosno od dana prijema sudske odluke o lišenju poslovne

sposobnosti punoljetnog lica. (član 224)

Punoljetno lice koje zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti ili kojeg drugog uzroka nije

sposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima potpuno se lišava poslovne

sposobnosti.

Punoljetno lice koje svojim postupcima urgožava svoja prava i interese ili prava i interese

drugih lica zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti, prekomjernog uživanja alkohola ili

opojnih sredstava, senilnosti ili drugih sličnih razloga djelimično se lišava poslovne

sposobnosti.

Odluku o lišenju poslovne sposobnosti donosi nadležni sud u vanparničnom postupku. (235)

Lica koja su odlukom suda djelimično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti organ

starateljstva staviće pod starateljstvo.

Pravosnažnu odluku o lišenju, odnosno ograničenju poslovne sposobnosti sud je dužan da

bez odlaganja dostavi nadležnom organu starateljstva, koji će u roku od 30 dana od dana

prijema odluke lice lišeno poslovne sposobnosti staviti pod starateljstvo. (član 236)

Ako staralac utvrdi da su se kod lica lišenog poslovne sposobnosti stekle okolnosti koje

upućuju na potrebu vraćanja poslovne sposobnosti, odnosno izmjenu ranije odluke, dužan je

da bez odlaganja o tome obavijesti organ starateljstva. (član 238)

Sud kod koga je pokrenut postupak da se neko lice liši poslovne sposobnosti dužan je da o

tome odmah izvijesti nadležni organ starateljstva, koji će, ako je potrebno, postaviti tom licu

privremenog staraoca. (član 240)

Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti ZAKON ("Službeni list Crne Gore", br. 027/13, 001/15,

042/15, 047/15, 056/16, 066/16, 001/17)

6

Jedan od roditelja ili staratelja - njegovatelja koji njeguje i brine o licu koje je korisnik lične

invalidnine u smislu ovog zakona, nezavisno od radnog i penzijskog statusa, ima pravo na

novčanu naknadu.

Visina naknade roditelju ili staratelju - njegovatelju lica koje je korisnik lične invalidnine

iznosi 193.00 eura mjesečno. (član 39a, stav 1 i 2)

Zakon o vanparničnom postupku ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 027/06, Službeni

list Crne Gore", br. 073/10, 020/15)

U postupku oduzimanja i vraćanja poslovne sposobnosti sud ispituje da li je punoljetno lice

prema stepenu sposobnosti za normalno rasuđivanje u stanju da se samo brine o svojim

pravima i interesima i odlučuje o potpunom ili djelimičnom oduzimanju poslovne

sposobnosti ili potpunom ili djelimičnom vraćanju poslovne sposobnosti kad prestanu razlozi

za potpuno, odnosno djelimično oduzimanje poslovne sposobnosti.

Postupak iz stava 1 ovog člana je hitan i mora se završiti najkasnije u roku od 30 dana od

dana prijema predloga. (član 29)

Postupak za oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti pokreće se po predlogu:

1) organa starateljstva; 2) bračnog i vanbračnog druga, djeteta, ili roditelja lica kod koga su

se stekli zakonski uslovi za oduzimanje, odnosno ograničenje poslovne sposobnosti; 3)

djeda, babe, brata, sestre, kao i unuka, ako sa tim licem živi u porodičnoj zajednici; 4) lica

kojem se oduzima ili vraća poslovna sposobnost, ako može da shvati značenje i pravne

posljedice ovog predloga. (član 30)

Predlog mora da sadrži činjenice na kojima se zasniva, kao i dokaze kojima se te činjenice

utvrđuju ili čine vjerovatnim.

Ako postupak nije pokrenuo organ starateljstva, predlog mora da sadrži i podatke iz kojih

proizilazi ovlašćenje za pokretanje postupka. (član 32)

Lice prema kome se postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti vodi mora biti

pregledano od vještaka medicinske struke odgovarajuće specijalnosti, koji će dati nalaz i

mišljenje o njegovom duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje.

Vještačenje se vrši u prisustvu sudije, sem kada se obavlja u zdravstvenoj ustanovi. (član 37)

Kad nađe da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud će licu, prema kome se

postupak vodi, oduzeti potpuno ili djelimično poslovnu sposobnost.

