broj 140 listopad 2006. cijena 20 kn issn 1330–4747 … · drugom dijelu autor je predstavio...

STOGODI[NJICA RO\ENJA ZINKE KUNC MILANOVSJE]ANJA IVANA BRKANOVI]AFILMSKI OPUS MILA CIPRENENAD MAR^EC — REAKCIJE NA PREPORUKU EUROPSKE KOMISIJE O PREKO-GRANI^NOM OSTVARIVANJU PRAVASEDAMDESETPETI RO\ENDAN BOGDANA GAGI]A I RUBENA RADICEREPORTA@E S LJETNIH FESTIVALACD IZLOG

NOVINE HRVATSKOGADRU[TVA SKLADATELJABROJ 140LISTOPAD 2006.CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

cantus_16:cantus_16.qxd 11-Jul-07 8:48 PM

2

Po{tovani ~itate lji Cantusa!Kako zahvaliti na rije~ima pohvale i podr{ke koje ste nam uputili za pro{lo izda nje Cantusa, prvijenac novoga uredni{tva?

Tako {to }emo i da lje stvarati va{e i na{e novine, nadamo se, na obostrano zadovo ljstvo, poku{avaju}i vam prenijeti in-formacije, ali i osobna mi{ lje nja autora ~lanaka o aktivnostima ~lanova HDS–a i doga|a njima na hrvat skoj glaz benoj

sceni ne zapostav ljaju}i niti jedan stil.

U ovom broju donosimo reportaè o ljetnim festivalima i koncertima, a najav ljujemo i predstoje}e glaz bene doga|aje. Velikupa` nju posvetili smo glaz benicima povodom ob ljetnica njihova ro|e nja: Zinki Kunc Milanov, Ivanu Brkanovi}u i Milu Cipri (100godina), Zlatku Piberniku i Nik{i Njiri}u (80 godina) te Bogdanu Gagi}u i Rubenu Radici (75 godina). Prisje}amo se i preminulih:kantautora Ive Fabijana i etnomuzikologa Ivana Ivan~ana.

Uz brojne ZAMP–ove teme donosimo i intervju sa zamjenikom direktora HDS ZAMP–a, Nenadom Mar~ecom, koji komenti-ra otvara nje europ skoga trì{ta slobodnoj konkurenciji i preporuku Europ ske komisije o prekograni~nom ostvariva nju prava.

Izvje{tavamo vas i o aktivnostima na{ih glaz benika izvan Hrvat ske. Saznajte vi{e o predstav lja nju hrvat ske tradicije u Berlinu,sjajnom prijemu Rundekove glaz be u Europi, uspjehu hrvat skih zborova u Kini i Tajvanu te o aktivnostima Sande Majurec uCentru za skladate lje u {ved skom gradu Visbyju.

Uz druge glaz benike o svojemu djelova nju govore i uspje{ni autori na podru~ju zabavne glaz be: Miroslav [koro i Miro Bu ljan.

Budite i da lje s nama te svojim prijedlozima i komentarima sudjelujte u stvaranju na{ih novina.

Davor Hrvoj, urednik

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Ivan–Ivica Percl: Sje}a nje nadon Luku Depola i IvanaPavla II.

Na jedanaestom festivalu zabavne glaz beMarko Polo Fest Ivan–Ivica Percl nastupio je13. srp nja u Katedrali sv. Marka u Kor~uli u

spomen na don Luku Depola, dugogodi{ njega ured-nika religij skog ~asopisa za mlade Mali mak, a upovodu osme godi{ njice njegove smrti. Prvi dio kon-certa sastojao se od Perclovih duhovnih skladbi na sti-hove don Luke, nastalih tijekom surad nje dvaju auto-ra prilikom stvara nja pet Boì}nih mjuzikla za djecu tedrugih duhovnih skladbi. Ove su skladbe ponovopokazale koliko su stihovi don Luke Depola i danasaktualni u odgoju i pribliàva nju Bo`je rije~i djeci. Udrugom dijelu autor je predstavio pjesme posve}enepokojnom papi Ivanu Pavlu II. Percl je prvi hrvat skiskladate lj koji je uglaz bio stihove Karola Wojtyle(Ivanova molba). Prihod od koncerta i CD–a na koje-mu }e biti objav ljena njegova snimka namije njen jehumanitarnoj zakladi Don Luka Depolo za potrebiteu Kor~uli. (D.H.)

Ivan–Ivica Percl

Oluja u slici, rije~i i glazbi

Uo~i Dana domovin ske zahvalnosti u organi-zaciji Udruge branite lja Domovin skog rataINA–NAFTAPLIN KVIN iz Zagreba i Do-

ma oruànih snaga RH Kra lj Zvonimir iz Knina, 4. jekolovoza u galerij skom prostoru Doma otvorena iz-lo`ba slika likovne sekcije KUD–a INA pod nazivomKrajolici Lijepe na{e. Nakon izlo`be nastupio jeIvan–Ivica Percl u programu Pod stinom pradidova, agost mu je bio pjesnik Antun Nadomir Tadi}–[utra.U drugom dijelu koncerta nastupali su OrkestarHrvat ske voj ske i klapa Hrvat ske ratne mornariceSveti Juraj. Bio je to dio programa obi ljeàva njajedanaeste ob ljetnice vojno–redarstvene operacijeOluja u Kninu. Prisutnima su podije ljeni CD–ovi ikasete ratne i domo ljubne {ansone Ivana–Ivice PerclaDa se ne zaboravi. (D.H.)

Bubanovi} izlaè u Palainovki

UPalainovki na zagreba~kom Gor njem gradu15. je rujna otvorena izlo`ba uglednog zagre-ba~kog gitarista, skladate lja, pisca i slikara

Aleksandra Bubanovi}a. Izloène slike na temu jazzanastale su u novijem razdob lju djelova nja. Otvore njesu uveli~ali brojni umjetnici, posebice glaz benici. Oumjetniku, nekada{ njem ~lanu likovne grupe Zagreb69 i autoru televizij skih fe ljtona Na{i slavni umjetnici, njegovom djelova nju na raznim podru~jima i dopri-nosu zagreba~koj kulturi govorila je slikarica i povjes-ni~arka umjetnosti Jasminka Petter, a u prigodnom suprogramu nastupili harmonika{ Marjan Krajna i gi-tarist Mate Mati{i}. Izlo`ba }e biti otvorena do krajagodine. (D.H.)

IZDAVAÎ: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVAÊ: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni uredniki urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Kratis, Sveta Nedelja, Franje Tu|mana 14a / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

[ibenik je i ovoga ljeta bio u znakuorgu lja i orgu lja{ke glaz be zahva -ljuju}i 13. Orgu lja{koj ljetnoj {koli u

organizaciji njezina osniva~a i vodite ljaBoìdara Grge. Tijekom srp nja i kolovozaodràni su koncerti na orgu ljama brojnihcrkava u povijesnoj jezgri [ibenika,arhivisti~ka radionica pod vodstvom S nje -àne Miklau{i}–]eran kao i niz stru~nihseminara za mlade glaz benike sudionike,me|u kojima je ovoga ljeta bilo sveukup-no pedeset polaznika i predava~a, osobitozainteresiranih za seminar improvizacijena orgu ljama.

Restauracija Lupinijevih orgu lja u Crkvisv. NikoleRestaurator sku radionicu Orgu lja{ke ljet -ne {kole u [ibeniku vodio je njema~kirestaurator i gradite lj orgu lja WolfgangBraun, pod ~ijim su vodstvom polaznicinakon devet godina upornoga rada dovr{iliobnovu orgu lja iz 1640. godine gradite ljaNikole Lupinija. Rije~ je o jednima od na-jstarijih dosad poznatih povijesnih orgu ljau Hrvat skoj koje su prona|ene u {iben -skoj Crkvi sv. Nikole u izrazito lo{em sta -nju. Restauratori su tijekom obnove uLupinijevim orgu ljama neo~ekivano pro -na {li dijelove jo{ jednog, starijeg instru -men ta. Stoga je odlu~eno da }e se pro -na|eni dijelovi izdvojiti i obnoviti, a di-jelovi koji nedostaju rekonstruirati kako bise izgradile jo{ jedne orgu lje. »Ovakav za-

hvat jedinstven je u Hrvat skoj. Na obnovii rekonstrukciji tih orgu lja radit }emo s -ljede}ih godina, a da bismo se uhvatili to-ga posla treba puno rada i prou~ava nja.[ibenik }e tako dobiti jo{ jedan povijesniinstrument, {to je veliko bogatstvo. Nai -me, grad ima ~ak jedanaest orgu lja, od ko-jih je devet povijesnih, a to je velik broj iu europ skim okvirima«, istaknuo je Boì -dar Grga.

Kolaudacija obnov ljenih orgu lja uSamostanu sv. Luce[ibenik je nedavno postao bogatiji za jo{jedne orgu lje prona|ene prije nekolikogodina u Samostanu svete Luce. U ~astsvetkovine Sv. Benedikta, u tom je bene -diktin skom samostanu 11. srp nja odrànakoncertna kolaudacija obnov ljenih povi-jesnih orgu lja nepoznatog gradite lja iz 17.sto lje}a. Orgu lje je nakon sve~ane miseblagoslovio fra [piro Marasovi}, a koncertsu odràli orgu lja{ Pavao Ma{i} i vokalnasolistica Maja Jakoli{. Rije~ je o jedinomsa~uvanom pozitivu mleta~ko–dalma tin -skog tipa u Hrvat skoj, od ~etiri stope i sa{est registara, ~iju je restauraciju finan-ciralo Ministarstvo kulture RepublikeHrvat ske, a instrument je obnov ljen tako -|er u radionici Wolfganga Brauna. Obnov -ljeni pozitiv ima oslikane vratnice s prika-zom Navje{te nja koje datiraju iz 17. sto -lje}a, dok se u unutra{ njosti instrumentanalaze i stariji dijelovi.

Zahva ljuju}i pro{logodi{ njem raduarhi visti~ke radionice, ~iji su polaznici i nji hova vodite ljica S njeàna Mikla u -{i}–]e ran sre|ivali samostan ski arhivSv. Luce na Gorici, prona|en je doku-ment koji je svjedo~io da je tajsamostan imao orgu lje jo{ 1638. godine,{to je bila senzacionalna vijest. No, tek}e dodatno istraìva nje navedenogaarhiva pomo}i u to~noj dataciji orgu ljaiz ovoga Samostana. (M.[.)

Novi CD Guda~kogakvarteta Rucner

Guda~ki kvartet Rucner objavio jesvoj prvi album otkad djeluje unovom sastavu uz violinistice

Sidoniju Lebar i Ivu Kra lj. Sadràj CD–a,~iji je izdava~ Croatia Records, posve}enje hrvat skim autorima.. Naslov izda nja,Kad je kraj — po~etak, preuzet je od is-toimenoga djela za guda~ki kvartet Sa njeDrakuli} koje je ansambl 2004. godinepraizveo na jesen skom koncertu svojegaciklusa 4 godi{ nja doba. Na albumu setako|er na{ao i Trio za violinu, violu i vio-lon~elo nedavno preminuloga Emila Cos-setta, skladba posve}ena obite lji Rucner ipraizvedena na pro ljetnom koncertu iste

sezone. Ostala dva djela ozna~ila suskladate lj ske ob ljetnice u ovoj godini. Sto-ga Kvartet na po~etak svojega novog izda -nja smje{ta skladate ljev Tre}i guda~kikvartet iz ciklusa Moje djeti njstvo u povodu20. godi{ njice smrti Stjepana [uleka, dok80. ro|endan Nik{e Njiri}a obi ljeàva njegovim Guda~kim kvartetom snim ljenimu prethodnom sastavu, kada su uz bra~nipar Rucner (violon~elisticu S njeànu i vi-olista Dragana) u ansamblu svirali violin-isti Joè Haluza i Josip Novosel. Izda nje jepredstav ljeno 11. listopada u Hrvat skomglaz benom zavodu na koncertu Jesenodrànom u sklopu ovogodi{ njega ciklusa4 godi{ nja doba. Izda nje je predstavilamuzikologi nja \ur|a Otràn. (J.H.L)

UV

OD

NIK

U

VO

DN

IK

UV

OD

NIK

U

VO

DN

IK

UV

OD

NIK

U

VO

DN

IK

NEN

AD K

OSO

VI]

DAV

OR

HRV

OJ

O B N O V A P O V I J E S N I H O R G U L J A

REZULTATI [IBEN SKE ORGU LJA[KE LJETNE [KOLE

Lupinijeve orgu lje u Crkvi sv. Nikole u[ibeniku

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

Aleksandar Bubannovi} i Jasminka Petter


3B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Prerano nas napu{ta i Ivo Mrve lj, javnosti bo ljepoznat pod umjetni~kim imenom Ivo Fabijan.Sin slavon ske ravni, sedamdesetih godina dolazi

na studij u Zagreb iz malog i pitomog Bickog Selapored Slavon skoga Broda. Pojavio se u novoj sredinimomak visok, razbacan, u crnim ~izmama i s crnim{e{irom na glavi, nasmijan i druè ljubiv, s b lje skom uo~ima {to su promatrale oko sebe neki novi svijet i ne-ka nova nada nja, bude}i ve} tada ma{tu budu}ega glaz -benika, pjesnika i skladate lja.

U ruci je nosio nerazdvojnu druìcu — svoju gitaru.

Ivo Fabijan, po struci nastavnik, nakon zavr{ene u~ite -lj ske {kole u Derventi, radi nekoliko godina u prosvjetine napu{taju}i nikada svoju ljubav — poeziju i glaz bu.

Kao osoba sna`ne mo}i opservacije, promatrao je svijetoko sebe, transponiraju}i ga u vlastiti svijet umjetni~keimaginacije i i skazuju}i ga u pjesmama i angaìranim{ansonama.

Ovaj izvo|a~ vlastitih djela pokazivao je poseban dar zaizri~aj pjevane rije~i,dramatur{ku nadograd nju ispje-vanog poet skog sadràja, uzzvu~an i snaàn bariton ski glas.Nastupao je redovito uz svoju gi-taru prate}i se posebno zanim -ljivo i originalno.

Fabijan je ubrzo postigao za pa -ène uspjehe na hrvat skoj estrad-noj sceni, nastupaju}i na brojnimfestivalima i glaz benim pozorni-cama.

Njegove {ansone i balade, pre -te`no gra|ene na socijalnoj tema -tici, ~esto i hrabro provokativne,nalazile su brzo put do slu{ate ljai publike koja ga je prihva}alaiskrenom aklamacijom.

Njegova poet sko–glaz bena rije~uvijek je istinito odjekivala.

Snimio je tridesetak nosa~a zvuka i albuma. Posebnu popu-larnost stekao je naslovima: Dje~akovo pismo, @ivot u vele-gradu, Moj pas Lobo, Otvori, Marija, vrata, Podstanar, Dje~ak idama, Volio sam Ivanu i ostalima.

Kao ~lan Hrvat ske glaz bene unije i Hrvat skoga dru{tvaskladate lja, nastupaju}i u domovini i inozemstvu, svojim jeopusom i djelova njem nastojao uvijek braniti dignitet strukei svojega poziva.

No Fabijan je i iskreni domo ljub. Priè ljkuju}i bo lji i praved-niji svijet, nastupaju}i u dijaspori, donosi i prenosi ise ljenimHrvatima duh doma}e rije~i. On je sa njar i pomalo boem.Emocionalno optere}en Domovin skim ratom, stvara svojglaz beni album pod naslovom Rije~ hrvat ska. Na jednommjestu kaè:

Kad sklopim o~i, ja Hrvat sku sa njamI ~esto molim u pono}ne sateO, Boè ~uvaj moju rodnu grudu,O, Boè ~uvaj sve moje Hrvate…

U pjesmi posve}enoj Zagrebu, gradu koji ga je prigrlio u svojnaru~aj, kao {to to oduvijek od starina~ini kad spozna vrijednost pojedinacakoji odabiru njegovu sredinu za trajniboravak, izre kao je jednu poet sku us-poredbu ka zav{i da je:

»Zagreb vje~an kao Kamenita vrata…«.

Ivo! Nadareni naàlost u tu vje~nost od-laze prerano.

Tvoji {tovate lji i kolege iz Hrvat skogadru{tva skladate lja opra{taju se s To-bom sa sjetom u srcu, zadràvaju}i Te utrajnoj uspomeni.

Neka Ti laka bude vo ljena gruda Do-movine!

Zagreb — Mirogoj, ~etvrtak, 20. srp nja 2006.

Pero Gotovac

IN M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

Preminuo etnolog IvanIvan~anI

staknuti etnolog i folkloristdr. sc. Ivan Ivan~an premin-uo je 3. kolovoza u rodnim

Molvama u Podravini u sedam -desetdevetoj godini ìvota.Nakon studija kemij ske tehno -logije, Ivan~an je 1965. zavr{iostudij etnologije na Filozof skomfakultetu u Zagrebu te doktori-rao na temu Podrijetlo i vezekor~ulan skih kumpanija. Kao mla-di etnolog radio je u Etnograf -skom muzeju u Zagrebu, Institutu za etnologiju i folkloristiku,Republi~kom komitetu za pro s vjetu, kulturu, fizi~ku i tehni~kukulturu te Ansamblu Lado. Objavio je dvadesetak k njiga ohrvat skom folkloru i narodnim obi~ajima, me|u kojima su naj -poznatije Narodni plesovi Hrvat ske u tri dijela, Istar ski narodniplesovi, Narodni obi~aji kor~ulan skih kumpanija te Folklor i scenaDalmacije. Umjetni~ko vodstvo Folklornog ansambla Joè Vla-hovi}, Ivan~an je preuzeo 1949. od Zvonimira Ljevakovi}a. Ti-jekom godina Ivan~an je razra|ivao i nadogra|ivao Lje-vakovi}ev koncept scen skoga predstav lja nja folklora, koji posli-je u stru~nim krugovima postaje poznat kao »zagreba~ka {ko-la«. Navedena je na~ela znanstveno uobli~io u k njigama Scen -ska primjena folklora i Narodni plesni obi~aji u Hrvata. Pri autor -skoj agenciji za{ti}eno je ~ak 117 Ivan~anovih koreografija, dokje ostale kreirao za kazali{te, film i televiziju. Za svoj dugogo-di{ nji uspje{ni i plodonosan rad na podru~ju hrvat ske folkloris-tike Ivan Ivan~an primio je brojne doma}e i me|unarodne na-grade i prizna nja. Iza sebe je ostavio bogat znanstveni, teorij skii prakti~ni rad u naslije|e cjelokupnom hrvat skom identitetu.

Ivan Ivan~an je daleko najplodniji hrvat ski etnokoreolog, {todokazuje velik broj sabranih plesnih obi~aja i plesova uz im-pozantan broj izdanih k njiga, znanstvenih i stru~nih radova,snim ljenih filmova i TV emisija, magnetofon skih vrpci i fo-tografija te izdanih CD–a. Stoga je svako da lj nje istraìva nje natom podru~ju nemogu}e zamisliti bez konzultira nja njegovihradova.

Mirta [po ljari}

Ivo Mrve lj — Fabijan 1950. — 2006.

Nadareni odlaze prerano!

IN M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

Predstav ljena hrvat ska tradicija uBerlinu

Izlo`ba Hrvat ska glaz ba i identitetiotvorena je 26. kolovoza u Muzejueurop skih kultura u Berlinu u real-

izaciji zagreba~kog Etnograf skog muzeja.Sve~ano otvore nje upotpunila su i dvaprigodna koncerta Ansambla Lado. Uz iz-lo`bu su odràni Dani hrvat ske kulture, usklopu kojih je predstav ljena bogatahrvat ska tradicij ska glaz bena ba{tina. Zavrijeme traja nja izlo`be organizirana je ra-dionica izrade tradicij skih glaz bala koju jevodio Stjepan Ve~kovi}, ~lan AnsamblaLado, te radionica i predava nje o vokalnojglaz bi Jo{ka ]alete iz Instituta za et-nologiju i folkloristiku u Zagrebu. AleksejGotthardi Pavlovsky, urednik emisije zanarodni ìvot i obi~aje Hrvat ske radiotele-vizije, odabrao je filmove o tradicij skimglaz balima i glaz bi koji su tako|erpredstav ljeni tijekom ove manifestacije.Uokviru izlo`benog programa postav ljena jeizlo`ba fotografija Boje Hrvat ske Ive Per-vana, organizirana promocija njegove fo-tomonografije Zagreba te prikazani fil-movi iz ciklusa videomonografija o Hrvat -skoj naslov ljenog Croatian Dream. ProjektHrvat ska glaz ba i identiteti dio je programaDuga no} berlin skih muzeja u sklopu kojegasu glaz beni dio ostvarili Ansambl Lado iLidija Bajuk. Izlo`ba }e biti otvorena do24. rujna kada }e autorica Zvjezdana An-to{ jo{ jednom predstaviti izlo`bu te }eVido Bagur prirediti plesnu radionicuZaple{ite s nama. (M.[.)

40 godina Smotrefolklora

Jubilarna 40. Me|unarodna smotra fol -klo ra odràna je u Zagrebu od 19. do23. srp nja, a u obliku uvoda i najave

prethodio joj je 1. i 2. lip nja stru~ no–znan -

stve ni skup Predstav lja nje tra di cij ske kulturena sceni i u medijima.

Odabirom sudionika i programom organi-zatori su nastojali podsjetiti na prvuSmotru i upozoriti na kontinuitet nje go va -nja folklora u nas, ali i u ~itavome svijetu.Stoga su ugostili sedam na est hrvat skihfolklornih dru{tava iz istih mjesta iz kojihsu do{li sudionici prve Smotre, a me|u njima je bilo i pojedinaca koji su nastupilina njoj. I nekoliko sudionika iz inozemst-va bilo je u Zagrebu te davne 1966. go-dine: Hrvati iz Austrije (Tra j{tof), Srbije(Tavankut) te Bosne i Her ce govine (Gu~aGora), Makedonci iz Ku manova i Sloven-ci iz mjesta Cir kov ce. Na Smotru su poz-vani i ansambli iz Burgundije, Estonije,Francu ske, Gane, Gvineje, Italije, Ru skeFederacije (Republike Hakasije), [riLanke i Tanzanije. Smotru su popratileglaz bene i plesne radionice, koncertietno glaz be i pu~kog crkvenog pjeva nja,film ske projekcije te predstav lja njeDVD–a Kra ljice. Ovaj DVD sadrì snimkenarodnoga obi~aja koji se u Hrvat skojzove »kra ljice« ili »lje lje«, a poznaju ga idrugi europ ski narodi. Snimke su nastale2005. za vrijeme teren skih priprema 39.Me |u na rodne smotre folklora i za odr a -va nja Smotre u Zagrebu.

Popratnom izlo`bom predstav ljena jedokumentarna gra|a o Me|unarodnojsmotri folklora (publikacije, fotografije,nosa~i zvuka, slike, plakati).

Zorica Vitez navodi: »Vitalnost folklorneba{ tine i njezina nazo~nost u suvreme nojhrvat skoj kulturi i skazuje se u kontinuite-tu djelova nja folklornih dru{tava i visokojob ljetnici zagreba~ke Me|unarodnesmotre folklora. Sve to pretkazuje i neo -spornu budu}nost njegova nja i pri kaziva -nja folklorne ba{tine kao dijela na{e kul-ture, ali i kao zna~ajku suvremenoga svi-jeta.« (M.[.)

Ve~er glago lja{keba{tine

Usklopu 46. Glazbenih ve~eri u Sv.Donatu 15. srp nja odràna je 10.Ve~er hrvat ske glago lja{ke ba{ -

tine. Nastupili su pjeva~i iz Lani{}a uIstri, Kalija na otoku Ug ljanu i Tugara izPo ljica kod Splita. Ovim koncertom ured-nik Ve~eri, Livio Marijan, spojio je najs-jeverniju i najju`niju to~ku glago lja{ketradicije u Hrvat skoj, koja spojem rim -skoga obreda na staroslaven skom jeziku svlastitim pismom glago ljicom, na teme lju~ega je me|u pukom razvijen specifi~anstil crkvenoga pjeva nja, predstav lja jedin-stvenu pojavu u Katoli~koj crkvi. Pu~kipjeva~i izveli su dijelove iz glago lja{kemise, napjeve Go spo di pomiluj, Slava vavi{ njih Bogu, Svet, zatim Pu~e moj i Kra ljiceneba, dok je u drugome dijelu koncertasvaki zbor pjevao napjeve karakteristi~neza podneb lje iz kojega dolaze. (M.[.)

Novi world music festival

Na ljetnoj pozornici Monte u Rovi -nju, ispred Crkve sv. Eufemije,od 22. do 24. srp nja odràn je prvi

Rovi nj World Music Festival. Idejni za~et-nik Festivala i program ski savjetnik jeTamara Obrovac u surad nji s glaz benomprodukcijom G.I.S. iz Rijeke te uz pot-poru Grada Rovi nja i njegove Turisti~kezajednice. Festival je zami{ ljen kao glaz -bena manifestacija koja }e stru~nim od-abirom glaz benika i pred stav lja njem na-cionalnih vrijednosti doprinijeti kvalitetikulturne ponude grada i regije te surad -njom s me|unarodnim imenima promi-cati istar ski i hrvat ski kulturni identitet. Uglavnom dijelu programa posjetite lji sumogli vidjeti vr hun ske sastave poput Ter-rafolk iz Slo venije, Maczde Karpate izFrancu ske te doma}e èn ske klape Kas-tav iz Kastva i Tehu iz Cresa. (M.[.)

VIJESTI IZ SKLADATE LJ SKE DIJASPORE — AL-DO KEZI]

Uvijek sa zanima njem pratimouspjehe na{ih skladate lja u di-jaspori, a me|u najdinami~ni-

jim i najìvopisnijim autorima su-vremene glaz be koji ìve na Zapadusvakako je Aldo Kezi}. Novo djelo zaviolon~elo i harfu, nazvano Bura, izvelisu violon~elist Philipp von Morgen iharfistica Kathrin Pechlof na koncertuodrànom 24. rujna u Kulturnom cen-tru minhen skoga predgra|a Riema.Grad sko Dru{tvo glaz benih umjetnika je u surad nji sOdsjekom za kulturu Grada Münchena i Bavar skim min-istarstvom znanosti, istraìva nja i kulture pokrenulo narud`benovih komornih djela napisanih prema motivima izMozartove glaz bene drame Idomeneo skladane upravo za ovajgrad. S obzirom na izvrstan odaziv, ~ak }e dvadesettri noveskladbe ~lanova Dru{tva biti praizvedene na ~etiri koncertakoji }e se izme|u 27. listopada i 4. studenoga ove godineodràti u maloj dvorani minhen skoga Gasteiga. Obi ljeàva njuMozartove godine pridruìo se i Kezi} ~ija je novonapisanaMozartella uvr{tena u program Eusebius Tria na koncertnojmatineji 29. listopada. Otkad je 1991. godine pred ratnim vi-horom napustio Sarajevo i do{ao u Njema~ku, Kezi} se uzsklada nje bavi profesionalnom vo` njom taksija. Kao profe-sionalni skladate lj Kezi} me|u kolegama taksistima uìva ve-lik ugled, o ~emu nam svjedo~i i najnovije izda njeslu`benoga mjese~nog glasila minhen skih taksista, Taxikuri-er, iz listopada ove godine. Ovaj mu je list u rubrici Istaknutikolege posvetio ~itavu stranicu. U tekstu se isti~e njegovaposebnost me|u taksistima jer duge i ~esto zamorne stankeizme|u vo` nji ispu njava pisa njem glaz be, a navodi se i njegova akadem ska glaz bena naobrazba uz nabrajanje njegovih zna~ajnih skladate lj skih uspjeha. »Aldo Kezi} u svo-jemu opusu ima ve} dvanaest simfonija, {to je ~ak dvije vi{eod Gustava Mahlera. Raspolaè nevjerojatnim darom da uuhu ima svaki instrument simfonij skoga orkestra.«, kaè nov-inar Taxikuriera potpisan inicijalima P. G., nastav ljaju}iKezi}evim citatom da je »vo` nja taksija idealan dodatniposao za skladate lja«. Sam skladate lj najvi{e voli ~ekati nastajali{tu taksija ispred Bavar skoga dvora, gdje postoji velikamogu}nost da mu u taksi u|e neki istaknuti dirigent poputZubina Mehte koji }e ga u~initi slavnim. (J.H.L)

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I


4

»Patu ljak« zadiv ljuju}ega sjajaPi{e: Davor Merka{

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Mikro skop skim pogledom na zem -ljovid Jadrana i ljetne festivale ko-ji se poput nezaustav ljivog virusa

{ire obalom zapa njuju}om brzinom, raz -mjerno je lako uo~iti Triglav festival gitare uKastvu, koji ove godine slavi desetogodi{ -njicu postoja nja. Iako »patu ljast« po brojukoncerata koji nudi svake godine (prosje~no{est po festivalu), po svojoj kvaliteti on jeneosporno pravi gorostas, te ide u rednekolicine vrhun skih gitaristi~kih festivala uEuropi. Ipak »vid ljivost« ovoga Festivala,koji je u pravom smislu rije~i »mnogonaro-dan«, a u svojoj teme ljnoj koncepciji pred -stav lja nja gitare u svim njenim aspektima iànrovima neobi~no bogat, raznolik i origi-nalan, u medijima za~udo nije bila ekviva-lentna njegovoj vrhun skoj kvaliteti. Du -hovni otac Festivala, Darko Konovsky us-prkos tomu moè biti ponosan na dosad u~i -njeno: u pro{lom je deset lje}u Kastvom,zahva ljuju}i najvi{e njemu, prodefilirao ci-jeli niz vrhun skih gitarista svjet skoga glasa,kao {to su Aniello Desiderio, Zoran Duki},Alvaro Pierri, Paulo Bellinati. Ovim su gra-di}em pro{etali i majstori flamenco gitare,kao {to su Merengue de Cordoba i MarianoMartin, a pro{la je i povorka vrhun skih ma-jstora jazz, world music i pop gitare, poputBoba Brozmana, Wolfganga Muthspiela,Brazilki Rosane i Zelie, Uwea Kropin skog,Ratka Zja~e i ostalih.

I ove je godine, od 12. do 16. srp nja, Kastavugostio nekolicinu svjet ski poznatih vir-tuoza gitare, jazzista, osebujnih glaz benikakoji su, svatko na svom planu, istin ski bran-dovi i velika imena svoje struke. Na samomotvore nju, Festival je ponudio lucidnu isamosvojnu fuziju jazza i klasi~ne glaz bezvijezde visokoga sjaja u sazvije`|u nebaeurop ske crossover glaz be, (zvijezde koju uHrvat skoj, naàlost, ~ak i i skusni glaz benisladokusci relativno slabo poznaju) — jazzgitarista Renata Roì}a, koji je nastupio uzprat nju ansambla Collegium musicum Flu-minense.

Roì} je u Kastvu u svojim originalnim in-terpretacijama kao polazne to~ke za odlazaku avanturu improvizacije, u kojoj fasciniradostignuti stupa nj o~uvanosti duha i atmosferesame glaz be Bacha i Mozarta, uzimao upra-

vo karakteristi~ne motive iz djela dvajugenija. êsto rab ljena flo skula »da su Bachi Mozart danas ìvi svirali bi jazz« dokslu{amo Roì}a odjednom nam se otkriva unovoj dimenziji: u svojoj viziji Bachove iMozartove glaz be Roì} je zagledan dubokou njenu sr`, a istovremeno motri neobi~no{iroko podru~je — svoj je pogled upro dokraj njih granica tih, po dimenzijamadostignu}a duha, monumentalnih zvu~nihsvjetova, {to njegovim improvizacijama dajemo} da u njima ostaje o~uvano bit predlo{kana kojemu improvizira. U tom smislu, citathaiku majstora Bashoa (1644–1694) »Ne sli-jedi stope starog majstora, nego traì ono {tosu one traìle«, a koje hrvat ski gitarist uzimakao moto CD–a Bach, predstav lja izvrstan k -lju~ koji otvara vrata razumijeva njuRoì}eva vlastitog vi|e nja glaz be ta dva ve-lika majstora.

Gostu druge ve~eri Festivala u Kastvu,Ma|aru Antálu Púsztaiu, laureatu svjet skipoznatog »Montreaux jazz festivala« i surad-niku velikoga Pata Methenya, klasi~na glaz -ba sluì kao upori{te za pohode u unutar njisvijet vlastite zvu~ne imaginacije iz koje upre{i svoje impresivne virtuoznosti rasta~eelemente jazza, otapa prah folklora svojerodne Ma|ar ske i kroz ìce svojega instru-

menta cijedi slatki sok novoprona|eneglaz be sasvim osebujna bukea. Pod zvi-jezdama trga Lokvine ove su godinegostovali i Nijemci koji su u glaz bi ono{to je u nogometu veliki »Elf«: iza nazi-va pop–blues–rock banda Kosho &Dreamteam krije se nitko drugi negopolovica banda Söhne Manheims(karizmati~noga Xaviera Naidooa),trenuta~no apsolutno najve}ih zvijezdana nebu njema~kih top ljestvica i popglaz be. Michael Koschorreck, Kosho,frontman banda, glaz benik je ~ijim ìl-ama kola funk èstokoga groova i strastkojom auditorij diè na noge i pokre}ena ples, a istovremeno je senzibilan imelankoli~an umjetnik ~ije profi njenemelodije diraju neposredno{}u iduboko proìv ljenom iskreno{}u. Pos -ljed nji je dan Festivala bio rezerviranza dva Engleza: legendarnoga MartinaTaylora i razigranoga Neila Staceya: tekilustracije radi treba spomenuti da jeTaylor jedno od najve}ih imena dana{ -njega svijeta jazz gitare, »gost« kojegapoznaju organizatori svih presti`nihjazz festivala svijeta, a sura|ivao je s ve-likanima kao {to su Grappelli, Wymanili Clapton. Stacey je bli ski suradnikStingova gitarista Dominica Millera.

Renato Roì} i Collegium Musicum Fluminense

Osnovan Europ ski skladate lj ski forum, savez dru{tavaskladate lja ozbi ljne glaz bePi{e: Antun Tomislav [aban

UBe~u je 9. rujna ove godine odràna osniva~ka skup{tina Europ skog skladate lj skog foruma (ECF). Ra-di se o tre}em i pos ljed njem »stupu« Europ ske fed-

eracije dru{tava skladate lja, nakon {to je u sije~ nju u Cannesuosnovan savez skladate lja primije njene glaz be, a u oùjku uLondonu savez skladate lja popularne glaz be.

Osniva njem ECF–a, ispu njen je prvi dio plana zapo~etog ti-jekom pro{le godine, a definiranog na prvom Europ skomskladate lj skom kongresu u Be~u u ve lja~i. Nakon osniva nja tri-ju saveza podije ljenih po ànrovima, u drugom se dijelu plani-ra uteme lje nje krovnoga saveza koji bi objedinio sve europ skeskladate lje i postao platforma za priop}ava nje njihovih interesa,kako prema institucijama Europ ske unije, tako i prema vladamai institucijama pojedinih europ skih dràva.

Skup{tini su prisustvovali predstavnici ~etrnaest europ skihskladate lj skih dru{tava, koji su potpisali dokument uteme lje njaprema austrij skom zakonu. Tako|er su provedeni izbori za Up-ravni i Nadzorni odbor nove udruge. Za predsjednika je na tro-godi{ nji mandat izabran Klaus Ager (Austrija), a za dopredsjed-nika John Frandsen (Dan ska). Ostali ~lanovi Upravnoga odbo-ra jesu: Ulrich Gasser ([vicar ska), Mate Hollos (Ma|ar ska), An-tun Tomislav [aban (Hrvat ska), Helmut W. Erdmann(Njema~ka) i Jerzy Kornowicz (Po lj ska). Za nadzornike su iz-abrani Annu Mikkonen (Fin ska) i Du{an Bavdek (Slovenija).

Za Hrvat sko dru{tvo skladate lja i njegove ~lanove va`na je ~i -njenica da je u Upravni odbor nove udruge izabran i njihov

predstavnik, no isto tako i ~i njenica da dva ~lana Odbora dolazeiz zema lja koje nisu ~lanice EU. Naime, tijekom razgovora o ustro-ju novih udruga bilo je mi{ lje nja da bi se one trebale ograni~iti jedi-no na EU, kako bi dobile legitimitet nastupa prema Europ skomparlamentu i Europ skoj komisiji. Budu}i da me|u ~etrnaestuteme ljite lja ECF–a ~ak pet njih dolazi iz zema lja koje nisu ~lan-ice EU (Norve{ka, [vicar ska, Hrvat ska, Srbija i Bugar ska), taj zaHrvat sku neprihvat ljiv ustroj je trajno odba~en.

Sjedi{te ECF–a bit }e u Be~u, a prva sjednica novoga Upravnogodbora planira se za po~etak listopada. Datum drugoga Europ -skog skladate lj skog kongresa, na kojemu bi se tri udruge uje-dinile, jo{ nije definiran, no predvi|a se odràva nje kongresa dokraja ove godine.

Ero u Vrlici

Uokviru Vrli~koga ljeta, ~lanovi opernogansambla split skoga Hrvat skog narodnogkazali{ta 29. su srp nja izveli operu Ero s ono-

ga svijeta Jakova Gotovca. Izvedba je uprili~ena upovodu 130. ob ljetnice ro|e nja istaknutog hrvat -skog k njièvnika Milana Begovi}a, koji je, ina~ero|eni Vrli~anin, napisao libreto za tu najizvo|enijuhrvat sku operu. (M.[.)

Nagradeorgu lja{ima

Drugo Me|unar-odno orgu lja{konatjeca nje An-

drea Antico da Montonazavr{eno je 2. rujna fi-nalnom natjecate lj skomve~eri u Crkvi sv. Ser-vola u Bujama, gdje jetroje finalista, MicheleFontana (Italija), SatokoKawagoe (Japan) iPavao Ma{i} (Hrvat ska), sviralo na orgu ljamagradite lja Gaetana Callida iz 1791. godine.Me|unarodni ocje njiva~ki sud, kojim je presje-davao José Luis Gonzáles Uriol, dodijelio je prvunagradu na{em natjecate lju Pavlu Ma{i}u koji jedobio i graviranu orgu lja{ku sviralu te tri koncerta— po jedan u Hrvat skoj, Italiji i Njema~koj. (M.[.)

Nova notna izda nja

Ulip nju 2006. godineMuzi~ki informativnicentar KDZ–a objavio je

dva nova notna izda nja za glaso-vir, Diabolezzu Ive Josipovi}a i Benmisurato Stanka Horvata. Evo {tosu autori rekli o svojim djelima:

»Diabolezza jenaziv plesa koji se plesao u Istri iPrimorju od 17. do 19. sto lje}auglavnom na svadbama i narod-nim slav ljima. Ni melodija, nipokreti plesa nisu se sa~uvali, ali jeostala usmena predaja o plesu rit-mi~nog, veselog i slav ljeni~kogkaraktera. Naslov, me|utim, odaje i odre|eni»barbar ski i pogani« smisao, tako karakteristi~no zamije{a nje slaven skih starih vjerova nja i kr{}anstva.Skladba je autorovo vi|e nje legende o tom staromplesu.«

»Iza ovog ozbi ljnog naslova (Ben misurato) skriva senevelika glasovir ska skladba, mo`da tek djelomi~noodmjerena (misurata). Njezin uvodni dio evociraoprezni hod, oklijeva nje i povremene erupcije(neodmjerene). Drugi i zavr{ni dio skladbe donosi»ben misurato« materijal izrazito ritmi~kog pori-jekla koji se uporno ponav lja i djeluje pone{tomehani~ki monotono. Skladbu zaokruùje vehe-mentni akordi~ki fortissimo u dobroj staroj maniri.«

MIC KDZ priprema jo{ jedno notno izda nje,Amorosi conceti, libro terzo (1616.) Tomasa Cecchini-ja. (M.[.)

Promocija CD–a AttaccantilenaU organizaciji Svete glaz be, u Hrvat skom glaz -benom zavodu odràt }e se 12. studenoga 2006. u19.30 koncert i predstav lja nje CD–a Attaccantilenaudara ljka{a Igora Le{nika i orgu lja{a Maria Penzara.CD u izda nju Equilibriuma predstav lja novu glaz -bu za orgu lje i udara ljke francu skih, austrij skih, njema~kih i hrvat skih skladate lja.

(D.H.)

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

DAV

OR

HRV

OJ

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

ME

\U

NA

RO

DN

I O

DN

OS

I

ME

\U

NA

RO

DN

I O

DN

OS

I

ME

\U

NA

RO

DN

I O

DN

OS

I

ME

\U

NA

RO

DN

I O

DN

OS

I

John Frandsen, Klaus Ager i Antun Tomislav [aban


5

Mnogobrojnim kulturnim priredbama na najvi{oj republi~koj razini obi ljeèna 80.godi{ njica ro|e nja i 60. ob ljetnica plodnoga umjetni~kog rada Ljube Kuntari}a

SJAJAN PRIKAZ MAESTROVA BOGATOGOPUSAKoncerti u Crkvi sv. Ane u Volo skom bili su ugodno kulturno i duhovno osvjeè njeza tamo{ nje pu~anstvo i upe~at ljivi glaz beni doga|aji koji su se zbili u ~ast izn-imnoga glaz benog neimara, Volo{}anina Ljube Kuntari}aPi{e: Ramiro Palmi}

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Projekti DavoraBobi}a

Vara`din ski skladate lj Davor Bobi} svojomglaz bom nastav lja osvajati doma}u i svjet -sku scenu. U srp nju je realizirao glaz bu za

prvu dram sku premijeru na ovogodi{ njim Dubro-va~kim ljetnim igrama, Eshilovu Orestiju u reìjiOzrena Prohi}a. Potom je na Svjet skim zbor skimigrama u Kini nagra|eni hrvat ski djevoja~ki pje-va~ki zbor Brevis iz Osijeka praizveo Bobi}evuskladbu Ko{uta — djevojka, inspiriranu hrvat skomnarodnom legendom iz Like. Naglasimo i to da jepotpisao prvi veliki ugovor s engle skomizdava~kom ku}om Maecenas Music iz Manches-tera za simfonij sku suitu Zagor ske slike, koja jenakon izvedbi u [ved skoj, Ma|ar skoj i Americipostala vrlo traèna na programima simfonij skihpuha~kih orkestara. Uz to, na ovogodi{ njim suOsor skim glaz benim ve~erima Tamara CohaMandi} i Dijana Grubi{i} ]ikovi} praizvele Bo-bi}ev Preludij i Capriccio za flautu i harfu. Rije~ jeo petoj praizvedbi Bobi}evih djela unatrag neko-liko godina na ovom uglednom festivalu. (M.[.)

Novi uspjeh Danijela Detonija

Na pro{logodi{ njem pijanisti~kom te~ajuTel Haj u Jeruzalemu Danijel Detoni na-gra|en je stipendijom za ovogodi{ nji

te~aj na koji se odazvalo ~etrdesetdevet mladihpijanista iz desetak zema lja. Danijel Detoni nijesudjelovao u natjecate lj skom dijelu radionice, alije zbog iznimne interpretacije Ligetijeve Musicaricercata na gala–koncertu 23. kolovoza 2006. do-

bio nagradu fondacije Isman »za najuzorniju in-terpretaciju u Majstor skoj klasi«. Nakonzavr{etka radionice, Detoni je u Izraelu odràojo{ dva nastupa, 26. kolovoza u Savionu, usklopu ciklusa komornih koncerata ErvinSchlesinger, koje je organizirao po~asni konzulHrvat ske u Izraelu, Samuel Schlesinger, te 27.kolovoza solisti~ki recital u dvorani Yad Meir uJeruzalemu. Tom je prilikom u svoj repertoaruvrstio i Prizore iz Danijelovog sna svojega ocaDubravka Detonija. (M.[.)

Dobroni}eveve~eri

UJelsi na otoku Hvaru ovoga su ljeta ukolovozu odràne ~etrnaeste po reduVe~eri Antuna Dobroni}a, festival koji

nastoji objediniti glaz bene, likovne, kazali{ne iliterarne programe. Posebnost ovogodi{ njihVe~eri bili su nastupi inozemnih i hrvat skihglaz benika koji su, posebno za nastup na ovojmanifestaciji, bili obavezni u svoje programeuvrstiti po jednu Dobroni}evu skladbu. Ve~eriAntuna Dobroni}a uteme ljio je Ogranak Mat-ice hrvat ske–Jelsa u spomen na skladate lja ko-ji je u ovomu mjestu ro|en 1878. godine.(M.[.)

Zabavna glaz ba uizvedbi mladihpjeva~a

Uokviru Se nj skih glaz benih ve~eri 2006.odràn je koncert polaznika {kolepjeva nja pod vodstvom prof. Kristine

Beck–Kukav~i}. Nastupilo je 15 mladih pje-va~a do 16 godina starosti. Prete`no su seizvodila djela hrvat skih skladate lja: T. Hu lji}a,A. Pecoti}a, M. Bu ljana i Z. Tuti}a. Dvanaesto-godi{ nja mlada pjeva~ica Valentina \uri}napisala je tekst i melodiju za pjesmu Kasno jeza sve, koju je vrlo uspje{no sama izvela. (K.B.)

Glazbena ponuda Coca–Cole i Applea

Da se glaz bu danas sve ~e{}e koristi u svrhu promocije poslova nja i postiza nja prednosti predposlovnim konkurentima, svjedo~i i nova surad nja dva gotovo najve}a svjet ska giganta. Naime,Coca–Cola i Apple objavili su zajedni~ku glaz benu surad nju u Europi. Ona uk lju~uje ve}e pro-

mocije u Velikoj Britaniji i Njema~koj putem kojih }e dva nova prijate lja dijeliti 70 milijuna besplatnih pje-sama na iTunes glaz benoj prodavaonici u Velikoj Britaniji te u rujnu tisu}e pjesama na iPod ure|ajimau Njema~koj. Jo{ jedna vru}a inovacija Coca–Cole je lansira nje njezine nove glaz bene Internet stran-ice di ljem Europe, uk lju~uju}i Veliku Britaniju, Njema~ku, Austriju i [vicar sku. Nova Internet destinacijanalazi se na www.coca–cola.com/music i omogu}uje njenim oboàvate ljima pristup glaz bi te predstav -lja nje novih glaz benih talenata. Na navedenoj internet skoj adresi nepoznati izvo|a~i i autori mo}i }epostaviti vlastita djela kako bi {iru javnost upoznali sa svojim pjesmama i melodijama te prona}ipozivnice za sudjelova nja na koncertima koje sponzorira Coca–Cola. Predsjednica Europ ske unije gru-pacija Coca–Cola kompanije, Dominique Reiniche, tvrdi kako je ta zajedni~ka surad nja jedinstvena izanim ljiva baza koja daje mladim ljudima glas i omogu}ava im da svaki dan obnav ljaju svoja glaz benai skustva. Sredinom ovoga mjeseca u Velikoj Britaniji 70 milijuna {ifriranih pjesama bit }e odaslano putempromotivnih pakira nja obi~ne i dijetne Coca–Cole. Uz pomo} dobivene {ifre sudionik akcije (kupac Co-ca–Cole) na ve} spomenutoj internet skoj stranici s vi{e od tri milijuna pjesama mo}i }e izabrati jednuè ljenu, za njega besplatnu, pjesmu iz iTunes kataloga ~ija je cijena ina~e £0,79. Ta promotivna akcijatrajat }e {est tjedana uz ograni~e nje od pet pjesama po osobi. Dariva nje glaz be nastavit }e se i u rujnu.Naime, Coca–Cola }e u surad nji s Appleom darivati Nijemce ure|ajima iPod, te s 50 pjesama iziTunes–a svaki sat u osam tjedana traja nja akcije. Promocija u ostalim dijelovima Europe nastavit }e ses ljede}ih nekoliko mjeseci. Koliko }e ova zanim ljiva surad nja biti uspje{na ovisit }e o milijunima ljubite -lja Coca–Cole i nove tehnologije Applea di ljem Europe. Ana Kra lj (HDS ZAMP)

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

Ljuboslav Kuntari}, plodan glaz -benik, skladate lj i folklorist tenadasve jednostavna, neposred-

na, komunikativna i duhovita osoba,ro|en je 1925. u âkovcu. [kolovao sei djelovao u Vara`dinu, Poègi i Zagre-bu gdje, uz redovni studij gra|evine,privatno u~i harmoniju, kontrapunkt,instrumentaciju, kompoziciju i glaz -bene oblike kod Rudolfa Matza, AlbeVidakovi}a i Ivane Lang. Godine 1951.dolazi u Opatiju te se nasta njuje uslikovitom liburnij skom mjestu Volo -sko, nadomak Opatiji, gdje i danas ìvii stvara. To mu ozra~je daje nepresu{nokreativno nadahnu}e. U tada{ njemOpatija–projektu zapo{ ljava se kao inè -njer gra|evine, istodobno zapo~ev{idugogodi{ nju plodnu i zna~ajnu ak-tivnost svestrana glaz benika koji je os-tavio dubok trag u cjelokupnom hrvat -skom glaz benom stvarala{tvu.

Mnogobrojnim kulturnim priredbamana najvi{oj republi~koj razini pro{le jegodine obi ljeèna 80. godi{ njica ro|e njai 60. ob ljetnica plodnoga umjetni~kograda Ljube Kuntari}a. Sve~anosti koji-ma se obi ljeàvaju te dvije vrijedne ob -ljetnice nastavile su se i u 2006. godini.Uz bogat i raznovrstan dugogodi{ njiumjetni~ki rad tijekom kojega se Kun-tari} potvrdio kao skladate lj i afirmiraona podru~ju zabavne glaz be i vedrogglaz benog teatra (izme|u ostaloga,skladao je dvadeset scen skih djela i petpop–rock opera), prije dvadesetak god-ina po~eo se ponovno intenzivnije bav-iti teme ljitim izu~ava njem sakralneglaz be i sklada njem u duhovnomozra~ju. Sura|uju}i s istar skimsve}enikom i glaz benikom MarijanomMilovanom, uz stru~nu potporu dr. sc.fra Izaka [pra lje, nekada{ njeg predsto-jnika Instituta za crkvenu glaz bu AlbeVidakovi} Katoli~kog bogoslovnogfakulteta i profesora u mirovini, napisaoje opuse Istar ska misa, Mun ska ma{a,Ba{}an ska plo~a, Vjerujem, Ot~e na{ teme -ljene na istar skoj i dor skoj ljestvici temnoge me|imur ske duhovne kon-certne skladbe. S ljede}ih godina, uzraznorodne izri~aje i ànrove, kadastvara mnoga djela za tambure i mando-line, Kuntari} usporedo sklada i sakral-nu glaz bu, ~iji opus obuhva}a liturgij -ska, zborna, koncertantna, instrumen-talna, vokalno–instrumentalna djela temnogobrojne dje~je zborove kojima je

u cjelini znatno obogatio hrvat sko crkvenostvarala{tvo. Dru`ba Bra}a hrvat skoga zmajaza nesebi~nu pomo} i potporu Dru`bi,dodje ljuje 1993. Kuntari}u zahvalnicu zahimnu Zmajevka.

S dvije uspjele i zanim ljive glaz bene ve~eriu @upnoj crkvi sv. Ane u Volo skom u organi-zaciji Dru`be Bra}a hrvat skoga zmaja iHrvat skoga katoli~kog bratstva Branimir, ulip nju ove godine obi ljeèni su veliki jubile-ji Ljube Kuntari}a: 80 godina ìvota, 60 go-dina umjetni~kog rada te dva deset lje}a bav -lje nja i stvara nja duhovne glaz be.

Na prvom koncertu, odrànom 10. lip nja uKuntari}evu ~ast nakon ve~er nje mise u pre-punoj volo{}an skoj crkvi proètoj sve~anomatmosferom, gostovao je Mje{oviti pjeva~kizbor zagreba~ke Crkve sv. Pavla. Vokalnisolist bio je Mladen Kahlina, orgu lje je svi-rao Robert Jakica, a izvedbom je ravnaoJosip degl’ Ivellio. U prvom dijelu koncertaizvedeno je sedam Kuntari}evih duhovnihnapjeva: Mir i ljubav nek pobijedi (tekst Z.Mileti}), Na na{im po ljima (tekst A. [u lji}),Hvala ti, Boè (tekst V. Jureti}), Molitva star-ca (Psalam 70), Gospi s Trsata (tekst I.Kokot), O, daj mi snage, Boè moj na vlastititekst te Nebe ska zvijezdo kra ljice (tekst V. Ju-reti}). Slu{aju}i ih prvi put, odmah se zapaàautorova melodij ska invencija te pogo|englaz beni duh i narav skladbi u odnosu natematiku i sadràj teksta. Posebice su impre-sivno i veli~anstveno zazvu~ale skladbe Nana{im po ljima i O, daj mi snage, Boè moj. Udrugom dijelu na progranu su bile duhovneskladbe degl’ Ivellia.

