Broj 239 ! Godina X ! 6. juni/lipanj 2016.! Cijena 10 KM

BUSINESS INTERVJU

BUSINESS MAGAZINE20

Upravljanje rizicima je klju~ stabilnostibankarskog sektora

Globalna ekspanzija upravljanja rizikom nije zaobišla ni našu zemlju, gdje od 2013. godine djeluje i

Udru`enje profesionalnih rizik menad`era u BiH. U razgovoru za Business magazine, Amir Softi},

predsjednik Udru`enja i izvršni direktor Sparkasse Bank BiH, kroz prizmu rizik menad`era govori o

glavnim izazovima s kojima se suo~avaju evropsko i doma}e finansijsko tr`ište.

Razgovarao Armin Zeba

Mada upravljanje rizikomdatira još iz sredine pro š- l og stolje}a, svoju punuglo balnu ekspanziju ta ob -

last menad`menta do`ivjela jetek u posljednjih nekoliko godi -na, nakon posljednje recesijeizazvane slomom ameri~kog fi-nansijskog tr`išta, koji je prven-stveno bio posljedica upravood sustva tog segmenta u kredit-nim aktivnostima tamošnjih ba n-karskih grupacija. Pou~ene timnegativnim iskustvom, fina n -sijske institucije posljednjih go-dina posve}uju sve ve}u pa` njuupravljanju rizicima, a taj trendpolako zahvata i našu zemlju,gdje ve} nešto manje od tri go-dine djeluje i Udru`enje profe-sionalnih rizik menad`era u Bosnii Hercegovini. Predsjednik Udru-`enja je Amir Softi}, iz v r š ni di-rektor Sparkasse Bank BiH, kojiu razgovoru za Business ma ga -zine analizira evropsko i do ma}efinansijsko tr`ište kroz pri zmurizik menad`era.

BM: Šta su osnovni ciljevi Udru`enja,odnosno motivi za njegovo formiranje?

SOFTI]: Udru`enje je osnovano useptembru 2013. godine krozUSAID projekt Partnerstvo zaunapre|enje ekonomskih reformi(PARE). Naš osnovni cilj jestestvaranje samoodr`ive rizik aso-cijacije koja je fokusirana napromoviranje visokih standardaupravljanja rizicima u finansi-jskom sektoru BiH.Nedavna globalna finansijskakriza otvorila je pitanje o koris-nosti priznatih ekonomskih mo -de la u predvi|anju i objaš nje-nju finansijskih i ekonomskihšokova. U osnovi svake finansij -s ke krize, dominantnu uloguima kriza bankarskog sektora.

`elja za bogatstvom i po ve }a -njem profita, putem nekontroli-ranog kreditiranja i rizi~nihpro izvoda, ukazala nam je da jenivo znanja o finansijama i up-ra vljanju rizicima još uvijek narelativno niskom nivou.Upravo zbog toga, Udru`enjeima za cilj postati okosnica raz -vo ja i unapre|enja sistema up-ravljanja rizicima u fin a n sij-skim institucijama i jedan odne zaobilaznih faktora u krei ra -nju regulatornog okvira koji }eobe zbijediti dugoro~nu stabiln o -st bankarskog sektora i njego vuotpornost na finansijske šokove.

BM: U kojoj mjeri je Udru`enjezaokru`ilo svoj unutrašnji ustroj i šta jetrenutno u fokusu njegovih aktivnosti?

SOFTI]:Udru`enje je u potpu n o stiizgradilo infrastrukturu neo p -hodnu za uspješno ostvarenjezacrtanih ciljeva i efikasno pro -vo|enje planiranih aktivnosti. Me|utim, osim osnovne organi-zacione strukture, za nas je ve o -ma bitno da naši ~lanovi, poredstru~nih kvaliteta, budu prim-jer moralnog i odgovornog dje -lo vanja u svojim finansijskiminstitucijama. U tom smislu, miposebnu pa`nju posve}ujemorazvoju kodeksa eti~kog pona -š anja i djelovanja. Jednostavno,ne mo`e svako postati ~lanUdru ̀ enja.Ono što je najvrednije, jeste ~inj e -nica da smo mi za relativno kra-tko vrijeme postali prepozna t ljivipo na~inu djelovanja, stru ~ no sti inašem jedinstvu, neo visno izkojih banaka dolazimo.Naš osnovni fokus jeste po di za -nje kvaliteta segmenta uprav-ljanja rizicima. To je snagaUdru ̀ enja koje danas ima 21 ins-titucionalnog ~lana i 75 profe-