7

Protiv rješenja o oduzimanju poslovne sposobnosti lice kome je oduzeta poslovna

sposobnost može izjaviti žalbu, bez obzira na svoje duševno stanje. (član 40)

Kada prestanu razlozi zbog kojih je licu oduzeta poslovna sposobnost, sud će po službenoj

dužnosti, na predlog samog lica, kao i po predlogu organa starateljstva i lica iz člana 30 ovog

zakona, sprovesti postupak i zavisno od njegovih rezultata donijeti rješenje o potpunom ili

djelimičnom vraćanju poslovne sposobnosti. (član 42)

Pravilnik o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i

dječje zaštite ("Službeni list Crne Gore", br. 040/13, 068/15, 020/16)

Uz zahtjev za ostvarivanje prava na naknadu roditelju ili staratelju-njegovatelju lica koje je

korisnik lične invalidnine prilaže se:

- rješenje o postavljanju staratelja;

- izvod iz knjige rođenih za korisnika lične invalidnine i dodatka za njegu i pomoć;

- rješenje o pravu na ličnu invalidninu, odnosno rješenje o pravu na dodatak za njegu i

pomoć; i

- dokaz da nije smješten u javnu ustanovu socijalne i dječje zaštite.

Zakon o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br. 42/2011 i

32/2014) propisuje:

“Zaštitnik/ca samostalno i nezavisno, na načelima pravde i pravičnosti, preduzima mjere za

zaštitu ljudskih prava i sloboda, kad su povrijeđena aktom, radnjom ili nepostupanjem

državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave,

javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (u daljem tekstu: organi), kao i mjere za

sprječavanje mučenja i drugih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja

i mjere za zaštitu od diskriminacije. (član 2 stav 1)

“Zaštitnik/ca je institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije.

Zaštitnik/ca, uz saglasnost diskriminisanog lica, postupa i preduzima mjere za zaštitu od

diskriminacije, u skladu sa ovim zakonom i posebnim zakonom kojim je uređena zabrana

diskriminacije.”(član 27)

V ZAKLJUČNA OCJENA

Glavnim pritužbenim zahtjevom ukazano je na diskriminatoran tretman po osnovu

političke pripadnosti X.Z. i X.Y. u postupku stavljanja pod starateljstvo, odnosno

ostvarivanja prava na naknadu roditelju ili staratelju-njegovatelju korisnika lične

invalidnine.

8

Pritužbeni navodi o političkoj diskriminaciji zasnovani su na uvjerenju da su druge majke,

koje su suprotne političke pripadnosti od X.Y., ostvarile pravo na naknadu roditelju ili

staratelju-njegovatelju korisnika lične invalidnine, što nije bio slučaj sa X.Y. Međutim, u

postupku nije eksplicitno predočena politička pripadnost X.Z. i X.Y., nije ukazano na lica

prema kojima je eventualno povoljnije postupano prilikom ostvarivanja naknade za

njegovatelja-staratelja lica korisnika lične invalidnine, niti na političku pripadnost

eventualnog »komparatora«. Usljed činjenice da podnositeljka nije uspjela da prima facie

dokazom diskriminaciju učini vjerovatnom, zasnivajući svoje navode samo na pukoj

tvrdnji, bez osnovnog utemeljenja u činjenicama i predloženim dokazima, to teret

dokazivanja u vezi sa diskriminacijom nije mogao biti prebačen na Centar za socijalni rad

za opštine Plav i Gusinje, na koji se pritužba i odnosila.

Ispitivanje diskriminatorskog tretmana u odnosu na neko pravno ili faktičko stanje odvija

kroz utvrđivanje postojanja različitog postupanja prema licima u istim ili sličnim situacijama,

gdje teret dokazivanja snosi podnosilac predstavke i utvrđivanje postojanja objektivnog i

razumnog opravdanja za takvo razlikovanje, gdje teret dokazivanja pripada potencijalnom

diskriminatoru, odnosno protivnoj strani. Zajednički teret dokazivanja podrazumijeva da

podnosilac mora izložiti dovoljno dokaza koji ukazuju na moguće diskriminatorsko

postupanje, i time se utemeljuje pretpostavka diskriminacije, čije pobijanje pada na teret

navodnog učinioca.2 Da bi predstavka u vezi sa diskriminacijom zadovoljila uslove

prihvatljivosti, neophodno je da navodna žrtva ukaže na akt diskriminacije, osnov

razlikovanja i uporednik, odnosno lica koja su povoljnije tretirana u sličnim ili uporedivim

situacijama. U predmetnom slučaju podnositeljka nije uspjela da učini vjerovatnim treći

konstitutivni element nejednakog tretmana, zbog čega nije bilo osnova za meritorno

ispitivanje povrede načela jednakosti u pravima i pred zakonom.