S ljede}ega je dana odràn drugi koncert nakojemu se maestro Kuntari} predstavioduhovnim vokalnim i instrumentalnim dje-lima za razli~ite sastave i ansamble. ClaudioFrank, poznati opatij ski akadem ski slikar idaroviti violinist i pijanistica Ilesyja Vukovi}uskla|eno su i produhov ljeno interpretiraliskladbe Ave Marija, Ot~e na{ i Molitva sv. Fra -nje u Crkvi sv. Ane. Dobro priprem ljen dje~jizbor opatij ske Osnovne {kole Rikarda Katal-ini}a Jeretova, pod vodstvom prof. LidijeBoras, sigurno je otpjevao napjeve Majkobo`ja od Krasna (tekst K. Dev~i}) i BlaènomAlojziju Stepincu (tekst A. Petrovi}). Dje~jivokalni sastav Praput nja~ki slavi}i, koje vodiMario Kamenar, nadahnuto je izveo skladbeHimna blaènom Alojziju Stepincu, BlaènomAlojziju Stepincu te prekrasnu sakralnu sklad-bu aktualna teksta Pustite leptiri, kojima seKuntari} ponovo potvrdio kao osebujanmelodi~ar i zanim ljiv glaz beni stvaralac.

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

Mje{oviti zbor crkve sv. Pavla iz Zagreba pod ravna njem maestra Josipa degl’ Iveglia


6

J A Z Z L J E T O N A J A D R A N U

Sve ma nje jazza na jazz festivalimaPi{e: Davor Hrvoj

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Najvi{e hrvat skih jazz festivala odr avase na jadran skoj obali tijekom ljetnihmjeseci. Ove godine pokrenuti su i

neki novi, primjerice na Bra~u u organizacijiZdenke Kova~i~ek. Upravo je jedna odkarakteristika tih priredbi da ih organiziraju

sami glaz benici, kao uostalom i ve}inu festi-vala tijekom cijele sezone. Poput najpoznati-jih svjet skih festivala jazza kojima stil ska ~is-to}a vi{e nije prioritet, hrvat ske priredbedonose programe u kojima su zastup ljeni isastavi koji tek koketiraju s jazzom ili s njimnemaju ba{ nikakve veze, ali su atraktivni{irem krugu slu{ate lja. Je li to prijevara ili mu-dar na~in pribliàva nja {ire publike jazzu?Uvijek }e postojati oni koji se prikla njaju jed-nom ili drugom stajali{tu, a organizatori, pa isamo glaz benici, o tome ne brinu. Jazz ljetotradicionalno zapo~i nje Liburnia jazz festival-om {to ga organizira Elvis Stani}, a nastav ljase brojnim priredbama razli~ita karaktera,me|u kojima su zapaèniji Jazz FestivalLo{i nj, u organizaciji Zorana Jaegera Jexa, teSeaside Jazz Festival, {to ga u Vodicama orga-nizira Helena Basti}.

Svjet ske zvijezde u Opatiji[esti Liburnia jazz festival, koji je od 7. do 9.srp nja odràn u Opatiji, i ove je godine bio narazini puno poznatijih europ skih festivala. Uzglaz bene zvijezde svjet skoga glasa nastupilisu i brojni hrvat ski glaz benici. O~ekiva nja suispunili Jimmy D. Lane te posebice zvijezdefestivala Mike Stern i Richard Bona. îka{kigitarist i pjeva~ D. Lane je sa svojim sastavomThe Blue Earth Blues Band odu{evio pok-lonike bluesa. Stern je bri ljirao u izvedbamavlastitih skladbi iz razli~itih razdob lja karijere.Iako je pokazao da mu jazz izraz nije stran, u njegovu je nastupu prevladavao rocker skipristup. Ostvariv{i sjajnu komunikaciju sglaz benicima iz sastava, svirao je èstoko uzduè nesputane improvizacije donose}i ra-zli~ite ugo|aje, od nje`nih balada do agre-sivnih solaà. Bona se predstavio kao glaz -benik koji ru{i barijere i otvoren je premasvim stilovima te propovijeda univerzalnost,razu-mije va nje i toleranciju. Svoj i skaz zasni-va na tradiciji afri~ke glaz be i i skustvimasvira nja s vode}im jazz, rock, pop i world mu-sic glaz benicima. Uz me|u nar od nu skupinuumjetnika koji dolaze iz Amerike, Kube,Nizozem ske i Kolumbije izvodio je vlastiteskladbe pokazav{i sklonosti prema salsi, jaz-zu, brazil skoj glaz bi i fusionu.

Ve}i dio festivala pripao je hrvat skim glaz -benicima. U tradicionalnom programu {to seodvija na terasama hotela i barova te u VilliAngiolini i u parku ispred Umjetni~kog pavi -ljona Juraj [porer, nastupili su Puha~kiorkestar Lovran, Seaside Jazz Quartet, DenisRazz Quartet, Valerija Nikolov ska, Teo Ma r -

ti novi}, Du brav ko Vorih & New Tribe i Ili rijaJazz.

Fado pjeva~ica Jelena Radan uvjer ljivo je iosje}ajno iz vo dila melan ko li~ ne portugal skebalade, a u najavama je publiku upoznala s

njihovim karakteristikama. Magnolia Trian-gle, u sastavu: klavijaturist i pjeva~ Teo Mar-tinovi}, basist Goran Rukavina i bub njarJanko Novoseli}, izvodio je Martinovi}eveskladbe koje donose osebujan i duhovit spojjazza, fusiona i funkyja nadahnut hrvat skomnarodnom glaz bom i obradama narodnih pje-sama.

Big Band HRT–a, pod vodstvom Silvija Glo-jnari}a, predstavio je stil ski raznolik program,sastav ljen uglav nom od jazz standarada. Uzuvjer lji vo st u izvedbama, orkestar je pokazaosvestranost i fleksibilnost. Naime, an samblusu se pridruìli brojni glaz benici koji su s njimve} nastupali: Natali Dizdar, Dado Topi},èn ska vokalna skupina Rivers i Elvis Stani},a tako|er su mu se pridruìli pjeva~ RayFrick i Jimmy D. Lane.

Uspjeh hrvat skih glaz benika u MalomLo{i njuElvis Stani} je odu{evio slojevitim, ma{ -tovitim i atraktivnim izvedbama vlastitihskladbi nastupiv{i sa svojim sastavom i na 2.Jazz Festivalu Lo{i nj odrànom u Ljetnomkinu Vladimir Nazor. Uz uigran sastav, atrak-tivnom su nastupu pridonijele i pjeva~iceMeri Tro{e lj i Valerija Nikolov ska. Uz ElvisStani} Group, Festival su obi ljeìli i koncertidrugih hrvat skih jazzista i ostalih glaz benika.

Pjeva~ica Ivana Kindl, uz sastav gitaristaLuke Udjbinca i gosta, tenor saksofonistaSa{u Nestorovi}a, izvo dila je pop, soul i jazzevergreene za koje je jazzisti~ke aran`manepriredio sam Udjbinac. Nestorovi} se pred-stavio dojm ljivim solima.

Najpoznatiji hrvat ski gypsy swing sastav HotClub Zagreb, {to ga ~ine gitaristi Mate Ma -ti{i} i Damir Kukuruzovi}, te kontrabasist Ju-rica [telma, predstavio se uvjer ljivim izved-bama skladbi Djanga Reinhardta i standardi-

ma iz ranog razdob lja jazza, odu{eviv{ipubliku virtuoznim improvizacijama.

ûveni hrvat ski truba~ i krilni~ar La di -slav Fidri nastupio je s me|unarodnimkvintetom u kojemu su svirali ma|ar ski

violinist Csaba Deseo,bosan sko her ce gova~kiklavirist Sinan Ali-manovi} i bas gita ristDinko [imu novi} tehrvat ski bub njar PecoPetej. Svirali su uigra-no, nadahnuto i polet-no.

Denis Razz Quin tetalt saksofonista De -nisa Razumovi}a izvo-dio je glaz bu na traguCharlieja Parkera. Uizvedbama standardasuvremenih jazz auto-ra, ali i vlastitih sklad-bi, Razumovi} je po -kazao solidno in stru -men talisti~ko umije}e.

Iako je najav ljena kaozvijezda festivala, ni -zo zem ska truba~ica

Sa skia Laroo nije op rav dala o~e kiva nja.U izvedbama elek tron skog, fusion ifunky pristupa glaz beno najuvjer ljivijibio je stalni ~lan njezina sastava, hrvat skigitarist Jex.

Ladislav Fidri obi ljeìo festival uVodicamaU Vodicama je od 28. do 30. srp njaodràn 4. Seaside Jazz Festival. Truba~,krilni~ar, skladate lj i aranèr LadislavFidri je prve ve~eri vodio me|unarodniSuper Session Big Band u kojemu su, uzritam sekciju sastav ljenu od glaz benika skojima je gostovao u Malom Lo{i nju, svi-rali uglavnom mla|i zagreba~ki jazzisti.Izvodili su skladbe iz repertoara orkestraCounta Basiea, Dukea Ellingtona idrugih big band velikana te FidrijevuFor Dizzy posve}enu slavnom Dizz yjuGillespieu u Fidrijevim aran manima. Udijelu programa uz njih je nastupila pje-va~ica Helena Basti} u izvedbama jazz,blues i bossa nova standarda.

Druge ve~eri predstavio se Fidrijevme|unarodni kvintet sastav ljen od glaz -benika koji ~ine okosnicu Super SessionBig Banda: Deseo, Alimanovi}, [i mu -novi} i Petej. Standarde i skladbeLadislava Fidrija svirali su uigrano, a svi~lanovi predstavili su se i kao dojm ljivisolisti.

Najatraktivniji je bio nastup grupe Cu-bismo koji je privukao i najvi{e publike.Prilagodiv{i program fizionomiji festivala,u prvom su dijelu izvodili jazz iafro–kuban ske standarde iz ranog raz do -b lja karijere, a u nastavku su rasplesalipubliku iz ved bama skladbi sa svojihnovijih albuma.

Super Session Big Band i Helena Basti} u Vodicama

Big Band HRT–a u Opatiji

DAV

OR

HRV

OJ

DAV

OR

HRV

OJ

Sezona Big Banda HRT–a

Big Band HRT–a }e pod ravna njem Silvija Glo-jnari}a tijekom ove sezone odràti niz koncer-ata u Studiju Bajsi} HRT–a. Na prvom kon-

certu, 15. listopada, izvodit }e djela R. Antonija i G.Evansa, 19. studenoga slijedi koncert posve}enJohnu Lewisu, dok }e 17. prosinca uz njih kao gostnastupiti Arsen Dedi}. [ezdesetu godi{ njicu dje lo -va nja Big Band HRT–a proslav lja sve~anim koncer-tom 14. sije~ nja u Velikoj dvorani Vatroslava Lisin -skog, a u istom prostoru nastupaju i 4. ve lja~e kad}e im se kao gost pridruìti Massimo. U nastavkusezone u Studiju Bajsi}, 18. }e ve lja~e nastupiti sgostom Elvisom Stani}em, 18. oùjka u surad nji sansamblom Lado izvode obrade skladbi iz hrvat skenarodne ba{tine, 15. trav nja pjesme iz Gershwinoveopere Porgy & Bess uz gostova nje pjeva~a Du njeSkop ljanac, Radojke [verko i Tomislava Muèka tedirigenta Pavla De{pa lja, a 20. svib nja Slike sizlo`be M. P. Musorg skog u jazz obradi Silvija Gloj-nari}a. Osim toga, Big Band HRT–a }e odràti kon-cert za udrugu Dodir u Westinu 22. listopada, po-tom nastupaju 27. listopada na Me|unarodnim dan-ima jazza u Maloj dvorani Vatroslava Lisin skog podravna njem Antuna Tomislava [abana te s gostomIgnaciom Berroom, a 2. prosinca slijedi koncert s

Mirom Ungarom u Tvornici. (D.H.)Big Band HRT–a

Nedje ljne ve~eri HGMjazz orkestra ZagrebHGM jazz orkestar Zagreb, kojim ravna Sigi Feigl, iove }e sezone svoj ciklus koncerata Sunday Nightsodràti u Studiju Bajsi} HRT–a. U prvom koncertuciklusa pod nazivom Music Links¸ odrànom 1.listopada, uz njih je nastupio {ved ski truba~ JonasKnutson. Budu}i da je Hrvat ska glaz bena mlade`dobila organizaciju Svjet skog omladin skog jazzorkestra, 5. studenoga odràt }e se radionica i kon-cert Svjet skog jazz orkestra pod nazivom JazzWorld Cats. Boì} u jazz glaz bi naziv je programakoji }e odràti 3. prosinca, dok bi ameri~kapjeva~ica Deborah Brown trebala nastupiti uzOrkestar 4. ve lja~e 2007. Novi pogled na glaz buDukea Ellingtona predstavit }e 4. oùjka, glaz buWoodyja Hermana 1. trav nja, skladate lj i klavirist

Jim McNeely pridruìt }e im se kao gost 6. svib nja,a bub njar Peter Er skine 3. lip nja. (D.H.)

HGM jazz orkestar Zagreb

Me|unarodni dani jazza 2006.

Uorganizaciji HDS–ova Jazz kluba Zagreb iKD Vatroslava Lisin skog od 24. do 27.listopada u Maloj dvorani odràvaju se 16.

Me|unarodni dani jazza. Priredbu }e svojim nas-tupom otvoriti vode}i ansambl suvremenog dan -skog jazza Ander skov Accident, a iste }e ve~erinastupiti Moldov ski Trigon Ensemble, zvijezde is-to~noeurop skog jazza i etno glaz be. Jedan odvode}ih hrvat skih ansambala, Zagreb Jazz Portret,obi ljeìt }e petnaest godina rada nastupom 25.listopada te predstaviti novi nosa~ zvuka. Nakon njih nastupit }e zvijezda ovogodi{ njega Festivala,kultni kontrabasist Miroslav Vitous, koji }e svirati uzelektroniku. Fabian Kallerdahl, progla{en {ved skimjazz glaz benikom godine, nastupa na Festivalu 26.listopada teme ljem ugovora o glaz benoj razmjenidviju zema lja. Nakon njega }e bub njar IgnacioBerroa, suradnik jazz zvijezda poput Dizzyja Gilles-pea, Gonzala Rubalcabe i drugih, svirati sa svojimkvartetom sastav ljenim od kuban skih glaz benika izMiamija. Zavr{ne ve~eri, 27. listopada u cjelove~er -

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

DAV

OR

HRV

OJ

DAV

OR

HRV

OJ

DAV

OR

HRV

OJ


7

S I M B O L I ^ N I O K V I R D O M A ] E G A S T V A R A L A [ T V A

HRVAT SKA GLAZ BA NA SCENI AMADEOPi{e: Mirta [po ljari}

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Muzej za umjetnost i obrt ovogaje ljeta ustupio svoj nevelik, noizuzetno ugodan prostor ljetne

pozornice odràva nju ukupno pedesetd-va programa Klup ske kazali{no–glaz -bene scene Amadeo, koja je radi dugo-trajnog i opse`nog projekta preure|e njaPrirodoslovnoga muzeja i okolice pre-selila iz Gor njega u Do nji grad. Sedmugodinu zaredom Amadeo slijedi jedin-stvenu i ne promje njivu program skupolitiku usmjerenu na oblikova njeScene s izmje njuju}im aktualnim, atrak-tivnim i kvalitativno neupitnimkazali{nim i glaz benim programima ko-mornoga tipa. Ove je sezone teì{tepostav ljeno vi{e na kazali{ne programe,{to nije neshvat ljivo s obzirom namati~no porijeklo manifestacije. U glaz -benome dijelu programa koncerti ozbi -ljne glaz be bili su, naàlost, malobrojni,dok je hrvat ska glaz ba tek simboli~nouokvirila ljetnu zagreba~ku ponudu.

Neispu njena o~ekiva njaPo~etni i zak lju~ni koncert ovogodi{ njezagreba~ke Scene Amadeo obi ljeìle suizvedbe hrvat ske glaz be. Rije~ je o kon-certu otvore nja koji su 10. srp njauprili~ili ~lanovi Cantus Ansambla podravna njem Berislava [ipu{a te o koncert-noj ve~eri 13. rujna koja je trebalasadràvati jedinu ovogodi{ nju praizved-bu djela hrvat skoga skladate lja, Ars dia-boli Ive Josipovi}a u interpretaciji Gu-da~koga kvarteta Porin. No, praizvedbaje ovoga puta izostala! Visoko ocije njenainicijativa vezana uz naru~iva nje novihdjela doma}ih skladate lj skih snaga ovegodine nije nai{la na odgovaraju}ufinancij sku potporu Ministarstva kultureRepublike Hrvat ske. Navedeno jerezultiralo ma njkom novih glaz benihuradaka, na {tetu tradicije koju jeAmadeo uspio osmisliti i dosad odràti,na {tetu autora koji ba{ i nemaju prilikupisati skladbe prema narud`bi te na{tetu same publike koja je, na teme ljupro{logodi{ njih Amadeovih i skustava,o~ekivala vi{e. A organizacija Scene nijeuspjela u zadanome roku prirediti pri-jepis dionica Josipovi}eva kvarteta, takoda }e ovo djelo morati pri~ekati nekubo lju priliku u kojoj }e biti zvukovno re-alizirano.

Koncert Cantus Ansambla zapo~etak...

Pozdravne rije~i ravnate lja Klup skekazali{ no–glaz bene scene Amadeo, Ne-nada Jandri}a, te dirigenta i umjetni~kogvodite lja Cantus Ansambla, Berislava[ipu{a, uvele su u prvu Amadeovu ve~erpohvalama za ve} dugogodi{ njeostvariva nje iznimno kvalitetnoga kul-turnog programa i è ljama za pozitivnimnastavkom ove tradicije. @e ljama se po-tom u zvukovnome smislu pridruìo iCantus Ansambl koji je predstavio pro-gram specifi~an upravo po tome {to suizvedene skladbe na posebno intiman

na~in povezane s Ansamblom. Naime, dvi-je od njih posve}ene su i skladane upravoza Cantus An sam bl, jedno je djelo na{egazna~ajnog skladate lja Ansambl i praizveo,dok je ~etvrta bila predmet ovogodi{ njeCantusove ljetne radionice. Izme|u ~etiriskladbe tri su bile doma}ih autora, dok jeBerislav [ipu{ odlu~io zapo~eti koncertdjelom Zeit–Schatten luksembur{kogaskladate lja, dirigenta i pijanista sred njegeneracije Alexandera Müllenbacha,skladbom sastav ljenom od {est kontrast-nih, no vrlo kompaktnih i uskla|enih di-jelova. Skladba Zeit–Schatten (Sjenke vreme-na) nastala je 2002. godine kao narud`baMe|unarodne ljetne aka de mije Mozar-teum u Salzburgu na kojoj je i praizvede-na. Zeit–Schatten pjesma je o~aja ljud skevrste koja je ostala usam ljena u svojoj sud-bini.«, rije~i su autora. Bez obzira na njegovu dramati~nu programnu sugestiju,a podsje}aju}i glaz benom idejom i struk-turom na Kvartet za kraj vremena OlivieraMessiaena, Müllenbach zna jasno izdvojitiinstrumentalne linije s obzirom na njihovezvukovne komponente i karakteristike, alii linije glaz be s obzirom na njezinu razvo-jnu ideju. Rezultat je prozra~na, no vrlokompaktna i logi~no oblikovana strukturaiz koje dobro uskla|eni komorni zvukCantus Ansambla izvla~i maksimalni ek-spresivni u~inak. No, bli skost s messia -enov skom zvukovno{}u ponekad je pret-jerano izraàjna, {to navodi na sum nju je lirije~ o istin skome hommageu velikomefran cu skome skladate lju ili, pak, o pomaloneuspjelom poku{aju zasniva nja vlastitostina tu|im teme ljima (rekli bismo, o kopira -nju). Ve~er je Cantus nastavio hrvat skomglaz bom, i to najprije izvedbom tro sta -va~ne Komorne simfonije za puha~ki kvinteti guda~ki trio s kontrabasom ovogodi{ -njega ob ljetni~ara Borisa Papandopula. Ri-je~ je o djelu iz kasnoga Papandopulovaopusa, skladanom 1985. godine, koje jepraizvedbu doìvjelo tek nakon autorovesmrti, ~ak osamnaest godina nakon nastan-ka, u kolovozu 2003. godine na prvoj Can-tusovoj ljetnoj radionici u Visu. Odav{i, na -rav no, besprijekornom interpretacijomsvoj dio po~asti najrazvikanijem imenu hr -vat ske glaz be ove godine, [ipu{ je koncertna stavio interpretacijama dvaju djela pro -iza{lih iz pera doma}ih èn skih autor skihimena, Sa nje Drakuli} i O lje Jela ske. Sa -njin Cantus i O ljini Leptiri, prvi za deset, adrugi za sedam instrumenata svojstvenihansamblu kojemu su posve}ene, proiza{lisu, prema autori~inim rije~ima, iz inspiraci-ja nepripadaju}ih glaz bi samoj. Njihov jeglaz beni jezik, koliko god bio razli~it, pod-jednako sklon zvukovnim eksperimenti-ma zasnovanima na nekim vrstama i oblici-ma teme lja glaz bene povijesti, ili bo lje re -~e no pro{losti. Sa nja Drakuli} nastoji nave-dene teme lje prona}i u jedinstvenostiobli ka i stalno provu~enom elementuostinatn o s ti, dok O lja Jela ska svoju glaz -benu misao zasniva u okviru trodijelneforme kontrastnih, a uokviruju}ih tempa(brzi — polagani — brzi) triju stavaka, bezobzira na njihovu zasebnu strukturnu

zaokruè nost.

... koncert Kvarteta Porin za krajAmadeaDrugi koncert koji nas je posebno zain-teresirao, a ujedno i pos ljed nji koncertovo ljetne Scene Amadeo, bio je nastupmladih glaz benika okup ljenih u Guda -~kom kvartetu Porin koji su 13. rujna na ljetnoj pozornici Muzeja za umjetnost iobrt predstavili program na~i njen od sklad-bi dvaju potpuno kontrastnih glaz benihsvjetova. Porinovci su zapo~eli koncertskladbom Quartetto rusticano Ive Josi po -vi}a, koju su 1982. godine praizveli ~lanoviGuda~kog kvarteta Klima. Kao u svim svo-jim skladbama, Josipovi} gradi jasan okvirpo~etka i zavr{etka me|u kojima postoji ina logi~an se na~in razvija slijed glaz -benoga kreta nja. Tehnike svira nja suraznovrsne, gradacije uvijek primjerene,glaz bene se misli nadovezuju jedna nadrugu u slijedu, a sve se odvija u slu`bistvarala~ke razigranosti koja je neizostavnielement Josipovi}eva skladate lj skog duha.Tu razigranost primje}ujemo u zanim -ljivim kombinira njima glaz benoga materi-jala i neo~ekivanim raspletima, primjericegotovo sasvim neprimjetnoga otvara njaskladbe vibrato zvukovima guda~kogaaparata te gradacijama prema strukturamakoje otkrivaju specifi~ne melodij ske kom-ponente svih dionica do neo~ekivanoga skoka sredinom skladbe u izraèni ritam -ski element perkusij ske kvalitete dr-venoga korpusa guda~kih instrumenata.

Potpuno druk~iji glaz beni jezik koristi IvoMa~ek, zamije}en u povijesti hrvat skeglaz be prvenstveno kao interpret pijanist ikomorni glaz benik te kao pedago{ki dje-latnik na glaz benim {kolama i zagreba~kojMuzi~koj akademiji. Budu}i da se sklada -njem po~eo baviti tek u drugom dijelusvojega ìvota, ostavio je nevelik opusklavir skih, komornih instrumentalnih ivokalnih djela. Duboko ukorije njen uklasi~nu tradiciju, Ma~ek gradi Guda~kikvartet, skladan 1980. godine, na ~vrstom~etverostava~nom formalnom okviru kojiispu njava odjecima romanti~ar ske melodi-oznosti i klasi~ne harmonij ske grad nje uzpovremene izlete u zvukovnost pribli`nosli~nu karakteristikama pro{irene tonalitet-nosti. Iako je, s obzirom na izrazitu teorij -sku potkovanost, do kraja istraìo zasadeklasi~ne harmonije, u svome skladate lj -skom opusu nije ostvario zna~ajniju osob-nu inventivnost. Dopad ljiva zvukovnostMa~ekova Kvarteta, kao i ~vrsto zadràva -nje klasi~nih okvira bez ve}ih poku{ajaeksperimentira nja, smje{taju Ivu Ma~ekau skupinu prosje~nih glaz benika, koji sumnogo vi{e postigli kao interpreti negokao skladate lji. A napomenimo da je velikdio njegova nevelika opusa objav ljen u ob-liku notnih izda nja, {to Ma~ek, odnosnodanas njegovi nas ljednici, mogu zahvalitizalaga nju Hrvat ske akademije znanosti iumjetnosti, ~iji je Ma~ek bio redovni ~lan.Mnogo vi{e u odnosu na neke doma}eskladate lje koji su ~itav svoj ìvotni vijekposvetili upravo ovoj glaz beno–umjet ni~ -koj djelatnosti, komponira nju. Pozdravimohvalevrijednu inicijativu, ali naglasimova`nost nastavka njenoga aktivnoga pro-vo|e nja na vi{estrukim kulturno–dru{t ve -nim razinama.

Uz zavr{ne razgovore, druè nja i ~estitkezavr{ila je jo{ jedna sezona Klup ske kaza-li{no–glaz bene scene Amadeo. Svi su pro-grami, osim ve} na po~etku spomenuteotkazane praizvedbe, uspje{no odra|eni ivrlo dobro posje}eni. U ljeto 2007. godinestalni }e se, a nadamo se i brojni novi,posjetite lji Scene susresti opet na Ljetnojpozornici zagreba~koga Muzeja za umjet-nost i obrt. Nadamo se da }e tada okolnos-ti biti mnogo povo ljnije te }emo imati pri-liku poslu{ati mnogo vi{e koncerata ozbi -ljne glaz be, kao i uìvati u nekolicini novihdjela hrvat skih skladate lja.

Muzej za umjetnost i obrt ovoga ljeta privremenouto~i{te zagreba~kih umjetnika

Bogato glaz beno ljetona sceni AmadeoPi{e: Davor Hrvoj

Budu}i da se ve}ina glaz benih aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci seli na Jadran, nametnula se potrebaorganizira nja novih kulturnih doga|aja u gradovima

unutra{ njosti. Klup ska kazali{no–glaz bena scena Amadeosvake godine nudi bogat program Zagrep~anima kojibarem dio srp nja, kolovoza ili rujna provedu u svojemugradu. Nakon niza godina u atriju Prirodoslovnoga muzejana Gor njem gradu koji se obnav lja, festival je ovoga ljetapremje{ten u Muzej za umjetnost i obrt {to je izvrsno ut-jecalo na broj posjetite lja. Naravno, tome je najvi{e pridoniokvalitetan program. Osim kazali{nih predstava i koncerataklasi~ne glaz be, ova se kvaliteta osjetila i u podru~ju pop irock glaz be te jazza, a posebno su zanim ljivi bili koncertiJasne Bilu{i}, Valerije Nikolov ske, grupe Time, Bo{ka Petro-vi}a, Hot Cluba Zagreb i Arsena Dedi}a.

Pjeva~ica Jasna Bilu{i} je 19. srp nja na Amadeu nastupilasa svojim sastavom Cool Date, u kojemu sviraju klaviristJulije Njiko{ i kontrabasist Sa{a Borovec, te s gostima: bub -njarom Bornom [ercarom i truba~em Davorom Kriì}em.Izvodili su jazz standarde, {ansone i kancone iz njezinabogatog repertoara. Uz poticajnu prat nju glaz benika, koji supokazali i zavidno umije}e improvizacije, predstavila se kaouvjer ljiva pjeva~ica koja vodi ra~una o estetici, ali i koncep-ciji programa.

Pjeva~ica Valerija Nikolov ska nastupila je 14. kolovoza skvartetom u kojemu sviraju klavijaturist Viktor Lipi}, bas gi-tarist Sven Bui} i bub njar Mihael Paru{ev. Izvode}imje{avinu funka, jazza, soula i bluesa, dokazala se kaouvjer ljiva i svestrana solistica. Pjevala je autor ske pjesme,uglavnom s albuma Open, ali i novije. Tekstove pjesamanapisala je sama, dok su autori glaz be Viktor Lipi}, koji jeskladao ve}inu djela, te Zvonimir Dusper, Igor Gerìna,Vladimir Mir~eta i Erol Zejnilovi}.

Gotovo trosatnim nastupom 29. kolovoza, grupa Timeodu{evila je publiku razli~itih nara{taja. Trojicu ~lanova prvepostave iz 1971. godine: pjeva~a i bas gitarista DaduTopi}a, gitarista Vedrana Boì}a i bub njara Ratka Divjaka,do{ao je slu{ati i nekada{ nji ~lan iste postave, cije njeni klav-ijaturist i orgu lja{ Tihomir Pop Asanovi}. U programu Cijeliìvot ~ekam priliku da pjevam u Zagrebu rock’n’roll izvodilisu svoje hitove: Za koji ìvot treba da se rodim, Kra lj alkohol,Hegedupa upa, Div lje gu ske, Rock mama, Svijet, Superstar,Dok ja i moj mi{ sviramo jazz, Cijeli ìvot ~ekam priliku dapjevam u Zagrebu rock’n’roll, @ivjeti slobodno, Makedonija,Da li zna{ da te volim i druge. Bilo je to slav lje istin skoga roc-ka u izvedbi trojice sjajnih i kompatibilnih glaz benika kojidonose dobre vibracije, pozitivan stav, energiju i osje}aje.

U sklopu turneje na Amadeu je 30. kolovoza nastupio i triovibrafonista i skladate lja Bo{ka Petrovi}a. Za svoj komornipristup jazzu Petrovi} je prona{ao sjajne suradnike u bas gi-taristu Mariju Mavrinu i sloven skom gitaristu PrimoùGra{i~u koji su i na ovom koncertu pokazali da su ravno-pravni suradnici na{em najpoznatijem jazzistu. Osim stan-darda poput Summertime, 'S Wonderful, Corcovado idrugih, izvodili su i Petrovi}eve skladbe Zagreb By Night, UnChien Andalou i I Love You ZJQ. Osim uigranosti, isticali suse lijepim improvizacijama.

Na Amadeu je 4. rujna nastupio Hot Club Zagreb, na{ na-jpoznatiji gypsy swing sastav koji ~ine gitaristi Mate Mati{i}i Damir Kukuruzovi} te kontrabasist Jurica [telma. Nakonbrojnih nastupa stekli su izvrsnu uigranost, spontanost isposobnost komunikacije, {to su pokazali i na ovom kon-certu. Upravo zbog toga, ali i bravuroznih improvizacija ko-jima poti~u jedni druge, njihov se nastup doimao poputdje~je igre. Publiku su odu{evili izvedbama skladbi slavnogbelgij skoga gitarista Djanga Reinhardta, poput Nuages, ali ionima iz repertoara njegova zna~ajnog sastava Quintet deHot Club de France, kao i drugih standarda: LimehouseBlues, Caravan, All Of Me i sli~no. Vrhunac koncerta bila jeizvedba u kojoj su na duhovit i uvjer ljiv na~in spojili rock hitSmoke On The Water Deep Purplea s jazz standardom ItDon’t Mean A Thing Dukea Ellingtona.

Koncert Arsena Dedi}a je i ovoga ljeta bio rasprodan, apublika, u kojoj se na{lo mnogo glaz benika, svoje jeodu{ev lje nje i skazivala burnim ovacijama. Bila je to promo-cija Dedi}eva novog kompilacij skog CD–a Dueti — dueli.

U programu podnazivom 10 o~ajnih i 1 ljubavna predstavio seu ulozi prepoznat ljivaskladate lja, be sko m -pro misna tekstopiscabez dlake na jeziku,dojm ljiva pjeva~a i pi-janista, kreativna glaz -benika nesputana du -ha uz izraèn smisaoza humor i ironiju tesvestrana i sugestivnaumjetnika ne pre su{ -nih ideja. Kao gosti udijelu programa pri -dru ili su mu se pi-janist Matija Dedi} imla da kantautoricaLea Dekleva.

Kvartet Porin na AmadeuD

AVO

R H

RVO

J

LJE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

LJE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

L

JE

TN

A G

LA

ZB

EN

A S

CE

NA

Arsen Dedi} na Amadeu

DAV

OR

HRV

OJ


8

Ve} sedmu godinu zaredom Ko lja Petrovi},direktor zagreba~ke tvrtke JazzetteRecords, uz pomo} op}ine Lastovo orga-

nizira odavno prepoznat i afirmiran glaz beni do-ga|aj Lastovo — otok glaz be na radost mnogihLastovaca i onih koji su se do{li opustiti i uìvatina tom prekrasnom otoku. Festival je trajao od2. do 5. kolovoza, za razliku od prethodnih godi-na kad se sviralo koju no} ma nje, i to isk lju~ivojazz u lastov skom vrtu.

Prvih su se godina publici predstavili Bo{koPetrovi}, George Makinto, Csaba Deseo, ElvisStani}, Matija Dedi} i drugi, a zad njih nekolikogodina glaz bena se ponuda pro{irila, pa uz etnoi jazz sastave »pripu{ta« i rock, {to najmla|ojpopulaciji omogu}uje zadovo ljstvo plesa u uvalisv. Mihovila, kamo se druge dvije ve~eri festivalspustio.

Otvorili su ga Cinku{i recitira njem Balada PetriceKerempuha, {to je bio uvod u odli~an nastupna{ih »etno pankera«, koji su originalnim pris-tupom tradicij skoj hrvat skoj glaz bi i rije~i inter-

pretaciji uspjeli dodati i jaku dozu dramatike.Catia, Carlos & Boys from Brazil mnogima suiste ve~eri brazil skim ritmovima podigli adren-alin. Sutradan su Jewsersi, klezmer sastav kojitradicionalnu ìdov sku glaz bu spaja s utjecaji-ma cigan ske glaz be, latino ritmovima i hrvat -skim folklorom, bili ugodno iznena|e nje. Ost-variv{i odli~nu surad nju, Black Coffee i èn skaklapa Mendula ve} neko vrijeme dalmatin skupjesmu uspje{no spajaju s jazzom, {to je i naLastovu na{lo brojne poklonike. U uvali sv.Mihovila tre}u je ve~er nastupio Stampedoizvode}i svoje ne{to starije skladbe koje sunailazile na odobrava nje najmla|ih posjetite ljafestivala. Program druge dvije festival skeve~eri privukao je mla|u publiku è ljnu rockai è{}e svirke, {to su im ponudili Stampedo iUrban & 4. Poto nji je fenomenalnom izved-bom svojih skladbi jo{ jednom dokazao da jevode}e ime hrvat skoga rocka. Zatim je nas-tupila grupa Kopito, mladi oto~ni sastav izvor-na repertoara, a na samom kraju festivala Gegoi Picigin band, ponovno prirediv{i dobruoto~ku veselicu.

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Festival Jazz is Back! i Ljetna jazz {kola Hrvat ske glaz bene mladeì

Jazz bez granica me|usred njovjekovnim zidinamaVrhun ski jazz predstav ljen je u Gro` njanu kroz najrazli~itije stil ske forme i kombi-nacije dokazuju}i i u ovoj prigodi da je glaz ba medij koji ne poznaje granicePi{e: Tea Tidi}

Iovoga je ljeta, {estu godinu zaredom, Gro` njan, istar ski gradi} okruèn sred -njevjekovnim zidinama ugostio brojne jazz glaz benike i ljubite lje te glaz be. Od 22.srp nja do 6. kolovoza tamo su se odràli festival Jazz is Back!, u organizaciji Jazzette

Production i Ljetna jazz {kola Hrvat ske glaz bene mladeì. A jazz je u Gro` njanunemogu}e zamisliti bez kultnoga glaz benika Bo{ka Petrovi}a, alfe i omege svih zbiva -nja tih dana — u festival skom dijelu u ulozi organizatora, dok je u {koli bio predava~ tebudnim okom pratio rad tridesetak »jazz {kolaraca«.

Putovima jazz muzicira nja vodili su ih mentori iz ~etiri zem lje: iz Austrije Ines Reiger,koja je vodila radionicu za jazz pjeva~e, kontrabasist Ewald Oberleitner i bub njar PhilipKopmajer, iz SAD–a truba~ John Thomas, glasovir i aranìra nje predavao je Emil Spanyi,a predava~i iz Hrvat ske bili su gitarist Elvis Stani} i Bo{ko Petrovi}, koji je podu~avaovibrafon. Cjelodnevno muzicira nje »jazz podmlatka« u Gro` njanu, koji je i izvan redov -nih termina nastave neumorno vje`bao, u ve~er njim bi satima zamijenili zvuci preteìtojazz standarda u izvedbi eminentnih glaz benika pristiglih iz svih krajeva svijeta.

A i sami polaznici Ljetne {kole imali su svojih »pet minuta slave« na pozornici BalwanCityja, na kojoj su se svake ve~eri odràvali koncerti. Gotovo redovito nastupilo bi neko-liko polaznika kao predgrupa zvijezdama ve~eri, me|u kojima su najvi{e pa` nje izazvalivibrafonisti — dvanaestogodi{ nji Slovenac Vid Jamnik i sedamnaestogodi{ nji RusVladimir Terekhov — koji su, usprkos mladosti, svojim svira~kim umije}em, inter-pretacijom i virtuozno{}u svaki put odu{evili publiku.

Redoviti gosti Balwan Cityja u festival skom, odnosno koncertnom dijelu bili su preda-va~i Oberleitner, Spanyi i Kopmajer. Festival su koncertom otvorili mentori {kole nave~eri Senior Service, zatim su pjeva~ica Jasna Bilu{i} i njezin sastav Cool Date unijelida{ak retro atmosfere, dok je pijanist Matija Dedi} dao maha ma{ti i pokazao ~istokrvnijazz u temperamentnoj izvedbi. Prepoznat ljiv spoj jazza i mediteran ske melodioznostipredstavili su Elvis Stani} Quartet i Meri Tro{e lj, a te su im se ve~eri na pozornicipridruìli i »virtuozi bez granica«, vibrafonisti Bo{ko Petrovi} i Vid Jamnik. PijanistDavid Gazarov, instrumentalist impresivne tehni~ke uvje`banosti i interpretacije ~ijikoncerti nose za{titni znak kombinacije klasi~ne glaz be i jazza, u Gro` njanu se pred-stavio jazz repertoarom. Vremen ske su (ne)prilike poremetile nekoliko koncerata —najav ljivani kao zvijezde ovogodi{ njega festivala Jazz is Back!, Catia, Carlos & Boys from

Brasil uspjeli su tek zagrijati publiku vru}im latino ritmovima, a sli~no se dogodilo i blue-serima iz Mike Sponza Banda koji su s pjeva~icom Kay Foster Jackson izveli tek sat vre-mena energi~noga bluesa. Na dvije koncertne ve~eri predstavili su se i svi polazniciLjetne jazz {kole.

Ostalih je dana, uz redovitu glaz benu prat nju gro` njan skih cvr~aka, u jazz zvucima na ljetnoj pozornici Balwan Cityja uìvala brojna publika. Bilo je tu i izvornog bluesa uizvedbi austrij skih Blues Breakersa, a publici se predstavio i najbo lji mladi nordij ski jazzsastav 2005. godine, dan ske Jazz Kamikaze, s eksplozivnom mje{avinom jazza i rocka temelodi~nim dionicama na saksofonu. Kakanic Blues Project okupio je blues glaz benikeiz brojnih zema lja, a mentorica jazz pjeva nja, Ines Reiger s Emil Spanyi Triom i svojomu~enicom Thanom Paveli} prikazala je sav kolorit jazza gdje se vokal, posebice u im-proviziranim dionicama, tretira gotovo kao instrument. Pijanist i pjeva~ Uro{ Peri} je pak,na ve~eri pod nazivom Tribute to Ray Charles, potpomognut gitaristom PrimoèmGra{i~em i prate}im triom, na op}e odu{ev lje nje izuzetno vjerno opona{ao RayjaCharlesa. Gro` njan i Kra nj sura|uju kao »jazz gradovi«, pa su se na festivalu predstavilii kra nj ski Arvaj All Stars! sa svojim swing repertoarom. Festival je koncertnim nastupomzatvorila mlada nadarena austrij ska pjeva~ica, 24–godi{ nja Simone Kopmajer, koja je uzprat nju Moonlight Serenadersa izvela i neke neuobi~ajene skladbe za jazz repertoar,poput poznatoga Princeova hita Kiss, koji i u jazz maniri zvu~i odli~no.

Pola mjeseca vrhun ski je jazz odjekivao me|u gro` njan skim zidinama, prikazav{i se bro-jnoj publici u razli~itim stil skim formama i kombinacijama te dokazuju}i i u ovoj prigo-di da je glaz ba medij koji ne poznaje granice. Suìvot Gro` njana i jazza nakratko je prek-inut pos ljed nje festival ske ve~eri ... no, samo do s ljede}ega ljeta, kad }e, kako i sam nazivfestivala govori, opet biti Jazz is Back! u ovom malom istar skom gradi}u.

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

Elvis Stani} Group u Gro` njanu

JAN

JA F

RAN

KO

HRVAT SKI AUTORI BAROKNEGLAZ BE U ROVI NJUM

jesec rujan je i ove godine u Rovi nju bio u znaku baroka. Naime, u rodnom gradu skladate -lja Francesca Sponge, zvanog Usper, odràn je 2. Festival barokne glaz be Tragovima Veneci-je — Seguendo le orme della Serenissima. Protagonisti ovogodi{ njega, izuzetno uspjeloga izda -

nja u organizaciji Europ skog centra za kulturu iz Rovi nja i pod umjetni~kim vodstvom DomagojaTerzi}a, uglednog gitarista i glaz benog kriti~ara, bili su hrvat ski i strani glaz benici koji svoj radposve}uju interpretaciji barokne glaz be i baroku bli skih stil skih epoha. Rujan ske glaz bene ve~eriodràne unutar sugestivne barokne pala~e grofova Califfi, sjedi{tu Grad skoga muzeja ugostile suprobrane ansamble neupitne kvalitete ~ije su povijesno opravdane izvedbe uspjele privu}i velik brojposjetite lja koji su sa zanima njem pratili nastup svakog ansambla. Pomno osmi{ ljeni program bio jeprilika za upoznava nje s ansamblima: I Musici della Serenissima (Istra i Venecija izme|u renesanse ibaroka), Les Voix Humaines (Od Maraisa do Tartinija: An|eli i vragovi instrumentalne glaz be XVIII sto -lje}a), Ensemble Baschenis (Per Cantare et Sonare), Duo Ma{i} — Has (ârolija dvaju ~embala), TrioBo{ njak — Lazar — Has (Hommage a Vivaldi).

Uz poseban glaz beni osvrt na autore koji su svojim ro|e njem ili djelova njem bili vezani uz na{uzem lju, bila je to prilika za upoznava nje s vrhun skim izvedbama djela Andrije Motovu njanina (Poiche son si sfortunato i Prendi l’arme o fiero amore), Gabriela Pulitija (Battaglia Prima et Seconda Parte izzbirke Fantasie, Scherzi e Capricci da sonarsi in forma di canzone, Venezia 1624; Noi siamo tre cantori iO la bella brigada, iz zbirke Mascherate a tre voci Libro I 1612 te All’insalata o Donne i Siam soldati svali-giati, iz zbirkeGhirlanda odo rife -ra), Tommasa Cec-chinija (Sonata zaflautu i continuo),Filipa da Laurane(Se m’è grato il tuotornare), Fran cescaSpon ge–Uspera(Vulne ra Domine Je-su Cris te) i Ga bri -elea Sponge (AveRe gina Coelorum).(J.H.L.)

Duo Pavao Ma{i} iKre{imir Haas na Fes-tivalu barokne glaz be

SEDMI FESTIVAL LASTOVO — OTOK GLAZ BEPi{e: Dubravka Jan~i}

Urban & 4 na Lastovu

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI


9

H R V A T S K A G L A Z B E N A B A [ T I N A N A 4 6 . G L A Z B E N I M V E ^ E R I M A U S V . D O N A T U

ODLIÂN IZBOR DJELA DOMA]IH AUTORAPi{e: Domagoj Mari}

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Najstariji festivali, koji svakoga ljeta tur-istima i doma}inima primor skih grado-va dokazuju da zabavu i zanim ljivosti u

Hrvat skoj kao »maloj zem lji za veliki odmor«ne treba traìti samo na masovnim pje{~animplaàma ili skrivenim uvalama, pribliìli su sesvojemu pedesetom ro|endanu ili su ve}proslavili ovu va`nu ob ljetnicu. U skupinutakvih ljetnih festivala ubrajaju se i zadar skeGlazbene ve~eri u Sv. Donatu, manifestacija ko-ja se u drugom po veli~ini dalmatin skom graduovoga ljeta odràla ve} 46. godinu zaredom. Pro-gram koncerata i ove je godine oblikovan u tripravca — kao afirmacija hrvat skih ansambala iskladbi hrvat skih skladate lja, zatim kao hom-mage ranoj (sred njovjekovnoj, renesansnoj i ra-nobaroknoj) glaz bi i kao posveta klasi~nomrepertoaru, koji ~ini ve}inu op}eg koncertnogprograma. »Doma}i« element na ovogodi{ njimVe~erima provukao se kao nit od samog otvore -nja do konca Festivala, a svojom je kvalitetom izanim ljivo{}u prema mi{ lje nju mnogih nad-ma{io svoja dva konkurenta.

Koncert otvore njaVe} se na samom sve~anom otvore nju 46.Glazbenih ve~eri u Sv. Donatu, odrànom 12.srp nja 2006. na tradicionalnom mjestu — zadar -skomu Forumu, pojavilo djelo koje }e zasigurnona}i mjesto u hrvat skoj glaz benoj ba{tini. Radise o skladbi Muzika za mor ske orgu lje i orkestar,koju je praizveo Simfonij ski orkestar Sloven skeradiotelevizije pod vodstvom novog umjet -ni~kog ravnate lja Festivala, maestra TomislavaFa~inija. Unato~ tome {to nisu pro{le ni punedvije godine otkako je Zadar dobio svoje nove izasad najpoznatije obi lje`je, mor ske su orgu ljepostale zacijelo jedan od najprepoznat ljivijihsimbola toga grada. Njihovo je zna~e nje prepoz-nao i skladate lj An|elko Klobu~ar, koji jeskladao djelo praizvedeno na sve~anom otvore -nju. Uz ovu skladbu, na otvore nju je izvedenojo{ jedno djelo iz novije glaz bene pro{losti, aliodabrano iz svjet ske literature — svjetovna kan-tata Carmina burana Carla Orffa, ostvarena usp-je{nim spaja njem triju zborova — Katedralnogzbora iz Graza, zagreba~kog Oratorij skog zboraCrkve sv. Marka Cantores Sancti Marci i zadar -skoga Zorani}a.

Zadar ski glaz beni suvenirPri~a o ro|e nju Muzike za mor ske orgu lje i orkestarvrlo je zanim ljiva. Ideju o nastanku skladbe upolu{ali je donio biv{i umjetni~ki ravnate lj Fes-tivala Antun Doli~ki, ali se novom ravnate lju, T.Fa~iniju, prema njegovim rije~ima, odmah svid-jela te ju je poku{ao provesti u djelo. Prema pr-vobitnoj zamisli na skladbi su trebala raditi dvo-jica skladate lja — maestro Klobu~ar i maestroKu ljeri}, ali je poto nji, naàlost, u me|uvre-menu preminuo. Turisti~ka zajednica GradaZadra dala je sredstva za nastanak i izvedbuskladbe. Opus se teme lji na viziji skladate ljaKlobu~ara o interval skom bogatstvu koje donosiinstrument i onoga {to je dobio neizravno,preko snimke mor skih orgu lja. Skladba jegra|ena na intervalima sekunda, kvarti i septi-ma, motivima koji se neprestano ponav ljaju.Ideja je u osnovi bila repetitivnost gra|e teme -ljena na fiksiranom ton skom nizu samih mor -skih orgu lja. Skladbu }e zagreba~ka publikaimati priliku ~uti u sezoni Simfonij skogpuha~kog orkestra Hrvat ske voj ske. U planu jetako|er da lj nja obrada u tehni~kom smislu,zbog izrade studij ske snimke koja bi zatimpostala novi i prepoznat ljiv kulturni suvenir gra-da Zadra.

Autohtona tradicijaTo~no prije {esnaest godina na programuGlazbenih ve~eri u Sv. Donatu prire|ena jeizvedba dotad nepoznata u festival skoj povi-jesti. Na koncertu su nastupili pjeva~i ùpnihzajednica sa Salija i iz Vra njica, izvode}i starocrkveno pjeva nje iz okolice Zadra i Splita. Timje koncertom ustanov ljena tradicija koja jenastav ljena i ove sezone koncertom odrànim15. srp nja u Sv. Donatu kad su nastupili pjeva~iiz Lani{}a u Istri, Tugara pokraj Splita i iz Kali-

ja. Kao i raniji nastup, i ovaj je pro{ao uz velikozanima nje javnosti, posebice strane publike.Glago lja{ko pjeva nje je vaàn i kvalitetan diohrvat ske glaz bene ba{tine i prava je {teta da se~e{}e ne susre}e na ljetnim koncertima.

Izlo`ba o Mata~i}uKoncerti nisu bili jedini doga|aji na zadar skomFestivalu, a to najbo lje dokazuje izlo`ba prof.dr. Eve Sedak posve}ena jednom od najve}ihimena hrvat ske glaz be, maestru Lovri Mata~i}u.Izlo`bu je otvorio dirigent Vladimir Beni},predstavnik Fonda Lovro i Lilly Mata~i}, daju}ibrojnim uzvanicima osnovne informacije o ve-likom dirigentu, kao i o djelova nju istoimenefondacije. Izlo`ba je prikazana di ljem Hrvat skei u inozemstvu, a u zadar skom su je Arsenalugra|ani Zadra i njihovi gosti mogli razgledati zatraja nja Glazbenih ve~eri.

Udoma}eni BritanciPostoje ljudi, a kako }emo vidjeti i ansambli,koji se u gostima osje}aju kao kod ku}e. Takavje sastav Pro Cantione Antiqua, barem {to se ti~eovoga Festivala i Zadra. Britan ska pjeva~ka skupina nastupila je 28. srp nja u Sv. Donatu, arazlog njihova zadovo ljstva poznat je mnogimposjetite ljima ljetnih koncerata. Pro CantioneAntiqua bi ljeì u Crkvi sv. Donata ~itav niz nas-tupa, a u Zadru su prvi put gostovali jo{ davne1975., dakle prije 31 godinu! Poznavate ljimahrvat ske glaz bene di skografije ansambl je poz-nat po kultnoj Jugotonovoj snimci na kojoj su

snim ljeni opusi starih hrvat skih majstora.

U vrijeme kada smo zapo~eli s osniva njem ansam-bla upoznali smo va{eg velikog muzikologa, gospod-ina Marijana Grgi}a, koji nas je upoznao sa sasvimnovim djelima, kazao je ~lan britan skoga sastava,James Griffett, u kratkom razgovoru nakon kon-certa. Kad smo prvi put gostovali u Zadru, profe-sor Grgi} nam je otkrio hrvat ske renesansne i rano-barokne skladate lje Vinka Jeli}a, Julija Skjaveti}a iIvana Luka~i}a. Shvatili smo da se radi o vrsnimmajstorima ~ija bismo djela mogli uvrstiti u na{repertoar. Tako je i bilo. Ve} s ljede}e godine ponovnosmo nastupili u ovoj istoj crkvi izvode}i upravo njihova djela. S vremenom smo upoznali i ostalehrvat ske skladate lje i njihova djela tako|er smomnogo puta izveli.

Hrvat ska javnost na{e velike ljude (uglavnomsporta{e, dakako) ~esto naziva promicate ljimahrvat skog imena u svijetu te im dodje ljuje raz-na prizna nja i nagrade. U toj bi se skupiniodabranih svakako trebao na}i i ovaj sastav, kojije izvode}i djela iz hrvat ske ba{tine, pokazaomnogim slu{ate ljima da su Hrvati prije 400 go-dina imali skladate lje ~ije je stvarala{tvo stajalouz bok najbo ljim zapadnoeurop skim ostvare -njima toga vremena. Skladbe hrvat skih autoraizvodili smo ~esto i u raznim krajevima svijeta.Sje}am se koncerata u Japanu i Brazilu gdje je pub-lika bila odu{ev ljena upravo ovim skladbama, kojesu stvarno jednako kvalitetne kao djela Lassa iliPalestrine, najbo ljih renesansnih skladate lja uop}e,nastavio je Griffett. Nakon {to su ~lanovi ProCantione Antiqua otkrili stare hrvat ske majstore,a Zadar otkrio kvalitetan ansambl koji izvodi njihove skladbe, tada{ nji je Jugoton izdao plo~upod naslovom Muzi~ke ve~eri u Donatu 1977. Tre-

ba naglasiti da su ~lanovi britan skoga sastava naovogodi{ njem koncertu izveli nekoliko skladbikoje su na istom mjestu otpjevali prije tridesetgodina, a potom ih i snimili. Tako su Sk-javeti}ev Pater noster, Luka~i}ev Panis angelicusi Hektorovi}eva bugar{tica Kada mi se Radosaveopet odjeknule Sv. Donatom. Pritom je zaistaapsurdno da su do dana dana{ njeg neke od tihskladbi ostale zvu~no zabi ljeène jedino na tojsnimci.

Intimna vokalnostDruga je polovica Festivala dokazala da se naGlazbenim ve~erima moglo ~uti i ostvare njadrugih hrvat skih skladate lja. Na koncertuodrànom 31. srp nja nastupili su Solisti sv. Mar-ka, vokalni oktet pod vodstvom maestra Tomis-lava Fa~inija. Uz Palestrinu i Monteverdija, naprogramu su bili i Intimni madrigali @e ljkaBrkanovi}a. Izvedbe i posebno praizvedbevokalnih djela na{ih suvremenika jedan su odpoticaja za osniva nje ovoga sastava, pa je Solisti-ma sv. Marka bila posebna ~ast i u Zadru izvestiovu skladbu. Djelo se sastoji od tri madrigala~ije je tekstove napisao sam skladate lj. I atributintimni koji stoji u naslovu djela, kao i saminaslovi pojedinih madrigala (Samo}a, Nemojplakati i [ala) govore nam da se radi o dubokoosobnim trenucima i raspoloè njima. Intimnimadrigali nastali su 2003. godine, a pro{le ih jegodine praizveo upravo ovaj ansambl.

Peh ob ljetni~ar skih podudarnostiNema imena koje je nakulturnom po ljusna`nije obi ljeìlo 2006.godinu od W. A. Mozar-ta. Ipak, ne slavi se ovegodine samo njegovaob ljetnica. Godina1906. bila je vrlo plodna

i za povijest hrvat ske glaz be. Tada suro|ena tri velika hrvat ska umjetnika IvanBrkanovi}, Milo Cipra i Boris Papandopu-lo koji je najpoznatiji {iroj publici, a njegove su se skladbe ove godine dosta~esto ~ule u hrvat skim koncertnim dvo-ranama. Koncertom ru skoga Kvarteta [os-takovi~, na kojemu je izveden Papandop-ulov [esti guda~ki kvartet, i zadar ski je Fes-tival odao prizna nje stotoj ob ljetnici njegova ro|e nja. Kada su Rusi u pita nju,svi obi~no » skidamo kape« i prije nego {toposlu{amo djelo, a i u ovom je slu~aju pro-gram koncerta bio za prave sladokusce.Ansambl, u kojemu uz jednog mla|egglaz benika djeluju tri profesora s Mo skov -skog konzervatorija, predstavio je djela izsamog vrha kvartet ske literature: Borodi-nov Drugi guda~ki kvartet u D–duru i [os-takovi~ev Tre}i guda~ki kvartet u F–duru.Prava je {teta {to je koncert jednostavno is-pao lo{. Interpretaciji Papandopulova, kaoi [ostakovi~eva ostvare nja, nedostajalo jesnage, poletnosti i energije koja iz ru skihsvira~a jednostavno nije izlazila. Poukanam je to da va lja biti oprezan s »imeni-ma«.

Glazbe je u Zadru proteklog ljeta bilo dos-ta. U vremen skom intervalu od gotovomjesec dana, od polovice srp nja dopolovice kolovoza, koncerti, izvo|a~i iskladbe neprestano su se izmje njivali.Udio skladbi nastalih iz pera doma}ihskladate lja bio je zavidan, stoga vjerujemoda }e se takve skladbe za ljetnih mjeseci~uti i ~e{}e, ne samo na koncertima usklopu Glazbenih ve~eri u Sv. Donatu, ve}i na ostalim ljetnim festivalima di ljemobale.

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

Solisti sv. Marka na probi

Marija Kuhar u Donatu


10

31. OSORSKE GLAZBENE VEÊRIO s o r s k e g l a z b e n e v e ~ e r i n a s t a v l j a j u v r i j e d n u t r a d i c i j u p r a i z v o | e n j a i p r e d s t a v l j a n j a d j e l a h r v a t s k i h s k l a d a t e l j a

Pi{e: Zdenka Weber

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Nastav ljaju}i tradiciju praizvo|e nja ipredstav lja nja djela hrvat skihskladate lja, Osor ske glaz bene ve -

~eri (OGV) i ovoga su ljeta na svakom oddvadeset koncerata imale na programu, uzskladbe slavnih i ma nje poznatih europ skihautora, i ostvare nja hrvat skih skladate lja izrazli~itih razdob lja glaz bene povijesti.Odràne kao hommage Igoru Ku ljeri}u(1938. — 2006.), ugledniku hrvat ske glaz -be koji je ove godine preminuo, ovo ljetnesu OGV obi ljeìle i 75. ob ljetnicu ro|e njaRubena Radice, 80. ob ljetnicu ro|e njaZlatka Pibernika te 100. ob ljetnicu ro|e njaBorisa Papandopula i Ivana Brkanovi}a. Uosor skoj Aleji hrvat skih skladate lja otkrive-na je bista Igora Ku ljeri}a, rad akadem skogkipara Nikole Vr lji}a.

Na koncertima u Osoru koji su se, odsve~anog otvore nja Festivala 10. srp nja dopos ljed njega koncerta 20. kolovoza, odr -àvali svakog parnog dana u mjesecu, nas-tupili su afirmi-rani hrvat ski teuglavnom ta -lijan ski komorniansambli i so li -sti. Sve~anost ot -vo re nja pripalaje stalnim gosti-ma OGV–a, Za-greba~kim solis-tima i pijanistuFilipu Faku. Ve}tim prvim kon-certom obi lje -èna je i 250. ob -ljetnica ro|e njaWolfganga Ama -deusa Mozarta koju u ovoj godini slavi ci-jeli svijet. Uz Mozarta su na programu bilai djela Borisa Papandopula (Koncert br. 2 zaglasovir i guda~ki orkestar) te Igora Ku -ljeri}a (Metamorfoze za klavir i guda~e). Je-dini orkestar koji je ovoga ljeta nastupio uosor skoj Katedrali, Zagreba~ka filharmoni-ja, pod ravna njem Ivana Repu{i}a i sa solis-ticom, violon~elisticom Monikom Le -skovar, obnovio je sje}a nje na Brkanovi}ev

Intermezzo iz opere Ekvinocij, a pijanistica IdaGamulin praizvela je na koncertu sa sopranisti-com Vlatkom Or{ani} Zdenkin ples za glasovir so-lo jednoga od slav ljenika, na{eg mâga skladate -lj skog pera, Borisa Papandopula. Uz tu dugo

~uvanu skladbu, na programu su bila idjela Vinka Jeli}a i Ivana Luka~i}a.Skladba zanim ljiva naslova, ali i nedvo-jbeno jednako zanim ljiva glaz benoga

sloga, Litanije svih svetih za papu Ivana Pavla, 72zaziva komornog instrumentalnog ansambla, Lita-niae Sanctorum pro Papa Ioanne Paulo, septuagin-ta duae musicorum corporis cameralis nstrumentalisinvocationes Rubena Radice, praizvedena je nakoncertu Cantus Ansambla pod ravna njemBerislava [ipu{a i sa solistima, mezzosopranisti-com Nedom Marti} i sloven skim tenorom Mar-janom Tr~ekom. Na programu tog ambicioznogzagreba~kog ansambla bila je jo{ i Komorna sim-

fonija za puha~ki kvintet i guda~ki trio s kontra-basom Borisa Papandopula te Pjesma o zem lji,opse`na partitura za èn ski i mu{ki glas i 13 in-strumentalista Gustava Mahlera.

Komorna glaz ba visokih dometaHrvat ska glaz bena ba{tina i suvremenost obilu-je komorno–glaz benim ostvare njima visokihdometa. U tom kontekstu nedvojbeno zna~ajnomjesto pripada ovogodi{ njim stogodi{ njacima,ali, naàlost, Milo Cipra, ~iju stotu ob ljetnicuro|e nja tako|er obi ljeàvamo ove godine, nijebio zastup ljen niti jednim djelom.

Zagreba~ki kvartet, u obnov ljenom sastavu, uzve} proku{ane violiniste Gorana Kon~ara i Da-vora Philipsa te violon~elista Martina Jordana,sada s novim violistom Hrvojem Philipsom,izveo je, uz ove godine gotovo obaveznogMozarta, pjevni Guda~ki kvartet op. 10 ZlatkaPibernika. Generaciji toga hrvat skog skladate -lja, ~ije je mladena~ko djelo izvedeno, a koji setijekom ìvota oku{ao i u avangardnim struja -njima 20. sto lje}a, pripadaju i Nik{a Njiri} iMiroslav Mileti}.

Zagreba~ki kvartet saksofona praizveo je njimaposve}en Kvartet in B, in A, in C, in H Nik{eNjiri}a. Djelo nastalo 2001. godine u ozra~jublage disonantnosti, evocira u tonove prenese-na prva slova imena velikana J. S. Bacha i timepostaje svojevrsnim posve}e njem baroknojglaz bi. Ta se posveta ogleda i u nazivima i baro-knom stilu prispo do bivim stavcima (Preludio,Fuga, Aria, Gi gue) koji protje~u u fugiranomslogu i nenamet ljivoj pjevnosti.

Ansambl limenih duha~a, Brass ansambl AdGloriam, odlu~io je izvesti skladbu iz uda ljenijehrvat ske ba{tine, Ricercar quinto FrancescaSponge Uspera, te jedno suvremeno ostvare njesvojega ~lana, trombonista Marina Rabadana,stavak Orion koji je pos ljed nji u trostava~nomdjelu Three Constellations. Djelo je u cijelostipraizvedeno na OGV 2003. godine, a radi se oglaz bi nadahnutoj autorovim vi|e njem nebe -skoga svoda. Ta skladba znala~ki koristi rasponesvakog instrumenta, a u izvedenom stavkuposebna je pozornost posve}ena rogu.

Skladate lj i violist Miroslav Mileti} novim jedjelom, Concertom grossom za violu i guda~e, ko-je su u Osoru praizveli rim ski I Cameristi Ital-iani sa solistom na violi Francescom Squarciom,i skazao svoje veliko i skustvo i istan~an ukus.

Radi se o svojevrsnomkoncertu za violu i guda~eu kojemu naslovi stavaka,kao i njihov barokiziraju}itretman daju mogu}nostnaziva koji je skladate ljodabrao, a to je concertogrosso. Naime, iako je solistsamo jedan, njegovo dija lo -gizira nje s ansamblom (rip-ienom) podsje}a na na~inba rok noga concerta grossa.Kao glaz bena osnova na -me }e se kori{te nje istar ske ljestvice, a u tre}em stavku(Elegija) skladate lj u vari-jacijama i mutacijama ko-risti pjesmu s otoka Hvarakoju je zabi ljeìo AntunDobroni}, uteme ljite lj na-cionalnog smjera u hrvat -skoj glaz bi (kako navodiskla date lj u popratnomtekstu). Skladbu je Miro -slav Mileti} posvetio iz vr -

snom violistu Fran -cescu Squarcii kojegaje ~uo kao solista s Ri-je~kim komornim or -ke strom te s njim ost-vario prijate lj sku su -rad nju. Tako je djelonastalo u surad nji sasolistom i skladano jeprema njegovim mo -gu}nostima. A da sute mogu}nosti znatne,potvr|uje virtuoznadionica u kojoj do-minira specifi~ni kolo -rit ve} navedene istar -ske ljestvice.

Uz obaveznog Mozarta, trio koji ~ine RenataPenezi}, flauta, Pavle Zajcev, violon~elo i ZarjaAlajbeg, glasovir, izveo je skladbe BohuslavaMartinùa, Jean–Michela Damasa i Felixa Men -del ssohna Bartholdya te praizveo novo djeloTomislava Uhlika, Djevoj~ica iz moje ulice za flau-tu, violon~elo i glasovir. Hrvat ski skladate lj To -mislav Uhlik raspolaè {irokim rasponom lir skeizraàjnosti te svakim novim djelom darujeglaz bu ~iji poet ski tijek uvjerava slu{ate lja da seradi o autoru koji u odabranim instrumentimanalazi vjerne prenosite lje svoje melodij ske iharmonij ske inspiracije. Njegova je glaz ba pi-jevna i razigrana te ve} pri prvom susretu odu -{e v ljava publiku. Djevoj~ica iz moje ulice pos ve -}ena je triju Penezi}–Zajcev–Alajbeg (trio jo{nije na{ao efektan zajedni~ki naziv pod kojimbi nastupao pa se naziva prema prezimenima~lanova!), a autor navodi da su ga na sklada njepotaknula sje}a nja iz djeti njstva, ujedno i sje}a -nja na prve ljubavi. Iz tog »program skog pred-lo{ka« va lja i{~itati i liri~nost triju stavaka.

Ricercar Quarto Vinka Jeli}a, Raj ski otok op.10Gorana Liste{a i High Spirits Sa nje Drakuli} bi-la su tri djela hrvat skih skladate lja na programuZagreba~kog gitar skog trija. ^lan trija, GoranListe{, inspiriran ljepotom Mediterana, ostvarioje trodijelnu skladbu u kojoj dominira ista temadonesena u tri razli~ita karaktera i rit mi~ -ko–met ri~ka obrasca i koja plijeni pa` nju svo-jom poet skom izraàjno{}u. Sa nja Drakuli},pak, u è lji da postigne dobro raspoloè nje, da-je gitaristima mogu}nost za razigrano muzicira -nje u prete`no disonantnim, ali ipak uskla|en-im rasponima prilago|enim njihovim instru-mentima.

Ugledni violinist Tonko Nini} u duu s gitaris-tom Goranom Liste{om pokazao je u Sonatiniza violinu i gitaru Miroslava Mileti}a visokedomete tehni~kog umije}a dvojice glaz benikakoji glaz bu folklorne provenijencije izvode po-letno i nadahnuto. Istu umjetni~ku suigru do i -

KOMENTAR VIOLINISTA FRANCESCA SQUARCIE NA MILETI]EVU SKLADBU CONCERTO GROSSO PERVIOLA E ARCHI

Svelikim sam uzbu|e njem i odu{ev lje njem pripremao skladbu za violu i guda~e napisanuza mene i moje cameriste te osmi{ ljenu u obliku concerta grossa u ~etiri stavka: Intrada,Balun, Elegija i Finale. To je djelo iz ciklusa Lijepa na{a skladate lja Miroslava Mileti}a

kojega sam nedavno upoznao i za kojega me veè iskreni osje}aj po{tova nja i prijate ljstva.

Intrigira me specifi~nost sadràja te skladbe u kojoj skladate ljeva vje{tina spaja golemo bo-gatstvo istar skoga kontinentalnog melosa, u njegovim melodij skim, harmonij skim i ritmi~kimaspektima, s izraàjnim mogu}nostima viole, {to ukazuje na svjet sku razinu koju je samskladate lj postigao i kao izvo|a~ violist.

Posebna je ushi}enost unesena u Elegiju, tre}i stavak za koji je skladate lj nadahnu}e prona{aou dobro poznatoj glaz benoj ba{tini otoka Hvara.

Ponosan sam {to je skladba namije njena meni i {to }e ovom prilikom, nadam se, biti u~inkovi-ta i moja fiuman ska kulturna pozadina te {to }u pridonijeti i utvrditi pomak prema poè ljnomi sve ~e{}em kori{te nju neiscrpna bogatstva istar skoga melosa u takozvanoj ozbi ljnoj glaz bi.

Tamara Coha–Mandi}, flauta i DianaGrubi{i}–]ikovi}, harfa

Pavica Gvozdi}Zagreba~ki gitar ski trio

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

Francesco Squarcia


11

Arkadijahrvat ske glaz beU

izda nju Osor skih glaz -benih ve~eri objav ljenaje opse`na k njiga pod

naslovom Arkadija hrvat ske glaz -be koju je priredila muzikologi -nja Dodi Komanov, a za naklad-nika potpisan je predsjednikUpravnog odbora OGV–a,Daniel Maru{i}. Poznavaju}ianga`man i entuzijazam kojimve} punih 30 godina osmi{ ljavaOsor ski festival, Daniel Maru{i}svojom je uporno{}u uspio potaknuti tako opse`no izda nje (420 stranica!)koje dokumentira proteklih 30 godina Festivala. Izda nje se gotovo u pot-punosti sastoji od materijala iz arhiva OGV–a, a ostatak je nadopu njen pre-gledom {to ga je urednica Dodi Komanov sakupila iz novin skog materijalau Nacionalnoj i sveu~ili{noj k nji`nici. Velik dio materijala urednici su naraspolaga nje dali i glaz beni kriti~ari dr. Zdenka Weber i prof. Zlatko Stahu -ljak, autori koji su vi{e godina napisima pratili Festival (prof. Zlatko Stahu -ljak bio je na svakom Festivalu). Uz zahvale navedenima, urednica mono-grafije o Osor skim glaz benim ve~erima isti~e posebnu zahvalnost DanieluMaru{i}u na povjere nju koje joj je dao angaìrav{i je da bude autorica togizuzetno opse`nog i zna~ajnog izda nja.

U ukusnom grafi~kom dizajnu Branka Vujanovi}a zapa njuje koli~ina tek-stova objav ljenih po godinama, a ~iji su autori ugledni hrvat ski glaz beni kri-ti~ari i publicisti. Posebno pak zadiv ljuje brojnost i zna~e nje hrvat skihskladate lja ~ija su djela izvedena bilo prvi put ili prvi put u novijoj povijestiu okviru OGV–a. Na tom su planu posebno zna~ajna bila i muzikolo{ka is-traìva nja, posebice dr. Ennia Stip~evi}a, kada se radilo o revitalizacijihrvat ske glaz bene ba{tine. [to se pak ti~e praizvedbi, impozantan je popisdjela koja su prvi put zazvu~ala u Osoru, ~ine}i tako svojevrstan osor ski opus.Va`no je da su ta djela nastavila ìvjeti na programima ansambala i solistakoji su ih prvi put izveli i kojima su ve}im dijelom i posve}ena.

Direktoru Danielu Maru{i}u nije uvijek bilo lako i o tome svjedo~e njegovirazgovori objav ljeni u ti sku. Poznavaju}i ga, zacijelo mnogima nije bilo lakoniti s njime, jer je trajno be skompromisno sastav ljao programe Festivala sjednom osnovnom zamisli: predstaviti hrvat sku glaz bu na programima kojiobuhva}aju najvrednija djela svjet ske glaz bene produkcije. Treba mu ~es-titati jer je u tome trajno uspijevao!

Osim glaz be, Daniel Maru{i} uspio je u Osoru postaviti niz spomenika ibisti najuglednijih hrvat skih skladate lja i time obogatiti izgled toga drevnoggradi}a na razme|u otoka Cresa i Lo{i nja. Ukratko, neizmjerne su zaslugeDaniela Maru{i}a u Osoru, pa i ova monografija to jasno dokazuje. Ali,svakako va lja zahvaliti hrvat skim suvremenim skladate ljima koji su prepoz-nali va`nost predstav lja nja doma}im i inozemnim gostima na otocima Cre-su i Lo{i nju te su skladali djela s namjerom da ona budu praizvedena up-ravo na Osor skim glaz benim ve~erima. Prema popisu u monografiji gotovoda nije izostav ljeno niti jedno relevantno skladate lj sko ime. A to je podvigpred kojim doista treba zastati i zahvaliti svima koji su ga omogu}ili.

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

BOGATO VI[KO LJETONastupima Kvarteta tuba XL, sastav ljena od vrsnih glaz benika zagreba~kih orkestara, 18. i 19. srp nja na Klapavi-

ci i u Bateriji u Visu zapo~eo je glaz beni dio ovogodi{ njega Vi{koga ljeta. Program Festivala odràn je u znaku140. ob ljetnice Vi{koga boja izme|u austrij ske i talijan ske mornarice 1866., a program je spojio glaz bu, kazali{te,

povijest i arhitekturu u atraktivnim prostorima otoka — na vi{kom Kutu, u Bateriji, u Crkvi sv. Nikole iznad Komiè ili ujedinstvenoj atmosferi bara Peronospora Blues.

Na Visu su tijekom srp nja i kolovoza gostovali mnogi istaknuti predstavnici hrvat ske glaz bene scene. Odràno je ~etrde-setak priredbi za raznolike ukuse, a glaz beni je dio Festivala ponudio raznolike sadràje u {irokom rasponu stilova odklasi~ne glaz be preko etna i klap ske pjesme do improvizirane glaz be i jazza. Programom Festivala posebno su obi -ljeène 250. ob ljetnica ro|e nja W. A. Mozarta i 100. ob ljetnica ro|e nja Borisa Papandopula.

Na Visu je gostovao legendarni Trio Bo{ka Petrovi}a i pjevala Zdenka Kova~i~ek, velika dama hrvat ske glaz be, u trijusa zagreba~kim gitaristom Brankom Bogunovi}em Pifom i split skim bub njarom Jadranom Du~i}em î}om. U Crkvisv. Nikole iznad Komiè Zagreba~ki je kvartet praizveo 3. guda~ki kvartet ir skoga skladate lja Franka Corcorana,posebnoga gosta Festivala, a Zagreba~ki je puha~ki ansambl odrào dva odli~na nastupa u Visu i Komiì, posvetiv{ijedan od programa Mozartovim Serenadama.

Vi{ko je ljeto {irom otvorilo pozornice mladim glaz benicima poput spomenutoga Kvarteta tuba XL predvo|enog poz-natim solistom, tubistom Krunoslavom Babi}em, a posebna je pozornost bila posve}ena najmla|im glaz benicima uciklusu Pozornica mladih, sa zapaènim nastupom Kvarteta saksofona Muzi~ke akademije u Zagrebu (6 krokija B. Pa-pandopula) te recitalom violinista Ivana Zovka, nastupom violinistica Anamarije Mili} i Inge Ulokine (u djelima za soloviolinu i violin ski duo) te dva koncerta polaznika 14. Me|unarodnog seminara pjeva nja Vis 2006. profesorice S njeàneBujanovi} s Muzi~ke akademije u Zagrebu.

Zamjetno mjesto u programu imali su predstavnici kulturnoga ìvota otoka, prije svega ~lanovi Amater skoga kazali{taRanko Marinkovi} iz Visa, koji su i ove godine ostvarili kazali{ni dio programa, a na Festivalu su nastupili i Klapa Jeìnaiz Komiè, Hrvat ska grad ska glaz ba Visa te pu~ki pjesnik i glumac Ante Boàni} Pepe (popularni komi{ki kalafot —brodogradite lj). Zapaèno je protekao nastup prvaki nje split skoga HNK–a Ksenije Proha ska u programu francu ske{ansone posve}enom Edith Piaf.

Na otoku su gostovale doista »jake snage« hrvat skoga jazza: uz spomenute Bo{ka Petrovi}a u ansamblu s gitaristomPrimoèm Gra{i~em i basistom Mariom Mavrinom te Zdenku Kova~i~ek, u Visu i Komiì svirali su ~lanovi sastava Dis-neyland predvo|eni trombonistom Nenadom Grahovcom i truba~em Davorom Kriì}em te basist i skladate lj DubravkoVorih uz New Tribe. Mini–gitaristi~ki ciklus odràli su gitaristi~ki virtuozi Branko Bogunovi} Pif u recitalu Crossover Gui-tar te Zoran [~eki} u dvije ve~eri jazz evergreena.

Za sve ljubite lje klap ske pjesme prire|en je ciklus Vi{ki lit nji divertimenti u sklopu kojega su nastupile Klapa Jeìna,KUD Filip Devi} iz Splita te Klapa Cambi iz Ka{tel Kambelovca, a u vi{koj je Bateriji nastupio Orkestar HGD–a Bira njiz Ka{tel Luk{i}a, sastav ljen od pedesetak ~lanova, jedan od najstarijih u Ka{telima (2005. godine obi ljeìli su 110. ob -ljetnicu postoja nja) i najuspje{nijih udomovini. Boje hrvat skoga etna »branilisu« sjajni Cinku{i.

Festival je odràn pod pokrovite ljstvomVlade Republike Hrvat ske. Ulogunosite lja manifestacije ove je godinepreuzela Hrvat ska glaz bena unija, aprodukciju i organizaciju realizirala jeG.A.D. PRODUKCIJA iz Zagreba. Fes-tival je ostvaren u surad nji s Amater -skim kazali{tem Ranko Marinkovi} izVisa, a Udruga Lavurat za poja izPod{pi lja priredila je na zavr{etku man-ifestacije pu~ko–crkvenu svetkovinuMale Gospe. (gad)

v jeli smo i na nastupu flautistice Tamare Coha–Mandi} i harfistice DianeGrub i {i}–]i kovi} koje su praizvele Intradu i capriccio za flautu i harfu DavoraBobi}a. Skladate lj izrazite melodioznosti i puno}e harmonij skog sloga,Vara`dinac Davor Bobi}, i ovim djelom pot vr |uje svoju invenciju kojom nalaziizravni put do slu{ate lja. Meditativnost prvog i plesna razigranost drugogstavka me|usobno su u kontrastnom odnosu te su ~ista igra tonova i znala~kogkori{te nja instrumenata ~ija zvukovnost godi uhu.

Nedvojbeni vrhunac glaz benog doìv ljaja pijanisti~kog umije}a pruìla jePavica Gvozdi} izvedbom Mozartovih skladbi u prvom i Papandopulovih udrugom dijelu koncerta. Sonatina posve}ena pijanistici Meliti Lorkovi} i Os-am studija posve}enih Svetislavu Stan~i}u pred stav ljaju bisere klavir ske liter-ature nastale u Hrvat skoj i Boris Papandopulo time ulazi u sam vrh autorahrvat ske glaz be pisane za glasovir. Izuzetna virtuoznost, bogata invencija umelodij sko–harmonij skoj dimenziji, kao i ritmi~ka raznolikost zna~ajke su ko-je Papandopulovu glaz bu ~ine jedinstvenom i prepoznat ljivom. Vrstan pijanist,Boris Papandopulo, znao je i skoristiti sve bogate mogu}nosti instrumenta i po-dariti nam djela vrhun ske kakvo}e. I dok Sonatina kre}e s polazi{ta recepcijeimpresionizma u hrvat skoj glaz bi, njegove klavir ske studije bravurozne suminijature koje mogu izvoditi samo pijanisti vrhun skog tehni~kog umije}a.

Kako autorica ovoga osvrta nije bila nazo~na zavr{nom nizu koncerata u okviruovo ljetnih 31. Osor skih glaz benih ve~eri, prinu|ena je tek navesti autore inaslove skladbi hrvat ske produkcije izvedenih na Festivalu. Klarinet ski trioArcimboldo praizveo je skladbu Istar ska intrada za klarinet i bas–klarinet Mas-sima Brajkovi}a, Zagreba~ki gitaristi~ki kvartet praizveo je novo djelo In con-tra Ivana Josipa Skendera, gitarist Darko Petri njak na svom je recitalu izveoIntrodukciju i varijacije op. 13 Ivana Padovca na cavatinu iz opere Capuleti iMontecchi Vincenza Bellinija i Muziku za gitaru Frane Para}a, violon~elisticaMonika Le skovar praizvela je njoj posve}enu skladbu Kolo sre}e za violon~elosolo Sa nje Drakuli}, a Dubrova~ki gitar ski trio izveo je obradu 8. simfonije uG–duru Luke Sorko~evi}a i praizveo Obrise nad gradom \ele Jusi}a.

Visoka razina kvalitete ponu|enih komor no–glaz benih djela bila je sukladnavisokoj razini tehni~kog umije}a ansambala koji su nastupili u osor skoj Kate-drali. Doista, hrvat ska reproduktiva raspolaè glaz benicima izuzetne kvalitetei upravo ti interpreti ~ine ljetne glaz bene sve~anosti u Osoru tako vrijednima.

Dubravko Vorih & New Tribe

VED

RAN

GAL

I]

RUNJI] ZA SVA VREMENAI SVE GLAZBENE STILOVEPublika odu{ev ljeno prihvatila Ru nji}eve pjesme u ose-bujnim obradama urbanih glaz benika i u izvedbamaopernih pjeva~aPi{e: Marina Feri}

Trogir ska kula Kamerlengo po drugi je putpo~etkom rujna u organizaciji producent ske ku}eSkalinada ugostila Ru nji}eve ve~eri na kojima su

nastupili eminentni hrvat ski pjeva~i i izvo|a~i razli~itihglaz benih stilova. Ovogodi{ nje Ru nji}eve ve~eri, naime, itemat ski su bile podije ljene u dva dijela, pa su tako prveve~eri pod nazivom â je ìvot vengo fantaìja nastupili iz-vo|a~i urbanoga zvuka, dok su 2. rujna na ve~eri Samomoru virujen nastupili izvo|a~i hrvat ske operne scene. Us-pje{ne izvedbe jedne i druge ve~eri kao i i skazano zadovo -ljstvo publike ponovno su potvrdile da je Ru nji}ev osebu-jan izri~aj podloàn razli~itim interpretacijama.

Prvu je ve~er autor ski osmislio, a nastupili su: Cubismo(]akule o siromajima), ENI (Ku}a bez broja), Leut Mag-netik (Moje prvo pijanstvo), Sa{a Lozar (Naj ljep{a si bila),Tina Vukov (Na kraju vija|a), Damir Urban (Ostav ljam tesamu), Elvis Stani} (Potraì me u predgra|u), Tedi Spalato(Vagabundo), Detour (Na{oj ljubavi je kraj), Nina Badri}(Ako izgubim tebe), JAPPA SplitAtNight & SARA (Ljubav{to se gasi), Neno Belan (Meni treba{ ti), Lea Dekleva (Bu-di dobra prema njemu), Uro{ Peri~ (Vjeruj u ljubav), TamaraObrovac (U prolazu), Matija Dedi} (Molitva za Magdalenu),Darko Rundek (Bezimenoj), Gustafi (Karoca), Massimo(Ve~er nja ljubav). Poznate pjesme barbe Zdenka u novimaran`manima i dobrim izvedbama dobile su novo ruho.

Prizna njem Zdenko Ru nji}, kojemu je i ove godinepokrovite lj HDS ZAMP, za najuspje{niju obradu na gra -|ena je Tamara Obrovac za pjesmu U prolazu.

Druge ve~eri, pod nazivom Samo moru virujen, ~iji je autorJosip Gerbus, Ru nji}eve su pjesme izveli: Sveto Mato{i}Komnenovi} (Zelenu granu s tugom ùta vo}a), Nera Go-janovi} (Nina nana), Vesna Ba ljak (Srce od zlata), Vo ljenGrbac (K lju~ ìvota), Monika Cerov~ec (Sun~ane fontane),Vivien Galletta (Lamento), Stefan Koko{kov (Pismo }ali),

@ana Marendi} Bu~evi} (êtri sta|una), Damir Fa-tovi} (Zlatni snovi), Vivien Galletta — Vo ljen Grbac(Sunce mog ìvota), Marija Bubi} Jaman (Galeb i ja),Luciano Batini} (Nocturno), Valentina Fija~ko (Nje`nestrune mandoline), Sa{a Petrovi} (Poeta), Barbara Oth-man (Samo moru virujen), Sandra Bagari} (]akule osiromajima), Ivica îke{ (Cvijet ~e` nje), Lidija HorvatDu njko (Rusticana), D. Fatovi} — S. Koko{kov — S.Petrovi} (Split ski tango) i Operni solisti (Vjeruj u ljubav). Orkestrom je ravnao Alan Bjelin ski koji je uzAntu Gelu i Stipicu Kalogjeru napravio i aran`mane.Premda je druga ve~er bila slabije posje}ena, glasneovacije publike upu}ene izvo|a~ima na kraju koncer-ta pokazale su da Ru nji}eve pjesme i u opernojizvedbi publiku diraju u du{u. Program Ve~eri vodilisu Danijela Trbovi} te Ru nji}ev prijate lj i suradnik,pjesnik Jak{a Fiamengo, a izvrsnu scenografiju i oveje godine napravio Ivica Propadalo.

Ru nji}eve ve~eri 2006. i ove su godine i skazale snagumuzi~koga rukopisa Zdenka Ru nji}a i potvrdile rije~iJak{e Fiamenga: »Te mnogobrojne pjesme, lepr{ave i svi-ma bli ske, ìve u svojoj magiji i nakon skladate ljeve smr-ti, njegov su zema lj ski zagovornik, njegov dah i duhovnipe~at, antologija njegova i na{ih ìvota«.

Zadovo ljna uspjehom, producent ska ku}a Skalinadaobe}ala nam je i odli~ne Ru nji}eve ve~eri 2007.: »Jakosmo zadovo ljni drugim izda njem Ru nji}evih ve~eri,opet smo okupili najcje njenije glaz benike koji su nasi ove godine podsjetili na genijalnost split skogskladate lja Zdenka Ru nji}a i podigli mu jo{ jedanzvu~ni spomenik. Ci lj Ru nji}evih ve~eri je s pjesma-ma napraviti ne{to novo i revitalizirati ih te }emo nas-tojati svake godine donijeti ne{to novo, pa tako i daza s ljede}u godinu ve} postoje veliki planovi«.

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

Tamara Obrovac


12

GLAZBENI POÊCIKarlovac je vrlo zanim ljiv grad koji imaizuzetno bogatu glaz benu tradiciju. Ondjeje osnovana prva muzi~ka {kola u Hrvat -skoj i prije tri godine imao sam priliku sud-jelovati na proslavi stogodi{ njice njezinauteme lje nja. Po~eo sam svirati violinu kodSmi ljke Ogrizovi}, ali zanim ljivo je da samod po~etka violinisti~ke vje`be radije svi-rao na klaviru. Violina mi je i{la, samonisam bio previ{e odu{ev ljen njome. Uklaviru sam dosta vremena bio samouk.Moja starija sestra u~ila je klavir, pa sam ija uz nju pomalo u~io svirati. Klavir sam

po~eo u~iti kasnije. Kad je 1941. po~eoDrugi svjet ski rat vladao je takozvanipolicij ski sat i nije se moglo izlaziti. Bilismo vezani uz ku}u i nismo mogli ni{tadrugo nego svirati i u~iti strane jezike. Vi-olinu nisam volio, pa sam po~eo u~itiklavir, a odmah uz to i skladati. Godine1951. do{ao sam u Zagreb na Akademijukako bih studirao kompoziciju. Nakon pri-jemnog ispita na kojemu je [ulek biopredsjednik Komisije i i skazao velikozadovo ljstvo mojim sudjelova njem, prim -ljen sam u njegovu klasu zajedno sRubenom Radicom. [ulek je tada imaopretrpanu klasu, ve} je imao troje ili~etvero studenata s kojima je radio. To subili Stanko Horvat, Nikola Glassl, Kre{imir[ipu{ i, mislim, Vlasta Hranilovi} koja jeposlije pre{la na orgu lje. Obavijestio jeRadicu i mene da bi s ljede}e godine za do-centa na Akademiji trebao do}i njegovnajbo lji |ak Kelemen te da }emo studiratikod njega. Mi smo time bili odu{ev ljeni,me|utim dogodilo se da je Vije}e u jesen1952. odbilo [ulekov prijedlog. Kako smo

kasnije saznali, dobio je svega ~etiri glasa (pre-mda je glasova nje bilo tajno, ~uli smo da su pro-fesori klavira Stan~i} i Feller otvoreno dali svojglas za Kelemena). Dotad smo zavr{ili prvu god-inu i upisali drugu te nismo znali {to nam je~initi. Oti{li smo tada{ njem rektoru Fra njiLu~i}u kako bismo se posavjetovali. Rekao je:»De~ki, meni vas je ào, ali gledajte — Vije}e jetako odlu~ilo i to se ne moè promijeniti. Zagodinu dana moè do}i netko drugi, pa je opetisto. Ne mogu vam pomo}i.« No, mi smo u su-glasnosti sa [ulekom ostali formalno upisani naAkademiju, upisav{i godinu uvjetno, a cijelosmo vrijeme s Kelemenom radili privatno. Pozakonu se novi natje~aj mogao raspisati za {est

mjeseci, ali tada seraspisao tek za godinudana. Tako smo upisali itre}u godinu kompozicijeuvjetno, bez upisanogglavnog predmeta — ~inimi se da smo mi jedinistudenti u povijestiAkademije kojima je topo{lo za rukom. Kelemenje prim ljen na natje~ajutek u jesen 1953., azanim ljivo je da nam je naispitu Komisija priznalasve {to smo dotad radili s

njim na privatnim satovima. To je jedinstvenslu~aj, Vije}e nam je o~ito bilo naklo njeno ~imnam je to dopustilo. Profesorima je vjerojatnoimponirala na{a upornost, iako je to bilo malo ri -skantno tim vi{e {to je bilo nekoliko profesorakompozicije koji nisu imali niti jednoga studen-ta. Na kraju smo diplomirali kod mladog asis-tenta Kelemena.

PUT DO KAZALI[TA I FILMAJo{ za vrijeme studija, budu}i da sam ja Kar -lov~anin, a Karlov~anin je i redate lj GeorgijParo, bio sam jako vezan za Karlova~kokazali{te. Paro je prijemni ispit za reìju polagaopredstav lja njem reìj ske koncepcije jedno~inkePri~aj mi poput ki{e i pusti me da slu{am Ten-nesseeja Williamsa. îni mi se da je to bilo1955. godine, a glumili su Ljubica Jovi}, koja jetime tako|er polagala prijemni ispit, i Ivo Kadi},glumac na anga`manu u Karlova~kom kazali{tu.Ja sam im tu pomogao kao glaz beni savjetnik —uzeli smo originalnu, arhiv sku, glaz bu koju susvirali dvojica mojih kolega, odli~ni jazz pijanisti kontrabasist. Scena je bila futuristi~ka —posvuda su bile nalijep ljene novine, a na dnu

podija bio je postav -ljen til po kojemusu »{etali« ki{obraniuz tihu »de{perat-nu« glaz bu, u skla -du s cjelokupnimton om u djelimaTe nnesseeja Willi -am sa. Pukim samslu~ajem dosta radiona izboru glaz be zadjela ovoga pisca teBecketta i Brechta,ispav{i tako svo-jevrsni stru~ njak zaove autore, iako senisam smatrao tak -

vim. Godine 1963. u Zagrebu sam uz GeorgijaPara sa studentima radio Prosja~ku operu, anakon toga mnogi su redate lji è ljeli sura|ivatisa mnom na Brechtovim dramama. Brecht jepoliti~ki teatar, on je strog, to~an, ali premaloma{tovit, strahovito trezven, {to meni po karak-teru nije bli sko. Mnogo sam radio i Becketta,prvi put u Juvan~i}evoj klasi, a zatim ponovnokao »stru~ njak« u sklopu drugih projekata. Akoimate ma{te i ako ne{to èlite, moète to ostvar-iti. Naravno, nakon toga se moè razgovarati oafinitetima. Za mene je u tom smislu od k lju~neva`nosti bio odlazak u Sienu 1957. godine, gdjesam upisao kompozicij sku klasu Vita Frazzija,skladate lja koji je bio srodan Messiaenu primje -njuju}i sli~nu modalnu tehniku. Frazzi je ti-jekom studija analizirao dva kapitalna djela, dvi-je opere, Kra lja Leara i Don Quijotea. Rade}i s njim, prvi put sam se zainteresirao za dodeka-foniju. Nakon toga upisao sam kod FrancescaAngela Lavagnina film sku glaz bu. Studij sezvao Muzika za film, a bio je zanim ljivo orga-niziran: u Sieni smo slu{ali predava nja, a u Rimsmo odlazili na praksu, na snima nja film skeglaz be u studije tvrtke RCA, odnosno RCA Ital-iana. To je bilo senzacionalno — promatrali smoRim sku filharmoniju kako snima Lavagninovuglaz bu pod palicom {efa dirigenta Franca Fer-

rarre. Zatim smo odlazili u montaù kako bismovidjeli uskla|enost sa sinkronizacijom i ostalimelementima koji su kod nas u to doba bili jo{ upovojima. Kad sam se 1961. vratio u Zagreb, da -lj nju mi je sudbinu odredio susret s BrankomGavellom, koji me 1959. godine vidio kako svi-ram klavir u Parovoj predstavi dviju Brechtovihjedno~inki, Istina i pravilo i Pravilna linija.Gavella me pozvao na Akademiju dram skihumjetnosti dok je radio dramatizaciju JameIvana Gorana Kova~i}a. Upitao me èlim li glu-miti skladate lja koji na pozornici sjedi za klavi-rom i pretvara se da sklada za Jamu, a studentimu jedan po jedan prilaze i pitaju ga {to radi. Iztoga je nastala predstava. Oslov ljavali smo se ko-riste}i nadimke — tako sam ja bio Gaga, a Jo{koJuvan~i}, u to vrijeme asistent, bio je poznat kaoJupa. Mogu re}i da smo bili sretna druìna kojaje puno gostovala izvode}i ovu predstavu. Bilismo poznati kao »prehrambena predstava«, jersu nas uvijek nakon izvedbe pozivali na dom-jenke. Boravak u Sieni i rad s Lavagninompro{irio mi je vidike. Nakon povratka u domov-inu uslijedila je surad nja s Gavellom te pozivkoji mi je uputio novi rektor Akademije, KostaSpaji}, da sa studentima glume i reìje orga-niziram nastavu glaz be. Radio sam prvo hono-rarno, dok se u pro lje}e 1964. nije otvorilo rad-no mjesto za stalnog nastavnika glaz be. Dotadsu glaz bu tek povremeno i neredovito predavaligostuju}i profesori, pri ~emu je nedostajalo sus-tavne poduke. Predavao sam najprije redate -ljima i glumcima, a zatim smo otvorili Film skiodsjek, pro{iriv{i tako studij za film ske redate -lje, dramaturge i montaère. Na ovom je mjes-tu va`no istaknuti 1975. godinu, ne samo zbogmojega nastavni~kog djelova nja, ve} i zbog nizahrvat skih skladate lja koji su se pojavili kao gos-tuju}i predava~i. Zahva ljuju}i razumijeva nju Vi-je}a Akademije, uspio sam osnovati novi kolegijpod nazivom Glazba na filmu i u kazali{tu, {toje zapravo trebala biti analiza film ske i scen skeglaz be, dok mi je za odràva nje nastave trebalonekoliko va nj skih suradnika kako bi podu~avalimedije i vrste kojima se nisam bavio. Otad do

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

B O G D A N G A G I ] u p o v o d u 7 5 . o b l j e t n i c e ` i v o t a

Zvuci koji ivot zna~eBogdan Gagi} otkriva zanim ljivosti svojeg bogatog profesionalnog ivotaPriredila: Jana Haluza Lu~i}

Ro|eni Karlov~anin, skladate lj Bogdan Gagi} svojim jesvestranim djelova njem obi ljeìo hrvat sku glaz benu pro-dukciju za film i kazali{ne predstave. Vi{e od ~etiri deset -

lje}a predaje glaz bu na filmu i u kazali{tu na Akademiji dram -skih umjetnosti kao uteme ljite lj toga kolegija. Od jeseni 2002. njegov je zamjenik Neven Frange{ u ulozi docenta kolegija Ele -menti glaz be i Glazba na filmu i u kazali{tu, a studij je pro{ireni suradnicom, muzikologi njom Irenom Paulus, koja u okvirukolegija predaje povijest glaz be na filmu. Gospodin Gagi} je uzsvoj »drugi dom« ostao vezan i u mirovini kao honorarni vo di teljGlazbenog izraza na kolegiju glume, gdje mlade glumceosposob ljava za kazali{no pjeva nje.

Kad ne pi{e uporabnu glaz bu, gdje uvijek isti~e stil sku ikarakternu fleksibilnost, Bogdan Gagi} stvara apsolut-nu glaz bu na tragu radikalnog izraza avangardnih

strem lje nja. Kao pobornik Darmstadt ske {kole bio je dvije go-dine (1965. i 1966.) stipendist ljetnih glaz benih te~ajeva uDarmstadtu, gdje je poha|ao predava nja kod G. Ligetija, P.Bouleza i K. Stockhausena. Na ve~er njem koncertu komorneglaz be 24. kolovoza 1966. u program je bila uvr{tena njegova klavir ska Sonata u izvedbi legende pijanizma izrazdob lja avangarde, Alfonsa Kontar skog.

JAN

A H

ALU

ZA L

U^

I]

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

Shakespeare: Na tri kra lja, 1978. na slici: Damir Podkrajac, @arko Hajdarhodì}, Bogdan Gagi} i A nja [ovagovi}


13

2001. godine, kada sam oti{ao u mirovinu, uzmene su se izmje njivali sjajni redate lji, sce-naristi, muzikolozi i skladate lji kao gostuju}ipredava~i. Svi su redom bili istaknuti stru~ -njaci, primjerice redate lj Kosta Spaji}, violin-ist i poliglot, ina~e po struci romanist, te film -ski i operni redate lj, bio je vrhun ski analiti~ar.Njegova analiza Bergmanove ârobne frulemogla se ti skati kao najbo lje stranice RomainaRolanda, a jednako je bila senzacionalna i njegova analiza ru skoga filma O njegin.Spomenimo samo neke od njih. U kolegiju susudjelovali kazali{ni redate lji Jo{ko Juvan~i},Ivica Kun~evi}, Georgij Paro i drugi; od film -skih Du{an Vukoti}, Kre{imir Golik, AnteBabaja i tako da lje; od scenarista Berkovi} iIvan~evi}; od muzikologa Nik{a Gligo i Mar-ija Bergamo. Uprili~ili smo projekciju filmaWozzeck na teme lju kojega je M. Bergamogovorila o Albanu Bergu, a N. Gligo je anal-izirao film Mojsije i Aron, govore}i pritom oSchönbergovoj operi. Osim toga, surad nja jeostvarena i s nizom skladate lja. U izvo|e njunastave sudjelovali su, na primjer, Mi ljenkoProha ska, koji je bio izvrstan jer je dirigent iskladate lj jazz glaz be i glaz be za crtane fil-move, zatim Tomica Simovi}, Ozren Depolo,An|elko Klobu~ar, odmi lja zvan Buxtehude,koji se specijalizirao za glaz bu na dokumen-tarnom filmu. Budu}i da sam se bavio isk -lju~ivo glaz bom za igrani film i kazali{te, pozi-vao sam stru~ njake za ostale glaz bene vrste, atijekom vremena predava nja sam pro{irio i naostale ànrove. Primjerice, Dubravko Detonije vrstan poznavate lj elektroni~ke glaz be, jed-nako kao i Davorin Kempf, a me|u mla|im jesuradnicima i Sr|an Dedi}, kao jedan od pos -ljed njih u nizu gostuju}ih predava~a mojimstudentima. Arsen Dedi} predstavio se izlaga -njem o mjuziklima. Jednom smo prilikompozvali Franu Para}a i Marka Ru`djaka kadsu radili na zanim ljivim projektima vezanimauz kazali{te. Para} je sura|ivao s Marin -kovi}em na jednoj drami u reìji MarinaCari}a, pa smo ih pozvali da kroz razgovorpredstave svoje djelo. Ru`djak je, izme|u os-taloga, radio na Balu lopova s redate ljemVladom Habunekom. Mladen Mazur odràoje niz izvrsnih predava nja o jazzu, a NevenFrange{ o funkciji zvu~ne boje na filmu (pre-ma i skustvu ste~enom tijekom rada na filmuCrvena pra{ina Zrinka Ogreste i u predstaviKun~evi}eva uprizore nja Turge njev ljevihO~eva i djece).

Va lja napomenuti da je ve}ina skladate ljado{la u dru{tvu redate lja s kojima susura|ivali, {to je kolegij u~inilo vrlo zanim -ljivim, a studentima je pruìlo uvid u postu-pak stvara nja glaz be na osnovu scenarija ilikazali{nog djela te u njezinu svrhovitost. Kadse radilo o filmu, predava nja su se odvijala uzprojekciju, a kad se radilo o kazali{tu, oti{libismo pogledati predstavu. Primijetio sam, nasvoje veliko zadovo ljstvo, da sam takvomsurad njom pro{irio krug skladate lja koji suradili na filmu i u kazali{tu. îni mi se da samnekako predvodio taj trend, a imao sam tolikonarud`bi za film sku i kazali{nu glaz bu da ih

sve nisam mogao preuzeti. Tako sam redate -ljima obi~avao preporu~iti svoje kolegeskladate lje. Ku ljeri} je, na primjer, prema mo-joj preporuci radio glaz bu za dva filma i dvijekazali{ne predstave; Dev~i} je preko mene ra-dio s Juvan~i}em u Gavelli (u to doba Zagre-ba~ko dram sko kazali{te), dok je Radicasura|ivao s Violi}em na predstavi Medeja uHNK, a sa Selemom prilikom postav lja njaSartrovih Muha u ITD–u. Premda sam bioprisi ljen odbiti ove anga`mane, drago mi je dasam prona{ao osobe koje su sjajno odradilesvoj posao. Posebno sam va`nim smatrao jam-stvo njihove kvalitete.

Moja povezanost s kazali{tem bila je vrloizraèna, jednako kao i s Komornim ansam-blom suvremenoga plesa (KASP), koji sam1963. godine osnovao s Milanom Bro{, o~emu je nedavno objav ljen CD–ROM. Zavrijeme boravka u Sieni upoznao sam Clotil-du i Aleksandra Saharova koji su neko} bilisuradnici S. Djagi ljeva te su ondje imali svojplesni studio. Rekav{i im da sura|ujem s Mi-lanom Bro{, izrazio sam è lju da i ona do|e uSienu, na {to je ovaj slavni par predloìo dapristupi audiciji u njihovu studiju te joj jeponudio pomo} pri dobiva nju stipendije akoje pro|e. Ina~e, Milana i ja puno smosura|ivali na predstavama u okviru Zagre-ba~kog kazali{ta mladih koje se tada zvaloPionir sko kazali{te (PIK). Kad im se pred-stavila, Saharovi su njome bili toliko odu{ev -ljeni, da je odmah na prvoj godini postala njihova asistentica. Vidjev{i da smo mi malo»vi` ljasti«, predloìli su nam da osnujemo svojansambl. Stoga smo osnovali trupu koju samnazvao Komorni ansambl suvremenog plesa,na {to se Milana pobunila jer je predugo skra-tiv{i ga u KASP. Jedan od na{ih prvih nastupazbio se 1963. godine u Palladijevu TeatroOlimpico u Vicenzi na festivalu Manifes-tazioni di primavera. Dobili smo sjajne kritikeuz komentare da program ska komisija za krajfestivala glaz be, kazali{ta i plesa nije moglaodabrati bo lji i zna~ajniji ansambl od na{ega.Odmah su nam ponudili reprizu, ali nismomogli du lje ostati jer je ve}ina djece u ansam-blu morala natrag u Zagreb na polaga nje ma-ture. Uslijedilo je gostova nje u Bassanu, a za-tim turneja po Po lj skoj — ukratko, u ansam-blu sam ostao do 1966. godine. KASP je za-po~eo s aktivnostima bez ikakvih dotacija;ono {to bismo zaradili na nastupima, tro{ilismo na kostime, {minku, trikoe, magnetofon -ske vrpce i sli~no. Djeca iz ansambla su nafestivalima u Vicenzi i Bassanu dobivaladnevnice jednake na{ima. Moète li zamislitida u to doba jedno dijete ima na raspolaga nju7.000 lira dnevno?! Ne zaboravimo da je to bi-lo davne 1963. godine kad ste za 2.000 liramogli kupiti vrhun ske cipele. A sve bezdotacija. Vezan sam uz KASP jednako kao {tosam vezan uz Akademiju dram skih umjetnos-ti na kojoj jo{ uvijek predajem kao honorarninastavnik. Dakle, ulazim u 44. godinudjelova nja na toj instituciji te je smatramdrugim domom.