No, Zaštitnik nije zastao sa postupkom, već se upustio u ispitivanje eventualne povrede

prava na blagovremenu zaštitu X.Z. u postupku stavljanja pod starateljstvo, odnosno

lišenja poslovne sposobnosti pred nadležnim sudom. Razmatrajući ovaj dio pritužbenog

zahtjeva uzeo je u obzir da je X.Z. lice sa invaliditetom, da po tom osnovu ostvaruje pravo

na ličnu invalidninu i pravo na dodatak za njegu i pomoć drugog lica, kao i da živi u

zajedničkom domaćinstvu sa majkom X.Y. i bratom Y.Y., koji joj pružaju pomoć i njegu.

Navodi da se X.Y. u januaru 2016. godine obraćala Centru za socijalni rad nijesu mogli biti

dokazani, jer u ovom Centru nema pismenih podnesaka kojima je imenovana tražila

priznavanje prava na naknadu roditelju ili staratelju-njegovatelju korisnika lične

invalidnine. Zaštitnik ne dovodi u pitanje mogućnost da je X.Y. usmeno komunicirala sa

zaduženim službenicima Centra, koji su eventualno sugerisali da zbog godina starosti i

2 ESP, Susanna Brunnhofer protiv Bank der österreichischen Postsparkasse AG, predmet C-381/99 [2001.] ECR I-4961, 26. jun 2001., str. 51-62

9

činjenice što se i sama nalazi u stanju potrebe za njegu i pomoć drugog lica ne može biti

najpodobniji staratelj ćerki X.Z., već da to pravo može vršiti njen brat Y.Y., sa kojim takođe

živi u zajedničkom domaćinstvu. Međutum, navodi i tvrdnje, bez pismene potvrde o

obraćanju ne mogu biti dovoljna osnova za meritorno zauzimanje stava povodom

ukazanog tretmana.

Zaštitnik podsjeća da Centar za socijalni rad kao organ starateljstva postavlja štićeniku

staraoca, ukoliko interesi štićenika i okolnosti slučaja ne nalažu da dužnost staraoca vrši

ovaj organ neposredno. Takođe, Centar za socijani rad prilikom postavljanja staraoca

mora voditi računa da ovo lice ima lična svojstva i sposobnosti koje najbolje pogoduju

vršenju starateljske dužnosti, pri čemu se mora uzeti u obzir i želja, odnosno slobodno

izraženi stav štićenika. Staralac mora da se brižljivo i savjesno stara o ličnosti, pravima,

obavezama i interesima štićenika, da ga afirmiše i podstiče za samostalno donošenje

odluka i pruži čvrstu podršku u ostvarivanju svakodnevnih aktivnosti, vodeći posebnu

pažnju da osobi o kojoj se stara omogući da izrazi svoj stav, mišljenje i interese. Centar za

socijalni rad bio je u obavezi da uzme u obzir sve prilike konkretnog slučaja, te u najboljem

interesu X.Z. i uz uvažavanje njene želje odredi staratelja.

Na osnovu utvrđenih činjenica zaključuje se da je X.Z. potpuno lišena poslovne

sposobnosti odlukom suda od 15.03.2016. godine. Nadalje se primjećuje da je Y.Y., nakon

što je X.Z. lišena poslovne sposobnosti, podnio zahtjev Centru za socijalni rad radi

priznavanja prava na naknadu staratelju-njegovatelju lica korisnika lične invalidnine. Prvim

obraćanjem ovim povodom od 08.04.2016. godine, nijesu bili ispunjeni uslovi za

priznavanje prava, propisani Pravilnikom o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih

materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite, jer X.Z. u tom trenutku nije bila stavljena

pod starateljstvo, što je Centar učinio po službenoj dužnosti Rješenjem br. 0901-

1796/2016 od 13.05.2016. godine. Drugim obraćanjem od 03.06.2016. godine, Y.Y. je

priložio Rješenje o stavljanju X.Z. pod starateljstvo, u vezi sa čim je Centar, Rješenjem br.