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Fran Krsto Frankopan, Gartlic za ~as kratiti; r. Georgij Paro, 1971. Pala~a Sponza; na slici: Bogdan Gagi}za klavirom, stoje: Ljubica Jovi} i Zlatko Crnkovi}

Hrvat ska glaz ba na 57. Dubrova~kim ljetnim igrama

Moglo je i vi{ePi{e: Ileana Grazio

Kad je objav ljen pretprogram 57. Dubro-va~kih ljetnih igara, izgledalo je da jeteì{te glaz benog programa na proslavi

ob ljetnica Wolfganga Amadeusa Mozarta,Dmitrija [ostakovi~a, Borisa Papandopula,Ivana Brkanovi}a i Mila Cipre.

Nakon zavr{etka Festivala moèmo primijetiti dasu Mozartova djela bila najvi{e zastup ljena, sa~ak dvadeset skladbi, a izveli su ih strani i do-ma}i solisti i ansambli.

[ostakovi~eva je ob ljetnica nazna~ena dvamadjelima. Koncert za klavir, trub lju i orkestar uC–duru, op. 35 predstavio je Vara`din ski ko-morni orkestar s dirigentom Pavlom De{pa ljomi dubrova~kim solistima — pijanisticom MarijomGrazio i trub lja~em Vedranom Koce ljom.Spomenuti ansambl iste je ve~eri uz [os-takovi~a obi ljeìo i ob ljetnice Mozarta i Papan-dopula te je cjelokupna izvedba nagra|ena Na-gradom Orlando. Drugo [ostakovi~evo djelo,puno emocionalne èstine, Sonatu za violon~eloi glasovir u d–molu, op. 40, izveo je violon~elistAntonio Meneses uz klavir sku prat nju CristineOrtiz.

Kada je rije~ o hrvat skim skladate ljima naDubrova~kim ljetnim igrama, treba primijetiti dase oni godinama stid ljivo predstav ljaju. Dobro bibilo, kako to rade primjerice Slovenci, da svihrvat ski ansambli ili solisti koji su izabrani zanastup na Dubrova~kom festivalu imaju obvezuizvesti jedno djelo hrvat skog skladate lja, jer iglaz ba odre|uje nacionalnu kulturu predme|unarodnim auditorijem ovoga Festivala.

Hrvat ski su skladate lji na ovogodi{ njim Igramabili zastup ljeni na s ljede}i na~in: Zagreba~kisolisti u svoj su programa uvrstili Tre}u simfoni-ju u D–duru Luke Sorko~evi}a, a Pleyel trioWien izveo je ~ak dvije skladbe togadubrova~kog skladate lja — Sonatu za fortepi-ano, violinu i violon~elo u A–duru i Sonatu zafortepiano, violinu i violon~elo u g–molu.

Od hrvat skih slav ljenika najzastup ljeniji je bioBoris Papandopulo: Zagreba~ki solisti pred-stavili su majstorov Scherzo za guda~e i Con-certino za trub lju, timpane i guda~e uz su dje -lova nje trub lja~a Gábora Boldoczkog i udara -ljka{a Igora Le{nika. Autor sku ve~er posve}enuBorisu Papandopulu odrào je Akadem ski zborIvan Goran Kova~i} pod ravna njem LukeVuk{i}a u Katedrali uz sudjelova nje pjeva~aValentine Fija~ko, Martine Mati}– Borse, TvrtkaStipi}a i Tomislava Beki}a koji su izveli Hrvat skumisu u d–molu, op. 86 za mje{oviti zbor à cap-pella te sopran, alt, tenor i bariton solo. Kaouvodnu to~ku svojega programa, CantusAnsambl pod vodstvom Berislava [ipu{a inter-pretirao je Papandopulovu Komornu simfonijuza puha~ki kvintet i guda~ki trio s kontrabasom.I strani su glaz benici izvodili Papandopuloveskladbe {to je posebno pohvalno. Tako jeaustrij ski pijanist Gottlieb Wallisch u programrecitala uvrstio ~ak dvije Papandopuloveskladbe — Contradanzu i tri etide iz Osam studi-ja za klavir. Leipzi{ki guda~ki kvartet prethodnoje najavio majstorov Peti guda~ki kvartet, ali ganije izveo zbog bolesti violinista koji ga je uansamblu pripremao.

Smatram da su ob ljetnice Ivana Brkanovi}a i Mi-la Cipre trebale biti bogatije obi ljeène, jer obo-jica skladate lja imaju u svojim opusimaantologij ska djela. Na prvome ovogodi{ njemfestival skom koncertu nastupila je Zagreba~kafilharmonija pod ravna njem Vjekoslava [uteja ikao prvu to~ku izvela Oluju iz opere EkvinocijIvana Brkanovi}a, skladanu 1950. na libreto pre-ma istoimenoj drami Ive Vojnovi}a. Skladate ljevsin, @e ljko Brkanovi}, za orkestar je preradio In-termezzo izme|u 2. i 3. ~ina opere, izvornopisan za zbor, {to je pod nazivom Oluja praizve-den na tom koncertu, ~ime je zapo~eo glaz beniprogram 57. Dubrova~kih ljetnih igara. Igre suzatvorene stavkom Jur ta je dubrava tvr|a umramoru iz Triptihona dalmatin skih gradova Mi-la Cipre u izvedbi Ru skog simfonij skog orkestrapod ravna njem japan ske dirigentice TomomiNishimoto.

Na pet pono}nih serenada je za-zvu~ala samo jedna hrvat ska glaz -ba i to kad je gitarist Petrit Çekuodsvirao Ples br. 3 iz Papandop-ulova Tri plesa za gitaru solo.

Na kraju moèmo zak lju~iti da je ucjelini na ovogodi{ njim Igramamoglo biti zastup ljeno i vi{e hrvat -skih skladate lja, ako ne drugih, on-da barem slav ljenika.

Jadran ska turnejaHrvat ske mise

Izvedbom Hrvat ske mise Borisa Papandop-ula pod ravna njem Luke Vuk{i}a, Aka -dem ski zbor Ivan Goran Kova~i} obi ljeìo

je u Puli, Pore~u i Dubrovniku 100. ob ljetnicuro|e nja skladate lja u ~ijem znaku protje~e i~itava ova godina. Koncerti su odràni 8.kolovoza u sklopu Histria festivala u Pul skojkatedrali, 9. kolovoza u pore~koj Eufrazijevojbazilici te 11. kolovoza u Dubrova~koj kate-drali na Dubrova~kim ljetnim igrama.Kao solisti u interpretacijama su sudjelovaliistaknuti hrvat ski vokalni umjetnici, sopranis-tica Valentina Fija~ko, altistica Martina Ma -ti}–Bor se, tenor Tvrtko Stipi} te baritonTomislav Beki}. (M.[.)

Dubrova~ki Orlando

Ovogodi{ nju Nagradu Orlando, koju jepo tridesetprvi put dodijelila Hrvat skaradiotelevizija za najbo lja dostignu}a

u glaz benom i dram skom programu naDubrova~kim ljetnim igrama, za ostvare njena podru~ju glaz be pripala je Vara`din skomkomornom orkestru te dubrova~kim glaz -benicima, pijanistici Mariji Grazio i trub lja~uVedranu Koce lju. Koncertom 2. kolovoza uAtriju Kneèva dvora navedeni je orkestar uzdvoje solista objedinio tri ob ljetnice: Papan-dopulovu, [ostakovi~evu i Mozartovu. Izobrazloè nja nagrade izdvajamo: »Istin skokomorno muzicira nje dokazalo se i u Papan-dopulovoj Sinfonietti za guda~e ~ija osjet ljivai sloèna partitura predstav lja zadatak gdjesu do za~udnosti izdràvane dinami~ke i for-malne linije, muzikalno razra|ene do najma -njeg deta lja, a s potpunom realizacijom cje-line.«

Nagrade su podije ljene na prigodnojsve~anosti u Pala~i Sponza, a uru~io ih jeJosip Guberina, ravnate lj Glazbene proiz -

vod nje Hrvat ske radiotelevizije. (M.[.)

Ovogodi{ nji dobitnici nagrade Orlando:trub lja~ Vedran Koce lj, pijanistica MarijaGrazio, glumica Renata Sab ljak i (u imeVara`din skog komornog orkestra)violon~elist Kre{imir Lazar

Prva hrvat ska glaz bana Rachlinu i prijate ljima

Nakon pet godina vrlo uspje{nogodràva nja u Dubrovniku, Festival ko-morne glaz be Julian Rachlin i prijate -

lji, uvrstio je u program i prvo djelo autora izzem lje doma}ina. Tako je na ~etvrtom kon-certu 6. Festivala odrànom 1. rujna ove go-dine u Atriju Kneèva dvora, izme|u Schu-mannova Trija, a prije Seksteta KrzysztofaPendereckog, svoje mjesto na{la i vrlo ri-jetko izvo|ena Meditacija za violinu i klavirBorisa Papandopula. ûv{i za okrugli jubilejvelikoga hrvat skog skladate lja, violinist i or-ganizator Julian Rachlin odabrao je djelo ko-je }e uz prat nju njegova kolege i prijate lja Ita-mara Golana za klavirom otkriti povu~enu iskromniju stranu njegove osobnosti. Diskret-no i nenamet ljivo gudio je fraze koje je maes-tro poklonio violinistu Zagreba~ke filharmoni-je, Vladimiru Ivan~i}u, oduìv{i mu se takosvojom glaz bom za niz legendarnih fotografi-ja koje je glaz benik, ina~e strastveni fotograf,na~inio na probi orkestra 1987. godine.(J.H.L)

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE


14

VA[A GLAZBA RADIZA DRUGE —UKLJUÎTE SE UGLAS AUTORAUdana{ njem konkurentnom poslovnom okruè nju mno-

gi traè nove na~ine na koje bi mogli pove}ati profit,unaprijediti poslova nje te privu}i nove i zadràti stare

klijente. Vrlo se ~esto za postiza nje navedenoga koristi upra-vo glaz ba. Radij ske i televizij ske postaje ne mogu bez nje, aneophodna je i za poslova nje ugostite lj skih objekata; nude jena internet skim portalima, upotpu njava ponudetelekomunikacij skih kompanija, reklamne kampa njeposlovnih tvrtki i ~itava industrija zabave pro{iruje se na os-novu kori{te nja glaz be u gotovo svim ìvotnim prilikama.

Sve to ne ~udi jer glaz ba je vrlo mo}an medij sa sna`nim ut-jecajem, kako na razini dru{tvene skupine tako i na razini po-jedinca. Ona ima snaàn utjecaj (na razini skupine) jeromogu}ava komunikaciju kojoj vi{e ne trebaju rije~i, obuh-va}a zna~e nje i smisao koje skupina dijeli te poti~e razvoj idobrobit pojedinca, skupine, kulturnih i nacionalnih cjelina. Zapojedinca glaz ba moè biti na~in emocionalnog izraàva nja,ali glaz ba moè promijeniti raspoloè nje, izazvati opu{ta nje,stimulirati i biti izvor ugode. Glazbu se moè koristiti i u lije~e -nju. Ona moè zabav ljati, biti predmetom estet skog uìva njai poja~ava nja utjecaja drugih oblika umjetnosti.

Ipak, Hrvat sko dru{tvo skladate lja i njegova slu`ba ZAMP ner-ijetko se nalaze u situaciji da korisnicima glaz be u javnosti, alii medijima koji staju u njihovu obranu kao i {iroj javnosti, ob-ja{ njavaju da je glaz ba, uz sve navedeno i privatno vlasni{tvoonih koji je stvaraju i da je, osim {to je zakon ski propisano,sasvim prirodno da se za kori{te nje tu|ega vlasni{tva traìodobre nje vlasnika i za to plati odre|enu naknadu. Kad vidi-mo sliku koja nam se svi|a i koja na nas ostav lja snaàn do-jam zamolimo njezina vlasnika da nam je proda, kao i k njigu,ha ljinu ili bilo koje drugo vlasni{tvo. No, glaz bu ~esto ljudi uz-imaju i koriste za vlastiti profit — bez pita nja. Naàlost, medijii {ira javnost vrlo rijetko i vrlo te{ko instituciju HDS ZAMP–apercipiraju kao slu`bu za autore, a jo{ ma nje kao autoresame. U takvim odnosima ponekad je vrlo te{ko uspje{noobraniti prava autora glaz benih djela. U takvim slu~ajevimanedostaje nam upravo glas samih autora.

Pou~eni vlastitim i skustvima i me|unarodnom praksom uo~ilismo da pravna borba (sporovi za naplatu dugova nja i pos-tupci pred prekr{ajnim i kaznenim sudovima) koju vodimo usvrhu za{tite prava autora nije dovo ljna. Uz nju je nu`noeducirati korisnike, medije te op}u, stru~nu i politi~ku javnosto autor skom pravu, va`nosti glaz beno–kulturnoga stvara nja,utjecaju glaz be i sli~no. Upravo zato vodimo nekoliko kampa -nja usmjerenih prema naj{iroj javnosti i korisnicima glaz benihdjela.

Kampa njom korisnicima glaz benih djela èlimo pribliìti glaz -bu, educirati ih o tome da je glaz ba proizvod autora,vlasni{tvo autora koje oni koriste u svojem poslova nju kakobi stekli prednost pred svojim konkurentima i tako osiguralibo lju zaradu. Neuredne korisnike tako|er educiramo i izjava-ma onih urednih, a iste koristimo i u svim na{im promotivnimmaterijalima. Ova kampa nja uk lju~uje letke, bro{ure, radij skereklame kao i sam na{ pristup korisnicima.

Na{a borba za prava i honorare autora glaz benih djela svakegodine pokazuje rezultate te je sve ma nje onih koji glaz bu ko-riste ilegalno, a prikup ljena masa autor skih naknada koje iduza raspodjelu autor skih honorara sve je ve}a. Me|utim, brzitempo razvoja tehnologije neprestano omogu}uje novena~ine kori{te nja glaz benih djela i tako nam name}e sve brìtempo prilagodbe poslova nja, ali upravo i ovo edukacij skodjelova nje. Uistinu, kao i svim ostalim dru{tvima u svijetu,potreban nam je glas autora. Razvoj tehnologije omogu}ujeda se glaz ba koristi gotovo na svim mjestima i u svakomtrenutku. Zato danas ljudi vi{e–ma nje glaz bu uzimaju zdravoza gotovo, kao ne{to {to je jednostavno uvijek tu, uvijekprisutno i uvijek dostupno. Pritom, ne misle}i ni{ta lo{e,naàlost, ne razmi{ ljaju da su autori glaz be i stihova u tostvara nje uloìli svoj talent, trud, zna nje, ideje i vrijeme, da suu njih ugradili sebe. Zato i na autor sko–pravnu za{titu, kojaautorima omogu}uje prihode i time stvara nje novih djela, ner-ijetko gledaju kao na ne{to nikome va`no, pa zato i nepotreb-no. HDS ZAMP ne moè upe~at ljivo i glasno poput samih au-tora korisnicima i javnosti objasniti da su glaz bena djela vlas-ni{tvo autora i da je njihovo stvara nje ono ~ime se oni bave iod ~ega ìve te da im jedino kolektivna za{tita kroz dru{tvomoè omogu}iti da od vlastita rada i ìve.

@e lja nam je pokrenuti akciju Glas autora kroz koju bi se i sa-mi autori svojim izjavama uk lju~ili u edukaciju onih koji bezodobre nja javno koriste njihova glaz bena djela i za to nepla}aju naknadu, kao i {ire javnosti. U Glas autora uk lju~ite sei vi, po{a ljite nam svoje izjave i fotografije s naznakom Glasautora posjetite na{e stranice za autore na ili nas nazovite.Marina Feri}

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Uredni korisnici glaz -benih djela znaju da i glaz ba ra-di za njih — POSJETITE IH!

Slobodan Dori}Vlasnik di sko kluba O’Hara u Splitu

Glazba je u -v i j e kpr isutna.

Kako u svakomkafi}u, trgovini,domu, ta ko i usvakodnev no jponudi klubaO’Hara. Za klub

glaz ba jednostav no mora postojati, kao i zamene osobno. Ona naj~e{}e uvese ljava ljude, a za nas su dobra zabava i provodna{ih gostiju najva`niji. S HDS ZAMP–omimamo sklop ljen godi{ nji ugovor kojega se usvakom trenutku pridràvamo i vrlo smozadovo ljni dosada{ njom surad njom.Odobre nje HDS ZAMP–a omogu}ava mizakonit pristup hrvat skoj, kao i svjet skoj glaz -benoj ponudi. Za odràva nje koncerata uklubu dovo ljna je pravovremena najava HDSZAMP–u i na{im gostima je osigurana do-bra zabava, a nama uvijek ostaje zadovo ljanosmijeh na licu.

Milivoj Mladina (Mile Peka) Vlasnik restorana Bracera u Du}ama,Varo{ i Jadran u Splitu te buffeta

Kampiun

Iako sam vlasniktriju restorana ijednog kafi}a,

uz dobro jelo ipi}e èlim svojimdragim gostimastvoriti ugodanambijent. Upravou glaz bi vidim

jedan od najva`nijih izvora dobrog ugo|aja izabave. Gostima je ugodnije ve~erati uzzvukove dobrih starih balada i {ansona, jerone jednostavno nadopu njuju cijelu atmos-feru restorana. Uredno pla}am HDSZAMP–u naknadu — to je jedna odobaveza svakog obrtnika koji u svojemlokalu koristi ~ari glaz be. S HDS ZAMP–omsam sklopio godi{ nji ugovor u njihovojposlovnici u Splitu. Ugovor mi omogu}ujemnogobrojne pogodnosti i stoga ga svakegodine obnav ljam. Osob lje u poslovnici jeprofesionalno, kooperativno i tolerantno tezbog toga rado nastav ljam na{u zajedni~kusurad nju.

Ante PodrugVlasnik hotelaConsul u Splitu

Na{ega gos-ta uvijekd o ~ e k a

pjes ma kao sr-da~na do bro do{ -lica ili poziv napo novni susret.B ilo da su u na -{em hotelu zvuci

dal ma tin ske ili talijan ske pjesme, gosti seuvijek rado vra}aju, pa nam je zbog togaglaz ba jednako va`na kao i ostala hotel skaponuda. Kako bi glaz ba bila jedan dio na{eusluge, uvelike nam pomaè surad nja sHDS ZAMP–om. Na{e zajedni~ko poslova -nje traje ve} godinama i odvija se naobostrano zadovo ljstvo. Zakon je iznad sve-ga i treba ga uvijek po{tivati. Uredna pla}a -nja su na{a zakon ska obaveza, a HDSZAMP nam zauzvrat daje mnogo povlasticaputem sklop ljenoga godi{ njeg ugovora. Paipak, svaka dobra pjesma i zadovo ljstvona{ih gostiju vrijedno je svakog potro{enognov~i}a.

Petar TabakVlasnik hotela Alkar u Si nju

Ti { i n aponekad ni-je ugodna,

stoga hotel Alkarsvoje posjetite ljedaruje glaz bom.Ona je zvonka ra-dost svakome,upotpu njuje na{u

uslugu i ~ini je kvalitetnijom. Godinama samkoristio glaz bu u svojem biv{em restoranu uNjema~koj te mogu re}i da se cijeli postupakpla}a nja i za{tite ne razlikuje od poslova njaHDS ZAMP–a. Zbog toga sam prezadovo -ljan na{om dosada{ njom surad njom, kojumogu nazvati i prijate lj skom. Potpisan godi{ -nji ugovor s raznim povlasticama nadoknadit}e svaku cijenu naknade mojega kori{te njaglaz be. A ljubaznost i prijate lj ski odnosposlovnice u Splitu zasigurno }e pobo lj{atina{ nastavak uspje{ne surad nje i ubudu}nosti.

Draèn Dragu{icaDirektor marketin{ke agencije

Claritas d.o.o. uOsijeku

Za nas jep l a } a n j ea u t o r s k i h

prava HDSZAMP–u od pr-vog dana normal-na stvar. Uvijekp l a } a m onaknadu za ko-

ri{te nje glaz be na svim koncertima, glaz -benim priredbama i doga|a njima koje orga-niziramo. Logi~no je da autori trebaju dobitinaknadu za svoj autor ski rad koji netko dru-gi koristi, a tako je i zakonom propisano.Kako da lje te~e raspodjela, ovisi i o na{ojaùrnosti i urednom dostav lja nju popisa izve-denih djela. Ako mi kao organizatori budemoprecizni i aùrni i autori }e biti zadovo ljniji,kao i HDS ZAMP. S obzirom na brojnetro{kove koji postoje u organizaciji koncera-ta i sli~nih programa, te{ko je kvalitetnofinancij ski pokriti sve, ali to je jedini na~in. Naovaj na~in kvalitetniji i izvo|eniji dobivajuvi{e, a tako i treba biti.

Ivan Letica,Vlasnik motela Zelenkrov u êpinu

Motel Ze-l e n k r o vna{ je

obite lj ski posao, ana prvom mjestunam je sretan izadovo ljan gost.Gosti su bezsum nje zadovo -

ljniji ukoliko ih u motelu do~eka i glaz ba —kako u sobama tako i u restoranu. Motel Ze-lenkrov je i doma}in brojnih svadbenihsve~anosti, a tu je glaz ba jednostavno neza-obilazna. Prepoznali smo koristi koje imamood glaz be, i skoristili smo popuste koje jena{e strukovno udruè nje ugovorilo saZAMP–om i na teme lju toga sklopili godi{ njiugovor.

Ksenija Brk lja~i},Vlasnica caffe bara Zen u Puli

Kad u lokalune bihp u { t a l a

glaz bu, to bi selo{e odrazilo namoje poslova nje.Glazba sasvimsigurno privla~igoste i podiè

raspoloè nje, a kad su ljudi raspoloèni, vi{etro{e. [to se ti~e autor skih naknada, u reduje da i oni koji tu glaz bu rade ne{to zarade.Sa ZAMP–om imam sklop ljen godi{ njiugovor, i skoristila sam sve ponu|enepogodnosti i uredno pla}am naknade. Nemogu re}i da naknade koje pla}ampredstav ljaju velik tro{ak za moje poslova nje.

Fenomen »oto~koga vala«

Dalmatin skaalternativaPi{e: Bojan Mu{}et

Kao {to su ~a–valovci posegnuli udruga podneb lja i razne glaz beneidiome prilagodili svome stilu,tako je i [o!Mazgoon krenuo odreggaea, tropicala i ostalih latin -skih ritmova, sretno ih spojiv{i upjesmama na bra~kom dijalektu

Pro{lo je deset godina od afirmaci-je pos ljed njega velikog glaz -benog pokreta na doma}oj sceni

— ~a–vala. Izvo|a~i ujedi njenivokalnim izri~ajem na ~akav skom nar-je~ju i reinterpretacijom tradicionalnihkvarner sko–istar skih glaz benih motiva,uz dodatak svjet skih utjecaja — od ita-lo–popa do tex–mexa — stekli su rep-utaciju postav{i apsolutni hit u zem lji.Gustafi, Alen Vitasovi}, [ajeta, Battifia-ca i ostali sna`no su uzdrmali pop/rockscenu, a tradicionalna dalmatin skaikavica, puna stina i maslina, s protag-onistom koji je tija, ali nije smija, po prvije put izgubila dvoboj s autsajder skimizri~ajem.

No, nije to dugo trajalo. Dalmatinci su,oslo njeni na {lager ska obi lje`ja Split -skoga festivala i tradicij ske klap skenapjeve afirmirane na Omi{kom festi-valu i da lje veli~ali more, Dalmaciju, pis-mu i 'jubav. Pritom su to neki radili naautohtoniji na~in (Gibonni, Tedi Spala-to, Luky...), a drugi su se i da lje dràlivi{e ili ma nje sretnih izvedenica onoga{to je prije vi{e od pola sto lje}a pjevalaGrupa Dalmatinaca Petra Trali}a.

Alternativa takvom poima nju dalmatin -skoga popa, dakako, nastala je izvanosovine Split — [ibenik — Zadar, a iz -njedrili su je zagreba~ki glaz benici naprivremenom radu na Bra~u. Rije~ je obendu [o!Mazgoon, iako je zapravoza~etnik budu}ega »oto~koga vala«Gego s reggae zezalicom Mama jo sonlud iz 1994. godine. U to je doba~a–val potaknuo bu|e nje i ostalih re-gionalnih scena koje njeguju etno prist-up, pa se, zahva ljuju}i Gegi, i Hvar up-isao na tu hrvat sku etno–pop kartu.No, vi{e je to bilo lokalnog karaktera,pa je Gego hibernirao sve do pro{legodine, kad je objavio izniman nastup-ni album uz prat nju Picigin bandasastav ljena od ~lanova ugasloga[o!Mazgoona.

[o!Mazgoon nastao je 1999. kad su se@anu Jakopa~u pridruìli Max Juri~i} iBoris Leiner iz nekada{ njih Vje{tica teStanislav Kova~i} Stako iz Stampeda.Potpuno druk~ijih glaz benih vizura oddominantnih dalmatin skih napjeva, jed-nako kao {to su ~a–valovci posegnuliu druga podneb lja te razne glaz beneidiome prilagodili svojemu stilu, tako jei [o!Mazgoon krenuo od reggaea,tropicala i ostalih latin skih ritmova, sret-no ih spojiv{i u pjesmama na bra~komdijalektu.

Sastav je izdao tri albuma i izvrstan al-bum remikseva koje je napravio NoName No Fame, a u prodaji je CD/DVDkompilacija Oto~e, volim te. @anJakopa~ napravio je novu postavubenda te pod imenom @an i Mazgunikrenuo na turneju.

Max Juri~i} i Stanko Kova~i} pridruìlisu se Gegi, uz Igora Pavlicu i Surku, aPicigin band prebacio se na hvar skonarje~je i sli~an glaz beni stil koji je biojo{ prpo{niji od onoga {to je radio[o!Mazgoon.

S bandom Kopito krug je zaokruèn,oto~ki val postao je realnost i i skon skadalmatin ska glaz bena alternativa. Kopi-to je multioto~ki sastav koji predvodiPavle Svili~i} s Visa. Njihov nastupni al-bum producirao je Max Juri~i}, azarazni glaz beni »brodet« sastav ljen odrazli~itih glaz benih idioma uz visok udiodobra raspoloè nja svakako predstav -lja kona~no etablira nje prvog naletaoto~koga vala. U ovom trenutku ono~ito prolazi odre|enu preobrazbu izkoje }e proiza}i novi glaz beni stilovi(nakon prekida rada [o!Mazgoona, iGego se s Picigin bandom ne nalazi naistoj valnoj duìni).

U svakom slu~aju, to i da lje ostaje glaz -beni pokret koji odlikuje ~i njenica danakon nastupa (kao, na primjer, i uslu~aju Gustafa) posjetite lji odlaze sret-ni, s osmijehom na usnama, uda ljeniod dnevnih trauma kao Split ski festivalod stare slave.

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

NO

VI

TR

EN

DO

VI

N

OV

I T

RE

ND

OV

I

NO

VI

TR

EN

DO

VI

N

OV

I T

RE

ND

OV

I

NO

VI

TR

EN

DO

VI

N

OV

I T

RE

ND

OV

I

NO

VI

TR

EN

DO

VI

N

OV

I T

RE

ND

OV

I

NO

VI

TR

EN

DO

VI

N

OV

I T

RE

ND

OV

I

NO

VI

TR

EN

DO

VI

N

OV

I T

RE

ND

OV

I

NO

VI

TR

EN

DO

VI

N

OV

I T

RE

ND

OV

I

NO

VI

TR

EN

DO

VI


Ovogodi{ nji Tjedankaj kav ske kulture,kao najuglednija

kul turna pri red ba u sje -ver ozapadnoj Hr vat skoj,svoju je zavr{nicu do ivio9. rujna na tre}em, final-nom koncertu ovogodi{ -njih, 41. Sve~anosti kaj -kav skih po pevki. Nakonprve ve~eri, odr ane 7. ru-jna pod naslovom Kaj u ri-je~i, pjesmi, slici i plesu, naRevijalnoj su ve~eri kaj -kav skih popevki skla da -nih na stihove DragutinaBritvi}a nastupili doajeniFestivala, ali i neka novasolisti~ka imena na kojimabi trebala po~ivati bu -du}nost Festivala. Krozizved be dvadeset repre -zen tativnih popevki, pre-mijerno izvedenih na Fes-tivalu od 1966. do 1998.godine, podsjetili su pub-liku u dvorani, a zahva -ljuju}i izrav nom prijenosuna programu Hr vat skogradija i poklonike kajkav -ske popevke di ljem svije-ta, na kajkav ski dio opusa ovoga na{eg ugled -nog, prerano preminulog pjesnika.

Na zavr{noj ve~eri premijerno je izvedeno de-vetnaest kajkav skih popevki, a u Festival sku jedvoranu, nakon vi{e od jednog deset lje}astanke, vra}en natjecate lj ski karakter priredbekoja je tako prestala biti tek revija novihskladate lj skih i interpretativnih dosega.

Kao {to je uo~i po~etka Festivala na konferen-ciji za novinare istaknuo njegov novi umjetni~kiravnate lj Josip Cvitanovi}, ovogodi{ nji je pro-gram predstav ljen uz sma njeni i osuvreme njeniorkestralni korpus, uz nagla{eniju ulogu ri-tam–sekcije, diskretniji zvuk guda~a i tamburi-ca te izostanak Zbora Ilirci. Ovaj je vokalni sas-tav, pod vodstvom Viktora Crneka, direktoraovogodi{ njega Tjedna kajkav ske kulture, nastu-pio na Revijalnoj ve~eri popevki DragutinaBritvi}a. Pomak je na~i njen kako bi se zadovo -ljio ukus mla|ih nara{taja, a sam zvuk uFestival skoj dvorani, kao i u radij skom itelevizij skom eteru, nije izgubio na snazi ikvaliteti.

Unato~ nastoja nju da se vi{e prostora ustupimla|im autorima, me|u skladate ljima su ve}inuipak ~inili etablirani skladate lji poput ArsenaDedi}a, Dalibora Paulika, Zlatka Dvoràka, Zo-rana Marku lja, Viktora Crneka, Hrvoja Hege-du{i}a, Adele Dobri}–Jela~a i drugih, koji su seu vi{e navrata predstavili na krapin skoj festival -

skoj pozornici. Zanim ljivo je da su na ovo-godi{ njem Festivalu debitirali Lidija Ba-juk, Ivan Mikuli} i Vladimir Ko~i{–Zec.

Upravo je debitantici Lidiji Bajuk uru~enanagrada za najbo lje stihove za skladbuDrav ski kra lj u aran`manu Sini{e Leopol-da. Prva nagrada publike pripala je mladojDanijeli Pintari}, koja se predstavila zrelominterpretacijom popevke Stiha povedaj mi,mati, {to ju je, na stihove Neda Zubana,uglaz bio i aranìrao \elo Jusi}, koji je i rav-nao izvedbom. Prvu nagradu stru~nog ocje -njiva~kog suda osvojila je skladba Zgublenazvezda koju je, na stihove Ferde [kr ljca,uglaz bio Hrvoje Hegedu{i}. U aran`manuautora glaz be nadahnuto ju je otpjevalaKsenija Erker.

êtiri deset lje}a od osnutka, Festival je,prema Cvitanovi}evim rije~ima, otvorionovu stranicu svoje povijesti. Ho}e li seovogodi{ nja festival ska selekcija, u pone{toizmije njenom produkcij skom ruhu i uznekoliko novih imena svidjeti {irem krugupoklonika, poglavito mla|im nara{tajima,pokazat }e mjeseci koji su pred nama. Us-pjesi negda{ njih, danas kultnih naslovapoput Suze za zagor ske brege, Vu`gi, Zagorjemoje zeleno, Gde si sad i drugih, definitivnoje iza nas.

15

Ovogodi{ nje, 46. izda nje Festivalazabavne glaz be Split, potvrdilo je sasigurno{}u najav ljeno obe}a nje umjet-

ni~koga direktora Tomislava Mrdu lja{a da }etoj tradicionalnoj, nekad eminentnijoj festival -skoj priredbi, vratiti ugled najpresti`nijega do-ma}eg festivala.

Pro{logodi{ nje izda nje nazna~ilo je da je naposrnuloj estradnoj sceni ipak mogu}e ne{topromijeniti. Trideset pomno odabranih sklad-bi posvjedo~ilo je da nije sve izgub ljeno, nitiu glaz benom niti organizacij skom smislu, pa jejubilarni Split ‘05 zasluìo najvi{e ocjene.

Ovogodi{ nji festival ski spektakl, odràn od 6.do 8. srp nja pred prepunim split skim Proku-rativama uz veliki orkestar te oboga}enkvalitetnim skladbama i jasnom glaz benomvizijom, pamtit }e se po mnogim va`nim deta -ljima. Izme|u ostaloga, va lja istaknutiveli~anstvenu pozornicu koju potpisuje mladisplit ski scenograf ski trojac Vesna Reì}, OzrenBakoti} i Slaven Raos, autori s diplomamatalijan ske Accademia di belle Arti.

Kroz dvije izlu~ne ve~eri, Prokurative na drugina~in i Dalmatin ski akvareli, izvedeno je 39kvalitetnih i lijepih skladbi, stoga se ve} sadamoè govoriti da je Split ‘06 bio ne samo natragu najbo ljih izda nja iz sedamdesetih godi-na, nego da su mnoga autor ska i pjeva~kaostvare nja bila dugo priè ljkivana na brojnim(posrnulim) hrvat skim festival skim scenama.

Autor ski tim, na ~ijem se ~elu nalazi T. Mrdu -lja{, ima razloga za zadovo ljstvo. Dugo se~ekao prepun split ski Trg Republike,televizij ske kamere napokon su do{le na svo-je, ali i publika nadasve è ljna pjesme i spek-takla.

Mrdu lja{ je vje{to osmislio zad nja dva festi-vala u kojima se glaz beno proìmala Dalmaci-ja s aktualnim svjet skim trendovima, {to suprepoznali i publika i kritika. Bilo binepravedno istaknuti bilo kojeg autora ili iz-vo|a~a jer je ovogodi{ nji Festival bio utrkanajbo ljih. Stoga se njegov direktor te{ka srcamorao odre}i nekih pjesama i izvo|a~a koji suse odli~no predstavili tijekom dviju izlu~nihve~eri.

Superfinale, odràno 8. srp nja, priredba je zapam}e nje. Dvadeset~etiri skladbe izvedeneuz prat nju velikoga festival skog orkestra, ko-jim su ravnali Stipica Kalogjera, Jo{ko Banov i@e ljko [parmajer uz dragocjenu pomo} glaz -benoga producenta Nik{e Brato{a i producen-ta orkestra Zvonimira Boldina, s lako}om suna{le put do slu{ate lja.

Velika konkurencija i ujedna~ena kvalitetapjesama u~inile su zanim ljivijim i{~ekiva njerezultata glasova nja publike i brojnih radio-postaja. Zablistala je Zorica Kondà sa sklad-bom Zauvijek Jo{ka Banova. Odluci publikepridruìo se i stru~ni ocje njiva~ki sud kojinapokon nije kalkulirao kako zadovo ljiti {tovi{e autora i izvo|a~a. Stoga je njezina pobje-da kristalno ~ista, jednako kao i njezina uo-

bi~ajeno vrhun ska izvedba kojoj nije nedosta-jalo emocija primjerenih pjesmi i pjeva~ici.Nadomak pobjede bio je pro{logodi{ nji laure-at Goran Karan s vlastitom skladbom Da mepojubi{, ali i Luka Nièti} sa simpati~nompjesmom Dina [arana More.

Neosporne interpretativne mogu}nosti i -skazao je i ovoga ljeta Giuliano sa skladbomIvice Badurine Cvite kameni, ali i Toni Kesi},lokalna radij ska zvijezda i negda{ nji pjeva~grupe Black Coffe, koji je izvedbom skladbeNokturno sebi i autoru Vinku Didovi}u priskr-bio tre}u nagradu stru~nog ocje njiva~kog su-da.

Osim nagra|enih, bilo je jo{ izvrsnih pjesamakoje se trenuta~no nalaze na radij skim top ljestvicama, traè}i po drugi put svoje mjestopod estradnim nebom. A kad ve} spomi njemopojam estrade, uz koju se proteklih godinaveè negativni predznak, va ljalo bi odgovornoustvrditi da je Splitu ‘06 vra}en dignitet te dase pokazao kao ozbi ljna glaz bena priredba iputokaz za nove i bo lje hrvat ske zabavnoglaz -bene uzlete.

Ovogodi{ njem Festivalu va ljalo bi dati najvi{eocjene. Isto tako, èli li se toj priredbi slavnepro{losti osigurati izgledna budu}nost, bilo bikorisno da se iz grad ske blagajne izdvoji iznosprimjeren kvaliteti i ugledu manifestacije ko-ja je proslavila ne samo Split, nego i hrvat skuglaz benu scenu.

Zorica Kondà

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

1 6 . D J E ^ J I F E S T I V A L M A L I S P L I T

Pobijedila skladba [ifra 95 u izvo|e njuDje~jeg zbora Perlice GKM SplitPi{e: Mi{o Doleàl

Unedje lju, 9. srp nja 2006., kao pos ljed njave~er Festivala zabavne glaz be Split2006., odràn je {esnaesti Dje~ji festi-

val Mali Split. Neoptere}en problemima i za-htjevima velikih estradnih zvijezda, Festival jepokazao ra sko{nu nadarenost mladih izvo|a~ate dokazao ono {to ve} svi znaju — da je Splitgrad pjesme i rasadnik dobrih pjeva~a. Unato~

istodobnom odvija nju finala Svjet skoga no-gometnog prvenstva, gledali{te na Prokurativa-ma bilo je popu njeno do pos ljed njeg mjesta.Nakon prigodnih rije~i predsjednika Festival -skog savjeta, prof. Gorana Su~i}a, i doùpanaLuke Br~i}a, Festival je otvorio gradona~elnikSplita Zvonomir Pu lji}, poè ljev{i mu uspjeh idugovje~nost za dobrobit grada i brojnihmali{ana. U natjecate lj skoj atmosferi, koju jestvorila 21 izvedena skladba, publika i ìriglasova njem su dodijelili tri nagrade, pri ~emusu se njihove odluke gotovo preklopile. Takosu skladbu [ifra 95, u izvo|e nju Dje~jeg zboraPerlice GKM Split, za koju je glaz bu na stihoveAsje Kahle napisala Ingrid Flesch, a aran`manRemi Kazinoti, i gledate lji i festival ski ìri pro-glasili najbo ljom te je osvojila grand prix Festi-vala. Sve je izvo|a~e uspje{no pratio dje~ji zbor

Srdelice, koji ove godine obi ljeàva25. ob ljetnicu postoja nja. Njihov ute -me ljite lj i vodite lj Jovica [karo, ujed-no i umjetni~ki direktor FestivalaMa li Split, samozatajan je split skiglaz benik koji, uz skromnu ili ni ka k -vu pomo} Grada, ve} 16 godina or -gani zira zna~ajan kulturni doga|aj, o -dav no pre{av{i granice split ske regije.

Na inicijativu organizatora, uz spo me -nuta su prizna nja dodije ljene i nagra -de za najbo lji tekst, najbo lji aran man,najbo lju interpretaciju, najbo lji na -stup, najbo lju surad nju s maò ret ki -njama, najbo lji izgled i sli~no. Na o vajsu na~in svi mali izvo|a~i dobili neko priz na nje,pa njihovu vese lju i slav lju nije bilo kraja.

Festival su uspje{no vodili razigrani mladivodite lji Lana [karo, Vedran Sesarti} i Miki[tajner.

Festival zabavne glaz be Split '06

IZGLEDNA BUDU]NOST NATRAGU SLAVNE PRO[LOSTIPi{e: Goran Pelai}

Odlukom Umjetni~kog savjeta Festivalazabavne glaz be Split dodije ljene su idvije nagrade za poseban doprinoshrvat skoj glaz benoj kulturi: posthumnoslavnom skladate lju, dirigentu, aranèrui producentu Nikici Kalogjeri te jednomod najbo ljih hrvat skih pjeva~a svih vre-mena Vici Vukovu. Pro{le godine te sunagrade pripale pokojnom skladate ljuZdenku Ru nji}u i Josipu Bi skupovi}u,jednom od uteme ljite lja Festivalazabavne glaz be Split.

ZVO

NIM

IR B

ARI[

IN

Odràn Festival kajkav ske popevke Krapina 2006.

Stara priredba dobilasuvremenije ruhoNa zavr{noj ve~eri premijerno je izvedeno devetnaest kajkav skih popevki, a u Festival -sku je dvoranu, nakon vi{e od jednog deset lje}a stanke, vra}en natjecate lj ski karakterpriredbe koja je tako prestala biti tek revija novih skladate lj skih i interpretativnihdosegaPi{e: Nenad Marjanovi} — Zulim

Ksenija Erker

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

AN\

ELKO

SU

HO

DO

LÂN

Progla{e nje pobjednika


16

R E A K C I J E N A P R E P O R U K U E U R O P S K E K O M

OTVARANJE EUROPSKSLOBODNOJ KONKURR A Z G O V O R S N E N A D O M M A R ^ E C O M , Z A M J E N I K O M D I R E K T O R A H D S Z A M P – a

Razgovarala: Sa nja Raca

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Koji je teme ljni sadràj Preporuke vezane uz online tr-govinu za{ti}enim sadràjima kakvi su glaz ba, filmovii sva ostala umjetni~ka ostvare nja osigurana autor skimpravom?

Europ ska komisija donijela je Preporuku o preko-grani~nom ostvariva nju online prava prvenstvenona inicijativu korisnika i publishera. Preporuka ni-je obvezuju}a, ona je vrlo jasna uputa, iako se ni-je znalo kakve }e imati pos ljedice. Njezin je ci ljotvara nje granica izme|u autor skih dru{tava kojasu dosad djelovala unutar vlastitih granica {tite}ipri tom cijeli svjet ski repertoar u skladu s reci-pro~nim ugovorima dru{tava. U online svijetu kadna Web site stavite neki sadràj, on u istomtrenutku postaje dostupan svim zem ljama, a vi gaimate pravo licencirati (izdati odobre nje zakori{te nje) samo za svoj teritorij. Tu je nastaoglavni problem. Da bi se moglo raditi na Interne-tu, od svake zem lje u kojoj je takav sadràj biovid ljiv, trebalo je traìti posebno odobre nje. Kakoje to korisnicima oteàvalo poslova nje, tako su odEurop ske komisije zatraìli pojednostav lje nje ci-jelog postupka. S druge strane stoje nosite lji pra-va, takozvani publisheri. Tih pet velikih ku}a:EMI, BMG, Universal, Warner Chappell i Sonyotkup ljuju prava od autora, a za protuuslugu imomogu}avaju razli~ite oblike promocije, kori{te nje njihovih djela za reklame, u filmovima, na televiz-iji i sli~no. Oni su kanal prema korisnicima i najz-na~ajniji su nosite lji autor skih prava na svijetu.

Koja je hrvat ska rije~ za publishere? Nakladnici?

Ne, oni se primarno ne bave nakladni{tvom.Nekada su takve ku}e ti skale note, me|utim uzabavnoj glaz bi danas se vi{e ne produciraju not-na izda nja. Oni ne {tampaju ni nosa~e zvuka, pri-je bi se moglo re}i da su na neki na~in investitorikoji dugoro~no ulaù u autora. Daju}i avans au-toru za otkup njegova prava, oni ulaze u poslovnirizik. Me|utim, oni su danas jedne od najbogati-jih tvrtki u glaz benom svijetu, {to zna~i da je rije~o unosnom poslova nju. U anglo–sakson skom sus-tavu (engle skom i ameri~kom) uobi~ajeno je da se50% takozvanih malih i 100% mehani~kih pravaprepisuje publisheru, zna~i da im pripadaju sva pra-va od prodaje nosa~a zvuka. U Europi je odnosdruga~iji, 25% do 33% malih i 50% mehani~kihprava prepisuje se publisheru.

Kako to u Hrvat skoj funkcionira?

U Hrvat skoj se tim poslovima bave di skograf skeku}e. Na primjer, Croatia Records potpisuje ugov-ore s autorima, dakle otkup ljuje prava od ma njegbroja autora, ali ugovori nisu takvog sadràja, nitisu naprav ljeni s istom idejom pa se dosta razliku-ju od inozemnih. Croatia Records ima odjel MusicPublishinga koji bi se trebao baviti promocijom.Kad bi autori osjetili da se promocija odvija naodgovaraju}i na~in, vjerojatno bi bili spremni zaposlovne dogovore.

Oni su jedini u Hrvat skoj?

Ne, tu je jedna primarno publishing tvrtka IDMMusic i ostali izdava~i — Menart, Aquarius, MarsMusic, Dallas, Dancing Bear — koji su izrasli izdistributera stranih izdava~a. Kod izdava nja vlasti-tih CD–ova, oni tako|er nastoje potpisati ugovores autorima.

Je su li publisheri novi fenomen u ostvariva nju autor -skih prava?

Jedino u Hrvat skoj. Za vrijeme biv{e Jugoslavije,Hrvat ska se u mnogim aspektima nije uspjelarazvijati kao zapadni svijet, pogotovo u financij -skom managementu, a publisheri su, slobodno semoè re}i, financij ski manageri. Oni investiraju i~ekaju. Pri tom imaju veliki interes da njihova in-vesticija u odre|eni repertoar dopre do {to ve}egbroja korisnika, jer na taj na~in vra}aju uloèno. Uinozemnoj zabavnoj glaz bi ne postoji ni jedno dje-lo koje prethodno nije ugovoreno s publisherom, jerje to jedini na~in i put do scene i audio–vizualnih

medija. Zato i jesu tako va`na karika na razvi-jenom europ skom i svjet skom glaz benom trì{tu.

Kako su ovu Preporuku primila mala i sred nje velikaautor ska dru{tva, s obzirom na njihovu dosada{ njuautonomiju?

Sudbina malih i sred njih europ skih dru{tava,pogotovo malih, stvarno je neizvjesna. Mislim dase, za mala dru{tva posebno, spremaju te{ka vre-mena, ~ak i za one ~ije zem lje jo{ nisu ~lanice EU.S obzirom na to da je Europ ska komisija jasno, nesamo Preporukom, nego i nizom drugih akcija ko-je je poduzela, pokazala da u okviru Europ skeekonom ske zajednice ho}e jedinstveno trì{te, lo-gi~no je da èli ukinuti teritorijalnost autor skihdru{tava kako bi se ona natjecala na cijelom teri-toriju EU. Globalno gledaju}i, natjeca nje u ovomaspektu jednako je svakoj drugoj privrednojtrì{noj utakmici, iako je podru~je autor skih pravasamo po sebi jako specifi~no. Iz toga je proistekaostrah da }e veliki pojesti male {to je, mislim, sud-bina malih u svakoj privrednoj grani. Gledaju}i re-alno i dugoro~no, Hrvat ska se ili neka zem lja njojsli~na, ne moè na isti na~in nositi s razvijenom imo}nom njema~kom GEMA–om koja ima vi{eod milijardu Eura prihoda. No, neizbje`na je ~i -njenica da se trì{te otvara i da se treba boriti za{to bo lje mjesto.

Cijeli se proces veè uz slobodu trì{ta, a mi pri-padamo skupini malih dru{tava (udruga). K tomeHrvat ska jo{ nije ~lanica EU. Kako to izgleda naprimjeru neke druge sredine, Austrije ili Nizozem ske ~ijaautor ska dru{tva tako|er nisu velika? Kako oni gleda-ju na neizvjesnost vlastitog statusa u budu}nosti?

Postavili ste jako dobro pita nje. Radi se o dva vr-lo razvijena, vrlo bogata, a mala dru{tva. Upravo suse oni, iako u Europi ima jo{ sli~nih dru{tava, is-takli posebnim zalaga njem vezanim uz Pre-poruku, ali potpuno suprotnim akcijama. Ni-zozemci su, jedini u ovom trenutku, krenuliuzvodno, dakle uz razmi{ lja nje Europ ske komisi-je i izrazili slaga nje sa sadràjem Preporuke. Sviostali, prili~no zapa njeni takvim nastupom, nasto-jali su prona}i na~in kako objasniti da intelektual-no, umjetni~ko dobro nije klasi~ni ekonom skiproizvod i da na trì{tu ne moè imati isti statuspoput ~okolade, niti se moè tako tretirati. Sdruge strane, Austrijanci su ukazali na mnogeprobleme koje }e izazvati prakti~na primjena Pre-poruke, a na znakove promjena ukazivali su ve}prije dvije godine na Savjetova nju o autor skompravu odrànom u Hrvat skoj na koje Hrvat skodru{tvo za autor sko pravo obavezno poziva stranestru~ njake i direktore europ skih autor skih dru{ta-va.

S obzirom na to da u politi~kom jeziku o strate{komrazvoju EU trì{ni imperijalizam nije nimalo popu-larna rije~, a strah od njega i u kulturi je realan, kolikesu {anse da kulturna dobra dobiju druga~iji status itime izbjegnu negativne implikacije trì{nog natjeca nja?[to moè osigurati UNESCO–va Konvencija o za{titiraznolikosti kulturnih sadràja Ši umjetni~kogizraàva nja, Pariz, listopad 2005.š ~ija je potpisnicai Hrvat ska? Moè li ona postati {tit pred naletom ve-likih trì{nih imperatora?

Postupak ratifikacije razli~it je u razli~itim zem -ljama. Za hrvat sku kulturu to je potencijalnoizuzetno korisna stvar. Za{to je Konvencija va`na?Umjetni~ka dobra, a njihov je dio i glaz ba, nalazese u trgovin skim ugovorima koje su Hrvat ska idruge zem lje potpisale s Me|unarodnom trgovin -skom organizacijom i ona su ravnopravna roba kaobilo koji drugi proizvod. Prema tome, sve {to vri-jedi za jedan stolac, vrijedi i za glaz bu, {to zna~i dase kulturno dobro ne moète {tititi stav lja njem uneki povla{teni poloàj. Pita nje je mogu li se tak-va dobra izvu}i iz trgovin skih ugovora. Naodre|eni na~in, na to je upozorila i Konvencija ukojoj stoji da »kulturno dobro nije i ne moè bitiistovjetno drugoj robi«. Za{titom kulturne razno-likosti jam~ila bi se i za{titila nacionalna kultura

svake zem lje, a da bi sutra imali raznolikost kul-turnih sadràja i umjetni~kog izraàva nja, kulturasvih treba se ~uvati ravnopravno. Da bi Konvenci-ja imala punopravnu snagu, mora je ratificiratitrideset zema lja. Za sada ju je ratificiralo pet ili{est. Za nas je ona va`na, jer bi mogla puno po-mo}i. U trenutku kad krene u provedbu, a ja tovidim kroz niz doga|aja i akcija, na{a se proizvod -nja, kad bi se uvele kvote, nu`no mora pove}ati.Zna~i da }e se nu`no pove}ati i proizvod nja glaz -be. Ako se time pove}a potra` nja, onda }e se odtantijema, narud`bi i svega ostalog slijevati vi{esredstava hrvat skim autorima. Samim tim oni }eimati mogu}nost ve}eg ulaga nja u korisne investi-cije i tako }e njihov proizvod dobiti na kvaliteti.

Dat }u Vam primjer korej ske kinematografije ko-ja je uvela kvotu da 40% filmova u kinima morabiti nacionalne produkcije. Oni su mala kine-matografija i imali su trì{ni udio od 16%, ni skuvlastitu godi{ nju proizvod nju, s vrlo malim pos-totkom gledanosti i ekonom ske isplativosti. Kine-matografu nije preostalo ni{ta drugo nego se ès-toko boriti za korisnike. Nakon nekoliko napornihgodina do{li su do proizvod nje kvalitetnih filmo-va i tako su pokrenuli trì{ni lanac te osvojili 50%trì{ta, iza{li izvan granica svoje zem lje i osvojiliniz presti`nih nagrada na svjet skim film skim fes-tivalima. To je pokazate lj da propisiva nje kvoteima za pos ljedicu i razvija nje kvalitete. U hrvat -skoj glaz benoj industriji to je te{ko posti}i proda-jom 3.000 nosa~a zvuka. I sami znate koja jekona~na ra~unica. Kad startate s malom investici-jom, gotovo je o~ekivana produkcij ska i sadràjnaskromnost kvalitete.

Koje se teme i podru~ja da lje otvaraju nakon ove Pre-poruke?

Europ ska komisija nastavila je da lj njim akcijamaza otvara nje trì{ta. Preporuka je samo jedna od njih, a inicirana je od strane Odjela za unutar njetrì{te. Potom se uk lju~io Odjel za za{titu trì{nognatjeca nja Izjavom o primjedbama upu}enoj svimautor skim dru{tvima i CISAC–u kao krovnoj orga-nizaciji, u kojoj se kaè da dru{tva moraju ukinutiodredbe recipro~nih me|usobnih ugovora kojimaje bila ugovorena teritorijalna isk lju~ivost. Za sadase Izjava odnosi na podru~je satelit skog emitira -nja, kabel ske retransmisije i Internet. Smatrali suda satelit sko emitira nje samo po sebi uk lju~ujeprekograni~no kori{te nje, jer se satelit ski snoprasprostire preko cijele Europe i problem se morateritorijalno rije{iti bez ograni~e nja. To je bila s -ljede}a akcija koja je sna`no pogodila dru{tva, jersu Izjavom zaprije~ene vrlo visoke kazne za svekoji to eventualno ne bi u~inili. To je izazvalonovu nepovo ljnu situaciju — braniti se argumen-tima koje ima strana koja {titi autore i istodobnobiti u velikom strahu, ako ta obrana ne bude jaka,platiti ekstremno veliku kaznu kako je propisano.CISAC i sva dru{tva, skupa sa svojim odvjetnici-ma, uloìla su puno napora u sastav lja nje odgovo-ra na ovo pita nje.

Nakon objav ljiva nja Preporuke, predstavnici malih isred njih europ skih dru{tava odràli su izdvojeni sas-tanak. [to je u toj prigodi izneseno? Smatraju li da bii sami mogli postati regionalne poslovnice velikih imo}nih dru{tava i tako nestati u dubini te visoke hijer-arhije ili ~ak potpuno nestati?

U me|uvremenu se dogodio niz sastanaka. K -lju~na stvar, odnosno prva globalna pos ljedica Pre-poruke jest ~i njenica da je EMI, kao veliki pub-lisher povukao svoja online prava svim dru{tvima uEuropi i predao ih njema~koj GEMA–i i britan -skom PRS–u. Oni su stvorili alijansu i EMI–evaprava sada ostvaruju za podru~je cijele Europe. Toje bio prvi konkretan korak ka trì{nom natjeca -nju. Naravno da to nije tako jednostavno, jerpretpostav lja sloèni postupak registracije nove al-ijanse u svakoj zem lji i sli~no, no taj tehni~ki diovremenom }e se prevladati, jer se trì{te moraotvoriti i prilagoditi novim uvjetima. Hrvat ska,dakako, u ovom trenutku nije njihov primarni

financalijanautor spredsmnogu sko pskoj me|utridessu se aktuarje{avjedni Zato londoGEMu Hrvprekono dronlinebudu}bi se potpuodre|dru{tvpovezvelikitrì{tukona~koje slisherimori drHDS–EU. Uju pov

Kakavpostangional

Ovisi konkrdru~jeU regnastu skupiSlovemoèmdru{tatrijancMa|ase ti~ranijepripadmi smva vrsje povva}a iije poCISAskih disto~nija, Busmo teku}domaove gbili naime svzadatavjerojBudimnai{ao

Dru{tvnje no[to }e

Situacdana na~inEuropmodesvoju èle n

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I


17B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

M I S I J E O P R E K O G R A N I ^ N O M O S T V A R I V A N J U P R A V A

SKOG TR@I[TA URENCIJI

financij ski interes. Nakon uspostav lja nja tealijanse (EMI–GEMA–PRS), predstavniciautor skih dru{tava pozvani su u London napredstav lja nje novog sustava {to je izazvalomnoge emotivne reakcije. Dru{tva su ina~eu sko povezana, ~esto i na osobnoj, prijate lj -skoj razini, a dosad ni u ~emu nisume|usobno konkurirala. U EU ih imatridesetak. Svi njihovi predstavnici i dosadsu se sastajali svakih par mjeseci oko nekogaktualnog problema koji su zajedni~kirje{avali, a sada su na pragu okreta nja le|aedni drugima i na pragu konkurentnosti.

Zato je bilo tako burno i emotivno. Naondon skom skupu poja{ njeno je da

GEMA i PRS nemaju namjeru, primjericeu Hrvat skoj, izravno ostvarivati prava, negopreko HDS–ZAMP–a i to tako da nacional-no dru{tvo postane njihova poslovnica zaonline prava. Takva agencij ska mreà ubudu}nosti je izvjesna u nekom obliku, alibi se time na{a kontrola nad repertoarompotpuno izgubila, kao i autonomija uodre|iva nju pravila. Zbog toga su maladru{tva krenula u me|usobno regionalnopoveziva nje kako bi uspje{nije konkuriralavelikima i kvalitetnije se pozicionirala natrì{tu. Zasad jo{ uvijek nema konkretnih,kona~nih rje{e nja, ali ima puno prijedloga ukoje su uk lju~eni razgovori s velikim pub-lisherima i korisnicima te me|usobni dogov-ori dru{tava. U svemu tome sudjeluje iHDS–ZAMP, iako Hrvat ska nije ~lanicaEU. Ukratko, u krugu smo onih koji se poku{ava-u povezati, a ne stajati i ~ekati.

Kakav je Va{ stav o mogu}nosti da HDS–ZAMPpostane regionalni lider, odnosno vo|a takve jedne re-gionalne skupine?

Ovisi o tome {to je regija. Kad se govori o ovomkonkretnom problemu, onda je regija ipak po-dru~je EU, uz zem lje koje }e sutra pristupiti EU.U regiji kojoj mi nagi njemo u zajedni~koj borbi inastupu, najistaknutiji su Austrijanci i Ma|ari, askupini jo{ pripadaju êsi, Slovaci, Po ljaci iSlovenci. U takvoj sred njeeurop skoj regiji mi nemoèmo biti lider, jer ima znatno ja~ih i i skusnijihdru{tava od na{ega. U prvom redu mislim na Aus-trijance i iznimno aktivne i dobro organiziraneMa|are, ~ije je dru{tvo mentor na{em dru{tvu. [tose ti~e podru~ja biv{e dràvne zajednice, mi odranije stalno pomaèmo svim dru{tvima, ali ona nepripadaju regiji od interesa. Slovenci su ~lanovi,mi smo kandidati za EU, a ostali nisu, tako da tak-va vrsta poveziva nja nije produktivna. Prirodnijee poveziva nje malih dru{tava koje problem zah-

va}a izravno. Povezanost sa svima iz ex–Jugoslav-je postoji unazad nekoliko godina kada se unutar

CISAC–a javila potreba sna`nije surad nje autor -skih dru{tava, a sugerirano je da u podru~je jugo-sto~ne zone u|u zem lje biv{e Jugoslavije, Alban-ja, Bugar ska, Rumu nj ska, Gr~ka i Tur ska. Tada

smo po~eli sura|ivati da bi se lak{e nosili steku}im problemima. Zagreb je, na primjer, biodoma}in jednom uspje{nom sastanku u srp njuove godine gdje su predstavnici mnogih zema ljabili na{i gosti. S obzirom da je HDS–ZAMP–u, ume svih regionalnih dru{tava dodije ljen delikatan

zadatak predstavnika u odnosima s publisherima,vjerojatno }u na na{oj s ljede}oj konferenciji uBudimpe{ti predstaviti hrvat ski model koji jenai{ao na velika odobrava nja.

Dru{tva su dobila rok od godinu dana za pronalaè -nje novog modela djelova nja u skladu s Preporukom.[to }e se dogoditi ako pojedina dru{tva to ne naprave?

Situacija je zbu njuju}a. Dru{tva imaju godinudana na raspolaga nju za pronalaè nje novogna~ina me|usobnog funkcionira nja kako imEurop ska komisija ne bi sama nametnula svojmodel. Pretpostav ljate da svako dru{tvo vu~e nasvoju stranu. Nizozemci èle jedno, GEMA i PRSèle ne{to drugo, udruùju}i se regionalno, mala

dru{tva èle ne{to tre}e i o~ito da nema zajed-ni~kog dogovora. Vjerojatno je u nezahvalnojsituaciji i krovna organizacija, kao moderator upronalaè nju zajedni~kog rje{e nja. Ako se ne na|ezajedni~ki jezik, postoji ozbi ljna opasnost nakonisteka zadanog roka da administracija EU propi{ekako }e se raditi, {to tek ne bi nikome odgovaralo.Toga su svi svjesni, a ne nazire se kako objedinititoliko razli~itih pogleda i interesa, jer veliki èlepredloèni sustav, a mali se boje gubitka vlastitihdru{tava. Zbog bo ljeg razumijeva nja, ovdje nije ri-je~ o postoja nju ili nepostoja nju nacionalnihdru{tava, nego je rije~ o problemima autorâ svakezem lje i osigura nju kvalitetnih usluga za ostvariva -nje njihovih prava. To zna~i stvara nje mogu}nostikontrole, uprav lja nja, dono{e nja odluka, sigurnos-ti u vezi naplate, pravilne raspodijele i za{tite na-cionalnog repertoara. Me|utim, ako }e jedna odnavedenih velikih ku}a to obav ljati za hrvat ske,~e{ke ili austrij ske autore, pita nje je mogu}nostikontrole i nadzora. Kakve su {anse da takav jedanautor postane ~lan njihova Predsjedni{tva, ~lanNadzornog odbora, ~lan Odbora za za{titu ili bilokojeg drugog tijela koje je potrebno za raddru{tva? Dru{tvo radi pos ljedi~no za autora. Tovidite najbo lje na hrvat skom primjeru poslovnicau Splitu ili Osijeku. Ne moè se iz Zagreba znati{to se doga|a u Trogiru ili nekoj sredini u Slavoni-ji, tako ni veliki nosite lj prava ne moè preciznoznati {to se doga|a ovdje, u Po lj skoj ili Ma|ar skoj.Veliki sustav uvijek nosi kompromise i gotovo jeizvjesno da mu mogu promaknuti deta lji. Umasovnoj obradi podataka uvijek je prihvat ljivjedan stupa nj pogre{ke, me|utim, ~im se po-maknete iz epicentra, stupa nj pogre{ke nemi-novno je sve ve}i, pogotovo u sredinama koje suod rubnog financij skog interesa.

S obzirom na tako sloèn problem, kako izgledaobrambena strategija?

U kompleksnim stvarima ogledamo se u na{aprijate lj ska, mentor ska dru{tva te se nastojimo vla-dati u skladu s austrij skim i ma|ar skim prijedloz-ima. Me|usobnim poveziva njem i u~vr{}iva njemsnaga, oni prema publisherima uistinu nastoje pris-tupiti kao regija. Druge aktivnosti ne poduzimaju.Ocijenio bih da se ipak ne radi o obrani, jer je pri-hva}ena izvjesnost takvog raspleta, ve} se radi oprilagodbi novim uvjetima. To je po svemu putkojim trebamo svi krenuti, a ne poku{avati seoduprijeti ideji trì{ta, jer onako kako je bilo, vi{e

ne moè biti. Kad kaète — na{a je roba speci-fi~na, EU odgovara »i drugi su takvi«. Sigurno dazbog robe kojom mi trgujemo vjerojatno jesmoposebni. Kroz ratificira nje UNESCO–ove Kon-vencije mo`da uspijemo dobiti povla{teni status,no trì{te }e i da lje biti otvoreno pa je bo lje po~eti{to prije s prilagodbom. Za nas je va`no da trì{nautakmica nije do kraja surova i da na{i proizvodidobiju odre|ene olak{ice. [to se ti~eHDS–ZAMP–a, sve se to jo{ uvijek formalno neodnosi na nas. Me|utim, ukoliko ne{to sutrapostane nalog, zem lje kandidati moraju odmahreagirati i prilagoditi svoje zakonodavstvo. Ho}ure}i da nas ne}e ostaviti po strani. î njenica danismo u EU, u s ljede}ih godinu dana moèodgodit neki, po nas, eventualno lo{i ishod. Za tovrijeme pa` ljivo pratimo {to se doga|a.

Koliko su autori svjesni opasnosti primjene ove Pre-poruke?

[to se ti~e EU i njezinih ~lanica, osim nosite ljaprava, dakle publishera, kod dono{e nja Preporukeautori uop}e nisu bili konzultirani, kao ni jednaautor ska udruga, niti bilo koji predstavnik autora.Prigovor je uputilo CISAC–ovo Vije}e autora ko-je se brine o pravima i drugim stale{kim pita -njima. Prihva}aju}i zabrinutost krovne organizaci-je, Europ ska komisija naglasila je da èli otvorenotrì{te i konkurentnost ~ime }e autorimaomogu}iti samo napredak, no ukoliko se pokaèda preporu~eni model donosi lo{iji status, ispast }eda to nitko nije htio, niti èlio. Me|utim, sveukazuje na to da }e ishod na ovaj na~in biti povo -ljniji samo za neke autore. Iza toga su predstavni-ci CISAC–a razli~itim pravnim i politi~kim sred-stvima poku{ali privu}i i druge institucije, svjesnida Europ ska komisija, s obzirom na svoje visokeovlasti, ne mora usvojiti njihove primjedbe. Ovo-ga trenutka nastoji se pokrenuti i motiviratiEurop ski parlament da problem, koji ina~e nije u njegovoj nadle`nosti, usvoji na jednu od raspravakao temu od posebnog interesa.

Rekao bih da autori imaju vrlo veliku snagu i utome ih sna`no trebaju poticati njihove udruge.Mislim da je jedna od va`nih stvari upravo ho-mogenost, jer je lako pretpostaviti da }e se, uslu~aju neuspjeha Preporuke, ve} sutra pripremitineka druga, mogu}e jo{ nepovo ljnija, a sve uskladu s idejom otvara nja europ skog trì{ta. Touk lju~uje i scenarij ponude hrvat skim autorima (ili

autorima bilo koje zem lje s istim problemom) oprela sku u neko drugo strano dru{tvo, a na au-toru ostaje izabrati ~iji }e biti ~lan. Moè zvu~atiprimam ljivo biti dio PRS–a ili GEMA–e,me|utim smatram da bi autori time samo izgu-bili. Realno govore}i, cijeli postupak za{tite, uHrvat skoj moè obaviti samo onaj tko je tu.Takav scenarij, naslu}en izme|u redaka,mogu}e je razvijati i da lje — ako dru{tva nepristanu biti agenti, rasplet se moè kretati pre-ma sma njiva nju broja njihovih ~lanova. Ostatibez ~lanstva, zna~i ostati bez repertoara kojeodre|eno dru{tvo {titi, ukratko vrlo nezgodnasituacija za sve.

Je su li predstavnici kolektivnih dru{tava spomi njalipublishere kao odre|enu vrstu monopolista i nije lime|usobno kupova nje velikih ku}a samo drugi oblikmonopolizma? Ako se èle rije{iti pojedina~nihmonopola autor skih dru{tava, ne}e li onda oni krozjednu, dvije ili tri publisher ske ku}e uistinu mo-nopolizirati cijeli svjet ski repertoar?

Doista, spaja nja publisher skih ku}a izgledaju kaododatno monopolizira nje trì{ta od strane velik-ih ku}a. No, jo{ uvijek ima dovo ljno subjekatada trì{na utakmica postoji. Na kraju, postojeinstitucije koje nadziru velike trì{ne koncen-tracije da ne postanu prevelike pa èlimvjerovati da su svi takvi potezi pod kontrolom.

Koja odluka prva slijedi u narednom razdob lju?

Prvu va`nu odluku svako }e dru{tvo donijeti utrenutku kad GEMA i PRS, kako su najavili,slu`beno ponude agenture. O tome }e odlu~itiniz okolnosti, ali odluka uvijek mora biti u in-teresu autora. Publishere treba respektirati, jer suvrlo zna~ajni nosite lji prava. Treba im priznati njihovu va`nost u glaz benom svijetu, posebnou odnosu na tako veliki repertoar i financij skusnagu. HDS–ZAMP ima dobre i profesionalneodnose s njihovim zastupnicima u Hrvat skoj, anama, kao i svim europ skim dru{tvima, jasno jeda publisher traì i o~ekuje brì, jednostavniji iizravniji na~in poslova nja. Zato su i pokrenuliinicijativu koja je Europ sku komisiju dovela doPreporuke. Pita nje je mudrosti i snage malih isred njih dru{tava kako }e odgovoriti na njezineupute, jer ovog trenutka ona ipak jo{ nije ob-vezuju}a.

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I


18

N O V O I Z D A N J E H D S C A N T U S — P R E P O R U K A Z A ^ I T A N J E

E[Ô ODNO POSLJEDNJEE SKAZANEE ILJETOPIS OKONÊNJA MOJA K N J I G A S J E ] A N J A I V A N A B R K A N O V I ] A

Pi{e: Sa nja Raca

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Svatko tko se susretne s in-timnim zapisima umjetni-ka, susre}e se s nepoz-

natom osobom. Dosad blizakglaz benim stvara la{tvom,skladate lj i pripovjeda~ IvanBrkanovi} (1906.–1987.) sada jek njigom Sje}a nja otvorio vrata uvlastito unutra{ nje vrijemepra}eno doga|ajima ep ske snagei {irine. S velikom literarnomstra{}u opisuje pojedine ìvotneepizode koje ne daju odvojiti k -njigu iz ruku, posebno u di-jelovima gdje su sje}a nja uda -ljenija, a slike sna`nije, vjerojat-no i zbog psiholo{kog odnosaprema dojmovima koji suduboko utisnuti u na{u podsvi-jest. Pripovijest o djeti njstvu,prvim koracima u glaz bi, u~ite ljuBlagoju Bersi kojega su studentiiz strahopo{tova nja nazivali On,{kolova nju u Parizu i te{kim rat-nim godinama, dostojna je nazi-va memoar ske literature, a ne-davno objav ljeno izda nje osobitije prilog 100. ob ljetnici njegovaro|e nja. Nakladnici Hrvat skodru{tvo skladate lja i Cantus, na~elu s urednicom Erikom Krpan,po{tivali su autorovu vo lju ko-jom je bilo odre|eno da serukopis objavi tek dva deset lje}anakon smrti. Razlozi takve od-luke uobi~ajeni su za memoar -ska izda nja, a srodni primjerigovore da su se autor skaograni~e nja znala odnositi na postmortem razdob lje od 50 i vi{e go-dina.

Div lje nje Blagoju Bersi@ivotni put Ivana Brkanovi}aprimjer je strasti u ostvare njuìvotnog poziva, a prepreke kojeje svladavao, pokazuju ga kao us-trajnog i vrlo hrabrog ~ovjeka.Siroma{no i sretno dijete iz [ka -ljara pored Kotora, kroja~ki kalfa,radnik u vojnoj tvornici i zboro-vo|a iz nu`de, bio je po pita njusred njo{kol skog obrazova njaprakti~ki samouk, sve do spek-takularna upisa na Muzi~kuakademiju. Bri ljantan prikaz sus-reta s Njim koji je bio prepunemocija i istin skog div lje nja pre-ma Blagoju Bersi, opis njegovapedago{kog rada i uop}e odnosakoji su ostvarili, kao i zad njihdana pred u~ite ljevu smrt, dosadje najbo lji portret ovog enig-mati~nog i ekscentri~nog in-telektualca hrvat skog skladate lj -skog kruga s po~etka 20. sto lje}a.

Pripovjeda~ o{tra peraOkolnosti u kojima Ivan Brkanovi}odrasta i u kojima se razvija nikadanisu upu}ivale na ne{to tako apstrak-tno (iz perspektive njegova okruè -nja) kao {to je akadem sko {kolova nje,a osobito ne {kolova nje glaz benika ijo{ k tome skladate lja. Njegovibiograf ski zapisi primjer su upornostiu svladava nju nemogu}e misije, a borbai muka vezana uz preìv ljava nje u»stra{no doba nevo lje i gladi«(razdob lje I. svjet skog rata i nakon njega), kao da su, u nekom drugom,jednako sloènom obliku, bile stalnaprat nja njegova ìvota. ôvjek koji jeimao tako jake religiozne, moralne iumjetni~ke principe i ~iji ustrajni pa-triotizam osvjet -ljava genezu cijelogumjetni~kog stava,po svemu nije uspi-jevao ìvjeti beztrp lje nja. On jepripovjeda~ o{trapera, vrlo kriti~naprema prilikama ukojima je kao zreliumjetnik ìvio i os-obama koje su gaokruìvale, osobitou vrijeme politi -~kog egoizma posli-jeratnog vremenanakon II. svjet skograta. Njegovi neis-tomi{ ljenici i raz -dob lje koje nijedare` ljivo poticalo stvarala{tvo, izvr -sno su prikazani, ne samo otvo re no{ -}u kojom poimence govori o svojimsuvremenicima, nego i zbog izno{e -nja sustava mu~nih »sudova ~asti«kojima se pojedincima (od par mjese-ci do dvije godine) zabra njivalo um-jetni~ko djelova nje. Mnogi od njih ta-da su ostali bez egzistencije, a zaLovru Mata~i}a govorkalo se da jeosu|en na smrt. Ivanu Brkanovi}udjelova nje je bilo zabra njeno na ~etirimjeseca.

Odgovorni profesionalacU svim razdob ljima ìvota, koliko sudopu{tale okolnosti, radio je i pisaosustavno, s istom vatrom ishodi{nognadahnu}a svojega uèg i {ireg za-vi~aja. Cijelo njegovo dru{tvenodjelova nje i pedago{ka karijera sluìlisu bez prekida i jedino glavnompozivu skladate lja, iako je angaìrano»va nj sko« djelova nje ostav ljalo su -protan dojam. Imao je rijetku osobinuodgovornosti prema dogovorenimrokovima bez obzira na {to su seodnosili i vrlo bolno mu je padalaleèrnost kojom se okolina odnosila

prema obvezamai pojmu profe-sionalizma. Uovoj k njizi pot -vr|eno je kolikoje, kao ~lan Up-rave i predsjed-nik strukovnogdru {tva sna`noutj e cao na politi -ku tada{ njeg U -dru e nja kom -po zitora Hrvat -ske (danas

HDS) koja je uk lju~ila i pritisak na iz-bor dotada{ njeg repertoara u koristhrvat skih skladate lja te proble ma -tizira nje takozvane »reparticije hono-rara koji su proizlazili iz autor skeza{tite SR Hrvat ske«, a koji se nisuostvarivali u Zagrebu. Na njegov pot-icaj, iz toga su proiza{li »potpuna re-organizacija za{tite autor skih prava iorganizira nje abonent skih ciklusakoncerata i opernih izvedbi s na-cionalnim djelima«. Da lj nje naporeusmjerio je prema stabilizira nju Za-greba~ke filharmonije (u to vrijemeDràvni simfonij ski orkestar) ~iji jedirektor bio od konca 1954. do po~et-ka 1957. godine. Po nimalo elegant-nom odla sku s funkcije, prihvatio jemjesto izvanrednog profesora nasarajev skoj Akademiji. Zvu~i nevjero-jatno da ga je u tako drasti~noj odlucivodila samo jedna misao, a to je da utrenutku odla ska u Sarajevo ima 50godina i da }e nakon pet godina ste}isve uvjete za starosnu mirovinu {to }emu omogu}iti ponovni ìvot u Zagre-bu. Tako je i bilo.

Put pobo`nostiZagreb i njegov rodni kraj bili su sr`

ìvota. Bez njih se smatrao usam ljen inapu{ten. Takvoj bezuvjetnoj ljubavizahva ljujemo àrka sje}a nja na djeti -njstvo, rodite lje i {kolu, opis rodnih[ka ljara, Kotora, a osobito na putpobo`nosti s majkom preko Njegu{ai planin skih lanaca do Podostroga, na-jpoznatijeg crnogor skog svetili{tazahum sko–hercegova~kog mitropoli-ta Vasilija. Ta pogan ska spiritualnapri~a o misti~noj arkai~nosti zavjetni-ka i atmosfere koja je pratila vi{ed-nevno pje{a~e nje djeteta, nesum njivose kasnije sudbin ski prikazala u um-jetnosti Ivana Brkanovi}a. Smrt ma-jke (imao je 41. godinu kad je umrla)potresno opisuje rastanak i bol gubit-ka kojim se, na odre|eni na~in, zatvo-rila k njiga njegove {ka ljar ske povi-jesti.

Na jednako ìvopisan na~in opisujeboke lj ski puk u slav lju sv. Tripuna,gotovo se ispri~avaju}i zbog uda ljava -nja od ìvotopisa. Poja{ njavaju}i ra-zloge, kaè — »~inim to zbog svje-do~e nja o pro{losti, a drugo, ti velikidoga|aji iz djeti njstva nikada nepro|u bez odjeka na stvarala~ku um-jetni~ku narav.« Tako su sve njegoveskladbe zabi ljeène ili neizravnimsje}a njima ili prikazom konkretnihokolnosti nastanka, ali o glaz bi samoj,rijetko je govorio. Smatrao je da je sveizloèno u djelu i da ono ne treba tu-ma~a, a sve je spomenuo — Triptihon,Prvi guda~ki kvartet (i ostale),zborove, popijevke, simfonije,Ekvinocij, Zlato Zadra, @ivo srce umrtvom gradu, Helote, Hod po mukahAmbroza Matije Gupca (s opisom skandala oko izvedbe), Kantatu o sv.Kriù, Molitvu no}noga bdije nja i drugeskladbe. Pa` ljiv ~itate lj na}i }e puno

odgovora upravo o onome o ~emu jenajma nje pisao. Razlog je o{trina ko-jom je zapaào okolinu i sebe u njoj,pa i kad je {utio, uspijevao je voditi.

Tamo gdje sje}a nja prestajuStil kojim pi{e vrlo je ritmi~an, azdravi smijeh koji je o~ito bio dio njegove naravi, s puno iskrena humo-ra prati pojedine zgode onom so~nomju` nja~kom sklonosti dobrodu{nomruga nju. Kako pripovijeda nje odmi~ei sve vi{e se pribliàva godinama kadsje}a nja prestaju (»moj ljetopis je za-vr{en u Zagrebu 24. ve lja~e 1979.«),tako se doga|aji saìmaju na mjeruinformativne aktualnosti, jer im ne-dostaje nu`na distanca kojom semotre protekle uspomene. Sje}a njaIvana Brkanovi}a donose galerijulikova s politi~ke, umjetni~ke, glaz -bene, dru{tvene scene, kao i onepovijesne, skupa s mnogim, javnostinepoznatim osobama koje jeskladate lj volio, a koje su dale vaànsmisao njegovu cjelovitu poima njuìvotnih vrijednosti. Muzikologi njaErika Krpan opremila je rukopis izn-imno velikim brojem bi ljeàkavezanim uz osobe koje se spomi nju uk njizi i tako je, uz brojnu fotograf skudokumentaciju, akribij ski i uredni~kiznala~ki zaokruìla sagu o jedin-stvenoj pri~i hrvat ske glaz be 20. sto -lje}a.

Navod iz naslova prikaza E{~o odnopos ljed njee skazanee i ljetopis okon~e njamoja, preuzet je s pos ljed nje stranicek njige kojom je skladate lj, osam god-ina prije smrti, zaokruìo rukopis svo-jih Sje}a nja. Radi se o citatu starca Pi-mena, a zna~i »Jo{ pos ljed nji prikaz imoj je ljetopis zavr{en«.

IZLO@BA DOBRO MI DO[EL PRIJATEL POSVE]ENA VIKIJU GLOVACKOM U MUZEJU GRADA ZAGREBA

Zbog svoje bezazlene zabav lja~ke djelatnosti tijekom Drugoga svjet skog rata, Viki Glovacki, jedan od najve}ih hrvat skih zabav lja~a i komi~ara druge polovice20. sto lje}a, iza 1945. bio je dobrano zapostav ljen. No, njegov mu se vo ljeni Zagreb, o tridesetoj ob ljetnici smrti, dostojno oduìo multimedijalnim comeback-om postav ljenim tijekom ljeta u Muzeju grada Zagreba. Izlo`ba, otvorena 30. svib nja bila je zami{ ljena kao interaktivno multimedijalno uprizore nje scen skoga

vremeplova s brojnim projekcijama, instalacijama, Vikipedijom i drugim suvremenim muzeograf skim rje{e njima. Ona je uvodila posjetite lja u zagreba~ku atmosferuotprije pola sto lje}a, vode}i ga od pozornica kultnog Varietea i Student skog centra do stadiona na [alati, ~iji je za{titni znak bio upravo Viki Glovacki. S obzirom nasvestranost protagonista ovoga iznimnoga multimedijalnog projekta, naglasak je stav ljen na tada{ nji zagreba~ki glaz beni ìvot, u kojemu je Glovacki — kao vodite ljglaz benih priredaba i programa, ali i kao autor stihova kajkav skih popevki te bri ljantni izvo|a~ antologij skog Zad njeg fijakera — svojim specifi~nim {armom dao ne-mali doprinos i ostavio neizbrisiv trag. Uz opse`nu publikaciju iz pera nekolicine autora, Muzej grada Zagreba objavio je i nosa~ zvuka sa Zad njim fijakerom te po prviput digitalno obra|enim arhiv skim snimkama sentimentalnih napjeva o Zagrebu i parodijama starih popularnih {lagera kojima je Glovacki godinama odu{ev ljavaopubliku. (Nenad Marjanovi}–Zulim)

SJE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

Ispred rodne ku}e 1931.


19

U~etvrtak, 28. rujna, u Preporod-noj dvorani pala~e Narodnogadoma, Hrvat sko dru{tvo skla -

da te lja i Cantus d.o.o. organizirali sujo{ jedan u nizu autor skih konceratahr vat skih skladate lja. Ovoga je putasve~ana koncertna priredba posve}enaskladate ljima Zlatku Piberniku iNik {i Njiri}u u povodu njihova 80.ro|endana. Posebnost proslave sva -kako je velik broj izvo|a~a koji su svo-jom izvedbom pridonijeli sve~anosti.

Prvi dio — Zlatko PibernikTako nas je u prvi dio koncertne ve~eriposve}ene Zlatku Piberniku uvela pi-janistica Marina Horak misti~nimuvodom s posmrtnom kora~nicomSonate eroice najav ljuju}i dramati~an, alimislila~ki i poeti~an skladate ljev od-abir skladbi iz vlastita opusa. Sonataeroica za glasovir, Capriccio za violinu iglasovir, Kadenca za harfu, Jesen zarecitatora, harfu i tape, i Molitva za mirza sopran, mezzosopran, violinu, vio-lon~elo i glasovir djela su koja su u

cjelini samozatajnom poetikom oslikalipravu slikovnicu skladate ljeva razmi{ -lja nja, strep nje i kontemplacije. Poseb-no je to vid ljivo u skladate ljevom na-jnovijem djelu na programu, koja je iz-abrano kao pos ljed nje — Molitvi zamir. Iako naslov upu}uje na è lju zamirnim i pozitivnim, glaz ba je upozori-la na skladate ljevu strep nju da se njegova è lja ne}e ostvariti. U prokom-poniranoj glaz benoj fakturi ravno-pravno su se isprepletali tamna pes-imisti~na podloga, koju je izvrsno

do~arao Trio Orlando i pjeva~ke dionice(Klasja Modru{an i Kristina Beck–Ku -kav~i}) rezervirane za molitvu i oprost usli-jed {ture, namjerno nerazvijene melodije. Utu nas je skladbu uvela prva javna izvedbaskladate ljeve Jeseni za recitatora, harfu itape, op. 25 zvukovima ki{e pu{tenima s vr-pce koji su se ispreplitali s dionicom harfekoja nam je golicala u{i svojim decentnimilustracijama pada nja kapi, vile nja~kepra{ine, gavranova kuca nja te misli o smrti.Smiruju}i, vrlo melodiozan glas glumca Re-nea Medve{eka rezonirao je dvoranomrecitiraju}i stihove Dragutina Tadijanovi}a

uz decentnu prat nju harfistice Branke Ja -nja nin–Magdaleni}. Iznimnu izvedbu oveje ve~eri doìvio Pibertnikov Capriccio za vi-olinu i glasovir u interpretaciji Tonka Nini}ana violini i Marine Horak na glasoviru.

Drugi dio — Nik{a Njiri}Drugi dio koncerta bio je posve}en dijeluopusa Nik{e Njiri}a. Dijalozi za klarinet iglasovir minijaturne su slike opisane unaslovima stavaka. Izvrsna Nina Cossettona glasoviru ne{to je ìv lje od klarinetistaMilka Pravdi}a interpretacij ski reagirala napoticaje iz zanim ljive skladate lj ske partiture

dok je igrala ulogu jedne od vodite lja dijalo-ga. Japan ske minijature za bariton i glasovir,u izvedbi impresivnog Tomislava Beki}a iNine Cossetto na klaviru zablistale su udojm ljivoj interpretaciji ovoga dua. I tu sustavci a sket skoga tipa, ovaj put naslov ljeniprema karakteru pjesama na stihoveklasi~ne japan ske poezije. Glavnu rije~ uSonati za violon~elo i glasovir imala je vio-lon~elistica S njeàna Rucner ekspresivnovode}i glavnu melodiju u zvukovno vrloefektnoj skladbi koja svoju dramatiku gradina napetom odnosu mar{iraju}ih forte dijelo-va i lir skih elegi~nih ulomaka. Suita medicaza klarinet i guda~ki kvartet pos ljed nje jeizvedeno djelo na ovom koncertu, ~ija jeilustrativnost doslovno povezana s naslovomi imenima pojedinih stavaka (Morbus,Medicus, Salus).

Zajedni~ki nazivnik koncerta, osim ro|en-dana skladate lja, svakako je i Krsto Odak,~iji su Pibernik i Njiri} bili u~enici, a kojemsu i posvetili svoju zajedni~ku ob ljetni~kuve~er.

Na kraju moram re}i da se ob ljetnice upravilu slave u intimnom i elitnom krugupublike, {to je bio slu~aj i ovog koncerta.Ipak, {teta je da Hrvat sko dru{tvo skladate -lja, umjesto samog koncerta, nije skladate -ljima za ro|endan uspjelo »pokloniti« i {irupubliku, jer se ipak radilo o iznimnoj priliciza upoznava nje njihova rijetko izvo|enogskladate lj skog opusa.

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

HDS ZAMP NA KONFERENCIJI GLAZBENIHPUBLISHERA

Zamjenik direktora HDS ZAMP–a, NenadMar~ec, sudjelovao je u radu sedme Konfer-encije glaz benih publishera sredi{ nje i isto~ne

Europe na kojemu je odrào predava nje o odnosimadru{tava iz zema lja ne~lanica EU s publisherima. Kon-ferencija je odràna u petak, 15. rujna, u Budimpe{ti,a doma}in je bio EMI Music Publishing Hungary.

Publisheri su relativno nova pojava u hrvat skoj glaz -benoj praksi, no u razvijenom svijetu pojam glaz -benih publishera odnosi se na svojevrsne investitore uautore koji autore promoviraju i brinu o njihovomrepertoaru, a svoju investiciju ispla}uju od pripisanihbudu}ih ostvarenih prava autora. Vi{e o njimapro~itajte u razgovoru s Nenadom Mar~ecom naslov -ljenom Otvara nje europ skog trì{ta slobodnoj konkuren-ciji.

HDS ZAMP PRIMIO IZASLANSTVO BRITANSKOGAPRS/MCPS–a

HDS ZAMP bio je 19. rujna doma}in cjelod-nevnog posjeta kolega iz sestrin skoga britan -skog dru{tva PRS/MCPS. Vodite lj Me|unar-

odnih odnosa PRS/MCPS–a, Ian Black, i njegovkolega Andrew Walters proveli su svojevrsnu kon-trolu rada HDS ZAMP–a te su testirali bazu podata-ka djelima iz britan skoga repertoara. U njihovim raz-govorima s direktorom HDS ZAMP–a, TomislavomRado~ajem, i zamjenikom direktora, NenadomMar~ecom, bilo je rije~i i o kabel skoj distribucijibritan skih kanala, ugovoru izme|u HDS–a iMCPS–a iz 1995. godine i ulozi PRS–a u otvara njueurop skoga trì{ta slobodnoj konkurenciji. Pred-stavnici PRS/MCPS–a pokazali su posebno zanima -nje za isplate honorara ostvarenih emitira njem popu-larnih Teletubbiesa, kao i honorare ostvarene na ovogo-di{ njim ve}im koncertima, poput koncerta skupineDepeche Mode, ~ije isplate o~ekuju. Na kraju raz-govora gosti iz Britanije izrazili su svoje zadovo ljstvoradom HDS ZAMP–a te su istaknuli da je ono, izvangranica EU, najbo lje europ sko dru{tvo.

HDS ZAMP SPREMNOOÊKUJE INTERNETSKU TV

Prema najavama pojedinih telekomu ni ka cij skihoperatera, u Hrvat skoj bi se ve} ove jeseni tre-bala pojaviti internet ska televizija. Rije~ je o

emitira nju TV programa putem Interneta u realnomvremenu, koje je omogu}eno sada ve} prili~nimprobojem tzv. »brzog Interneta«, tj. ADSLusluga. Prema predvi|a njima operatera, ovaj tip us-luge }e tijekom s ljede}ih nekoliko godina potpunoistisnuti klasi~nu uslugu kablov ske televizije. HDSZAMP pripremio se i za ovu novu ponudu na trì{tute je spreman u ovom slu~aju za{tititi i ostvariti pra-va autora putem zakon ski potreb nog odobre nja, tojest ugovora s ponu|a~ima ove nove usluge.

BOLJA SURADNJA S PRODUCENTIMA AUDIOVIZUALNIH DJELA NAZA[TITI U SLUÂJU KABELSKE RETRANSMISIJE

Sredinom rujna HDS ZAMP posjetio je Hel-mut Koszuszeck, pravni i poslovni direktorUdruè nja za za{titu prava producenata au-

diovizualnih djela (AGICOA) koje ima europ -sko sjedi{te u @enevi. U razgovorima s direktoromHDS ZAMP–a, Tomislavom Rado~ajem, i vodite -ljem Odjela medija i novih tehnologija, MariomVukojom, posebna pa` nja usmjerena je pobo lj{a njume|usobne surad nje u ostvariva nju prava u slu~ajukabel ske retransmisije. Naime, u zem lji HDS ZAMPu slu~ajevima kabel ske retransmisije zastupa autoreglaz benih djela, izvo|a~e, proizvo|a~e fonograma,autore film skih djela i producente audiovizualnihdjela, kao i televizij ska prava pojedinih TV ku}a,okup ljenih u grupacije EBU te VG Media (privatni njema~ki satelit ski kanali).

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

S K L A D A T E L J S K O S L A V L J E

Pibernik i Njiri} proslavili80. ro|endan!Pi{e: Sr|ana Vrsalovi}

Nik{a Njiri} i Zlatko Pibernik — slav ljenici u rije~izahvale

Rene Medve{ek i Branka Ja njanin–Magdaleni} —praizvedba Jeseni za recitatora, harfu i tape, op. 125

Trio Orlando — praizvedba Molitve za mir za sopran, mezzosopran, violinu, violon~elo i glasovir,op. 135

DAV

OR

HRV

OJ

DAV

OR

HRV

OJ

DAV

OR

HRV

OJ

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE


20 B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Uz skladate ljevu 75. ob ljetnicu ìvota

TRAGOM NEPOZNATIH ZAÊTAKA SKLADATEOPUSA RUBENA RADICEPi{e: Marija Beni} Zovko

Djelatnost Split skog filharmonij skogdru{tva u protekle je dvije godinena jedinstven na~in osvijetlila opus

Rubena Radice. Dvije praizvedbe ranih,do danas nepoznatih skladbi, i jedno notnoizda nje otkrili su kako pri~a o tom stvar-ala{tvu ima pone{to druga~iji po~etak odonoga koji je do danas poznat. U Splitu jeu oùjku pro{le godine Split ski komorniorkestar praizveo skladbu Izdaleka za gu-da~ki orkestar (1953.), a ove su godine usvib nju flautistica Ana Beni} i Split ski ko-morni orkestar praizveli Varijacije za flautu ijedanaest guda~a (1955.). Objema izvedba-ma ravnao je Pavle De{pa lj. Te dvijeskladbe pripadaju skladate ljevojpo~etni~koj fazi, ~ijih je sedam godina iz -njedrilo ukupno sedam skladbi. Iako sesvaka okre}e nekom drugom skladate lj -skom problemu, sve ih povezuju zajed-ni~ke stil ske osobine. Split sko jefilharmonij sko dru{tvo nedugo zatim i ob-javilo partituru skladbe Izdaleka te tako de-finitivno ozna~ilo za~etak njezine povi-jesne pri~e.

Jedna od mogu}ih pri~a o toj skladbi za-po~i nje 2005. koncertom Split skoga ko-mornog orkestra u predvorju split skogaHNK, kada je mladena~ki skladate ljevuradak, star 52 godine, imao zadatak upot-puniti ve~er posve}enu split skim skladate -ljima. Na tom su koncertu sjedi njene dvijesplit ske skladate lj ske obite lji — otac IvoPara} i sin Frano Para}, djed Josip Hatze iunuk Ruben Radica — te je otkrivendotad gotovo potpuno nepoznati skladate ljKruno Cipci. Otkriva nje Cipcijeva stvar-ala{tva bilo je teme ljna ideja koncerta kojuje inicirao Ruben Radica, èle}i promovi-rati djelo svojega {kol skog kolege i prijate -lja, kojega je rodni grad gotovo zaboravio.Tako su i Concertino za obou i guda~kiorkestar Krune Cipcija iz 1957. i Radi~inaSkladba Izdaleka iz 1953. te koncertneve~eri podijelile istu sudbinu. Naime,doìvjele su svoju split sku praizvedbu te suse, otkrivaju}i zvukove koji su se ra|ali podjo{ sna`nim okri ljem rodnoga grada,udruìle u zajedni~ki skladate lj ski krug —split ski krug.

Evociraju}i pro{lost od koje nas dijeli ve}pola sto lje}a, skladba Izdaleka tek je teve~eri za~ela svoju povijest. Naime, do togje trenutka bila skrivena od o~iju javnostipa nije navedena ni u jednom popisu Ra-di~inih djela. O~ito je i u skladate ljevompromi{ lja nju ostala tek uspomena na jedanizri~aj od kojega se nedugo zatim radikalnootisnuo. U kontekstu cjelokupnog Radi~in-og stvarala{tva skladba je pravo iznena|e -nje i u prvi ju je mah te{ko povezati s njegovim imenom. No s druge strane, utom istom kontekstu ona krije gotovomuzej sku vrijednost i promi{ lja nje o njojnalikuje arheolo{kom i skapa nju za~etakaosobne skladate lj ske mikropovijesti, kojaje postala jedna od okosnica hrvat ske povi-jesti glaz be. Zato su za njezinu smislenupripovijest nu`na jo{ tri aktera, a to suskladate ljev cjelokupni opus, povijesni

trenutak hrvat ske glaz be u koje-mu je skladba nastajala i split skiskladate lj ski krug u kojega su jeupisali te kao takvu prigrlili kri-tika, publika i interpreti, a nakraju i sam skladate lj, koji ju jeba{ u tom kontekstu odlu~ioprvi put objelodaniti.

Radi~ino stvarala{tvo nesum -njivo pripada avangardi ili Novojglaz bi. Kao takvo uspijevalo senadovezati na tokove europ skihpovijesnih zbiva nja. Razvojna

linija iz koje je izraslo potje~e od ArnoldaSchönberga s jedne strane, o kojemu je u~iozahva ljuju}i usavr{ava nju kod Renéa Leibow-itza, Schönbergova apologeta, te od OlivieraMessiaena s druge strane. Upravo je Leibowit-zova k njiga Uvod u dvanaestton sku glaz bu (Intro-duction à la musique de douze sons) ozna~ilaprekretnicu u Radi~inu stvarala~kom traga nju itrajno ga odcijepila od izri~aja kakav je pokazaou skladbi Izdaleka. Cjelokupni je njegov opus»obi ljeèn stalnim traga njem za najbo ljim odno-som racionalnog i emocionalnog«1. Neprestanceje teìo ostvariti vlastitu, novu glaz benu logiku,koja }e uvijek biti na razme|u racionalnog i ira-cionalnog, a koja }e u kriti~nim trenucimapotvr|ivati smisao glaz benog djela. Poku{ava-ju}i racionalno kontrolirati sve instance svojegaskladate lj skog postupka, Radica otkrivaopredje lje nje za intelektualizam, a time nu`nozahtijeva intelektualni anga`man svoje publike.Uspostav lja nje vlastite skladate lj ske teorije, ko-ju svako djelo na svoj na~in preispituje, osigura-va Radici ispitiva nje smisla, a potom zna~e nja njegova opusa, i to isk lju~ivo njegovomskladate lj skom teorijom, jer neke op}e u avan-gardi jednostavno vi{e nema. To mu je, dakako,uvijek osiguravalo nepovredivu individualnost ivlastitost te mu je otvaralo vrata suvremenosti.Kona~no, njegova je deta ljna i autoritativna

teorija jedan od va`nih elemenata koji su njegovu opusu osigurali dignitet u suvremenojhrvat skoj glaz bi. Sam skladate lj ~esto isti~ekako je za njega restaurirana tradicija kli{e,ne{to ve} potro{eno, i kako su tipizirani obliciemocionalnog izraza glaz be kroz dur i mol na-jprimitivniji oblici doìv ljaja glaz be. Sadràj svo-jih djela ostvarivao je kroz neprestano traè njenovog i vlastitog jezika, pa su za njega sadràj ijezik gotovo sinonimi. Tako Nik{a Gligo pi{ekako »Radica o~ito drì da bi postav lja nje glaz -bi onih zadataka koje bi ona mogla rije{iti tolikolako kao da samih zadataka nije ni svjesna,

danas zna~ilo njezinu sigurnu bespredmetnost isuvi{nost.«2 Osim neprestanog traga nja za, kakoto Mirjana Siri{~evi} pi{e, »najvi{im stup njemravnoteè izme|u dva suprotna polaumjetni~kog ~ina«3 — racija i emocija — kaobitne zna~ajke cjelokupnog Radi~inog opusaisti~u se va`nost programat skog sadràja, koji jekatkad sadràn samo u naslovu, a katkad u tek-stovnom predlo{ku. Tako|er je specifi~anodnos horizontale i vertikale, razra|eni odnosspram instrumentalne boje, uvijek nova rje{e njau artikulaciji cjeline i reinterpretacij ski odnosspram tradicije.

Kako se spram svega toga odnosi skladba Iz-daleka? Mo`da to najbo lje tuma~i sam naslovskladbe. Odlike zrelog skladate lj skog opusa tuse doista naziru izdaleka, ispod slojeva koji su senakup ljali kao pos ljedica novih u~e nja i osobnihstrem lje nja. Iako je nastala ve} u skladate ljevoj22. godini ìvota, nedvojbeno je zanat ski zrela,a to se o~ituje u orkestraciji, u formalnoj struk-turi, u razradi glaz benog materijala i u dra-matur{koj sintezi svih stavaka. Skladba jetrostava~na. Stavci nose naslove Intrada, Arija iFinale, a skladate lj ih je u cjelini odredio kaosuitu. Stil ski pripada neoklasicizmu, a to uovom slu~aju predstav lja sintezu neobaroknih ineoromanti~kih elemenata.

Prvi se stavak teme lji na motori~noj temi

izra|enoj u baroknoj maniri. Tema je podvrgnu-ta kontrapunktnoj tehnici te se provodi krozdionice u osnovnom obliku i u inverziji. Cijelase struktura gradi na motori~nim zaletima teme,proète kroz jedan glas ili rascjepkane kroz vi{edionica, sa zastojima na harmonij skim tonalitet-nim upori{tima. Ti harmonij ski »odmori« ujed-no ocrtavaju formalne dijelove. Forma se takoostvaruje u dijalogu vertikale i horizontale, {tootkriva skladate ljev osje}aj za proporciju. Mo-tori~nost i jednostavna kontrapunktna tehnikaneobarokne su provenijencije, no frazira nje ve}same teme, kao i strukturira nje stavka u cjelini,odraz je neoklasicisti~kog principa formalnogoblikova nja. Harmonij ski jezik tipi~no je neoro-manti~ki i osla nja se na ~vrste teme lje G–dura.

Drugi se stavak u cis–molu najdos ljednije ost-varuje u neoromanti~kom izri~aju. Nagla{enaemocionalnost, toliko istaknuta u svim Radi~in-im djelima, izraèna je kasnoromanti~kimharmonij skim izrazom i odli~no izbalansiranomorkestracijom u kojoj je uloga glavnog pjeva~aarije povjerena violama. Stavak otkriva iskladate ljevo pa` ljivo strukturira nje melodijeuteme ljeno na razvojnom motiv skom radu.

Tre}i stavak sintetizira materijal prva dva stavkau zajedni~ku cjelinu na na~in da dvije teme iz-gra|uje kao varijacije tema iz prethodnih stava-ka. U nekonvencionalno razra|enoj fugiskladate lj propituje mogu}nosti njihove kontra-punktne razrade. Sinteza s prethodnim stavci-ma pokazuje se i u odabiru tonaliteta g–mola,koji preuzima mol ske harmonije drugogastavka, ali se vra}a toni~kom upori{tu prvogastavka.

Tako osmi{ ljena glaz bena cjelina ostvarujeorgan sku povezanost svih dijelova skladbe,otkriva skladate ljev osje}aj za proporciju, sinte-tizira razli~ita stil ska upori{ta (neobarok, neok-lasicizam, neoromantizam), otkriva orkestracij -sku vje{tinu, kako u ravnoteì svih dionica, takoi u ekspresivnoj komponenti, pokazuje vje{tobalansira nje izme|u vertikale i horizontale itime podcrtava formalnu strukturu. Otkriva iizraàjnu emocionalnost, osobito u drugomstavku. U svim tim elementima kriju se zamecii daleki odjeci svega onoga {to }e kasnije posta-ti stalna upori{ta skladate ljeva stvarala{tva.Skladba Izdaleka ujedno je i upori{na to~ka odkoje se odmjerava intenzitet razvoja idalekose`nost pravca po kojemu se kretao opusRubena Radice.

Drugi je akter pri~e hrvat ska glaz ba. U trenutkukada je nastala skladba Izdaleka hrvat ska seglaz ba polako uspijevala osloboditi ideologijenacionalnog smjera i to nakon {to je, kako topi{e Ivo Malec, u razdob lje nakon Drugogsvjet skog rata u{la oskvr njena diletantizmom,nezna njem i ra skorakom sa suvremenim glaz -benim zbiva njima.4 U tom je kontekstu profe-sionalizam zna~io povratak izgub ljenim es-teti~kim kriterijima, zna~io je aktualnost ipotvr|ivao je dignitet hrvat ske umjetni~ke glaz -be, {to je osobito bilo va`no u ranim poslijerat-nim godinama. Stvaraju}i u takvom kontekstusvoje prve skladbe, skladate lj je jo{ jednompotvrdio aktualnost u odre|enom povijesnomtrenutku i zarana je pokazao profesionalizamkao jedini mogu}i preduvjet pravogumjetni~kog razvoja. Stoga se skladba Izdalekapotpuno uklapa u povijesni kontekst u kojemuje stvarana i iz te perspektive njezin izri~aj ni-malo ne ~udi. îni se, naprotiv, u tom trenutkujedinim mogu}im izrazom mladena~koga duhakoji je tek imao otkriti glaz bene doma{aje izvandomovine. Na pita nje za{to se Radica tako brzoodmakao od toga po~etnog stvarala~kog izri~ajai za{to ga sve do pred godinu dana nije iznio ujavnost, odgovor se vjerojatno krije u skladate -ljevoj te` nji da se, u duhu cjelokupne kulturneatmosfere na po~etku 60–ih, definitivnoodmakne od dotada{ nje za~ahurenosti te da sepribliì standardima suvremene europ ske glaz -be. Tada{ nja je avangarda htjela stvoriti noviidentitet hrvat ske umjetni~ke glaz be. Takvim

Ruben radica s unukom Dominikom, prva{em na stubi{tu Osnovne {kole Marjan u Splitu (4. rujna 2006. — prvogdana nove {kolske godine), ~iji je i on bio prva{ prije 68 godina

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE


21

Gotland ske zvu~ne vedutePi{e: Sanda Majurec Zanata

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

TE LJ SKOG

Gotland je otok koji [vedani smatrajusvijetom za sebe i koji se razlikuje odostatka [ved ske. Kako jo{ nisam imala

priliku doìvjeti vi{e {ved skih i skustava, moguse samo sloìti s tom tvrd njom, no da je pose-ban mogu i potvrditi.