0901-1979/2016-2 od 10.06.2016. godine, Y.Y. priznao pravo na naknadu staratelju-

njegovatelju korisnika lične invalidnine.

Kod postupanja Centra za socijalni rad ne može a da se ne primijeti da ovaj organ nije

blagovremeno i u hitnom postupku, kako je propisano Porodičnim zakonom, donio rješenje

o stavljanju pod starateljstvo, što je bio dužan učiniti odmah, a najkasnije u roku od 30 dana

od dana kada je primio sudsku odluku o lišenju poslovne sposobnosti punoljetnog lica. X.Z.

je odlukom suda lišena poslovne sposobnosti dana 15.03.2016. godine, a Rješenje o

stavljanju pod starateljstvo donijeto je tek 13.05.2016. godine, zbog kog ozbiljnog

zakašnjenja nije imala starateljsku zaštitu i ostala prava koja joj pripadaju po osnovu

stavljanja pod starateljstvo. Ovakva neblagovremenost u postupanju ne može se opravdati,

tim prije što je X.Z. u potpunosti lišena poslovne sposobnosti koji činjenični osnov je nalagao

posebnu ažurnost, brižljivost i krajnje efikasno postupanje organa starateljstva. Važno je

10

ukazati da se u ovom slučaju morala razmotriti i mogućnost postavljanja privremenog

staratelja dok se ne donese odluka o eventualnom potpunom ili djelimičnom lišenju

poslovne sposobnosti pred sudom, što takođe nije učinjeno.

Ne ulazeći u odluku suda o lišenju poslovne sposobnosti X.Z., za koje meritorno

preispitivanje nije nadležan, Zaštitnik podsjeća da shodno standardima razvijenim

Konvencijom UN-a o pravima osoba sa invaliditetom postupak lišavanja poslovne

sposobnosti ne smije biti strogo formalistički, isključivo zasnovan na predlogu o potpunom

oduzimanju poslovne sposobnosti i bez potrebne participacije lica čija se poslovna

sposobnost oduzima.3

Prema konceptu propisanom važećim zakonskim rješenjima, osoba sa mentalnim

oštećenjima se lišava poslovne sposobnosti na neodređeno vrijeme, a ona sama ili drugi

aktivno legitimisani subjekti mogu pokrenuti postupak za djelimično ili potpuno vraćanje

poslovne sposobnosti. Umjesto ovog koncepta međunarodni standardi preporučuju

državama da uspostave i praktikuju suprotan princip shodno kojem bi lišavanje poslovne

sposobnosti bilo uvijek ograničeno nekim vremenskim rokom, a produženje ove mjere

omogućilo bi sudu da periodično kontroliše da li je ovakva mjera još uvijek neophodna.

Mjere ograničenja poslovne sposobnosti moraju biti proporcionalne okolnostima u kojoj se

svako lice nalazi, ograničenog vremenskog trajanja i podložne redovnoj reviziji od strane

nadležnog, nezavisnog i nepristrasnog organa ili sudskog tijela. Ovakvo rješenje počiva na

uvjerenju da postoje različiti stepeni nesposobnosti za rasuđivanje, odnosno da

nesposobnost za rasuđivanje nije jednom zauvijek fiksirana, već se vremenom može i

mijenjati.4 Osoba lišena poslovne sposobnosti ne smije biti uskraćena za odlučivanje uz

podršku i participaciju, naročito prilikom donošenja odluka koje se tiču njenih ličnih prava,

kao što je davanje saglasnosti za usvajanje djeteta, sastavljanje testamenta ili davanje

saglasnost za preduzimanje medicinske intervencije.