Bogata sred njovjekovna pro{lost izvire izsvakog kutka: oto~ka goti~ka ba{tina broji okodevedesetak crkava, mahom iz 12. i 13. sto lje}a,a u mjestu Visby, glavnom oto~kom gradu, pos-toji, osim katedrale iz 12. sto lje}a, nekolikoru{evnih crkava (napu{tenih u 16. sto lje}u udoba reformacije) koje jo{ uvijek plijene pa` njusvojim lukovima kroz koje se ulijeva nebo iizvire kroz duga~ke bifore. Oto~ani su sa~uvaliposebnost i kroz svoj jezik koji jako nalikujeisland skom te je [vedanima prili~no nerazum -ljiv.

Visby, upisan 1995. godine u UNESCO–vuKnjigu svjet ske ba{tine, glavni je grad na Got-landu i u njemu ìvi oko 30.000 stanovnika.Stari dio opasan je zidinama unutar kojih seuspi nju i spu{taju mnogobrojne ulice ome|eneìvopisnim, raznobojnim zidanim i drvenimku}ama uz mnogo cvije}a i parkova tebotani~ki vrt. Sama luka ili dio grada koji senalazi uz more naziva se Almedalen (alm–{ve -d ski brijest). Naime, oko 1400. sta novnici gra-da sru{ili su dio zida koji ga je ~uvao s mora tega preuredili u grad ske vrtove, a u drugojpolovici 19. sto lje}a zasadili su mnogo brijesto-va. U Almedalenu se gradi velika koncertna ikongresna dvorana u kojoj }e se odràti Svjet -

ski dani glaz be 2009. godine.

Centar za skladate lje (Visby Centre for Com-posers) nalazi se u samoj luci i skladate lji kojitamo borave (composers–in–residence) imaju pri-liku raditi u tri vrste studija: Notation studio 1i 2, Grand piano studio i Alpha electroascusticstudio. Ve} po njihovim nazivima moè seprimijetiti da Centar svim skladate ljima pruàmogu}nost da rade onako kako su navikli.Studiji su izvrsno oprem ljeni, kako s tehni~ketako i s estet ske strane. Prijavila sam se za No-tation studio koji je oprem ljen Macintosh kom-pjuterom s raznim programima za pisa nje nota,klavijaturom, pijaninom, stalnim pristupom naInternet, prìlicom, CD–pla yerom i ostalomopremom (pojedinosti se mogu prona}i na njihovoj internet skoj stranici www.centreforcom-posers.org). Osim toga, studenti se moguodmarati u ugodnom dnevnom boravku uz ~aj,glaz bu ili DVD izda nja.

Skladate ljima je, osim toga, na raspolaga nju{kol ska k nji`nica (uglav nom je opskrb ljena par-titurama i CD–o vima suvremene glaz be tezanim ljivim k njigama na razli~itim jezicima).

[kola za skladate lje nalazi se u istoj zgradi ijedinstvena je, kako po programu, tako i po stu-denima koji je poha|aju.

Zanim ljivost je i u tome da dôb polaznika, kakoCentra, tako i [kole nije ograni~ena (potrebnoje biti stariji od 18 godina). Ovdje postoji izrazi-ta tolerancija, mogu}nost individualnogizraàva nja, u stil skom i tehni~kom pogledu te

mogu}nost rada i u~e nja za svakoga tko toèli. Vodite lj Centra za skladate lje i [koleza skladate lje jest skladate lj Ramon An-thin, koji zajedno sa suradnikom, Jesper-om Elènom, organizira student ske ak-tivnosti i daje sve od sebe kako bismo seosje}ali dobrodo{lima.

Svakako moram istaknuti njihovo povjere -nje prema polaznicima i gostima [kole.Naime, svi studenti imaju k lju~ od zgradei znaju {ifru alarma, tako da mogu boravitiu zgradi u bilo koje vrijeme. Osim toga,potpuno su slobodni u organizaciji vreme-na u skladu sa svojim skladate lj skimsklonostima, {to smatram idealnom atmos-ferom za sklada nje.

Izrazito udobna i prostrana ku}a u kojojsmo smje{teni nalazi se preko puta [kole,a u njezinu su podrumu bicikli koje smije-mo svakodnevno koristiti. Visby i ostatakotoka odli~no su oprem ljeni biciklisti~kimstazama u kombinaciji s izrazito lijepomprirodom, tako da se uz more i u unutra{ -njosti pruà mno{tvo prostora za istraìva -nje. Bicikli nisu samo savr{eno sredstvo zarazgibava nje izme|u vi{esatnog sjede njapred kompjuterom, ve} omogu}uju i intro-spektivne trenutke u prelijepoj okolini.

Na kraju, moram spomenuti ~i njenicu ko-ja mi boravak ovdje ~ini jo{ »prirodnijim«,a to je goti~ka crkva Sanda koja se nalazimalo ju`nije od Visbyja.

Park u Visbyju

Sanda Majurec u studiju Centra za skladate lje

NAGRADA JUDITA ZA GLAZ BU 52. Split sko ljeto zavr{ilo je 14. kolovoza sve~anim uru~e njem Nagrada Judita koje su, prema priop}e nju Hrvat skoga narodnog kazali{ta u Splitu, ovegodine dodije ljene za najve}a umjetni~ka dostignu}a u dram skom, glaz benom i, prvi put, u baletnom dijelu programa. Nagrade Judita dodje ljuje Slo-bodna Dalmacija, glavni medij ski pokrovite lj Split skog ljeta.

Nagradu za glaz beni program dobila su dvojica mladih interpreta, saksofonist Gordan Tudor i pijanist Ivan Bato{, koji su u prostoru Galerije umjetninaizvodili djela Schulhoffa, Gershwina, Poulenca, Milhauda, Francaixa i Lutoslaw skog. U ocje njiva~kom sudu za glaz beni i plesni program bili su TatjanaAlajbeg, Ivana Tomi} Feri} i Gordan Slado ljev, u ~ijem je obrazloè nju navedeno da su Tudor i Bato{ ostvarili najcjelovitiji koncert 52. Split skog ljeta.^lanovi ìrija isti~u: »Visokom postignu}u poseban ~ar daje mladena~ka dob uigranoga, a vrlo zrelog i stvarala~ki ponesenog dua. Ne krijemo ponos iushi}e nje {to su ovogodi{ nji laureati djeca na{ega grada.«

A mladi je saksofonist za Vjesnik izjavio: »Judita je prva nagrada koju smo Ivan Bato{ i ja zajedno osvojili u Splitu, pa nam prizna nje puno zna~i i ponos-ni smo. Nagrada je potvrda da je koncert bio dobar i da nas je prepoznalo uho publike i kritike. Mi smo mladi glaz benici i zaista je ~ast pobijediti ujakoj konkurenciji. Osim toga, sve se dobro poklopilo jer ~etiri godine nismo svirali u Splitu, pa smo imali dodatni poticaj za kvalitetno odra|eni kon-cert. Nakon nagrade plan je da se na{ duo pro{iri na trio GIG, jer }e nam se pridruìti tenor saksofonist Goran Jurkovi}.« (M.[.)

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

PU

TO

PIS

strem lje njima nije mogao niti èlio odolijevatini sam Radica, pa je taj po~etni impuls atmos-fere izrastao u osobni izraz usustav ljen u ek-skluzivnoj skladate lj skoj teoriji. Svaki povratakprethodnom zna~io bi negaciju utrtoga puta.

I kona~no, {to zna~i »pripadnost split skomskladate lj skom krugu«? Je li to skup regional-nih zna~ajki koje djelima koja se tom krugupripisuju potvr|uju njihovu vlastitost? Mogu lise doista na}i zna~ajke koje sva ta skladate lj skaimena, ~ija su djela izvedena na pro{logodi{ -njem split skom koncertu mogu staviti pod za-jedni~ke nazivnike? Naime, va lja re}i da su os-im Radi~ine i Cipcijeve skladbe na koncertupraizvedene i êtiri meditacije za glas i guda~kiorkestar J. Hatzea i Andante amoroso Ive Para}ate je izvedena Muzika za guda~e Frane Para}a.Vlastitost Radi~ina opusa li{ena je svakoglokalizma i regionalizma. Ona postoji samo kaoindividualna zna~ajka ne samo cijelog stvar-ala{tva, nego i pojedina~nih djela. Ukalup ljiva -nje Radi~ine glaz be u takvo pripadni{tvozna~ilo bi negira nje njezinoga zna~e nja. Bila bito besmislena redukcija kojoj se snagom svoje-ga samosvojnog izri~aja opire sama glaz ba. Sto-ga se pojam lokalizma ovdje transformira uvlastitost, vlastitost postaje teme ljni kriterij pri-padnosti potencijalnom skladate lj skom krugu,a pripadnost se izjedna~ava s individualno{}ukao vrijednosnim kriterijem.

Split ski, dalmatin ski, mediteran ski duh, kojiluta tim zaborav ljenim partiturama, a u skladbiIzdaleka mo`da se najvi{e pokazuje u melodi-oznosti i u orkestralnom koloritu drugogastavka — Arije, najdjelotvornije se o~ituje naintuitivnoj razini. Taj je duh u svakom djeludruga~iji i dio je kraj nje intimne ispovijesti.îni se da je sam skladate lj ba{ djelo Izdaleka idruga djela iz po~etne faze doìv ljavao kao onakoja bi vi{e mogla pripadati split skomskladate lj skom krugu od onih kasnijih. Tu se,naime, jo{ uvijek osje}a ruka djeda u~ite lja. Utom je smislu indikativna i simboli~na izvedbaHatzeovih êtiriju meditacija, koje je za pro{lo-godi{ nji split ski koncert instrumentirao samRuben Radica. Zanim ljivo je kako je jednu odtih meditacija, pjesmu Na ledini Hatze skladaos 22 godine, u istoj dobi u kojoj je Radicadovr{io svoju skladbu Izdaleka. Mo`da ba{ tajskladate lj ski odnos unuka spram djedafunkcionira kao nevid ljiva kohezij ska sila ko-jom svi opusi izvedeni te koncertne ve~eri teènekom zajedni~kom sredi{tu.

Danas, kada jo{ uvijek svjedo~imo mahomnominalnom postoja nju velikog dijelasveukupnog korpusa hrvat ske glaz be 20. sto -lje}a, od kojega je tek mali dio dostupanjavnosti, napori i entuzijazam Split skogfilharmonij skog dru{tva neobi~no su vrijedni iiznimno zna~ajni, ne samo za grad Split, nego iza hrvat sku glaz benu kulturu. Izvodila~kim iizdava~kim djelova njem kakvo je pokrenutoponovno se budi svijest o Splitu kao nedvo-jbeno glaz beni~kom gradu i oìv ljava se povi-jest koja je dugo {utjela. Iz perspektive dana{ -njega poznava nja opusa Rubena Radice sklad-ba Izdaleka vrijedno je otkri}e. Odlikama svo-jega glaz benog izri~aja predstav lja svjedo~anst-vo pro{lih, zanemarenih vremena, razotkrivaishodi{ta jednoga opusa i pomi~e granice pros-tora u kojemu se taj opus rasprostire. Zato jeskladba Izdaleka u izvedbenom i izdava~komsmislu ekskluzivan odabir i mo`da je ba{ stoganajprimjereniji dar kojim je rodni grad mogaoobi ljeìti 75. ro|endan svojega skladate ljaRubena Radice. 1 SIRI[ÊVI], Mirjana, R. Radica: Skru{eno, dvanaest harmoni-jskih izraza korala Herzlich tut mich verlangen, Ba{}inski glasi,1996, str. 143.

2 GLIGO, Nik{a, Red iz proìmanja strukturnih i psiholo{kih akci-ja, Ba{}inski glasi, 2004, str. 26.

3 SIRI[ÊVI], Mirjana, R. Radica: Skru{eno, dvanaest harmoni-jskih izraza korala Herzlich tut mich verlangen, Ba{}inski glasi,1996, str. 143.

4 Usp. MALEC, Ivo, Stanje na{e glazbe, u: SELEM, Petar (ur.),Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 137-139.

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE


22

U z s t o g o d i { n j i c u r o | e n j a u s v i j e t u n a j p o z n a t i j e o p e r n e d i v e h r v a t s k o g a r o d a

ZINKA KUNC MILANOV( Z a g r e b , 1 7 . V . 1 9 0 6 . — N e w Yo r k , 3 0 . V . 1 9 8 9 . )

Pi{e: Marija Barbieri

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Tijek karijere Zinke Kunc, u svijetupoznate kao Zinka Milanov, dobroje poznat. Posjednica neponov -

ljivoga pianissima, prekrasna legata i glasao~aravaju}e ljepote, »glasa sto lje}a«, kakoga je nazivala ameri~ka kritika, a intendantMetropolitana Rudolf Bing govorio da»ni{ta ljep{e nije u ìvotu ~uo«, ro|ena jeu Zagrebu 17. svib nja 1906. Pjeva nje jestudirala na zagreba~koj Muzi~kojakademiji kod Marije Kostren~i} pod nad-zorom Milke Trnine. Dana 17. lip nja 1927.gospo|a Vilfan–Kunc, èna ljekarnika,priredila je kao apsolventica visoke {kolecjelove~er nji koncert pjesama i arija uzglasovir sku prat nju brata Boìdara i 27. lip -nja diplomirala. Me|utim, njezin prvi javninastup bio je ve} 23. rujna 1925. predmikrofonom oda{i lja~a Radio kluba Zagrebna izlo`bi u Zagreba~kom zboru, jo{ prijenego {to je redovito proradila Radio–stani-ca Zagreb, ~ega se u emisiji o Zinki Kuncna Radio Zagrebu 26. prosinca 1978. pris-je}ao doajen hrvat skoga novinarstva, Hrvo-je Macanovi}. Tada je Zinka, tako|er uzbratovu prat nju, otpjevala njegovu pjesmuSlut nja te pjesme V letu Boìdara [irole,Vrago ljicu Antuna Dobroni}a i Tamna no}iFrana Lhotke. Bili su to po~eci hrvat ske ra-diofonije i po~etak jedne blistave umjet-ni~ke karijere. Ve} je tada bilo jasno da jemlada pjeva~ica natprosje~no nadarena,imala je glas velikog opsega i nesvakida{ -nje ljepote, a sve je u njezinu drà nju gov-orilo da je autenti~an pjeva~ki talent.Potvrdilo se to i na njezinu koncertu 23. ru-jna 1926. u Konzervatoriju Glasbene mat-ice u Ljub ljani i na Koncertnoj ve~eri uHGZ–u 1. prosinca iste godine. Ali do njezinoga debija u zagreba~koj Operi nijedo{lo! Zbog ~ega — ima raznih tuma~e nja.îni se ipak da je najbliè istini podatakkako je ona htjela debitirati ulogom

Leonore u Tru ba -duru, a ravnate ljzagreba~ke Opere Friderik Ruka vina nije htioob no viti operu koja ve} dvije godine nije bila narepertoaru. Rukavina je ipak zad njih dana svo-jega ravnate ljstva 8. rujna 1929. obnovioTrubadura. Bila je to velika predstava podravna njem O skara Jozefovi}a, u reìji TitaStrozzija, scenografiji Ljube Babi}a, a Zinkinipartneri bili su sjajni pjeva~i Mario [imenc,Drago Hrì}, Marta Griff–Pospi{il i AleksandarGriff. Bila je to njezina dvanaesta predstava uzagreba~koj Operi.

Za »najve}e« samo glavne uloge Ali »glas sto lje}a« prvi put se razlijegao Sloven -skim narodnim gledali{~em u Ljub ljani 29.listopada 1927., naravno, u Trubaduru. Uspjeh jebio velik i predstava je zavr{ila op}im odu{ev -lje njem. Glasovno je bila izvrsna, a u glumi ma-lo suzdràna. Rukavina joj je tada ponudio daprvi put u Zagrebu nastupi kao Margareta uFaustu. Upornost, samouvjerenost i velika mar -ljivost koje su je krasile cijeloga ìvota nisudopu{tale uzmak, prihvatila je izazov i 6. pros-inca pjevala Margaretu. Kritike su bile odli~ne,isticali su se opseg i ljepota njezina glasa, ali i»snaga izraza, dobro uteme ljena pjeva~ka tehni-ka, visoka muzikalnost i glaz bena kultura«. Akad je, nakon Dvoûakovog Requiema iCio–Cio–San u Madame Butterfly otpjevanih1928., ve} s ljede}e godine pjevala Toscu i Aidu,u Zagrebu se o njoj po~elo govoriti kao obudu}oj Trnini. Zamjeralo joj se, dodu{e, {to ihje pjevala na njema~kome, ali nastudirala ih jeza Dresden, koji je tada pokazivao za nju vi{ezanima nja od Zagreba. Kad je ravnate lj Operepostao Kre{imir Baranovi} i ona postala njezina~lanica, u sezoni 1929./1930. po~ela je nizatiulogu za ulogom. Za Leonorom, »prvoklasnomkreacijom, dostojnom svakog evrop skog teatra«,slijedile su Elza u Lohengrinu, Amelija u Krabu -

ljnom plesu, Turandot, Manon Lescaut i premi-jera Elizabete u Tannhäuseru. Kriti~ari se nisumogli nadiviti kakvim tempom svladava noveuloge i hvalili su ne samo njezin bogomdani»bogat i sjajno zvu~e}i« glas i »izraziti dram skitalent«, nego i njezino »inteligentno, promi{ -ljeno i ukusno frazira nje, jasnu deklamaciju,muzikalnu sigurnost, izvanrednu pjeva~ku{kolu, ozbi ljnost i savjesnost, veliku ambiciju irijedak osje}aj du`nosti«. Uslijedile su premi-jere: Santuzza u Cavalleriji rusticani, Leonora uFideliju, Helena u Mefistofeleu, Amelija u SimonuBoccanegri, Giorgetta u Pla{tu, Margita u BanuLegetu, Minnie u êdu zapada, Mar{alica uKavaliru s ruòm, Smetanina Libu{a, Irmengar-da u Porinu, Lenka u Og nju, Madeleine u An-dréu Chenieru, Ponchiellijeva Gioconda i Charp-entierova Louise. Uz njih je pjevala Rachel u@idovki i Lizu u Pikovoj dami. Do kraja sezone1935./36. otpjevala je dvadeseti{est velikih i izn-imno zahtjevnih uloga te imala 281 nastup. Za-jedno s kasnijim gostova njima i novom ulogomNorme (koju je pjevala 1939.), u zagreba~kojOperi ostvarila je 27 uloga, 302 operna i tri kon-certna nastupa. Na gostova njima u Ljub ljanirepertoaru je dodala Floru u operi Ljubav trijukra ljeva Itala Montemezzija, Sieglindu uWalküri i Matildu u Wilhelmu Tellu. Poslije je uMetropolitanu u repertoar uvrstila Leonoru uoperi Mo} sudbine, Donnu Annu u Don Giovan-niju, Elviru u Ernaniju i Desdemonu u Otellu. Ukarijeri je otpjevala 34 uloge u operama 21

skladate lja, razli~itih stil skihodrednica i pjeva~kih zahtjeva.Sve su, naravno, bile glavne, {toje jo{ jedna osobina najve}ih.

Primadonna assoluta u Met-ropolitanuZinka Kunc ostala je u stalnomanga`manu u Zagrebu dopretkraj sezone 1935./36., a za-tim je oti{la u Njema~ki teataru Pragu. U Pragu ju je ~uoglasoviti dirigent Bruno Walter,pozvao u Be~ku dràvnu operuda »u sko~i« u ulogu Aide i pre-poru~io slavnom Arturu To-

caniniju za Verdijev Requiem na Salzbur{kimsve~anim igrama 1937. godine. Uspjeh u Re-quiemu dotad nepoznate pjeva~ice bio je ravansenzaciji. U me|uvremenu se rastala od ljekarnika Vilfana i udala za glumca PredragaMilanova. Rastala se i od njega, ali su u Metro-politanu, za koji je poloìla audiciju, zahtijevalida zadrì prezime Milanov. U Metropolitanu jeprvi put nastupila 17. prosinca 1937., tako|erkao Leonora. Uspjeh je bio umjeren. IrvingKolodin u svojoj k njizi The Metropolitan Operaopisuje kako je Zinka Milanov do{la kao rezul-tat potrage za neobi~nim talentima, iz zem ljeodakle je potekla legendarna Ternina. Pi{e, dato nije bila Zinka kakvu }e upoznati s ljede}ihsezona, ali njezin cjelokupni nastup ulijevao jepo{tova nje. Do svoje opro{tajne predstave Gior-danova Andréa Chéniera 1966. (s iznimkom ~etir-iju sezona kada nije bila u anga`manu) u Metuje bila kra ljica za belkantisti~ki repertoar, first la-dy (prva dama), primadonna assoluta. U njemu jepjevala 14 uloga, u zgradi je ostvarila 319 nastu-pa, a na gostova njima ansambla da lj njih 127,ukupno 446. êtiri je puta nastupila na otvore -nju sezone. U svib nju 1963. prisustvovala jepolaga nju kamena teme ljca za grad nju novezgrade Metropolitana u Lincoln Centre–u.Njezinim odla skom zatvorio se »veliki lukveli~anstvena pjeva nja«. U zem lji koja ne o -skudijeva zvijezdama bila je jedna od najve}ih,a to je prizna nje stekla isk lju~ivo veli~inom svo-je umjetnosti.

Zinka Kunc Milanov je imala elementarni tem-perament ~ija velika snaga leì u njegovoj i -skon skoj prirodi i to ju je uz prelijep glas isavr{eno vokalno umije}e u~inilo vrhun skim tu-ma~em poglavito likova Giuseppea Verdija, njegovih Leonora, Amelija, Aide, Desdemone,Elvire i Requiema, ali i Santuzze, Gioconde,Tosce, Norme i Donne Anne.

Di skograf ska svjedo~anstvaZinka Milanov je jedna od ~etiriju najve}ihhrvat skih svjet ski slavnih pjeva~ica na ~elu sMilkom Trninom, uz Ilmu de Mur sku prije nje,i Senu Jurinac. Svjedo~e o tome i njezina di -skograf ska izda nja koja nerijetko ulaze u an-tologiju. Sude}i po broju ìvih snimaka, kojih jeiz dana u dan sve vi{e, uz bok je najslavnijimpjeva~ima svih vremena. U Americi se i poslije njezine smrti sve biranijim rije~ima opisujejedinstvena ljepota njezina glasa, savr{enstvopjeva~koga umije}a i zra~e nje cijele njezineli~nosti. Metropolitan je izdao CD s izborom njezinih najbo ljih snimaka koje su nastale od1951. do 1958. godine, kada je bila na vrhuncu,s tekstom istaknutog ameri~kog glaz benog kri-ti~ara i pisca Geralda Fitzgeralda pod naslovomA Vocal Miracle — Vokalno ~udo.

A gdje je danas Zinka Kunc Milanov u Hrvat -skoj? [to o njoj znaju mladi pjeva~i? Slu{aju lise njezine snimke na glaz benim u~ili{tima, {tobi bilo samo po sebi razum ljivo? Ho}e li se uprodavaonicama CD–ova prona}i barem jedan njezin CD? U inozemnima ih ima u izobi lju.

Zinka i Boìdar

U hrvat skim se glaz benim (ne i opernim!) kru-govima ime Zinke Milanov naj~e{}e spomi njeu vezi s onim brata joj Boìdara, nerijetko uzprimjedbu da je bila nemuzikalna i da je samozahva ljuju}i njegovom predanom radu postalaono {to je bila. Boìdar je bez dvojbe mnogo pri-donio oblikova nju umjetni~ke osobnosti ZinkeKunc, ali da ona nije imala i skon ski, jedinstventalent predodre|en da se veli~anstveno razvije,talent kojemu su se divili najve}i dirigenti togavremena, Walter i Toscanini, i s njomesura|ivali, uz du`no po{tova nje Boìdarevuradu, ne bi postala ono {to je postala. Uostalom,Boìdar nije bio s njom u Americi do 1951. go-dine. A re}i da je nemuzikalna za pjeva~icu ko-ja je samo u sedam godina u zagreba~koj Operisvladala dvadeset i {est velikih i iznimno zaht-jevnih uloga i pritom sa~uvala netaknutom ljepotu svojeg iznimnog organa u najma njuruku iznena|uje. Zanim ljivo, ta se primjedbane nalazi u brojnim recenzijama njezinih nastu-pa i studij skih ostvare nja, naprotiv.

Hrvati — ~udan narodNaàlost, svjet ska vrijednost Zinke Milanov ni-je u Hrvat skoj dovo ljno vrednovana. Je li se itkosjetio da organizira pjeva~ko natjeca nje koje bi

nosilo njezino ime? (A ono bi zacijelo privuklomnoge!) Je li ikomu palo na um da bi jedna (odbrojnih) nagrada mogla nositi njezino ime?ûdan smo mi narod! Uzdièmo u zvijezde one~ije zna~e nje ne prelazi na{e granice, azapostav ljamo one po kojima nas prepoznaju usvijetu. Slijedom takva stajali{ta, op{irna mono-grafija o Zinki Milanov prigodom stote godi{ -njice ro|e nja bit }e objav ljena u velikim Sjedi -njenim Ameri~kim Dràvama, u kojima je 1984.godine dobila specijalnu meda lju u prigodi 100.ob ljetnice postav lja nja Kipa slobode kao jednaod 87 istaknutih li~nosti stranog podrijetla kojesu ih svojim doprinosom zaduìle. A u malojHrvat skoj, u kojoj se rodila i stasala?

OB

LJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

Zinka Kunc kao Amelia u Krabu ljnom plesu


23

Me|unarodni trio Matije Dedi}a nastupio na prvom koncertu Jazz ciklusa KD Lisin ski i Jazz kluba Zagreb Hrvat skoga dru{tva skladate lja

Skladate lj ski i instrumentalisti~ki potencijal Matije Dedi}aprepoznat u europ skomkontekstuPi{e: Ivica @upan

Na poziv glasovitog belgij skoga kontrabasista Jean–Louisa Rassinfossea,suradnika slavnih jazzista poput Cheta Bakera (s kojim je snimio {estalbuma), Claudia Roditija, u ~ijem je triju prije nekoliko godina nas-

tupio u Maloj dvorani KD V. Lisin skoga, Joea Hendersona i Tootsa Thiele-mansa, na{ jazz pijanist Matija Dedi} nastupio je 24. ve lja~e 2006. u Jazz Sta-tionu u Bruxellesu. U izvedbi mu se pridruìo sastav glaz benika iz razniheurop skih zema lja.

Bio je to zak lju~ni nastup kulturne manifestacije Regards croisés — Croatie, Con-naissance et Reconnaissance {to se odràvao pod znakom Hrvat ske u okviruFrankofonije. Manifestaciju je suorganiziralo Predstavni{tvo Delegacije francu -ske zajednice Belgije pri EU i Me|unarodna organizacija Frankofonije uz pot-poru Austrij skog predsjedni{tva EU te uz sudjelova nje Misije RH pri EU.

Matija je zamolio Jean–Louisa Rassinfossea da bude ~lan njegova me|unaro-dnog trija, {to je slavni kontrabasist — uvjeriv{i se u Bruxellesu u Matijino pi-janisti~ko umije}e — sa zadovo ljstvom prihvatio.

Trio je 25. rujna nastupio u Maloj dvorani V. Lisin skog, na prvom ovosezon -skom koncertu Jazz ciklusa koji organiziraju HDS–ov Jazz klub Zagreb i KDLisin ski. U triju je jo{ svirao ~e{ki bub njar Marek Paterman, stalni ~lan Rass-infossova sastava i Dedi}ev suradnik na brisel skom koncertu. Trio je izvodiostandarde Solar i On Green Dolphin Street u Matijinim aran`manima, Razgovor skonobarom Arsena Dedi}a, a potom Dedi}eve originale, starije skladbe Decem-ber, Family, Etnaey, Picture’s te potpuno nove San Matina i Cheekee Chiks. Kon-cert je efektno zavr{en Matijinom vatrenom uspje{nicom Last Exit.

Budu}i da nisu imali vi{e uvje`bana materijala, Matija je publiku, koja ga jeuporno pozivala na bis, nagradio solo izvedbom vlastite skladbe Za Doru,posve}enu Dori Peja~evi}, ~ija }e se djela na}i na CD–u koji Matija upravopriprema.

Dan ranije ovi su glaz benici u istoj dvorani snimali materijal za novi Dedi}evCD koji }e do kraja ove godine objaviti Dallas Records, a snim ljen je i cijelikoncert.

Sastav je odsvirao atraktivan program, ali, ruku na srce, u istom prostoru — udoba najve}eg uspona njegova trija — ~uli smo i bo lje Matijine nastupe.Naime, glaz benici su prije ovoga nastupa zajedno odràli tek dvije probe. Iakosu ovi izvrsni umjetnici u ve}em dijelu koncerta zvu~ali kompaktno, osje}alase odre|ena uko~enost i neusviranost, a na trenutak ~ak i nedostatak komu-nikacije, {to se uglavnom moglo ~uti kod Patermana.

Bez obzira na sve, Matijin je koncert s ovim trijom dokaz da lj njeg prepoznava -nja njegovih skladate lj skih i instrumentalisti~kih potencijala i u europ skom

kontekstu. On je danas jo{ zreliji skladate lj i pijanist rastu}ega umije}a, ~iji jeizri~aj postao izrazitije individualiziran i melodi~an, ali nadasve racionalan i jez-grovit.

Prema preporuci Ministarstva kulture RH, Matija Dedi} je 30. rujna odràosolisti~ki recital u gr~kom gradu Patrasu, ovogodi{ njem Europ skom gradu kul-ture. Izvodio je vlastite skladbe, djela Dore Peja~evi} s njezina albuma @ivotcvije}a te skladbe Arsena Dedi}a i Gibonnija.

Jazz ciklus se u Maloj dvorani Vatroslav Lisin ski nastav lja koncertima BobaStensona 3. prosinca 2006., McCoya Tynera 28. ve lja~e 2007., Dafnisa Prieta20. oùjka 2007. i Erika Truffaza 21. trav nja 2007. godine.

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

JA

ZZ

CIK

LU

S

Matija Dedi}, Jean–Louis Rassinfosse i Marek Paterman

LOZI EUROPSKE KOMISIJE MOGLI BI OZBILJNO[TETITI AUTORIMAEurop ska komisija dovela je u pita nje kolektivni sustav za{tite prava autora smatraju}i da bime|u dosad sestrin skim dru{tvima u EU trebalo postojati slobodno trì{no natjeca nje.

Glazbeni autor i izvo|a~ Robin Gibb, dobitnik mnogih glaz benih prizna nja i ~lan Britan ske akademijeskladate lja i tekstopisaca, koji je zajedno sa svojom bra}om Barryjem i pokojnim Mauriceom uteme ljiosastav Bee Gees, najpopularniji di sko sastav 70–ih godina pro{loga sto lje}a, predstav ljao je CISAC,

me|unarodnu konfederaciju autor skih dru{tava, na saslu{a nju pred Europ skom komisijom u Bruxellesu. Tomprilikom Gibb je upozorio da je sasvim jasan interes velikih multinacionalnih komercijalnih radij skih i televizij -skih postaja i ostalih korisnika glaz benih djela da sma nje autor ske naknade, a u ci lju pove}a nja vlastita profi-ta. Naime, uvede li se slobodno trì{no natjeca nje me|u dru{tvima, korisnici }e imati slobodan izbor izme|u24 dru{tva — 24 razli~ite tarife, a u tom je slu~aju sasvim jasno da }e se korisnici odlu~iti za dru{tvo s na-jniòm tarifom. To nikako nije u interesu autora glaz benih djela budu}i da bi se time i sma njili autor ski hono-rari. Postoje}i sustav kolektivnog ostvariva nja prava autora uteme ljila su neprofitna dru{tva autora kojimauprav ljaju upravo autori i koja me|usobno sura|uju teme ljem ugovora o recipro~nom zastupa nju. Ukida njetih ugovora i uspostava trì{nog natjeca nja me|u dru{tvima naru{ilo bi postoje}i sustav kolektivne za{tite tebi autori ostali bez jedinoga sustava koji im uistinu jam~i kvalitetnu za{titu.

Gibb je tako|er upozorio Europ sku komisiju da bi pad autor skih honorara s vremenom doveo do zaustav lja -nja kulturnoga razvoja bez kojega nije mogu}e posti}i da lj nji dru{tveni razvoj te istaknuo da je prije bilo kakvihkona~nih odluka nu`no ~uti i uvaìti glas samih autora. Stoga i ovo izlaga nje Robina Gibba pokazuje kolikoje u za{titi i ostvariva nju prava autora nu`no ~uti i njihov glas. U uvodniku, koji je kasnije objav ljen u Billboar-du, Robbin Gibb naglasio je ~i njenicu da su sustav kolektivne za{tite i dru{tva autora potpuno nepravedno ineuteme ljeno ~esto izloèni sna`nim napadima i pritiscima medija i korisnika. Tijekom samoga saslu{a njanakon svih je izjava postalo sasvim jasno da i ovaj put korisnici èle nadglasati autor ska dru{tva i zbog vlastitekoristi {to vi{e uma njiti honorare koji autorima s pravom pripadaju. Stoga je Gibb javno govorio o tome {to za njega osobno i drugih 2,5 milijuna autora zna~e autor ska dru{tva istaknuv{i da jedino ona autorima moguomogu}iti da od vlastita rada i ìve.

Otkad je berlin ska Piranha postala njegov europ ski distributer, novi CD Darka Rundeka i njegovaCargo Orkestra, Mhm A–Ha Oh Yeah Da–Da, nailazi na sjajan odaziv di ljem Europe

Odli~ne kritike za Rundeka iz peranajistaknutijih london skih kriti~araPi{e: Og njen Tvrtkovi}

Potpisav{i prije dvije godine ugovor s neovis-nom njema~kom izdava~kom ku}om,berlin skom Piranhom, specijaliziranom za

world music scenu, zagreba~ki kantautor DarkoRundek, koji trenuta~no ìvi i radi u Parizu, i njegov Cargo orkestar napravili su zna~ajne ko-rake na europ skoj sceni. Tako je krajem 2004. njihov prvi CD Ruke, preuzet iz kataloga zagre-ba~koga Menarta (uz odre|ene dodatke), dobiosjajne kritike di ljem Europe, premda su kriti~ariimali velikih problema s uvr{tava njem Run-dekove glaz be u uobi~ajene ànrov ske pretince.Naime, u njegovu se stvarala{tvu mogu prepoz-nati dodiri s francu skom {ansonom, zatim sred -njoeurop ski utjecaji, »mrvice« Balkana, ali i jazza,mediteran ski »{tih« i primjese ostalih stilova.Tako je ~uveni engle ski DJ i teoreti~ar rockaCharlie Gillett, autor vrsne sociolo{ke studije TheSound of City, ina~e njegove doktor ske teze iz so-ciologije rocka, krajem 2004. godine bjesomu~nopu{tao skladbe s tog CD–a. Pritom je nagla{avaoda mu je ào {to je na CD nai{ao prekasno, nasamom kraju godine, pa ga ne moè svrstati me|unajbo lja izda nja teku}e godine. Sli~na su mi{ lje njabili i drugi europ ski kriti~ari.

Tako su Rundeku i njegovu me|unarodnom sas-tavu bila otvorena vrata mnogih medija, ali izna~ajnih pozornica u presti`nim glaz benim pri-jestolnicama, a neke od pjesama, poput naslovnihRuku ili Makeda, doìvjele su opetovano radij skoemitira nje. Prikazivali su se i video spotovi, bezobzira na to {to su Rundek i njegov prate}i sastavpjevali na nekom, samo njima razum ljivom zajed-ni~kom jeziku, u kojemu se hrvat ski mije{ao sfrancu skim, rom skim, engle skim i drugim jezici-ma.

Stoga se è ljno i{~ekivao njihov novi CDuvr{ten u katalog istog izdava~a, tim vi{e {tose ova ku}a zaista potrudila distribuiratiprethodni CD di ljem Europe, pa i {ire.

Javnosti je predstav ljen novi CD DarkaRundeka i Cargo orkestra. Rundek u sas-tavu svira akusti~nu gitaru, pjeva i jedan jeod glavnih autora skladbi na ostvare nju neo-bi~na naziva Mhm A–Ha Oh Yeah Da–Da (Pi-ranha CDPIR2005) za koje ovaj zagreba~kikantautor prima sjajne kritike, ~ime je njegovo posebno mjesto na europ skoj glaz -benoj sceni zasigurno dodatno u~vr{}eno.Kao bonus izda nju, priloèna je skladbaposve}ena svjet skom nogometnom prven-stvu.

Engle ska je jedna od zema lja u kojoj suradovi na{eg kantautora nai{li na velikodaziv. Novi CD tako|er dobiva odli~nekritike koje potpisuju najpoznatiji engle skikriti~ari, posebice oni koji s pozorno{}uprate sve {to se doga|a na world music sceni.

U me|uvremenu su Rundek i Cargo orkestar odsviralidva london ska koncerta na kojima je semplove sizvornim ~lanovima sastava svirao nitko drugi doli MaxReinhardt, jedan od najzna~ajnijih london skih DJ–akoji spaja suvremenu plesnu glaz bu s raznim etni~kimidiomima.

Tako u srpa nj skomu broju ~asopisa Songlines, jednomod onih koji najbo lje prate world music, u rubrici CD re-cenzija nalazimo kritiku Howarda Malea koji Run-dekov album ocje njuje sa ~ak ~etiri od pet mogu}ih zv-jezdica! Ina~e, urednik ovoga ~asopisa, poznati SimonBroughton, u vi{e je navrata boravio u Zagrebu, zad njiput ove godine s filmom na festivalu Nebo, a potpisujei dva izda nja kompendija Rough Guide To World Music,u kojima je hrvat ska glaz ba opse`no zastup ljena. Usvojemu osvrtu Male nagla{ava multikulturalnost i gip-kost stil skog izraza na{eg izvo|a~a, napomi nju}i da je njegova glaz ba, u odnosu na prethodni uradak, doìv-jela napredak. Isti~e i Rundekovu liri~nost, raznovrsnuglaz benu teksturu, utjecaje koji odasvud dolaze, ali seskladno uklapaju u cjelinu.

Istu ocjenu CD dobiva i u uglednim dnevnim novina-ma, poput The Independenta, ~iji glaz beni kriti~ar TimCummings nagla{ava osje}aj za scen ski nastup uz spojrazli~itih kultura i zvukova te ~i njenicu da Rundekovanemirna i dojm ljiva interpretacija drì slu{ate lja nanogama do pos ljed njega tona. Sli~na je mi{ lje nja i kri-ti~ar uglednih novina The Guardian, John L. Walters,koji u svojemu prikazu, objav ljenom 2. lip nja, ne {tedirije~i pohvale. Izdvojio je izvanredne violin ske dionice[vicarki nje Isabelle, odli~nu brass sekciju, funk–rockpodlogu ritam–sekcije te eklekti~nost pjesama od ko-jih svaka ima vlastiti karakter, dodatno nagla{en Run-dekovim nje`nim izvedbama.

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

DAV

OR

HRV

OJ


24

HRVATSKI ZBORSKI HITOVI NA P u t o p i s M a r t e B l a ` a n o v i } i A n e B o l t u ` i } s t u r n e j e K o m o r n o g a z b o r a I v a n F i l i p o v i } u K i n i i T a j v a n u

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Ovoga je ljeta Komorni zbor Ivan Fi -lipovi} imao priliku i sre}u otisnutise na dvotjednu turneju po Da le -

kom istoku. Zapo~nimo s navo|e njem ra-zloga za tako dalek put. Naime, dvije su sezbor ske manifestacije tada vremen ski pok-lopile te smo nakon dugotrajnog napornograda i do zad njeg trenutka prisutne neizv-jesnosti glede izvedivosti samoga putova -nja u financij skom smislu, nakon sati i satiprovedenih u avionima i zra~nim lukamasretno i uspje{no posjetili svjet sko zbor skonatjeca nje u kine skom Xiamenu (~it. [a -men) i zbor ski festival u tajvan skomTaipeiju, s me|upostajom u Hong Kongu.

Nekada{ nja Zbor ska olimpijada u Xia-menuGrad Xiamen, obalni grad u provinciji Fu-jian u jugoisto~nome dijelu Narodne Re-publike Kine, bio je od 15. do 26. srp njaove godine doma}in ~etvrtih po reduSvjet skih zbor skih igara. Rije~ je o jednojod najve}ih manifestacija iz ciklusa zbor -skih natjeca nja i festivala Musica Mundi —takozvanoj Zbor skoj olimpijadi — koja sepod motom Singing together brings nations to-gether odràva od 2000. godine. Ovogodi{ -nju su priredbu zajedni~kim snagama ost-varile njema~ka zaklada Interkultur, organi-zacija koja ina~e stoji iza Musice Mundi, tepoglavarstvo grada Xiamena. Iako je ovonatjeca nje dosad nosilo naziv Zbor skaolimpijada, ove mu je godine na zahtjevkine skoga Ministarstva kulture nazivpromije njen u Svjet ske zbor ske igre jer je ter-min »olimpij ski« zakon ski za{ti}en zasponzore Olimpij skih igara 2008. u Kini.Kao i na prethodna tri natjeca nja na kojimaje sudjelovao Filipovi}, u Linzu (Austrija,2000.), Pusanu (Ju`na Koreja, 2002.) i Bre-menu (Njema~ka, 2004.), i ove je godine uXiamenu nastupio velik broj vokalnihansambala. Sudjelovalo je vi{e od 400zborova iz 80 razli~itih zema lja, odnosnovi{e od 20.000 pjeva~a! Treba spomenutida je organizator ove manifestacije, zakladaInterkultur, dobitnica ovogodi{ nje Europ -ske nagrade za kulturu koju joj je dodijelioEurop ski kulturni forum za doprinosolimpij skom idealu mira. Od 2005. zakladaje i aktivna ~lanica njema~koga odboraUNESCO–a.

Nemogu}a komunikacijaOsim sudjelova nja na tako ve-likom i va`nom zbor skom do-ga|aju na svjet skoj razini, pose-ban doìv ljaj svim ~lanovimana{ega zbora bio je i prvi posjetKini. Stotinama kilometarauda ljeni od najpoznatijih kine -skih turisti~kih atrakcijasmje{tenih sjevernije, moralismo se zadovo ljiti slikom Kinekoju nam je mogao pruìtijedan »ma nji« (1.24 milijunastanovnika) i navodno naj~i{}ikine ski grad. Na Kinu su nasjo{ u Zagrebu upozoravali kaona sasvim druga~iji i komplici-raniji svijet. To se i ostvarilo:otkako smo kro~ili na tlo zra~neluke u Xiamenu, na svakom sekoraku osjetila prisutnostdruk~ijega reìma, u kojemu je primjerice i na-jjednostavnija promjena valute predstav ljalapetnaestominutnu proceduru, ako bi se uop}emogla prona}i banka u kojoj se moè mije njatite osoba s kojom se mogu}e sporazumjeti. Os-im toga, nama »zapad njacima« ìvot stanovnikaXiamena nalikovao potpunom kaosu. Najvi{esmo se zgrozili nad tr`nicama u koje se gotovone moè niti zaviriti zbog mje{avine odbojnihmirisa i prizora, ali i doslovno po ìvot opasangrad ski promet u kojemu ne vladaju nikakvavid ljiva pravila, re{etke na prozorima dvadese-tokatnih nebodera zbog lopova–pe nja~a te os-je}aj nemo}i zbog potpune nemogu}nosti ko-munikacije na bilo kojem jeziku izuzevmandarin skog.

Ranojutar nje pripremeOsim volonterke zapad nja~kog imena Carrie,studentice engle skoga jezika koja, ruku na srce,nije znala sastaviti dvije suvisle re~enice naengle skom i ve}inom se samo pravila da razu-mije {to joj govorimo, simpati~noga voza~a i kli-matiziranog autobusa vrlo ni skih sjedala, prila-go|enih visini prosje~noga Kineza, do~ekala nasje i te{ka suptrop sko–monsun ska klima, {tozna~i sauna 24 sata dnevno! Klima je uz napo-ran put, neobi~nu hranu i u nepovrat izgub -ljenih {est sati pri prela sku u drugu vremen skuzonu zahtijevala poseban anga`man pri vra}a njuu formu za pjeva nje. Budu}i da su se nastupi

odràvali prili~no rano, ustajali smo se u pet sati,razgibavali se i upjevavali, uz mnoge druge, kojisu se tako|er od ranih jutar njih sati pripremaliza natjeca nje. Na{e takozvano olimpij sko selo,ina~e student ski stambeni kompleks u kojemusmo bili smje{teni, nalikovalo je ko{nici iz kojese u gotovo svako doba dana i no}i, dodu{e, ni-je ~ulo zuja nje, nego pjeva nje. Dva dana zare-dom natjecali smo se u dvije kategorije —Sakralna glaz ba a cappella i Mje{oviti komornizborovi. Repertoar se sastojao od ~etiri skladbeu svakoj kategoriji. U prvoj smo nastupili saskladbama O salutaris hostia (Pierre de la Rue),Ne irascaris Domine (William Byrd), Ave Maria(Franz Xaver Bieb) i Cantemus Domino (An|elkoIgrec) i zasluìli zlatnu meda lju. U drugoj kate-goriji na programu su bile Cruda amarilli (Clau-dio Monteverdi), Voda zvira (Josip [tolcerSlaven ski), Lux Aurumque (Eric Whitacre) i ]a}emoj (Ivan Mateti} Ro njgov) za koje smo na-gra|eni vrijednom srebrnom meda ljom.

Jaka konkurencijaUz sloènu organizaciju, gdje je sve vi{e–ma njedobro funkcioniralo, Xiamenu je kao gradu do-ma}inu mo`da najve}i nedostatak bio ma njakprikladnih koncertnih prostora nu`nih za nekekategorije. Ova se opa ska konkretno odnosi nana{u a capella sakralnu glaz bu koju smo bili pri-morani izvoditi u sasvim »gluhom« prostoru,bez ikakve jeke i s preglasnim sustavom hla|e -

nja, {to je za vrlo male ansamble bilo izuzetnonepovo ljno. Druga je stvar bila na{a vlastitanemobilnost i prili~no popu njeni raspored, takoda nismo uspjeli ~uti puno konkurent skihzborova, osim na neformalnim ve~er njim druè -njima i na zavr{nom koncertu »{ampiona« —onih koji su u svojim kategorijama osvojili na-jvi{e bodova. Uspjeli smo ipak primijetiti ra-zli~itosti izme|u »zapad nja~kih« i azij skihzborova u repertoaru, na~inu pjeva nja, pa i usamoj postavi pjeva~a na pozornici. Kriterijiocje njiva nja i uspore|iva nja tako razli~itihzborova unutar iste kategorije mora da su bili vr-lo dobro razmotreni i odre|eni. Od zborova ko-ji su nam ~inili konkurenciju, ali i dru{tvo, tre-balo bi spomenuti Me{oviti hor SPD Jedinstvoiz Ba nja Luke koji se posebno isticao u ve~er -njim druè njima u petom pavi ljonu, izvrsniaustral ski zbor The Australian Voices, sastav ljenod studenata (dobrim dijelom i s Muzi~kihakademija) i nekoliko composers– in–residence,koji »proudly put Australian music first«, zatimmu{ki oktet Voices Unlimited iz Salzburga spomno odabranim, prire|enim i odli~no izve-denim pop–repertoarom te apsolutni pobjedniksvih triju kategorija u kojima su se natjecali —latvij ski zbor Kamçr.

[est hrvat skih zborova Na{ posjet Kini ne bi bio potpun da nismodoìvjeli i tajfun koji nas je puno vi{e raz ljutionego zastra{io. Stigao je ba{ kad su nam natjeca -nja pro{la i pokvario dobar dio slobodnog vre-

mena, kao i nastup na takozvanom gala–koncer-tu na oto~i}u Gulangyju kojemu smo se jakoveselili. Do zavr{nog koncerta vrijeme se ve}sasvim smirilo, pa se velika i ìvopisna cere-monija s nastupima najbo ljih uspjela odràti ijo{ jednom okupiti sve sudionike koji su se utom trenutku nalazili u Xiamenu. Nastup teve~eri zasluìo je i jedan hrvat ski ansambl, naj-zlatniji me|u zlatnima u kategoriji scen skogafolklora — KUD @e ljezni~ar! Cijeli svijet je ta-da mogao vidjeti i ~uti malo hrvat ske narodneba{tine, glaz be, plesa i no{ nji. Uz nas i KUD@e ljezni~ar, na ovom su natjeca nju ina~e sud-jelovala jo{ ~etiri ansambla iz Hrvat ske —Vokalni ansambl Brevis i Akadem ski zbor J. J.Strossmayer iz Osijeka, Grad ski zbor Brodosplitiz Splita i ârobna frula iz Zagreba. Dakle,Hrvat ska je sveukupno imala ~ak {est pred-stavnika! Povrh toga svi smo se natjecali u ra-zli~itim kategorijama i ostvarili jako dobre rezul-tate te tako vrlo uspje{no predstavili hrvat skozbor sko pjeva nje. Upravo to bi moglo biti poti-caj odgovornima da se u zbor sko pjeva nje kodnas vi{e ulaè te da se stvore uvjeti za postiza -nje jo{ ve}ih umjetni~kih dometa na tom po-dru~ju. Svjet ske zbor ske igre 2008. u Grazu bit}e nova prilika da se pokaè {to je u tom pogle-du u~i njeno.

Tih pet dana provedenih u Xiamenu pro{lo je uhipu. Sam grad nam je pruìo vrlo vjernu i ose-bujnu sliku Kine i njezinih neobi~nih, no

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

Taipei — Chang Kai–Shek Memorial HallKoncert. Taipei — NCH


25

ljubaznih stanovnika koja je u kombinaciji sposebnim doìv ljajem sudjelova nja u jednojtako velikoj manifestaciji poput Svjet skih zbor -skih igara u na{em sje}a nju ostavila nezabora-van dojam.

7. Me|unarodni zbor ski festival u TaipeiuNakon kratkog posjeta Hong Kongu, ~iju smoveli~inu u jednu no} i pola dana mogli samonaslutiti, stigli smo u Taipei kao gosti 7.Me|unarodnog zbor skog festivala koji se odràvasvake druge godine u organizaciji Taipei Philhar-monic Foundation for Culture and Education iTaipei Philharmonic Chorus & Chamber Choir, a os-im koncerata nudi zbor ske i dirigent ske radion-ice te majstor ske te~ajeve. Imaju}i na umu nekerenomirane svjet ske zborove i vokalne ansam-ble koji su tu ranije nastupili (Tallis Scholars,Vancouver Chamber Choir, Rajaton), bila nam jevelika ~ast biti me|u pet pozvanih ansambala,uz èn ski zbor Cantus iz Norve{ke, EnsemblePleiade iz Japana, Coco’s Lunch iz Australije iKomorni zbor Gustav Sjökvist iz [ved ske. Pozivza sudjelova nje uslijedio je nakon uspje{neturneje na{ega zbora u Izraelu u oùjku 2005. napreporuku tamo{ njeg organizatora te na teme ljuzbor skoga CD–a. Organizacija Festivala bila jebesprijekorna. Svaki je ansambl imao koncert uvelikoj Nacionalnoj koncertnoj dvorani uTaipeiju pred gotovo 2.000 slu{ate lja i po jedanili dva koncerta u nekom od tajvan skih gradova(Kaohsiung, Yilan, Tainan, Hsinchu, Nantou iYunlin).

Utjecaj europ skoga »{tiha«Otok Tajvan, zvan jo{ i Formosa (formoso naportugal skom, jeziku biv{ih kolonizatora, zna~ilijepo), te nekoliko okolnih otoka slu`beno nosenaziv Republika Kina, za razliku od NarodneRepublike Kine koja zauzima kopno i u kojoj jeTajvan (~e{}e kori{ten naziv nego RepublikaKina) jedna od nepoè ljnih tema. Naime, nakon{to je sredinom pro{loga sto lje}a zbog gubitka ukine skom gra|an skom ratu tada{ nje vodstvoKine, stranka Kuomintang na ~elu s ChiangKai–Shekom, emigrirala na Tajvan i po~elaprovoditi vlastitu politiku, odnosi Kine i Tajvanaostali su nerije{eni. Danas je Tajvan ipak sasvimdruga pri~a; dràva koja se zasebno razvijala tese nakon smrti Chiang Kai–Sheka po~ela liber-alizirati i ekonom ski rasti pa je danas svrstava-mo me|u takozvane azij ske tigrove. Taipei jeizuzetno moderan tromilijun ski grad s vrlo mod-ernim stanovni{tvom, pod o~itim utjecajem Za-pada, ali za razliku od Hong Konga, ima vi{eeurop ski nego ameri~ki »{tih«. Posjeduje i jed-nu od va`nijih svjet skih atrakcija — Taipei 101(509 m) — najvi{u zgradu na svijetu koju smo,naravno, i posjetili.

Atrakcija hrvat skih hitova i »velikih« nosevaBudu}i da smo ovaj put bili jedan od pet, a ne

od ~etiristo zborova, tretman nam je od samogpo~etka bio druga~iji. Sam smje{taj bio jeodli~an jer je Holiday Inn Asia World Taipei hotels pet zvjezdica. Dva puta smo se pojavili i na po-zornici prekrasne Nacionalne koncertne dvo-rane u Taipeiju, jednom na otvore nju Festivalazajedno s drugim zborovima gdje smo otpjevalinekoliko najatraktivnijih skladbi, a drugi put scjelove~er njim programom. Program priprem -ljen za Tajvan bio je uistinu vrlo raznolik, pa jetako uk lju~ivao i djela europ ske rane i su-vremene glaz be, kao i na{e folklorne hitove, odkojih je najve}e odu{ev lje nje izazivala na{aMarica ili slu`beno ârda{ Emila Cosetta koja jebila i jedina skladba na repertoaru koju smoizvodili napamet. Berdovi}ev Lin|o ~esto je os-tao neshva}en zbog svog naglog zavr{etka, apopularne su bile i Matzove Jasen~ice kao i Uh-likovo Pozdrav ljeno budi, skladba u kojoj je dopunog izraàja mogla do}i na{a solistica VesnaKova~i}. Nastupali smo u malom i punom sas-tavu, ovisno o skladbi, a imali smo i vrlo efektanscen ski nastup s Nystedtovim Immortal Bachomkoji smo izvodili ulaze}i na mra~nu pozornicu inose}i svije}e te se razmjestili u pet skupina napozornici, a zatim smo se opet skupili na sred-inu pozornice. înilo se da su na{i organizatoribili ponajvi{e zainteresirani upravo za hrvat sku,naro~ito folklornu glaz bu, ~ega na repertoarunismo imali u dovo ljnim koli~inama. No ipak,svaki nastup, bilo u Taipeiju, Tainanu ili Nan-touu bio je ispra}en pravim ovacijama, nakonkojih su se traìli autogrami i zajedni~kofotografira nje. Osim odu{ev lje nja na{im pjeva -njem, Tajvanci su otvoreno pokazivali i odu{ev -lje nje na{im izgledom, naro~ito na{im »ve-likim« nosevima! Uz nastupe i uìva nje u udob-nosti hotela, na{i vodi~i Cynthia i Rose pobrin-ule su se da nam pokaù sve znamenitostiTaipeia te da nas upute na najbo lja mjesta za{oping. Putuju}i u Tainan i Nantou, proputovalismo cijeli Tajvan, upoznali se s krajolikom teposjetili turisti~ka odredi{ta — gradi} Jiji iprekrasno jezero Sun Moon, ina~e dom tajvan -skih Aboridìna, plemena Thao. Sve u svemu,posjet Tajvanu bio je izuzetan u svakom pogle-du i uistinu prava nagrada za sav trud uloèn ti-jekom priprema za ovu turneju.

I tako je na{e dvotjedno putova nje zavr{ilo te seu prvi mah ~inilo da se nismo ni okrenuli, a ve}smo sjedili u zrakoplovu na putu ku}i. Popovratku je uistinu bilo potrebno jo{ nekolikotjedana da se saberu svi dojmovi i doìv ljajijednog potpuno druga~ijeg svijeta uz bezbrojnaprepri~ava nja i pregledava nja slika. Vratili smose vrlo sretni i zadovo ljni novim pjeva~kim usp-jesima. O~ekujemo da }e se kontakti uspostav -ljeni u Kini i na Tajvanu ostvariti u {to ve}embroju te nam u skoro omogu}iti i s ljede}u ovakouspje{nu i uzbud ljivu turneju.

ROBIN GIBB: PRIJED-

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

DALEKOM ISTOKU

Zlatna i srebrna meda lja ne osvajaju sesvaki dan. Nama je ovo bio drugi nastupna Zbor skoj olimpijadi, a sveukupni

rezultat jest: dvije Olimpijade — dvije zlatne ijedna srebrna meda lja. Mislim da je to sjajanrezultat kojemu treba dodati ~i njenicu da sume|u najzahtjevnijim kategorijama na ~itavojOlimpijadi, od ukupno 26, bile upravo kate-gorije u kojima smo se natjecali — Musica sacraa cappella i Mje{oviti komorni zborovi. Postignu-ti je rezultat tim draì.

Kriteriji pri odabiru hrvat skoga dijela reper-toara bili su kvaliteta i estetika pojedineskladbe. Za natjeca nje sam od hrvat skihskladate lja izabrao reprezentativne skladbepro{loga sto lje}a (I. M. Ro njgov: ]a}e moj, J. [.Slaven ski: Voda zvira), a od suvremenih vrloatraktivnu skladbu An|elka Igreca CantemusDomino. Za program cjelove~er njeg koncertana Festivalu na Tajvanu è lja mi je bila datipresjek hrvat ske zbor ske literature — pro{lost,suvremena djela te dio folklorne ba{tine —

paze}i pritom da on bude primjeren zboru teda ga pjeva~i rado pjevaju.

Najvi{e me se dojmila neobi~na lako}a pjeva -nja i besprijekorna ~isto}a intonacije latvij skogazbora Kamçr (pobjednika u tri kategorije), za-tim velika homogenost i preciznost ve}inekine skih zborova. Posebno je zanim ljiva ~i -njenica da te zborove uglavnom ~ine pjeva~isred njo{kol skog i student skog uzrasta vrlo zre-lih glasova, {to zna~i da se velika pa` njaposve}uje oblikova nju glasova od najranije do-bi. Bez obzira na odràva nje Olimpijade u Ki-ni, te{ko je ne primijetiti da sve vi{e zborovadolazi s azij skoga kontinenta, stoga se moèzak lju~iti da je u Indoneziji, Filipinima, Kini idrugim zem ljama regije zbor sko pjeva nje pre-raslo u vrlo snaàn pokret.

Ostvarili smo dosta kontakata, po~ev{i od bro-jnih dirigenata i zbor skih pjeva~a do novinara,organizatora me|unarodnih natjeca nja i festi-vala, pa ~ak i samih gledate lja iz raznih krajeva

svijeta (SAD, Tajland, Ju`na Koreja). Ve}inu je njih na{ nastup odu{evio te su izrazili è lju danastupimo u njihovoj zem lji.

Do kraja 2006. godine Komorni zborIvan Filipovi} planira odràti jo{nekoliko a cappella koncerata u zem -lji s programom

Hrvat ska zbor skaglaz ba te pripremi-ti se za snima nje dru-gog CD–a. Nakon to-ga, po~ekom s ljede}e go-dine planiramo novi kon-certni program, sudjelova njena Festivalu pjeva~kih zborovau Zagrebu te na jednom me|unar-odnom festivalu, odnosno natjeca nju.

Osim toga, namjeravamo sudjelovati i napetim Svjet skim zbor skim igrama 2008. go-dine, premda dotad imamo jo{ dosta vre-mena.

Goran Jerkovi}, dirigent Komornoga zbora Ivan Filipovi}

Dojmovi i razmi{ lja nja nakon turneje po Dalekom istoku

Svjet ske zbor ske igre u Xiamenu, Kina, 22–26. srp nja 2006.

Uspjeh hrvat skih zborovaPRAVILA26 kategorija / 2 natjecate lj ska kruga

1. krug natjeca nja bron~ana diploma (0,5 — 10,49 bodova) srebrna diploma (10,5 — 20,49 bodova) zlatna diploma (20,5 — 30 bodova)*Natjeca nje za meda lje nastav ljaju samo zborovi s osvojenom zlatnom diplomom.

2. krug natjeca nja bron~ana meda lja (40,01 — 60,00 bodova)srebrna meda lja (60,01 — 80,00 bodova)zlatna meda lja (80,01 — 100 bodova)*Neki zborovi izravno ulaze u 2. krug na osnovu prija{ njih dostignu}a. Zbor s najvi{im bro-jem bodova u svojoj kategoriji osvaja naslov {ampiona Svjet skih zbor skih igara u toj kate-goriji.

REZULTATI HRVATSKIH PREDSTAVNIKAVokalni ansambl Brevis (Osijek)Antoaneta Rado~aj–Jerkovi}, dirigent Kategorija br. 2: Zborovi mladih jednakih glasovaZlatna meda lja (81,01 boda)

Akadem ski zbor J. J. Strossmayer (Osijek)Berislav i Josip Jerkovi}, dirigentKategorija br. 5: Mje{oviti zborovi mladihSrebrna meda lja (62,75 boda)

Komorni zbor Ivan Filipovi} (Zagreb)Goran Jerkovi}, dirigentKategorija br. 7: Mje{oviti komorni zboroviSrebrna meda lja (75,25 bodova)Kategorija br. 16: Sakralna glaz ba a cappellaZlatna meda lja (80,25 boda)

Grad ski zbor Brodosplit (Split)Vlado Sunko, dirigent

Kategorija br. 13: Mu{ki zboroviZlatna meda lja (80,25 boda)

ârobna frula (Zagreb)Marijan Mili}, dirigent Kategorija br. 21: Jazz Srebrna meda lja (62,13 boda)Kategorija 23: Popularna zbor ska glaz ba Srebrna diploma VIII. stup nja (17,61 boda)Kategorija br. 25: Folklorna glaz ba uz instrumentalnu prat njuSrebrna diploma VI. stup nja (16,30 boda)

HKUD @e ljezni~ar (Zagreb)Marko i Vesna Robini}, \uro Horvatovi}, vodite ljiKategorija 26: Scen ski folklorZlatna meda lja i naslov {ampiona (85,50 boda)

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS

PU

TO

PIS

P

UT

OP

IS


RAZGOVOR S MIROM BU LJANOM, SKLADATE LJEM, TEKSTOPISCEM, ARAN@EROM I GLAZ BENIM PRODUCENTOM, AUTOROM HITOVA I SURADNIKOM NAJPOZNATIJIH HRVAT SKIH POP GLAZ BENIKA

ENTUZIJAZAM I ANALITI^KI PRISTUPN a s t o j i m u } i u s v i j e t i z v o | a ~ a , u n j e g o v m o z a k , u n j e g o v u d u { u , u n j e g o v o p o i m a n j e g l a z b e , u n j e g o v u k u s , s t o p i t i s e s n j i m

Razgovarao: Davor Hrvoj

26

DODIJE LJENE NAGRADE STATUS ZA 2005. GODINU

Na Zagreba~kom velesajmu u sklopu Sajma glaz be 22. rujna odràna je deseta dodjela nagrada Hrvat ske glaz -bene unije nazvane Status. U glaz benom dijelu programa nastupili su Goran Dela~, Sa{a Nestorovi}, Luka Ud-jbinac, Mladen Ili}, Kre{o Ore{ki i Rhythm Tribe.

Posebne Zlatne plakete Status 2006. dobili su maestro Nello Milotti povodom 60 godina umjetni~kog djelova nja, pjeva~Miro Ungar povodom 50 godina umjetni~kog djelova nja, pijanist Draèn Boi} tako|er povodom 50 godina umjetni~kogdjelova nja i glaz bena urednica Maja Saboli} povodom 40. ob ljetnice javnog djelova nja.

Nagrada Status u kategoriji zabavne, pop–rock i urbane glaz be pripala je gitaristima Marijanu Brki}u i Neboj{iBuhinu–Nebu, bas gitaristu Robertu Vrban~i}u–Robiju, klavijaturistima Gojku Tom ljanovi}u i Ivanu Pope ski}u, bub njaruDaliboru Marinkovi}u–Dadi, truba~u DavoruKriì}u i Nevenu Mija~u, usna harmonika.

U kategoriji narodne glaz be Nagradu Status os-vojili su tambura{ Mario Zbi lj ski i svira~ lati-noameri~kih udara ljki djembéa Kre{o Ore{ki.

Nagradu Status u jazz kategoriji dobili su alt,tenor i sopran saksofonist Sa{a Nestorovi}, tru-ba~ i krilni~ar Davor Kriì}, gitarist (NagradaDamir Di~i}) Luka Udjbinac, klavirist Matija Dedi},kontrabasist Mladen Barakovi}–Lima, bas gi-tarist Goran Dela~, bub njar Dalibor Marinko -vi}–Da do i udara ljka{ Hrvoje Rup~i}.

Plaketu za najperspektivnijeg mladog glaz be ni -ka/glaz benicu osvojila je Sa nja [i ljkovi}, bas gi-taristica grupe Headswitch. (D.H.)

Dobitnici nagrade Status

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

Kako ste ostvarili surad nju s pjeva~em Valeri-jem Leontijevim, najve}om pop zvijezdom uRusiji?

Povezao nas je istaknuti ru ski glaz benik,producent Leonid Goutkin — Leny s ko-jim je kontakt prije dvije godine uspostavi-la moja prijate ljica Petra Crneti}, vlasnica

Red Light Studija u kojemu ~esto sni-mam. Odlu~io je do}i na ljetova nje uDubrovnik gdje je ~uo moje pjesme iz ra-zli~itih razdob lja stvarala{tva, {to mu sedopalo, te je predloìo da s njimsura|ujem na novom albumu ValerijaLeontijeva, ikone ru ske pop glaz be.

Kako }ete pristupiti sklada nju za njega?

Ne}u promijeniti svoju rutinu jer dosadmi je donijela dosta uspjeha. No, budimopo{teni, i pone{to neuspjeha (smijeh). Pris-tupit }u mu kao i drugim glaz benim pro-jektima i izvo|a~ima. Moj pristup u vo|e -nju glaz benih projekata je jednak pris-tupu bilo kojeg ~ovjeka koji ozbi ljno radisvoj posao u bilo kojem podru~ju ljud -skoga djelova nja. U najranijoj fazi nasto-jim svesti gre{ke, proma{aje i rizike nanajma nju mogu}u mjeru, zatim na samompo~etku teme ljito analiziram i traìmeventualne slabosti ili prednosti izvo|a~a,predvi|am reagira nje trì{ta, to jest ci ljanepopulacije, odre|ujem tro{kovnik projek-ta i ne izlazim iz tih okvira. Dakle, zapo~i -njem jednim minijaturnim, osobnimbrainstormingom sa samim sobom i s do-bronamjernim suradnicima. U da lj njimkontaktima s izvo|a~em nastojim u}i u njegov svijet, njegov mozak, njegovudu{u, njegovo poima nje glaz be i u njegovukus. Poku{avam se stopiti s odre|enimglaz benikom. Nakon toga poku{avam seuìvjeti u osje}aje njegove publike. Kakoi kada reagiraju na izvo|a~a? [to ih dira uodre|enom trenutku? Zatvaram o~i i nas-tojim na trenutak iza}i iz svojega tijela —

nemojte misliti, da sam neki {aman, plemen skivra~ (smijeh) — to je intimni postupak koji samrazvio tijekom vremena te zami{ ljam da sam dio njegove publike i pjevam upravo napisanu pjes-mu. Ovaj postupak prati sve faze sklada nja ipisa nja teksta. Pjevam samo dok je pjesma ugruboj verziji. Oslu{kujem glaz bu uz izmi{ ljentekst koji obi~no pjevam na izmi{ ljenom engle -skom, talijan skom ili hrvat skom. Potom sesuo~avam s pisa njem teksta, a istovremeno pje-vam svaki novonapisani ulomak. Kad je tekstzavr{en, napravim demo snimku uz gitaru iliklavir i eventualno neku podlogu. Naime, nikadne radim demo koji ima polugotov aran`man spuno instrumenata jer to utje~e na strukturupjesme i dojam o njoj, a istu u po~etnoj fazièlim ~uti neoptere}enu instrumentima kakobih je mogao ispravno ocijeniti. Zatim otpjevampjesmu i slu{am je danima dok ne uhvatim ne-ki dio koji smatram dosadnim. Slijede da lj nje

promjene kako bih prona{ao mogu}nost kojame ~ini zadovo ljnim u glaz benom i komercijal-nom smislu. Rijetko kad se osla njam na sposob-nost koja se obi~no sro~i re~enicom: »No}assam sa njao pjesmu i brzo sam ustao da je za-pi{em«. To se znalo doga|ati na po~etku mojekarijere skladate lja i glaz benog producenta.

Imate li radno vrijeme?

Ustanem rano ujutro, oko 7 sati, napravim sokod naran~e, kavu i lagani doru~ak. Istovremenoprovjerim razne internet ske stranice(neprestano sam online), pro~itam najnovije vi-jesti na stranicama dnevnih novina te oko 9 satizapo~i njem sa sklada njem. To obi~no traje do11 ili 12 sati. Poslije radim na aran`manima zakoje sam primio narud`be. Tu i tamo odradimpokoji sastanak i tako mi pro|e radni dan do 19sati. Nakon toga ne radim ni{ta osim {to uìvamu kvalitetnom dokoli~are nju. To je moj pogledna ìvot skladate lja, glaz benog producenta iaranèra.

Koje hrvat ske skladate lja popularne glaz be smatratekvalitetnima i gdje su oni u usporedbi s europ skim isvjet skim autorima?

Ne bih htio nekoga uvrijediti ako pre sko~imkoje ime, ali ~ini mi se da se ve} niz godina vrtevi{e–ma nje ista imena. Nije to ni{ta lo{e. Pa zarbi ljudi trebali odustati od svoje ljubavi i profe-sije?! @ao mi je {to je glaz bena industrija usilaznoj fazi ve} du lje vrijeme, a pogotovo zad -njih pet–{est godina. Niti jedan novi izvo|a~ ilikvalitetan autor, ne moè se potvrditi na ~istodi skograf ski na~in, snima njem singla i sla njemradio postajama, zatim snima njem video brojaza isti singl i sla njem televizij skim postajama,~eka njem reakcije kako bi se utvrdili da lj nji ko-raci, te snima njem jo{ jednog singla i video bro-ja. Tek nakon toga se moè zapo~eti s radom nadugosviraju}em izda nju koje ubrzo pozavr{etku posla izlazi na trì{te. Ovakav se rad-ni proces moè usporediti s porinu}em broda,pogotovo kad prvi singlovi imaju »dobar vjetaru jedra« te omogu}uju »mirnu i sigurnu plovid-bu«. Takvoga pristupa vi{e nema. Sada izvo|a~,ukoliko èli ne{to posti}i, mora prvo postatimedij ski zanim ljiv, a tek potom se baviti pjes-mama i video brojevima. Ovakvu situaciju sma-tram suludom. Vi{e naprosto nema pravila, {toje potpuno obratno od situacije u cijelome svi-jetu. No, naàlost tu smo gdje jesmo, iz ove sekoè ne moè. U svjetlu svega navedenoga,te{ko mi je izdvojiti nove autore koji imaju us-pjeha i neprekinutu surad nju s raznimizvo|a~ima, a nisu okrenuti radu sa samo jed-

nim umjetnikom. Primjerice, Neno Nin~evi},Ton~i Hu lji}, \or|e Novkovi}, Boris \ur|evi},Arsen Dedi}, Zrinko Tuti}, Jasenko Houra i Gi-bonni samo su neki od suradnika koje jako ci-jenim te koji su niz godina prisutni s vi{e ili ma -nje uspjeha u nemirnim vodama sklada nja iglaz bene produkcije. Znam i za dva–tri mladaautora, ali ~ekam da postignu ve}i uspjeh pr-venstveno s vlastitim projektima, a zatim i usurad nji s drugim izvo|a~ima.

Kako pristupate producent skom poslu?

Jo{ uvijek s velikim entuzijazmom. Kako vri-jeme odmi~e, sve vi{e uìvam u glaz bi, sklada -nju, druè nju s glaz benicima, radu u studiju isvira nju. No, sve ostale aktivnosti i popratne po-jave, kao {to su sastanci ili neodràna obe}a nja,po~i nju me sve vi{e zamarati.

[to je najva`nije u poslu producenta i koliko suhrvat ski producenti uspje{ni?

Najva`nije je biti po{ten prema izvo|a~u i sebite iskreno procijeniti situaciju vezanu uz glaz -beni projekt i pjesme koje }e se snimati zaodre|eno izda nje. Ima vrlo uspje{nih hrvat skihproducenata koji postiù uspjehe, na primjerBoris \ur|evi} (Colonia), moj sudrug iz raneET faze D'Knock, ekipa iz dance grupe Karma,Baby Dooks, Ton~i Hu lji} i tako da lje. Pritomnagla{avam da sam ih naveo samo kao produ-cente, ne isti~u}i njihovu skladate lj sku ulogu.

Kako gledate na zastup ljenost hrvat ske glaz be umedijima?

Smatram da je u medijima prisutno premalohrvat ske glaz be svih ànrova, od zabavne dopopa i rocka. Na~uo sam neslu`beni podatak dase u Hrvat skoj emitira sedamdeset posto straneglaz be u odnosu na samo trideset postodoma}ih djela. To bi se moralo promijeniti za-konodavnim pristupom jer su zabavna i popglaz ba dio na{e kulture koju moramo njegovati.Ugledajmo se u Francuze i Talijane koji su utom podru~ju vrlo uspje{ni.

Mogu li ZAMP i HUZIP utjecati na te promjene?

Itekako. Mogu i moraju. A zajedno s njima star-iji kolege skladate lji koji su poznati {iroj javnos-ti te imaju dovo ljno vo lje i vremena za ovakavanga`man. Ljudi vole u novinama ~itati izjavepoznatih ljudi. Pa eto, dragi kolege skladate lji,molim vas da se maksimalno uk lju~ite u tu glaz -benu borbu.

DAMIR PO[A NASTUPIO U BEÛ

Kantautor Damir Po{a,pjeva~, gitarist i usniharmonika{, 8. i 9.

rujna nastupio je u pozna-tim be~kim klubovima Ost iTunnel. Iako je sve pjesmepjevao na hrvat skom, njegovi su nastupi bili izn-imno dobro prihva}eni.Osim solo nastupa, tom jeprigodom ostvario surad -nju s austrij skom pje va -~icom i klaviristicom VivianGjurin te ru skim violinistomDanijelom Pergamen ~i ko -vim. Nakon povratka iz Be -~a, nastavio je s pripre -mom novog albuma Kolek-cija 2 {to }e ga objavitipovodom 20. ob ljetnicekantautor skog rada. Osimve} poznatih, na album }ebiti uvr{tene i neke dosadneobjav ljene pjesme, akao gosti }e biti zastup ljenipoznati glaz benici poputDrage Mlinareca, VedranaBoì}a, Brane @ivkovi}a idrugih. (D.H.)

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

Damir Po{a u Be~kom Tunnelu

DAV

OR

HRV

OJ

U medijima je prisutno premalo hrvat skeglaz be svih ànrova, od zabavne do popai rocka. Na~uo sam neslu`beni podatakda se u Hrvat skoj emitira sedamdesetposto strane glaz be u odnosu na samotrideset posto doma}ih djela. To bi semoralo promijeniti zakonodavnim pris-tupom jer su zabavna i pop glaz ba diona{e kulture koju moramo njegovati.Ugledajmo se u Francuze i Talijane kojisu u tom podru~ju vrlo uspje{ni.


Nedavno izgra|ena zgrada Plesnog centra,neprofitne organizacije plesa~a Britan skeKolumbije, bila je prva »stanica« na{ega

susreta. Zagrep~anka Mirna @agar, direktoricaCentra, pruìla nam je uvid u na~ine financira njakulturnih institucija i manifestacija u Kanadi,posebno se osvrnuv{i na razlike u financira njujavnog i privatnog sektora. Sponzorstva i donaci-je predstav ljaju va`nu ~i njenicu u zaokruìva njufinancij skih konstrukcija kulturnih institucija uKanadi.

U Kanad skom muzi~kom centru (Canada Music

Centre, ), smje{tenom nedaleko odPlesnog centra, posjetili smo ColinaMilesa, direktora podru`nice za ovuregiju.

Centar posjeduje i odràva posudbe-nu k nji`nicu s oko 15.000 glaz benihdjela te dokumentira ìvot i rad

skladate lja udruènih u Centar. Ujed-no uprav lja s blizu 5.000 snimakaizvedbi kanad skih djela. Ovaj ured,

kao podru`nica Kanad skoga glaz benog centra(CMC) podràva i primje njuje ci ljeve CMC–avezane uz promica nje i distribuciju kanad ske su-vremene glaz be, posebno skladbi pridruènih~lanova. Centar je ove godine izdvojio 2.000kanad skih dolara za lokalne umjetnike koji }esudjelovati na 24. Muzi~kom biennalu Zagreb2007. u okviru programa kojim se Kanadapredstav lja kao zem lja partner na Biennalu 2009.godine.

Vancouver Chamber Choir jedan je od vode}ihprofesionalnih zborova u Sjevernoj Americi. Jon

Washburn osnovao je ovaj ugledni ansambl1971. kako bi kanad sku suvremenu glaz bupromicao di ljem svijeta. Ansambl je poznat po iz-vanrednim interpretacijama djela vode}ih kanad -skih skladate lja (preko 170 praizvedbi u zad njih30 godina), osobito R. Murrayja Schafera, Iman-ta Raminsha, Stephena Chatmana, HealeyjaWillana i samoga Jona Washburna. Ansamblposjeduje bogatu di skografiju od preko 40 naslo-va. Tijekom susreta, Jon Washburn pokazao jeveliko zanima nje za izvedbe hrvat ske zbor skeglaz be. Zbor koji vodi tako|er je poznat po inter-pretacijama glaz be na stranim jezicima. Izvodio jedjela na preko 35 svjet skih jezika. Washburn sepohvalno izrazio o i skustvima proizi{lima izsurad nje s hrvat skim umjetnicima. Upoznao jehrvat skoga zborovo|u Gorana Jerkovi}a koji jepostigao sjajne rezultate na majstor skom te~ajuiz dirigira nja koji Jon Washburn vodi niz godina uVancouveru. Smatram da bi bilo poè ljno dovestiovaj zbor u Zagreb s programom kanad skih ihrvat skih zbor skih skladbi.

Pro~elnik Odsjeka za kompoziciju na Glaz -benoj {koli Sveu~ili{ta Britan ske Kolumbije ijedan od vode}ih kanad skih suvremenihskladate lja, dr. Stephen Chatman dao nam jedobar uvid u na~in rada Odsjeka te objasniostrukturu nastavnoga plana i programa.[aban i Chatman posebnu su pa` nju posvetilime|unarodnim razlikama u pita njima autor -skih prava, prezentacije suvremene glaz be tezna~e nju i ulozi me|unarodnih udruga poputCISAC–a (Me|unarodna konferencija dru{ -tva autora i skladate lja), BIEM–a (Me|u na ro -d ni ured za mehani~ka izda nja) i ISCM–a(Me|unarodno udruè nje za novu glaz bu).

Na kraju ovog malog tour de forcea posjetilismo glaz benu k nji`nicu Sveu~ili{ta, jednu odvode}ih u Sjevernoj Americi. Glavni je tajnikustanovio da hrvat ski autori nisu osobitozastup ljeni te je predloìo odgovornim osoba-ma institucije da se, prema mogu}nostima,naru~e nova djela hrvat skih autora.

27B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

R A Z G O V O R S M I R O S L A V O M [ K O R O M , P J E V A ^ E M , S K L A D AT E L J E M I P O K R E TA ^ E M C R O AT I A N M U S I C C H A N N E L A

NAJVA@NIJA MI JE SLOBODA STVARA NJAC r o a t i a n M u s i c C h a n n e l z a m i s l i o s a m k a o m j e s t o k o j e } e k r a j n j e m p o t r o { a ~ u , g l e d a t e l j u , p r i s k r b i t i k v a l i t e t a n s a d r ` a ju j e d n o m d i j e l u n j e g o v i h p o t r e b a

Razgovarao: Davor Hrvoj

[to Vam je u glaz bi najva`nije?

Najva`nija mi je sloboda stvara nja ne~eg novogi izazov bjeline na praznom listu papira.

Kako nastaju Va{e pjesme?

Na svim mogu}im mjestima i u svim situacija-ma. Ponekad mi se ~ini da neprestano pi{empjesme i u svemu traìm razlog za stih. Od ide-je do provedbe prolazim nekoliko faza i one suuvijek razli~ite, a redoslijed nije uvijek isti.Nekad mi trebaju godine, a nekada minute.Najteè mi je stati i prihvatiti da je ne{to za-vr{eno.

[to Vam je va`no pri sklada nju, a {to kod izvedbe?

Kod sklada nja je va`na ideja i njezina razrada, akod izvedbe prijenos emocija. Kod sklada njasam puno samostalniji i vi{e osu|en na samogasebe, premda se ne susteèm zatraìti savjet imi{ lje nje drugih, ali u izvedbi je va nj ski faktornagla{eniji i ponekad presudan za ono {to nakraju dobijemo u interakciji izvo|a~a i slu{ate -lja.

Koliko }e budu}nost hrvat ske glaz be biti vezana uzkori{te nje narodne glaz bene ba{tine, {to je u svijetupostao trend?

Ne volim rije~ trend i sve {to uz nju ide. U jed-nom dijelu svojega ìvota nisam si mogaopriu{titi pra}e nje bilo kakvih trendova, pogoto-vo modnih i glaz benih, stoga sam bio prisi ljenimprovizirati, {to me je, u tom smislu, potpunoosamostalilo. Kad radim neki projekt ne idemprvo preslu{ati brdo trendov skih uradaka davidim »{to se sada nosi«, nego kre}em od sebe,svoje okoline i svojega naslije|a. Od mirisa, bo-ja i zvukova pro{losti i sada{ njosti koji meokruùju. Ne ìvim u zabludi da mogu bo ljezvukovno do~arati i doìvjeti izvornu glaz budrugih krajeva, ali si dopu{tam pravo da je i mo-je glaz beno naslije|e moj vrt u kojemu }e sedrugi te{ko sna}i. Mo`da uberu plod ili dva —i to je to. Na tako malom prostoru, toliko glaz -benih bazena ima malo tko. O tome je pisao dr.Ivan~an, {to ~esto spomi njem, samo je àlosnaistina da kod nas medij sku potporu dobiva lati-

no, afro, anglo–sakson sko, orijentalno i mno{tvodrugih glaz benih naslije|a, ali ne i hrvat sko.Na{e se gura u stranu.

Na koji na~in èlite komunicirati s publikom?

Komunicirati s publikom moète na bezbrojna~ina. Meni je najva`nije komunicirati uvremen skom i pojmovnom smislu. Dakle, da totraje {to duè kako bismo se bo lje razumjeli.Publika ne}e trpjeti promjenu mi{ lje nja kojaprati tempo promjene ~arapa i, dakako, uvijekim treba ostaviti mogu}nost da sami do|u dosvojih zak lju~aka. Zato stihovi u mojim pjesma-ma jesu univerzalni.

Kako na Vas djeluje razmjena vibracija s publikom,posebice na koncertima?

Od smijeha do suza. U pravom smislu ovih ri-je~i.

Za{to ste oti{li iz Croatia Recordsa?

Prije svega zbog umora i osobnih, zdravstvenihrazloga, a potom i zbog stava da je nu`no odi-jeliti vlasni{tvo od uprav lja nja. O tome su soci-olozi i teoreti~ari trì{nog poslova nja pisali jo{po~etkom 20. sto lje}a. U slu~aju CroatiaRecordsa (CR), personalna unija vlasni{tva iuprav lja nja imala je smisla prvih nekoliko godi-na od zad njeg formira nja, no u me|uvremenu jepostala teret. Moja vizija di skografije poprili~nonalikuje trenuta~noj situaciji u svijetu. Jedno jebiti di skofil, a drugo di skograf.

Kakvo je Va{e mi{ lje nje o zna~e nju CR–a na hrvat -skoj glaz benoj sceni, posebice zbog bogate arhive kojaje tek djelomi~no objav ljena na CD–ovima?

Nakon restrukturira nja u kadrov skom ikonsolidira nja u financij skom smislu, CR jespreman za teme ljito pretresa nje osnovne dje-latnosti. Stvara nje, proizvod nja, katalog i reizda -nja, trgovina i distribucija s maloprodajom iveleprodajom, uvoz i izvoz, marketing, mediji,nakladni~ka djelatnost, ton ski studiji i sve ono{to CR ima moraju zaìvjeti u samostalnimoblicima, ina~e }e popucati po {avovima i te{ko}e biti sve raditi jednako dobro. Ako bude sluhai snage razdijeliti sve to i postaviti razvojnustrategiju u skladu s prioritetima, CR bi mogladobiti na va`nosti, premda sada{ njih vi{e odpedeset posto udjela u domicilnim izda njimanije zanemarivo. Stoga smatram da }e CR jo{dugo zauzimati vode}e mjesto, svidjelo se tonekom ili ne.

Kako gledate na hrvat sku di skograf sku industriju,posebice u usporedbi sa svjet skom koja doìv ljavastagnaciju?

Ne bih se sloìo da stagnira. Di skografija jema~ka s puno ìvota i dosad je preìvjela mnogetehni~ke revolucije. U njoj se uvijek name}enekoliko pita nja, a jedno od njih je format u ko-jemu proizvod dolazi do kraj njeg kupca. Istinaje da trenuta~na »binarna revolucija« najvi{e{tete donosi nakladnicima ili se to samo tako~ini. Svi oni koji su lovili u mutnom zahva ljuju}ifascinantnim mogu}nostima, prije svega Inter-neta, polako bivaju stav ljeni pod kontrolu. Sud-stvo i legislativa u cijelosti nisu bili spremni natu koli~inu manipulacija koju je omogu}ila dig-italna tehnologija. Pro{le se godine u bilanciCR–a, po prvi put, pojavila i stavka prihoda odnovih medija poput downloada, real–tonova, iPo-da, MP3–a i sli~no, koja je bila mala, ali svjet skianaliti~ari predvi|aju da bi najkasnije do 2010.mogla ~initi i pedeset posto ukupnih di skograf -skih prihoda. Sjetite se samo odnosa izme|uvinila i kasete, a zatim kasete i CD–a. Osim to-ga, treba znati nedostatke pretvoriti u prednos-ti, a u di skografiji, vjerujte mi, ima ljudi koji toznaju i mogu.

Kako ste zamislili Croatian Music Channel?

Kao mjesto koje }e kraj njem potro{a~u, gledate -lju, priskrbiti kvalitetan sadràj u jednom dijelu njegovih potreba. To je svijet davno otkrio.Uzmete program javnih radiotelevizija i speci-jalizirate jedan njihov dio, na primjer vijesti, vri-jeme, sport, glaz bu, crti}e i sve ostalo. Kad segledate lj zaèli vijesti, ne mora ~ekati 19.30,nego odabere kanal koji emitira vijesti 24 sata idobije è ljenu informaciju. Isto je i s glaz bom,no s obzirom da hrvat ske glaz be nije nigdje bi-lo, ponudili smo je na satelit skom kanalu.Trenuta~no je to sasvim pristojan kanal koji seodlikuje velikim mogu}nostima razvoja.

Koliko je taj projekt zaìvio?

Iznad svih mojih o~ekiva nja, a ovo je tekpo~etak. Moramo ga u~initi masovnijim, {to jena{ s ljede}i korak.

Kakva je njegova va`nost u promica nje hrvat skeglaz be?

Zasad nije velika, no ima dobar potencijal. Akose sjetite kako je bilo prije dvije godine, onda jeovo zaista velik napredak.

GLAVNI TAJNIK HRVAT SKOGA DRU[TVA SKLADATE LJA UVANCOUVERUNedavni boravak glavnoga tajnika Antuna Tomislava [abana u Vancouveru (Britan ska Kolumbija) bio je dobra prilika zasusret sa zna~ajnim kulturnim i glaz benim radnicima regije

Pi{e: Dubravko Pajali}

Antun Tomislav [aban, Dr. Stephen Chatman i Dubravko Pajali} uprostorijama glaz bene k nji`nice UBC–a

IGO

R KE

L@EC

ME

\U

NA

RO

DN

I O

DN

OS

I

M

E\

UN

AR

OD

NI

OD

NO

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

OD

NO

SI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

S

US

RE

TI

Kad radim neki projekt ne idem prvo preslu{atibrdo trendov skih uradaka da vidim »{to se sa-da nosi«, nego kre}em od sebe, svoje okolinei svojega naslije|a. Od mirisa, boja i zvukovapro{losti i sada{ njosti koji me okruùju.


28

Nakon pet godina izgra|iva nja irazvija nja jedinstvene program skekoncepcije usmjerene prvenstve -

no prema hrvat skoj, a potom i inozemnojsuvremenoj skladate lj skoj produkciji, Be ri -slav [ipu{, uteme ljite lj i umjetni~ki vodite -lj Cantus Ansambla, postigao je zavidnukvalitativnu razinu interpretacij skih dosegaAnsambla. Cantusovu uspje{nost prepoz-nala je i Uprava Koncertne dvorane Va-troslava Lisin skog s kojom je Ansambl pot-pisao svoju prvu koncertnu sezonu2006./2007. ponedje ljkom u Maloj dvoraniLisin ski. Svoje petogodi{ nje nastupe nazna~ajnim festivalima poput Muzi~kog bi-ennala Zagreb, Dubrova~kih ljetnih igara,Osor skih glaz benih ve~eri, Scene Amadeo,koncerte u organizaciji mati~ne udrugeHrvat skoga dru{tva skladate lja, brojna in-ozemna gostova nja, kao i zna~ajne bli skesurad nje s istaknutim europ skim ansambli-ma sli~noga profila, s kojima su uspostavili~vrstu mreù surad nje, te realizacije zajed-ni~kih projekata u Meksiku, Njema~koj iBelgiji uz talijan ski Ansambl Icarus, Can-tusovci su ove godine okrunili prvimvlastitim ciklusom od {est koncerata na na-jpoznatijoj hrvat skoj komornoj glaz benojsceni.

Putova nje kroz suvremeni glaz beniizraz»@e lja za profesionalnim odnosom premasuvremenoj glaz bi, è lja za otkriva njemnovoga i nepoznatoga povezala je ~lanoveAnsambla u jedinstveno tijelo koje èliputova nje na koje smo krenuli u~initi {tozanim ljivijim, {to dugotrajnijim i uvijekpunim znatiè lje«, izjavio je Berislav [ipu{jo{ na po~etku osniva nja Ansambla 2001.godine. Putova nje na koje su krenuli se-zonom u Lisin skom zapo~eli su 18. rujnaove godine skladbama uz koje su intimnovezani jer je ba{ svih {est skladbi Ansambli praizveo, jednu od njih upravo navedeneve~eri. Koncert je otvorilo jedino djelo in-ozemnoga skladate lja, Outbound za puha~kii guda~ki kvintet [ve|anina Ive Nilssona,kao najava gostova nja Cantus Ansambla u[ved skoj u sklopu me|unarodnoga projek-ta Musical Links. Ovaj projekt [ved ska or-ganizira od 22. rujna do 1. listopada s jo{ os-am zema lja sred nje i jugoisto~ne Europe, anastavit }e se u trav nju 2007. godinegostova njima {ved skih umjetnika na 24.Muzi~kom biennalu Zagreb. Hrvat sku su-vremenu produkciju na ~etiri je koncertapredstavio Cantus Ansambl, dok jeBerislav [ipu{ odrào i dva predava nja ohrvat skoj glaz bi 20. i 21. sto lje}a. Surad njas Ivom Nilssonom rezultirala je novijomskladbom koju je Cantus praizveo 2005.

godine. Njezino se zna~e nje mije nja od simbo-la Ne ulazi do gotovo suprotnog zna~e nja Izlaz,~ije se promjene ~uju u fluktuiraju}im zvukovn-im fragmentima koji doista neprestano ulaze iizlaze iz glaz benoga doga|a nja, tvore}i prili~nopokretnu strukturu stalno izmje njuju}ega obli-ka. Strukturna pojavnost postojana je u svojojnepostojanosti te putem eksperimenta i -skori{tava razli~ite instrumentalne mogu}nosti,kao {to stav lja na ku{ nju interpretovu koncen-traciju i dirigentovu spretnost pri koordinira nju~itavoga doga|a nja. Pri tome je posebno do{lado izraàja spremnost svakog pojedinog ~lanaAnsambla na aktivno sudjelova nje u realizacijipartiture. Suvremeni glaz beni izraz Nilssonupotreb ljava u svrhu zvukovnog efekta kojimpodcrtava njegovo izvanglaz beno zna~e nje, ko-je opisuje kao spoj dvaju vlastitih i skustava naputova njima balkan skim zem ljama: sje}a njima~itavoga prostora na nedavna ratna zbiva nja inastoja njem ljudi da zaborave lo{a sje}a nja.

Klobu~areva praizvedbaU skladu s nastavkom osnovnoga dijelaprogram ske orijentacije Ansambla, a rije~ je opraizvedbama novih djela hrvat skih skladate lja,An|elko Klobu~ar je, na poticaj Berislava[ipu{a, napisao novu skladbu jednostavnanaslova Glazba za Ansambl Cantus. Nakon tolikogodina stvara nja osobitoga skladate lj skog stilagotovo da odmah moèmo ~ujni rezultat prip-isati An|elku Klobu~aru kao autoru. Naime, i -skustvo povezanosti s orgu ljama i orgu lj skomliteraturom, i kao interpreta i kao skladate lja,Klobu~arevoj glaz bi daje specifi~nu zvukovnostkoja proizlazi iz {iroke palete orgu lj skezvukovnosti teme ljene na bogatstvu registar -skih raznolikosti i mogu}nosti njihovakombinira nja. Glazba za puha~ki i guda~ki kv-intet, sastoji se od tri stavka kontrastnoga karak-tera, sve~ane i monumentalne Intrade koja navelika vrata uvodi slu{ate lja u skladbu,staloènijega Intermezza koji ve} samim svojimnaslovom zna~e nja me|ustavka nastoji ostvaritiravnoteù izme|u po~etka i zavr{etka djela, i tokombinira njem staloènijih struktura s pokret -ljivijim epizodama, te zavr{noga Ricercara kojiKlobu~ar vodi kroz sferu polifonoga sloga pod-sje}aju}i na oblik tehnike fugatta. Na taj sena~in Klobu~ar vra}a izvorima na kojima je uvi-jek crpio veliki dio inspiracije te uklapa njem usuvremeni glaz beni izri~aj tvori djelo izrazitestil ske posebnosti. A Cantus je dobio jo{ jednuvrhun sku skladbu koja }e vrlo brzo postatineizostavni dio Ansamblova repertoara.

Usta ljeni cantusov ski repertoarNaredne ~etiri skladbe karakterizira ve} usta -ljena prisutnost na koncertnim programimaCantus Ansambla. Tri od njih nastale su kao re -zul tat Ljetne radionice na Visu koju je Berislav[ipu{ pokrenuo 2003. godine. Upravo na toj pr-

voj radionici praizvedeni su[ipu{ev Un jardin sous la pluieavec un compositeur sans para-pluie i Papandopulova Komor-na simfonija, dok je druga ra-dionica, odràna 2004. go-dine, rezultirala praizvedbomdjela Kre{imira Seletkovi}anaslov ljenoga disORDER.Ravnoteù, ali i rodni kon-trast, u ~itavome programuovoga koncerta uspostavila je split ska skladate -ljica O lja Jela ska ~iji su Leptiri kreirali potpunodruk~iju atmosferu.

î~i} uvodi red u Seletkovi}uTraè}i »RED« u »neREDU«, Kre{imir Se-letkovi} pribjegava i strukturnim i zvukovnimkrajnostima, kombiniraju}i vrlo kaoti~ne i diso-nantne motive s melodioznim fragmentima ioblikuju}i na tim teme ljima kontrastne od-lomke koji se lijepe jedni na druge. Pomnosmi{ ljeno izgra|iva nje napetosti zavr{ava sasvimneo~ekivanim i naglim umiruju}im, ili bo ljere~eno pomiruju}im, razrje{e njem. Pri takvimzahtjevnim promjenama Cantusovci su sepokazali vrlo discipliniranima u realizaciji deta -lja i usredoto~enima na cjeloviti doìv ljaj kojitrebaju ostvariti. Posebno va lja istaknutikvalitetni interpretativni pristup Vojislava î~i}ana udara ljkama, kojemu je pripala zna~ajna ulo-ga kreira nja upravo spomenutoga »REDA« u»neREDU«, a koju je on besprijekorno odradio.

Vrt na ki{i sa skladate ljem bez ki{obranaImprovizacij ski element [ipu{eva Vrta za tri-naest instrumenata k lju~na je skladate lj skakvaliteta koja ~ini, odnosno ostav lja djelootvorenim za nove izvo|a~ke pristupe. Autoro-va je namjera upravo bila pokrenuti i istaknutiindividualnu slobodu, tako da svaka nova izved-ba tvori jedan novi Vrt s varijabilnim odnosimaizme|u ~lanova Ansambla, dirigenta i gostu-ju}ega solista ~iji instrumentalni profil nije stro-go odre|en. Ovoga puta bio je to multiinstru-mentalist Ratko Vojtek ~iji je nastup, zbog same njegove glaz beni~ke prirode, uvijek zanim ljiv iatraktivan, no, {to je mnogo va`nije, izuzetnopoticajan ostalim sudionicima glaz benoga zbiva -nja koji se s njim rado upu{taju u glaz beni dija-log. Specifi~an improvizirani dijalog ostvaren jeizme|u Vojtekova bas klarineta i flaute DanijaBo{ njaka, razvijaju}i se povrh glaz be koja, uokvirima zadanima partiturom, tvori tipi~nu[ipu{evu zvukovnost teme ljenu na kontinuira-nom protoku teksturnih elemenata.

Jela skina dopad ljivost eksperimentalneglaz beVeliku promjenu i neobi~no osvjeè nje donijelaje potom izvedba trostava~nih Leptira za sedam

instrumenata skladate ljice O lje Jela ske, za kojeje autorica primila Vjesnikovu Nagradu Josip[tolcer Slaven ski za 2005. godinu. Opisni naslovistavaka, Afri~ka ljubica, No}urak i Ruìne latice,upu}uju na autori~in poku{aj spaja nja vlastitogaizvanglaz benoga doìv ljaja s glaz bom. No, glaz -ba sama upu}uje na autori~ino poseza nje zatradicionalnim sredstvima glaz bene grad nje,primjerice trostava~na uokviruju}a forma kon-trastnih tempa ili postupak izdvaja nja pojedinihinstrumenata radi dono{e nja temat skoga mater-ijala. Ipak, na~in na koji to ~ini nije nimalo tradi-cionalan, budu}i da se ~ini kako Jela ska ispitu-je koliko dopad ljiva i prepoznat ljiva zvukovnostmoè biti eksperimentalna.

Nezaobilazni PapandopuloI kako zavr{iti po~etak svojega novoga ciklusanego skladbom iz opusa na{ega najpoznatijegovogodi{ njeg ob ljetni~ara! Komorna simfonijaBorisa Papandopula praizvedena je na prvojCantusovoj Ljetnoj radionici na Visu 2003. go-dine i otad je ostala na njihovu stalnom koncert-nom repertoaru. Razlog tomu jesu bogata Pa-pandopulova imaginacija i vrhun ska inven-tivnost kojima konvencionalno uspijevapretvoriti u nekonvencionalno, zasade tradi-cionalne forme i normativnih zakonitosti ispuni-ti novim i druk~ijim oblicima upotrebe motiv -skog i temat skog materijala, kori{te njem nazna-ka folklornih glaz benih karakteristika na razinisimbolizma, ali i novim i druk~ijim instrumen-talnim kombinacijama dvaju opre~nihzvukovnosti guda~koga trija s kontrabasom ipuha~koga kvinteta. Ovo }e djelo zasigurno uvrlo skoro vrijeme postati repertoarno djelo,kako u Papandopulovu opusu, tako i u povijestihrvat ske glaz be (bilo u izvo|a~kim krugovimaili kriti~ar skim napisima).

Energija kojom ~lanovi Cantus Ansambla,vo|eni (ne predvo|eni, jer bi to pretpostav ljalooblik autokracije) Berislavom [ipu{em kao jed-nakopravnim ~lanom, (su)kreiraju glaz bunamije njenu njihovu izvo|e nju doista je zapa -njuju}a. Osobito ako imamo na umu ~i njenicuda je rije~ o jedinom doma}em ansamblu koji njeguje suvremenu hrvat sku glaz benu produk-ciju i svim snagama poti~e nova ostvare nja. Sto-ga njihov izraziti trud moèmo jo{ samo dodat-no cijeniti. Ali i s pravom o~ekivati mnogo odpredstoje}e sezone!

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

CANTUSANSAMBLPROGRAM 1. KONCERTNESEZONE,2006/2007.(bez prvog koncerta)

2.13.11.2006., MD KDVL,20.00hMilo Cipra: Musica Sine Nomine

za mezzosopran i komorniansambl

Boris Papandopulo: Concertinoda Camera za sopran i ko-morni ansambl

Kurt Weill: Sedam èn skih pleso-va za sopran i komorni ansambl

Arnold Schönberg: Serenade op. 24 za bariton ikomorni ansambl

@e ljko Brkanovi}: Karijatide zaalt–triplex, ansambl i elektron-iku

Solisti: Maja Vukoja, sopranIvana Kladarin, sopranAntonela Malis Hod i}, sopranMarta Babi}, altBerislav Pu{kari}, bariton

Dirigent: Berislav [ipu{

3.19.2.2007., MD KDVL, 20.00hAlban Berg: Kammerkonzert za

glasovir, violinu i 13 puha~a

Arnold Schönberg: Die EiserneBrigade za glasovir ski kvintet

Anton Webern: Pet komada zaorkestar op.10Konzert op. 24Simfonija op. 21

Solisti: Srebrenka Po ljak, glasovirIvan Novinc, violina


4.5. 3. 2007., MD KDVL,20.00hBéla Bartók: Sonata za 2 glaso-

vira i udara ljke

György Ligeti: Kammerkonzertza 13 instrumentalista

György Kurtag: 14 fragmenataiz Rückblick — Altes undNeues. Hommage a Stockhausen, za 4 instrumentalista

György Ligeti: Aventures i Nou-velle Aventures za 3 pjeva~a i7 instrumentalista

Solisti: Louise Sibourd, glasovirSrebrenka Po ljak, glasovirMarko Mihajlovi}, udara ljkeVojislav î~i}, udara ljkeLidija Horvat Du njko, sopranHelena Luci}, mezzosopranDali Mor, bas


5. 19.4.2007., Zagreb, MD KDVL,20.00hKoncert u okviru Muzi~kog

biennala Zagreb 2007.