Prema Konvenciji UN-a, osobama sa invaliditetom mora se osigurati uživanje poslovne

sposobnosti na jednakim osnovama sa drugim licima u svim oblastima života, uz

preduzimanje odgovarajućih mjera koje bi ovim osobama omogućile pristup podršci

potrebnoj za ostvarivanje njihove poslovne sposobnosti. Drugim riječima, postojanje

invaliditeta ili druge teškoće nikada ne smije biti razlog za lišenje poslovne sposobnosti, već

razlog za dodatnu odgovornost države u uspostavljanju djelotvornih mehanizama podrške

pomoću kojih bi osobe sa invaliditetom mogle ostvariti svoju poslovnu sposobnost, uz puno

uvažavanje njihovih stavova, pogleda, mišljenja i interesa.

3 Evropski sud za ljudska prava, predmet Alajos Kiss protiv Mađarske, br.38832/06; Shtukaturov protiv Rusije, br. 44009/05 i Kovalev protiv Rusije, br.78145/01 4 Preporuka Komiteta ministara Savjeta Evrope No R (99) od 23. februara 1999. godine, dostupna na www.coe.int

11

Imajući u vidu da se shodno važećim domaćim propisima odluka o lišenju poslovne

sposobnosti donosi na neodređeno vrijeme, bez postojanja eksplicitne obaveze periodičnog

ispitivanja odluke, to Zaštitnik napominje da organ starateljstva, lice kome je oduzeta

poslovna sposobnost ili srodnici koji sa njim žive u porodičnoj zajednici mogu podnijeti

predlog nadležnom sudu o vraćanju (potpunom ili djelimičnom) poslovne sposobnosti.

Zakonska odredba o podnošenju predloga za vraćanje poslovne sposobnosti ima višestruki

značaj u situaciji kada ne postoji obaveza nadležnih organa da periodično preispituju

potrebu za izrečenom mjerom lišenja poslovne sposobnosti, što predstavlja posebnu

obavezu ne samo organa starateljstva kao mogućeg predlagača, već i porodice koja sa

osobom lišenom poslovne sposobnosti živi u zajedničkom domaćinstvu.

Zaštitnik u ovom predmetu nije mogao utvrditi diskriminaciju po osnovu političke

pripadnosti izvršenu na štetu X.Z. i X.Y. ali jeste povredu prava na blagovremenu zaštitu u

postupku lišenja poslovne sposobnosti.

Iz tih razloga, a polazeći od međunarodnih standarda koji osobama sa invaliditetom

garantuju punu zaštitu od neosnovanog lišenja poslove sposobnosti, pravo na poštovanje

urođenog dostojanstva, individualne autonomije i samostalnosti, te puno i efektivno učešće

i uključenost u sve sfere društvenog života, Zaštitnik daje

PREPORUKU

Centru za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje

- Da u svim slučajevima lišenja poslovne sposobnosti u hitnom postupku, ažurno i krajnje

brižljivo zaštiti osobu lišenu poslovne sposobnosti stavljanjem pod starateljstvo, najkasnije u

roku od mjesec dana od dana prijema pravosnažne odluke o lišenju, odnosno ograničenju

poslovne sposobnosti;

- Da sa posebnom pažnjom odlučuje o postavljanju staratelja licu koje se lišava poslovne

sposobnosti, uz uvažavanje želje štićenika i sveobuhvatnu procjenu njegovog najboljeg

interesa;

- Da se osobama sa invaliditetom a priori obezbijede mehanizmi podrške u ostvarivanju poslovne sposobnosti, a da se oduzimanju poslovne sposobnosti pribjegava isključivo onda ako je takva mjera jedino moguća; - Da u predmetnom slučaju prati i ocjenjuje vršenje starateljske dužnosti Y.Y., kako kroz

razmatranje godišnjeg i posebnog izvještaja o radu, tako i kroz neposrednu kontrolu

njegovog rada, te da u skladu sa utvrđenim, preduzima odgovarajuće mjere radi zaštite

interesa X.Z.;

12

- Da u slučaju procijenjene potrebe, podnese predlog nadležnom sudu radi potpunog ili

djelimičnog vraćanja poslovne sposobnosti X.Z., uz obezbjeđivanje efektivnih i djelotvornih

mehanizama podrške za ostvarivanje poslovne sposobnosti i samostalno donošenje odluka.

Centar za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje dužan je dostaviti Zaštitniku izvještaj o

preduzetim mjerama i radnjama na izvršenju ove preporuke u roku od 30 dana od dana

prijema ovog akta.

ZAMJENIK ZAŠTITNIKA

LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE

mr Siniša Bjeković