Sanda Majurec Zanata: êtiripjesme niza{to, praizvedba

Ruben Radica: Litaniae Sancto-rum pro Papa JoannesPaulus, 72 zaziva komornoginstrumentalnog ansambla

Marko Ru`djak: praizvedba

Krzysztof Penderecki: Sekstet

Solisti:Davorka Horvat, sopranNina Kobler, gitara

Dirigent:Alun Francis

6.14.5.2007., MD KDVL, 20.00hKoncert u surad nji s festivalom

Samobor ska glaz bena jesen

Silvestre Revueltas: Ocho porradio za komorni ansambl

Vjekoslav Njeì}: Koha përkangë (Vrijeme za pjesmu) zagitaru i komorni ansambl, prva izvedba u Zagrebu

Ivo Josipovi}: praizvedba

Berislav [ipu{: San za mez-zosopran i komorni ansambl,praizvedba

Igor Stravin ski: Ebony Concerto za big band

Solisti: Renata Pokupi}, mezzosopranPetrit Çeku, gitara

Dirigent: Michel Tabachnik

S hrvat skom glaz bom u fokusuNova sezona Cantus Ansambla u Lisin skomPi{e: Mirta [po ljari}

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

Cantus Ansambl u Lisin skom

DAV

OR

HRV

OJ


29

Pi{e: \ur|a Otràn

Alfi Kabi ljo

FILM MUSIC Collection (2 CD–a):

– Originalna glaz ba za TV seriju Nikola Tes-la

Orfej HRT CD ORF 337

– Originalna glaz ba iz filma Se lja~ka buna iTV serije Anno Domini 1573

Aquarius CD5671329

Veliki skladate lj fragmentarne kinematografije.Jednako kao {to su Bad Blue Boysi zasluìlibo lju nogometnu mom~ad, tako je mo`da i Al-

fi zasluìo bo lju kinematografiju, ali {to je tu je. Ko-liko se snimalo i kako se uspijevalo u tome, Alfijevaje glaz ba bila jamac za to malo kratkotrajnog uspje-ha. Poznajem ljude koji i dan–danas na spomenimena Nikole Tesle, »vide« Radu [erbedìju u labo-ratoriju kada otkriva izmjeni~nu struju, ali, znaju}ine{to o zna~e nju glaz be u filmu, ura nja nje u doìv -ljajnost pa poslije i ostanak u memoriji, film dugujeglaz benom motivu. Za razliku od produkcijemjuzikala, koja je puno bo lje negoli film i kazali{teodràvala kontinuitet i kvalitetu u radu, primjericekazali{ta Komedija, gotovo je nevjerojatno da seistodobno s velikim broadway skim zahtjevima, tak-va sli~na razina mogla imati u socijalisti~ko vrijemebezli~ne masovne kvazi–kulture u ovom dijelu svi-jeta. No, to je zasluga Alfija Kabi lja ~ija jenadarenost i snaga melodij skog izri~aja pokrivalasve nedostatke prave glaz bene scene. Pa i tijekomDomovin skoga rata, njegove su pjesme bileizvo|ene ravnopravno s budnicama i popularnimpjesmama jer su govorile srcu. Stoga je logi~no na}iime Alfija Kabi lja u autor skom indeksu najzna~ajni-jih televizij skih i film skih ostvare nja, koji nisu potonuliu nigdinu kao filmovi za koje je glaz bu pisao DmitriTiomkin, od ~ega su ostale samo pjesme i napjevi,a imena filma ili teme nitko se ne sje}a. Serija oNikoli Tesli bila je izuzetno uspje{no ostvaren naporEduarda Gali}a, uz legendarnoga Ivicu Ivanca te uprodukciji jo{ legendarnijeg o skarovca Branka Lusti-ga. Ba{ kao i serija o Se lja~koj buni Anno Domini1573. Vatroslava Mimice.

Glazba skladana prije tridesetak godina i danasposjeduje sve svoje prvotne ~ari i svjedo~i oneistro{ivoj inspiraciji, dramatur{kom talentu i disci-plini Alfija Kabi lja. Mogu}e ju je zamisliti u bilo kojojsvjet skoj produkciji i na bilo kojem jeziku, jer nosi usebi svojstva duha vremena, i to onoga o kojemuumjetni~ko ostvare nje govori. Dovo ljno je poslu{atisamo male genijalne minijature namije njeneoslikava nju gradova u kojima boravi Nikola Tesla dase pronikne u vje{tinu barata nja glaz benim idiomi-ma koji sre}om ne ulije}u u zamku stereotipa, ve}svjeè, primam ljivo i to~no prenose bitne karakteris-tike podneb lja radi zvukovna istica nja. Pretapa njafolklornih motiva i suvremene skladate lj ske tehnikeoduvijek se doimalo kao dje~ja {ala pod perom Al-fija Kabi lja. Ali, predugo smo u ovom poslu da nebismo znali kako su krajnosti uvijek nezahvalne. Akoje autor previ{e »ozbi ljan« u svom sklada nju, ondamu se zamjera da mu nedostaje »ono ne{to«...pitko, leèrno, muzikalno. Kad je pak uistinumuzikalan, prepun decentne invencije i spretan uorkestraciji, onda nije dovo ljno »ozbi ljan«. No, ColePorter je jo{ uvijek najomi ljeniji autor »lakih« nota, aBeethoven »te{kih« i to zato {to dopiru do imagi-nacije najve}ega broja ljudi.

Skladati za montirane slike, televiziju, kazali{te ilifilm, koji ima svoju naraciju i cjelinu, zna~i biti ne{toizloèniji ideji djela, ali i odgovorniji u opremi atmos-fere. Lo{a glaz ba koja »sebi« ne prati pri~u i tijekomne–glaz benih sekvenci, ne moè, u ~ujnim dijelovi-ma slike, dati sve od sebe. Ona koja zvu~i, va nj skiili unutar nje ~itavo vrijeme traja nja drame ili filma,izlazi iz ti{ine na minutu–dvije da akcentuira, sa`mesve ono virtualno zvu~a nje koje se nije izva nj ski ~ulotijekom rad nje. To je vrlo osjet ljiv talent i kad gaskladate lj ima njegov ostvaraj zna~i ogromnu us-

lugu svim ostalim elementima filma ili drame, serijei sli~no. U 32 »broja« Nikole Tesle i tek malo vi{e odsat vremena glaz be ~uje se ~itava pri~a o velikomizumite lju na neposredan i topao na~in, a za one ko-ji je nisu imali prilike gledati na ekranima moèdo~arati unutar nji naboj jednog enigmat skog izanim ljivog ìvota. Simpati~na je grafi~ka igra naomotu plo~e u kojoj uz zami{ ljenoga Teslu, Alfi uLevi’s ko{u lji {a lje izmjeni~nu struju koja suk lja izdirigent skog {tapi}a. Kao da ~ujem Milana Grgi}akoji bi na to rekao: »Alfi–gromovnik«.

Koliko je komorna intimna Nikole Tesle stvorila mod-ernu partituru, toliko je velika povijesna fre ska o se -lja~koj buni Matije Gupca zahtijevala najve}umogu}u {irinu pristupa iz koje je trebalo izaètisu{tinu ne upadaju}i u ki~. Alfiju, poputBacharacha, teme kao da {etaju pred nosom, a onih veè u snopove prepune dram skih i lir skih zna~e -nja. I opet su tu 32 »broja« koji poput dana u mjese-cu sun~evim kolima ostav ljaju trag doìv ljaja iunutar nje stvarnosti likova koje nu`no u slici vidimosamo izvana. Nema praznih taktova i ponav lja njakoji su mi i pre~esto gasili uzbud ljivost u Spielber-govim filmovima. Alfi kad ponav lja, ~ini to na even-tualno sli~an na~in, jer je njegov talent i skon ski in-ventivan, a osje}aj za raspored elemenata har-moni~an i nikada ne povre|uje stabilnost forme, njegova partitura te~e u fluidnom elementu odpo~etka do kraja kao samosvojna i ìva cjelina.Hvala Alfiju {to je ostao s nama i {to njegovo imenismo ~itali na odjavama filmova poput Bravehear-ta.

TVRTKO SARI]

RecitalAquarius CD 125–06

Sa svakom pojavom novih nosa~a zvuka hrvat -skih gitarista, poja~ava se dojam dvaju fenom-ena u hrvat skoj interpretativnoj praksi na

ì~anim instrumentima. Prvi je taj da se svira~i rijetkoupu}uju na seriozni pristup ì~anom instrumentu,kako {kolova njem tako i radom na novoj svira~kojliteraturi. Paradoksalno za zem lju koja ima tolikoamater skih ì~anih ansambala, berda{a i »sviraca«.Kada se odlu~e, a to je slu~aj sa Tvrtkom Sari}em,~eka ih ili potpuna kreativna sloboda pristupa, kaou slu~aju Edina Karamazova, ili napredak korak pokorak u {koli proku{anog majstora. Njegov je u~ite -lj bio Darko Petri njak, ali i ostali ~lanovi Zagreba~koggitar skog trija, Istvan Römer i Goran Liste{. To ve}stvara ozra~je u kojemu glaz benik è ljan novih i -skustava ima {to nau~iti, jer je Trio prokr~io mnogerepertoarne puteve u hrvat skoj gitaristi~koj glaz bi.

Drugi je fenomen upravo repertoarna suènost, ko-ja je ~esto iluzorna jer se gitaristi~ka literatura nemora nu`no svoditi na trop ski pojas i latino skladbe,kao {to ne mora uvijek ura njati u jazz i etno utjeca-je. No, s druge strane, pravo {kolova nje ipak zahti-jeva prolazak tim po ljem stil ski vrlo u skih i tempera-mentom specifi~nih skladbi, pa ako ~esto neki al-bum nije autor ski razbaru{en i nepo~e{ ljan, onda jeakadem ski suzdràn. Na ovome albumu nemaKapsbergera ili Roberta de Viséea, ali ima Fernan-da Sora, Francisca Tárrege, Manuela Poncea i LeaBrouwera te dobrodo{le O lje Jela ske i CarlaDomeniconija. To je odabir iz prvog reda skladbi zagitaru, kako po teìni, tako i po stil skoj opredije -ljenosti, {to svira~u daje priliku da i skaè svedomete svoje tehnike i svira~ke zrelosti. Umjerenotemperamentan, kako je danas in, Sari} ~ini od-vaàn korak uvr{tava njem Triju slika O lje Jela skeizme|u Brouwera i Domeniconija. Mogu}e je pre-poznati Petri njakov pristup u takvoj selekciji, ali ba-dava bi ona bila kad je sam Tvrtko Sari} ne bipovezao svojom imaginacijom i lir skom {irinom.

Stil Tvrtka Sari}a na ovoj plo~i je sav u pa` ljivosti —prema autorima, prema agogici, tempima, svakojfrazi — ukratko, jedan vez u kojemu nijedna pet ljanije ispu{tena. Poè ljno je ugodno slu{ati tako pa` -ljivog svira~a, a to je kvaliteta kojom su se uzdiglimnogi gitaristi u povijesti glaz be. Sari} se ne hvatalakoumno dopad ljivih skladbi, odgovorno èli svojureputaciju izgraditi na teme ljitosti i upu}enosti. Kao»Kulturträger« na{e sredine, stavio je virtuoznost uslu`bu promica nja gitar ske umjetnosti.

Gitarist Tvrtko Sari} zrela je umjetni~ka individua, pr-vorazredan svira~ i osvije{teni pedagog koji nastu-

pa i djeluje od Gospi}a do ^rnome lja te se moèmonadati da }e u~enici zagreba~ke gitaristi~ke {kolene{to promijeniti u doti~nom fenomenu.

Plo~a je ve} provjereno dobro snim ljena u studijuRocco i partner, no pati od jedne za kompaktnuplo~u neugodne sitnice: skladbe su poredane kon-certnim rasporedom, dakle po autorima, a ne poID–ovima, tj. po snim ljenim cjelinama, pa onimslu{ate ljima koji nisu »doma« u glaz bi i skladbamana plo~i, stvara nesigurnost upotrebe, jer o~itava -njem rednog broja ID–a na zaslonu playera, nemogu znati gdje se doista nalaze i {to slu{aju.

Pi{e: Zvonimir Bajevi}

PETAR OBRADOVI]

Pop–koncertCantus/Hrvat ski radio/HDS

Pop–koncert naslov je zad njega, ina~e drugog,albuma dubrova~koga trub lja~a i skladate ljasa stalnom adresom u Zagrebu, Petra

Obradovi}a u koprodukciji Cantusa, Hrvat skogaradija i Hrvat skoga dru{tva skladate lja. Naslov je toi istoimenog djela koje je upravo za spomenutogaglaz benika 1999. godine napisao nedavno pre-minuli hrvat ski skladate lj Igor Ku ljeri} i koje jepraizvedeno tek 2004., a dvije godine kasnije prviput izlazi i na nosa~u zvuka. Rije~ pop u slu~ajuovoga albuma iznimno je va`na kada znamo daObradovi} i sam kao skladate lj prirodnim smatraravnopravno egzistira nje razli~itih glaz bi: odklasi~ne, preko folklora i zabavne, sve do jazza isli~nih slobodnijih formi. Tako je i njegov instrumentgotovo neizostavni element u svim nabrojanimvrstama (mogu}nosti izraza u razli~itim stilovima,kao i paleta boja i emocija doista su velike), pa sesredstva glaz benoga govora pro{iruju. Moè se re}ida se u velikom broju djela pisanih za trub lju u dru-goj polovici 20. sto lje}a koristio sli~an obrazac, pase Ku ljeri}ev Pop–koncert za trub lju i orkestar iObradovi}eva Rapsodia Croatica za trub lju iorkestar (objav ljena ve} godine 2000. na prvomCD–u) pridruùju tom {arolikom i velikom dru{tvu.Sredina albuma rezervirana je za starija ostvare njapisana za trub lju, pa prema tome i za stil ski razli~itekoncepte. To se odnosi na tri skladbe: Mali koncertza trub lju solo (1985.) Borisa Papandopula, Musicaper tromba za trub lju i komorni orkestar (1975.)Brune Bjelin skog i Koncertantnu suitu za dvije trub -lje i orkestar (1963.) Vladimira Berdovi}a. Poto njedjelo ovim putem tako|er doìv ljava svoju di -skograf sku premijeru jer je partitura do prije nekolikogodina bila zagub ljena. Papandopulov Mali koncertdosad tako|er nije bio javno izvo|en, ni snim ljen ukonkretnoj studij skoj ina~ici, pa trud i rezultat PetraObradovi}a jo{ vi{e dobivaju na va`nosti. Albumzak lju~uje Obradovi}eva skladba Trombonita za li-meni puha~ki kvintet i ritam sekciju. Skladba je tokoja odi{e glaz benim elementima i plesnim duhomLatin ske Amerike, a aran`man je pisan u manirislavnih brass ansambala, poput German Brassa iliCanadian Brassa. Osim pos ljed nje skladbe na albu-mu i Berdovi}eve Koncertantne suite, Obradovi} jesva ostala djela snimio uz prat nju mati~nogaSimfonij skog orkestra HRT–a. Za izvedbuspomenute Suite gospara Berdovi}a, glaz benik jeodabrao Simfonij ski orkestar svojega Dubrovnika, akao drugu trubu svojega oca Nikolu Obradovi}a,jednoga od najbo ljih glaz benih pedagoga za trub ljuu nas, ali i vje{toga svira~a. Album s djelima za trub -lju hrvat skih autora vrijedan je pothvat, a PetarObradovi} se u svima njima i skazao kao vrstanglaz benik istan~ana senzibiliteta i vrhun ske priprem -ljenosti, koji bez obzira na stil ske i ostale razli~itosti,glaz bi pristupa na najjednostavniji mogu}i na~in: s ljubav lju. Program ska k njiìca oprem ljena je iscrpn-im podacima i tekstovima Dubravka Detonija, dok jesuvremeni likovni dizajn u produkciji Bunch pravoosvjeè nje, pri ~emu pomi{ ljamo da se radi o albu-mu kakva jazz ili pop glaz benika. Stje~e se dojamda ovaj nosa~ zvuka ne}e biti samo dobro prim ljenkod Obradovi}evih kolega trub lja~a, ve} i u {irimglaz benim krugovima.

Pi{e: Diana Grguri}

Kristina Kolar, Robert Kolar, VladimirBabin

Hrvat ska solo popi-jevkaCrescendo

Upos ljed nje vrijeme rije~ki glaz benici niùuspjehe. Me|u njima posebno nasvesele i novoizdani nosa~i zvuka, uz-

danice glaz bena izdava{tva i tehnolo{ki pro-motori glaz be koji u dana{ njem svekolikomuzavrelom komunikacij skom prostoru itekakoimaju va`nu funkciju.

Hrvat ska solo popijevka uradak je trojicerije~kih glaz benika, mezzosopranistice KristineKolar, baritona Roberta Kolara i pijanistaVladimira Babina. Glazbeni sadràj ispu njen jedjelima hrvat skih skladate lja: Ivana pl. Zajca,Blagoja Berse, Ive Lhotke–Kalin skog, IvanaMateti}a Ro njgova, Ivane Lang, DorePeja~evi}, Josipa Hatzea i Branimira Saka~a.

Iz vrlo zanim ljivog autor skog izbora vid ljiva jeorijentacija na glaz bu prve polovice 20. sto -lje}a obojenu folklorom. Rije~ki su glaz benicitime imali namjeru predstaviti se repertoaromsolo popijevaka koje nisu bile toliko izvo|a~kiplasirane. Posebice se to odnosi naMateti}eva i Langi~ina djela zbog ~ega je CDHrvat ska solo popijevka novitet u hrvat skoj di -skograf skoj produkciji.

Izvedbe dvoje mladih solista nisu obi ljeènenekim zna~ajnijim autoriziranim intervencijama.Vi{e se radi o korektnim interpretacijamaugodno »zatam njenih« glasovnih laga.Me|utim, ono {to su Kristina i Robert Kolar us-pjeli svojim tuma~e njima iznijeti ti~e se jednedruge ugo|ajnosti neophodne za oìvotvore -nje solo popijevke. Naime, kao aktivni solisti ri-je~kog opernog ansambla HNK Ivan pl. Zajc,oslobodili su se vi{eslojne teìne opernih dion-ica i prepustili dubokom intimisti~kom svijetuminijaturne va nj{tine, {to solo popijevku kaoglaz benu vrstu upravo definira i ~ini poseb-nom. Taj prijelomni trenutak ànrov skogodvaja nja solo popijevke i opere ujedno je ijedna od razvidnih to~aka njihovih kvaliteta.

Pijanizam Vladimira Babina, usmjeren na prat -nju, uspje{no se uklopio u izvedbene koncep-cije solista.

Va lja primijetiti da je izvr{ni producent isnimate lj Klaudio Kolar mjestimi~no propu{taoblage zvu~ne prevage koje su se dogodile nasnima nju ostvarenom u opatij skoj »Vili Angioli-ni«. O~ito je time htio sa~uvati zvu~nu re -ljefnost kojom odi{e ìva izvedba i izbje}i onudosadnu produkcij sku »ispeglanost« zvuka.Tekstualna i slikovna oprema CD–a vrlo je bo-gata i osmi{ ljena naro~ito u pogledu teksta~ija je autorica rije~ka muzikologi nja LovorkaRuck. Biografije skladate lja i izvo|a~a pisaneenciklopedij skim stilom prostiru se na~etverostruko preklop ljenom pred njem omotuzajedno s fotografijama izvo|a~a, sve na pod-logama efektnih opatij skih motiva. [teta je {toje izostao prijevod na barem jedan strani jezikpo kojem bi Hrvat ska solo popijevka bila dos-tupnija inozemstvu.

U naslovu se potkrala jedna neoprostiva gra-mati~ka pogre{ka ~ime je popijevka ostalabez najta njega slova. Ova krhotina, mora sepriznati, malko je zasjenila sjaj vrijednoga urat-ka predstav ljena u nakladni{tvu ton skogastudija Crescendo koji je financij ski pomogloMinistarstvo kulture Republike Hrvat ske.

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G


30

Pi{e: Ivica @upan

RENATO RO@I]

Jazzwww.renatorozic.com

RENATO RO@I]

Bachwww.renatorozic.com

Gitarist, skladate lj i aranèr Renato Roì}bio je u osamdesetima vaàn sudionikzagreba~ke jazz scene — sa saksofon-

istom Sa{om Nestorovi}em i bub njaromKrunom Leva~i}em vodio je zapaèni trioStrukture, da bi potom glaz benu izobrazbu us-pje{no nastavio u Kölnu, gdje je ostao ìvjeti iraditi. U ovom gradu uspje{no razvija osebu-jan pristup klasi~noj glaz bi, ali i jazzu koji naelektri~noj jazz gitari izvodi na sebi svojstvenna~in, atraktivno ga spajaju}i s klasi~nomglaz bom. Prije nekoliko godina objavio je al-bum Mozart (Virgin/EMI) na kojemu je pred-stavio specifi~nu interpretaciju skladbi togamajstora, a nedavno je u vlastitoj nakladi ob-javio nosa~e zvuka Jazz i Bach.

Jazz je snimio u surad nji s me|unarodnimsastavom uz koji je nekoliko puta ostvario za-paène nastupe u Zagrebu, a u kojemu svira-ju njegovi dugogodi{ nji suradnici: sopran i altsaksofonist Hayden Chisholm, alt saksofonistJan von Klewitz, pijanist (glasovir i sintesajzer)Matija Dedi}, kontrabasist Martin Gjakonov skii bub njar Kruno Leva~i}.

Album podastire snimke koje je ovaj zanim ljivsastav ostvario od 1999. do 2006. Tu je neko-liko respektabilnih Roì}evih originala (Pro-logue op 18, Overture op. 17, Adante, Overtureop. 17, Presto i Epilogue op. 19, Fuga a’ 3, teskladbe Romance–Never Let Me Go RayjaEvansa, Meditations–My Favorite Things iAir–With A Song In My Heart Richarda Rodger-sa, kao i Concerto — The Way You LookTonight (prema Koncertu za glasovir i orkestaru d–molu br. 20, KV 466 W. A. Mozarta)Jeromea Kerna.

Rije~ je o jedinstvenu i atraktivnu spoju jazz

standarda s djelima klasi~ne glaz be, posebiceMozartove, atonalne glaz be, world musica,hip–hopa, soula i klup ske glaz be, zbog ~egasu na snima njima sudjelovali i drugi glaz benici.Roì} je uvjeren da budu}nost glaz be svakakoleì u razbija nju konvencija te spaja nju raznihkultura i stilova {to, kao inovator, uporno razvi-ja. Stoga na albumu u jednoj ili dvije skladbeYamato Hasumi svira baroknu lut nju, Raul SenGupta tablu, Christoph Hillmann udara ljke ielektroniku, DJ Resq — Simon Haehnelgramofone, a Matthias Schubert tenor sakso-fon.

Album Bach donosi osebujne obrade Ba-chovih suita za violon~elo solo u izvedbamana elektro–akusti~noj gitari. J. S. Bach je ovd-je, ~ini se, podloga i nadasve poticaj za da lj njirazvoj i ponovo oìv ljava nje improvizacije uklasi~noj glaz bi.

FRANTI[EK UHLIR TRIO & DUSKO GOYKOVICH

Jazz na HradeMultisonicê{ka izdava~ka ku}a Multisonic objavila je CDJazz na Hrade sa snimkom sjajnoga nastupa koji jetrio ~e{kog kontrabasista Franti{eka Uhlira odrào22. ve lja~e 2006. u Pragu. Izvedba je uslijedila napoziv ~e{koga predsjednika Vaclava Klausa, a usklopu serije koncerata pod nazivom Jazz at PragueCastle. U Uhlirovu triju ve} pet godinama djeluju~e{ki bub njar Jaromir Hele{ic te poznati i u Europisve priznatiji rije~ki gitarist Darko Jurkovi} Charlie. U~etiri od osam izvedbi uvr{tenih na album kao gosttrija pojav ljuje se veteran Du{ko Gojkovi}, oduvijekrado vi|en gost zagreba~kih jazz pozornica i truba~me|unarodna ugleda. Tijekom gotovo pedesetogo-di{ nje karijere nastupao je u razli~itim me|unarod-nim formacijama, izme|u ostaloga, i u slavnom Kr-du Woodyja Hermana. Gojkovi} se sjajno sna{ao iuz trio, dokazav{i da je i da lje solist velike snage iekspresivnosti.

I ovim je projektom Jurkovi} potvrdio svoju osebu-jnu darovitost, kreativnost, instrumentalisti~ku spre-mu i svestranost te se potvrdio kao umjetnik nev-jerojatno {irokoga autor skog interesa i jo{ {iregspektra izvedbene i zanat ske spreme. Osim toga,pokazao je dir ljivo individualan i odmah prepoznat -ljiv gitaristi~ki izri~aj sviraju}i two hands tappingtehnikom kao prilog tvrd nji da na izvedbenom planuizrazito napreduje i da od njega kao gitaristamoèmo o~ekivati ve}e i izazovnije pothvate.

Osim sjajnog dojma koji ostav lja kao gitarist, Ju-rkovi} se na CD–u predstav lja i u ulozi skladate lja— nakon Klausove najave trio izvodi Jurkovi}evoriginal Fly Time, a potom i Banana Split. Oba atrak-tivna djela uvr{tena su i na prvi nosa~ zvuka ovogatrija, Live 2002.

Na albumu su objav ljeni i Uhlirovi originali June InPrague i From Heart To Hearts te standardi SecretLove Sammyja Faina i P. F. Webera, How Insensi-tive Antonia Carlosa Jobima, Ow! Dizzyja Gillespieai I’ll Close My Eyes Buddyja Kayea i Billyja Reida.

Pi{e: Bojan Mu{~et

BU^

Escape Croatia Records

Devet godina nakon prvijenca J. M. B. G., iz-dana za ZG ZOE Music, Zvonimir Bu~evi}Bu~ odlu~io je svoje autor ske opservacije

ujediniti u novom ostvare nju. Ovaj basist op}eprakse, studij ski glaz benik i ~lan mnogih sastava —od Boe preko Songkillersa do Parnog va ljka —trenuta~no predvodi vlastiti band, The Bu~ers, kojinastupa u Zuhra Showu, a mar ljivo radi i na jo{ jed-nom Boinu uskrsnu}u.

Usporedo s radom u studiju i na pozornicama, Bu~je bez velikih pretenzija kreirao niz zanim ljivih instru-mentalnih vi njeta jazz–rock i funky prizvuka. Upra-vo kao i prvijenac, i drugi je album sazdan od sklad-bi koji bi svaki radij ski ili televizij ski urednik sazadovo ljstvom i skoristio kao glaz benu podlogu zaneki prilog.

Bu~eve skladbe su jednostavne, privla~ne inadasve kompetentno odsvirane. To i ne ~udi jer

mu je u izvedbama pomogao dio kolega iz Parnogva ljka uz neke stare suradnike, a solidnom produk-cijom kona~ni je oblik albumu dao Marijan Brki}.

Jednako kao {to je na prvom albumu posegnuo zaobradom standarda Ain’t No Sunshine Billa Whiter-sa, tako je na ovome preuzeo klasik CrusadersaStreet Life ubrzav{i ga, iz ~ega je proizi{la zanim ljivaverzija koja, zapravo, vapi za remiksom. Naime, ~inimi se da su ova i jo{ neke brè pjesme mogle bitijo{ izraàjnije uz pone{to klup skog {tiha uaran`manima i produkciji.

Dakako, izli{no je o~ekivati da }e neka od Bu~evihpjesama postati uspje{nicom. Ali ovaj je album jed-nostavno, kako mu i ime kaè, bijeg od imperativahita. Posrijedi je neoptere}uju}e djelo koje razvijatrend prema kojemu basisti rade vrlo dobresolo–albume. Nakon Henryja Radanovi}a, ove go-dine takav trend uspje{no nastav lja i Bu~.

HAL

Trilogy Dancing BearKad bi se ujedinile odre|ene di skograf ske silniceElvisa Stani}a, Gibonnija, Azre i Pipsa, mogla bi seotkriti zanim ljiva dimenzija ~etvrtoga albuma Dami-ra Halili}a Hala. Poput Elvisa Stani}a, koji je vrhun -ski gitarist, i Damir Halili} Hal predstav lja vrhun skoginstrumentalista specijalizirana za takozvanu fingerpicking tehniku svira nja gitare. Uzgred, pjeva~icasastava Elvis Stani} Group, Meri Tro{e lj, glavna jeHalova vokalna suradnica.

Potom, sli~no Gibonniju, koji je za potrebe snima njasvoja dva zad nja albuma okupio izvrsne svjet skestudij ske glaz benike, i Hal se okruìo sjajnim surad-nicima. J. D. Blair svirao je bub njeve za ShaniuTwain, saksofonist Jim Horn sura|ivao je s RollingStonesima, Frankom Sinatrom, Elvisom Presleyjem,Ericom Claptonom i drugima, gitarist John Jor-gensen svirao je s Eltonom Johnom, GeorgeomMichaelom, Bobom Dylanom i drugima, a pjeva~icaSuzy Bogguss ima tri Grammy nominacije. A to jesamo dio i skusnih glaz benika koji su svirali na ovomalbumu.

Azra je prva ~etiri albuma objavila na osam vinila, aHal je prva ~etiri albuma objavio na sedam di skova.Trilogy je prvi hrvat ski autor ski trostruki CD koji stil -ski razdvaja tri dijela na pop/rock, instrumentale i fu-sion. Kombinacija razli~itih glaz benih ànrova, odjazza i bluesa do etna i skazuje iznimnu Halovu svi-ra~ku kompetentnost.

I kao {to su Pips, Chips & Videoclips dobivali dobrerecenzije u inozemnim glaz benim magazinima, istoje i s Halom. Osim recenzija, njegove pjesmedolaze na ameri~ke, austral ske i europ ske top–ljes -t vice, a priznati glaz beni virtuozi poput TommyjaEmmanuela vole s njim sura|ivati.

Za{to onda Hal nema zasluèno mjesto u glaz benoji medij skoj javnosti? Vjerojatno zato {to ne pristajena kompromise. No, o~ito ima sna`nu podr{ku svo-je di skograf ske ku}e jer objav ljiva nje trostrukogautor skog CD–a izvo|a~a koji nije komercijalanzna~i ~vrsto vjerova nje u njegovu kvalitetu.

Sniman u Nashvilleu, Rimu, Londonu i Zagrebu, Tril-ogy je pravi izazov za svakog glaz benog sladokus-ca. Unato~ nekim nepotrebnim i slabijim pjesmamapopra}enim stihovima iz {kol skih zada}nica, posri-jedi je pobjeda vrhun ske izvedbe.

GIBONNI

Unca fibre Dallas Records

Unca fibre, sedmi studij ski album ZlatanaStipi{i}a Gibonnija, na neki na~in zatvaratrilogiju zapo~etu s prethodna dva albuma.

Svi sastojci nalaze se i ovdje: izvrsni stihovi,dalmatin sko narje~je, eteri~na kombinacija popa,rocka i world musica, atraktivni gosti, ep ska i raz-granata produkcija (uglavnom) Nik{e Brato{a, vid -ljiva intencija minucioznog dora|iva nja svakepjesme te kona~ni proizvod koji definitivno pripadavrhu hrvat ske pop/rock produkcije.

Iako Unca fibre ima ponajma nje upe~at ljivih pje-

sama, o~ito je da je Gibonni novo ostvare njestvarao album ski, napraviv{i gotovo konceptualnoizda nje. To sugerira i njegov podnaslov Vodi~ zabrodolomce i an|ele ~uvare, ali i stihovi pjesama ko-ji problematiziraju krizu sred njih godina.

Ipak, Gibonniju ovaj put nedostaje osobnoga emo-cionalnog naboja kojim bi napunio svoj skladate lj skiarsenal. Albumu, naime, nedostaju bezvremen skeskladbe poput Tempere, înim pravu stvar, Projdi vi-lo ili Divjeg cvita. Osim jedne, a nju nije napisao Gi-bo. Dalmatin sku tradicionalnu pjesmu Tija bi te zab-oravit skladate lj ski i aranèr ski poja~ao je GoranBregovi}, i to je definitivan vrhunac albuma, kvalita-tivni pomak kakav je Gibonni nekoliko puta napraviousmjeravaju}i vlastitu karijeru prema vrhuncima.

Album Unca fibre ostvare nje je Gibonnijevih ci ljeva:koriste}i prepoznat ljiv zvuk, napravio je druk~iji al-bum od prethodnoga. Me|utim, zaviriv{i svakojpjesmi nekoliko puta »pod haubu«, ne mogu se otetidojmu da bi Unca fibre mogla biti sjajna kolekcijaB–strane singlova koji su skinuti s ranijih ostvare njaJudi, zviri i be{timje i Mirakul. Jer, ~ini se da je glavniproblem albuma u tome {to je Gibo u stihovima ma -nje progovarao kroz sebe, a vi{e kroz druge, prib-liìv{i se tako vi{e aran`manima i produkciji negolisamim pjesmama.

Istodobno, Unca fibre nadilazi dva prethodnika,dokazuju}i da je ~etverogodi{ nja stanka rezultiralanovim tipom dodane vrijednosti za Gibonnija. Um-jereni pad popularnosti bit }e vjerojatno porez na tudodanu vrijednost, ali Gibonni je brand koji }e jo{dugo trajati.

GUSTAFI

F. F. Dancing Bear

êtiri godine nakon CD–a Na minimumuGustafi dokazuju da je njihova radna temper-atura i da lje na maksimumu. Njihov sedmi

studij ski CD, F. F., sastav ljen od dobro poznatihsastojaka: rock’n’rolla, tex–mexa, bluesa i ritmaamerikane i ponajvi{e istriane — jednom rije~ju »{ta-la« — i ovoga je puta ovjereni dokument da suGustafi jedna od tri ponajbo lje glaz bene formacijena ovim prostorima.

Toliki unos istin skih emocija, visprenih stihova, ès-tokih instrumentalnih slaloma i bogatih, zarazniharan`mana predstav lja istin sku privilegiju za sveslu{ate lje ovog albuma.

Pritom su za kreaciju onoga {to su vrlo dobro naz-vali freak folkom (odatle kratica u nazivu albuma)pozvali svoje prirodne saveznike: vrsnu vokalisticuTatianu Giorgi, koja je bila ~lanica sastava u dobaCD–a Zarad tebe, Los Caballerose koji ja{u istimhorizontima te Ivanku Mazurkijevi} koja postajetraèna poput Olivera, ali u slu~aju Gustafa pokaza-lo se kako su pjesme Pu{ti mi i Ja ne znan skrojeneupravo po njezinoj mjeri.

Od dosad objav ljenih skladbi, CD sadrì izvrsnupjesmu I da san zna s EP–ja Tampon Vol. 1 koja seizvrsno uklopila u kompaktno tkivo albuma.

Zapravo, kako album odmi~e, pjesme postaju svebo lje, no ve} s ljede}e preslu{ava nje dokazuje daprvi dojam vara. Jednostavno, unaprijed ili unatrag,

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G


31

freak folk Gustafa predstav lja dosada{ nji vrhunachrvat ske produkcije popularne glaz be u ovoj godini.Odnosno, ne bude li iznena|e nja u pos ljed njemtromjese~ju, posrijedi je — album godine.

MASSIMO

Vje{tina II.Aquarius Records

Massimo je nakon povratka na scenu prili~noèstoko krenuo u di skograf sku produkciju,objav ljuju}i po jedan album godi{ nje. Prido-

da li se tu jo{ i kompilacija Zlatna kolekcija, u pos -ljed nje ~etiri godine objavio je ~ak pet albuma, {toje prili~no nesvojstveno posustaloj hrvat skoj produk-ciji. No, jedino album Massimo donosi nove materi-jale, a ostali sadrè poznate skladbe.

Vje{tina II., kako ime kaè, nastavak je albuma pret -hod nika Vje{tina, me|utim, posrijedi je hibrid obra-da i novih skladbi. Kako je takva praksa, zapravo,legitiman di skograf ski postupak, Massimo je novi al-bum mogao i druk~ije nazvati.

Od novih pjesma osjetan je doprinos Arsena De-di}a kao autora teksta u pjesmi Da mogu, koju uoriginalu pjeva Renati Zero, Zagrli me koju jeproslavio Zdravko ôli} i sasvim novoj pjesmi Ka u.Dvije skladbe su iz repertoara Bijelog dugmeta, Pris-tao sam bit }u sve {to ho}e i Sve }e to, mila moja,prekriti ru`marin, s njegovi i {a{, a zanim ljivo je dadvije pjesme potpisuju dva biv{a ~lana Pr ljavogkazali{ta — Zoran Cvetkovi} Zok koji je uz Massimakoautor uspje{nice Doriana Graya Samo za tvojeo~i, dok je Marijan Brki}, kao ~lan Parnog va ljka,napisao skladbu Do|i.

Upravo je ta obrada najefektnija na CD–u, na koje-mu Massimo samo potvr|uje svoje iznimneglasovne mogu}nosti. Nove skladbe u srazu sobradama pritom nemaju mnogo izgleda (osim Ar-senove Kaù), ali kao {to Rod Stewart na ve} ~etvr-tom albumu uspje{no crpi crooner sku ostav{tinu,nikome ne}e biti ào ako i skazanu Vje{tinu Massi-mo nastavi primje njivati i ubudu}e.

MIROSLAV MATANOVI]

13 BRC

Tre}i album instrumentala Miroslava Mata novi}apokazuje da se on ve} specijalizirao zanenamet ljive glaz bene dionice, idealne za

medij sku uporabu. Podloge u radij skim emisijama iliglaz ba koja moè izvrsno »sjesti« u nekoj seriji ili fil-mu, bez memorij skog u~inka postaje o~itMatanovi}ev za{titni znak.

Nakon albuma 40:14 i Deep Inside Nature, objav -ljenih za vlastitu di skograf sku ku}u BRC, negda{ nji~lan Animatora nije se usredoto~io samo na vlasti-to gitaristi~ko umije}e, nego je u pomo} pozvaonekoliko glaz benika, od kojih je najpoznatiji VladimirPaveli} Bubi, biv{i pjeva~ Vatrogasaca i Ljubimacaèna te bub njar jedne postave Novih fosila.

Imena instrumentala djeluju kao imena poglav lja uud`beniku prirode i dru{tva: Sokolov let, Ki{e jese -nje, @etva, Igra leptira, Kao rose, Povjetarac, Plima.O~ito je da crp lje nje ideja iz prirode Matanovi}umoè privu}i newageov sku publiku, {to zna~i da bise njegov CD mogao na}i na policama prodavaon-

ica s namirnicama i k njigama za zdrav ìvot.

Jer, razni »terapeut ski« CD–ovi relaksiraju}a zvuka,kakvi se ondje mogu kupiti, ne sadrè nimalo bo ljuglaz bu od one kakvu stvara Matanovi}. Iako nije ri-je~ o komercijalnoj glaz bi, Matanovi}evi bi CD–ovimogli, uz odgovaraju}u marketin{ku potporu, u}i utu kategoriju nenamet ljivo, upravo poput njegoveglaz be.

GABI NOVAK

Zlatna kolekcija Croatia Records

Glas Gabi Novak i danas je u Hrvata sinonimza bo lju pjeva~ku pro{lost, za vrijednost ~ijisjaj ne tamni i nenadma{nu vokalnu kvalite-

tu. Prepoznat ljiva boja glasa, vrhun ska interpretaci-ja, vezana {ted nja uz sna`nu autor sku valutu i ni skaevergreena priskrbili su Gabi status trajne glaz benevrijednosti s ovih meridijana.

Pjesma je moj ìvot, njezin zad nji album iz 2002. nakojemu u jazz aran`manima izvodi poznate skladbeArsena Dedi}a iz vlastita repertoara, bio je putokazmla|im nara{tajima da zapo~nu s prou~ava njem njezine glaz bene ostav{tine. No, albumi Gabi Novakve} su odavno nestali s polica prodavaonica: Retro-spektiva je objav ljena 1993., a Orfejeva kompilacijaAdrese moje mladosti, na kojoj su radij ske snimke sraznih festivala, objav ljena je 1997. godine.

Zlatna kolekcija, koju je osmislio Arsen koriste}i za-pise sa spomenuta dva CD–a i s jo{ nekih izda nja,svakako isprav lja tu nepravdu. Dvostruki CD, na ko-jemu pjesme nisu kronolo{ki poredane, nije samopodsjetnik na iznimni repertoar Gabi Novak, negokolekcija pjesama koja revalorizira hrvat sku {lager -sku scenu. Stoga Zlatna kolekcija nije samoobavezno {tivo za nostalgi~are, nego kompilacijakoja zorno pokazuje kako kvalitetno naprav ljene i in-terpretirane pjesme odolijevaju zubu vremena.

Iako najve}i broj pjesama potpisuje Arsen, skladbeLjube Kuntari}a, Ivice Kraja~a, Stipice Kalogjere, Mi -ljenka Proha ske, Kemala Montena, Gabora Len|ela,Zrinka Tuti}a, Hrvoja Hegedu{i}a, \or|a Novkovi}ai drugih tako|er ~ine k lju~an doprinos zlatnoj karijeriGabi Novak.

RASPASHOW

Dignimo sidro Croatia Records

Croatia Records je u svojoj pretvorbi definitivnopostala di skograf ska ku}a usmjerena na popi zabavnu glaz bu te na efektno crp lje nje kat-

aloga starih izda nja, tako da aktivni rockeri ondjeimaju status ma njine. Urban je najva`niji rock–iz-vo|a~ Croatia Recordsa te u tom kontekstu dava -nje prilike mla|im nara{tajima zna~i da tvrtka o~eku-je i odre|eni komercijalni potencijal nadolaze}ih na-da.

Komercijalni potencijal Raspashowa leì ponajprijeu tome {to je pjeva~ banda Kristijan Rahimov ski Ak-ijev sin i {to se povremeno moè prepoznati vokalnasli~nost. Laid back rock koji njeguje Raspashowsasvim sigurno moè postati poè ljan na komerci-jalnim radij skim postajama, ali band jednostavnonema potencijal koji bi ga izdigao iznadzabavno–glaz bene druìne koja tek malo è{}e ko-risti elektri~nu gitaru.

Povremeno se osje}aju o~in ski savjeti, pa pjesmaPozovi me na bal kao da dolazi iz kajdanke Parnogava ljka, a upravo u takvim trenucima Raspashowpokazuje ono najbo lje. Da je band i{ao tim putem,rezultati bi nedvojbeno bili dopad ljiviji od onoga {tose nalazi na prvijencu. Producent albuma, Miro Bu -ljan, svoj je posao obavio uobi~ajeno dobro, a uz~lanove sastava potrudio se i da aran`mani budusolidno napisani. Naàlost, autorstvo prepunostereotipa Raspashowu ne priskrb ljuje titulu nade.Mogu}e rje{e nje za ovakav problem je ~vr{}a svir-ka i ulazak u hard rock vode. Jer u ovim vodama njihovi prvi ma~i}i nisu daleko otplivali.

EZERKI & 7/8

Bakne` Dallas Records

Nedavno je Dallas Records objavio ~ak dva al-buma hrvat sko–makedon ske kombinacijeEzerki & 7/8 — reizda nje albuma Livingroom

iz 2003. i ovogodi{ nji Bakne`. Ezerki je èn ski zborkoji djeluje 11 godina, a 7/8 prate}i je orkestar kojivodi Bruno Urli} i koji ~ine ~lanovi Zabra njenogpu{e nja, [o!Mazgoona i Stampeda. Ovi »glaz benoujedi njeni narodi« djeluju pod okri ljem Hrvat -sko–makedon skog dru{tva u Zagrebu sa ci ljemo~uva nja i reinterpretacije tradicionalnih makedon -skih napjeva. Tako se na albumu Bakne` nalaze ipoznatiji makedon ski napjevi poput Jovano, Jo-vanke te Kale{ bre An|o (pjesma koju je, u svojojina~ici, snimio ~ak i Branimir [tuli}).

Dora|eniji od prvijenca, Bakne` kao dodatne fa-vorite bi ljeì gostova nje izvrsne Radojke [verko, i toupravo u skladbi Kale{ bre An|o, te posebice efek-tno vokalno nadopu njava nje najpopularnijegamakedon skog glaz benika To{e Proe skoga.

Makedon ska narodna glaz ba u sebi sadrìodre|enu tajanstvenost ({to je vrsno znao i skoristitiMizar s pripadaju}im nas ljednicima), a sjajnimvokalnim tka njem 19 ~lanica zbora razotkriva izvorete magi~nosti. Makedon ska je glaz ba i skon ski li-jepa, nabijena emocijama, uz odgovaraju}i ritam pokojemu se prate}i orkestar i nazvao sedam osmina.

Sniman u Ivani} Gradu, miksan u Parizu i master-iziran u Zagrebu, album odlikuje produkcija primjer-ena istica nju vokalnih dosega, koji u kombinaciji sorkestrom djeluju iznimno sna`no. Zapravo, posrije-di je projekt koji moè biti jo{ komercijalniji. Jer, nioni koji izvode makedon ske tradicionalne glaz benemotive nisu ni{ta ma nje dobri od glaz benika kojiizvode, primjerice, kuban sku ili meksi~ku glaz bu.

DARKO RUNDEK & CARGO ORKESTAR

Mhm a–ha oh yeahda–da! Menart

Nakon live albuma s Cargo orkestrom, DarkoRundek odlu~io je snagu sastava preto~iti ustudij sko djelo. Pritom se i da lje zna tko je

gazda, ali o~ito je da Mhm a–ha oh yeah da–da!predstav lja najve}i odmak od praksi ostvarenih na

njegova prva tri solisti~ka albuma, a o sli~nos-ti s Haustorom da se i ne govori.

Prije svega, Rundek pjeva na ~etiri jezika, {tou odre|enom dijelu slu~ajeva predstav ljaproblem. Rundek zapravo i nije osobit vokalist,a kad svoju (ne)umje{nost stav lja u slu`bustranih jezika, rezultat ponekad zna biti blizakkatastrofi kakvu je, primjerice, prouzro~ioJohnny [tuli} na svom trostrukom albumu Itain’t like in movies at all. S druge strane, za pri-bliàva nje poetici i stilizmima Toma Waitsa i ni-je potrebno neko èstoko pjeva~ko umije}e.

Rundek je na ovom albumu prije svega glavniskladate lj koji svoje glaz beno putova nje usp-je{no dijeli s istomi{ ljenicima. Reklo bi se:world music, ono {to je Rundek kao skladate ljoduvijek imao kao za{titni znak, ali to sadnapokon izlazi na vidjelo i u me|unarodnimokvirima.

Mo`da }e fanovima Darka Rundeka ovaj al-bum biti stran, ~udan i — nepotreban. U poje-dinim pjesmama, dakako, ~uje se njegovprepoznat ljiv autor ski rukopis (npr. u skladbiZvuk oluje). Ipak, pjesma Sunce grupe Letu{tuke, u kojoj gostuje Rundek, mnogo jesna`nija poveznica s njegovim starijim radovi-ma negoli cjelokupan novi album.

U kona~nici, posrijedi je hrabar i dobrodo{aoodmak Darka Rundeka u druk~iji tip autorstva,a rezultat je svakako pozitivniji nego pos ljed njamu dva studij ska albuma.

MAJA VUÎ]

Lice koje zna{ Menart

Iako se nitko nije mogao kladiti na to, MajaVu~i} je ve} nastupnim albumom stekla sta-tus respektabilne izvo|a~ice koja odi{e istin -

skom zrelo{}u, pokazuju}i na koji bi na~in, uosvit 21. sto lje}a, trebala funkcionirati doma}a{lager ska scena.

[tovi{e, Lice koje zna{ nadma{uje sve studij -ske radove kvarteta Divas ~ija je nekada{ nja~lanica te je zapravo raspad mati~noga ban-da koristio ponajvi{e njoj. Iako se ~inilo da }ese di skograf ski najprije obogatiti sestre Husar,Maja Vu~i} je prvo pokazala solidne vodite lj -ske sposobnosti u vlastitom talk–showu, aonda sve iznenadila nastupnim jazzy albu-mom.

Iznimno snaàn potencijal albuma prvijenca~ine pjesme Arsena Dedi}a i Mi ljenka Proha -ske, HRT–ov Big Band, live snimke, smjela izanim ljiva obrada Azrine skladbe Obrati pa` njuna pos ljed nju stvar nastale na akordimapjesme Beatlesa Michelle, izvrsni glaz benici ivrlo dobra produkcija, u kojoj je i sama sud-jelovala.

Bez obzira na autor ske oscilacije, albumpotvr|uje da prava karijera za Maju Vu~i} tekpo~i nje. Njezino staja nje uz bok velikoj GabiNovak u obradi pjesme Za mene je sre}a ipaknije bilo slu~ajni pogodak.

B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G


32 B R O J 1 4 0 , L I S T O P A D 2 0 0 6 .

êtvrtak, 09. 11.

17:45 Filozofski fakultet PulaOtvorenje izlo`be plakata Lovro pl. Mata~i}u suradnji s Fondom Lovro i Lilly Mata~i}Autor: dr. sc. Eva SedakLikovni suradnik: Berislav Brajkovi}

18:00POSLIJEPODNE JEDNOG SKLA-DATELJA — STJEPAN [ULEKIvan Novinc, violina Srebrenka Poljak, glasovirGuda~ki kvartet Porin

Program: Sonata za violinu i klavir 5. guda~ki kvartet

19:30 Crkva Sv. Franje Pula

SJE]ANJE NA IGORA KULJERI]AZbor HRTDirigent: Ton~i Bili}Solisti: Valentina Fija~ko, sopranMartina Goj~eta Sili}, mezzosopranIvo Gamulin, tenorLuciano Batini}, basMario Penzar, orguljeTomislav Kova~i}, udaraljkeBoìdar Rebi}, udaraljke

Program:Kriù, daj nam Ti milosti za mu{ki zbor — Starocrkveno pu~koprikazanje ìvota sv. Ciprijana i Justine Hrvatski glagolja{ki rekvijem za sole,zbor, orgulje i udaraljke (izvorni rukopis)

Petak, 10. 11.

12:00 Hotel Histria – kavanaPROMOCIJA IZDANJA HRVATSKOGDRU[TVA SKLADATELJA I CAN-TUSA

16:30 Filozofski fakultet PulaPOSLIJEPODNE JEDNOG SKLA-DATELJA — STANKO HORVATPavica Gvozdi}, glasovirTvrtko Sari}, gitara Guda~ki kvartet Sebastian

Program:Ostinati za glasovirDe diebus furoris za glasovirKafkophonie za gitaru i guda~ki kvartet

20:00 Dom hrvatskih branitelja Velika dvoranaSPLITSKI SKLADATELJSKI KRUG —VEÊR PRAIZVEDBI Splitski komorni orkestarDirigent: Sa{a Britvi}Solisti: @eljko Mili}, klarinetSilvana Mili{i} [o{a, oboa

Ivan Boì~evi}, glasovirZoran Veli}, glasovirDarko Grappone, vibrafonOliver Mandi}, glockenspiel

Program: Vlado Sunko Zato~enik za guda~e*Mirela Ivi~evi} Unity na odmoru za klarinet i guda~e*Ivan Boì~evi} Marittimo za obou, klavir i guda~e*Mirko Krsti~evi} U srcu Narnije za glasovir, udaraljke iguda~e*

21:30Dom hrvatskih branitelja – Maladvorana

SJE]ANJE NA NEVENA BELAMARI]AKsenija Sanjkovi}, sopranBerislav Arlavi, glasovirJosip Nalis, dirigent

Program:Grigorij Frid: Dnevnik Anne Frank,monoperaDramatur{ka obrada i reìja: Neven Be-lamari}

Subota, 11. 11.

10:00Hotel Histria – kavanaPRESS:24. MUZI^KI BIENNALE ZAGREB 19. — 28. TRAVNJA 2007.

11:30Circolo – Zajednica Talijana Pula PRAIZVEDBE — NATJEÂJ ZA NOVE SKLADBEIvan Novinc, violina Kre{imir Feren~ina, violaRenata Penezi}, flautaKrunoslav Babi}, tubaRiccardo Luque Perdomo, fagotVitalij Muntjan, harmonika

Program:An|elka Bego [imuni}Uzmorje za violinu i violu* Branko OkmacaDyas za flautu i tubu* Zdravko Lon~ari}Dodir za flautu i tubu*Massimo Brajkovi}Recitativo concertante za fagot i har-moniku*

16:30Filozofski fakultet PulaPOSLIJEPODNE JEDNOG SKLADATELJA — BERISLAV [IPU[Ratko Vojtek, klarinet Katarina Krpan, klavirTvrtko Sari}, gitaraPetrit Çeku, gitara Zagreba~ki kvartet saksofona

Program:Manie za piccolo klarinetRicercare za glasovir Uspavanka za San Roa, pticu ljubaviza dvije gitareDick Tracy and the Mistery of PrettyPiet za bas klarinet, tam–tam i zvon~i}eIm Garten deiner Liebe za kvartet sak-sofona

20:00Dom hrvatskih branitelja– Velika dvorana

SVEÂNI KONCERT UZ 100. OBLJETNICU RO\ENJA MILA CIPRE, IVANA BRKANOVI]A IBORISA PAPANDOPULAVara`dinski komorni orkestarDirigent: Pavle De{palj

Program: Milo CipraConcertino za guda~ki orkestarIvan Brkanovi}Concertino za guda~ki orkestarBoris PapandopuloSinfonietta za guda~e

Nedjelja, 12. 11.

12:00@upna crkva ro|enja MarijinaGLAZBA ZA HARMONIKEHarmonika{ki orkestar Stanko Mihovil i}OKUD-a »Istra« PulaDirigent: Damir Bu`leta

Program:Rudolf Bru~iSinfonietta Damir Bu`leta Poema pastorale Sanja Drakuli}Noli tangere*

* (praizvedba)

SUSRETIgener cijaaPULA, 9.–12. STUDENOGA 2006.

43. Glazbena tribina Pula 2006.


broj 140 listopad 2006. cijena 20 kn issn 1330–4747 … · drugom dijelu autor je predstavio...

Documents