sionalnih ~lanova. Posebno smoponosni na ~injenicu da je našrad prepoznat od svjetski re no -mi ranih organizacija. Kada govorimo o fokusu našegdjelovanja, prioriteti su podije-ljeni na ~etiri osnovne oblasti -edukaciju i usavršavanje profe-sionalaca i institucija iz svihseg menata upravljanja rizicimau BiH, program certificiranjapro fesionalnih rizik menad`era,uz zajedni~ko certificiranje saGARP-om (Globalna asocijacijastru~njaka za rizike), u~eš}e upri premi donošenja zakona obankama u BiH i novog regula-to rnog okvira te predlaganje iz -mj ena i dopuna postoje}ihza konodavnih okvira kroz stru ~ -n e komisije Udru`enja banakaBiH, uz zajedni~ki dijalog saentitetskim agencijama za ban -k a rstvo.

BM: Koliko je u BiH do sada uop}e bilaprepoznata uloga rizik menad`era i koliko se situacija u tom smislu promijenila od osnivanja Udru`enja?

SOFTI]: U praksi, prepoznavanjerizika ~esto predstavlja kriti~anproblem i visoko je zavisan odosposobljenosti rizik me na d`er a.Zbog toga, upravljanje ri z i ci majeste kontinuirani proces redu -ciranja rizika poslovanja i vezanje za na~in kako kompanije ak-tivno selektuju vrste i nivoe ri -zika da bi ih pravilno pre d vi-|ale. Upravo zbog toga, upravlj a -nje rizicima danas predstavljaklju~ni segment zaštite finansijs -kog tr`išta od negativnih konj -u kturnih ciklusa, odnosnozn a ~ajnog gubitka kapitalne su -pstance, što u krajnjoj mjeri od -re|uje i našu ekonomsku sta bi-lnost. Kao takav, segmet uprav-ljanja rizicima je široko prepoz-

BUSINESS INTERVJU

BUSINESS MAGAZINE 21

Na dobrom smo putu da podignemo svijest

o zna~aju upravljanja rizicima,konstatira Softi}

BUSINESS INTERVJU

BUSINESS MAGAZINE22

nat kao najkreativnija snaga nasvjetskom finansijskom tr`ištuuop}e.Kada je u pitanju BiH, evide n -tno je da se ova oblast najvišerazvila u okviru bankarskog se k-tora, ne toliko u okviru sektoraosiguranja i leasinga. Razlozi zaovakvu situaciju su dominantnovezani i za sam regulatorni ok -vir, ali i za prirodu poslovanja. Ipak, evidentno je da svijest ova`nosti upravljanja rizicima ukreiranju otpornosti finansij s -kih institucija sve više raste i uBiH, neovisno o samom regula-tornom okviru. Najbolje prakseupravljanja rizicima su kroz radinternacionalnih banaka ve}pri sutne i na našem tr`ištu, asvjedoci smo da se i u oblastimaleasinga i osiguranja stvarajuok viri za primjenu ovih naj bo -ljih praksi. U tom smislu, Udru`enje je krozodr`avanje brojnih seminara,~ije su teme bile vezane za naj -novija dostignu}a i standardeupravljanja rizicima, nesum-njivo osvje`ilo ponudu specija-listi~kih trening programa.Generalno, mislim da smo nadobrom putu da dodatno po d i g -nemo svijest o zna~aju segme ntaupravljanja rizicima u fi n a n s -ijskim institucijama. Me |utim,s obzirom na to da je novi regu-latorni okvir Evropske centralnebanke zasnovan na ma kropru-dentalnom konceptu ja ~ anja ot-pornosti finansijskih in stitucijana finansijske šo ko ve, to nasdovodi do jedne apsurdne pozi-cije, koju niti nova monetarnapolitika Evropske unije ne mo -`e efikasno riješiti. Sa jednestra ne, likvidnost ba n k arskogse ktora, dakle potencijal za mo -ne tarnu kreditnu po nudu no v -ca, nije više upitna, ali, sa drugestrane, ja~anje standarda up-ravljanja rizicima zna~ajno efe -k tuira tu ponudu. S obzirom nato da kreditna ponuda deter-miniše poslovni ciklus, to mo`eimati negativne posljedice narast realnog sektora, posebnomalih i srednjih preduze}a, ~ijaje elasti~nost na konjukturneoscilacije i najve}a. To mo`e biti problem za male,relativno zatvorene ekonomije,kao što je BiH. U tom smislu,ot vara se pitanje va`nosti uspos -tavljanja standarda upravljanjarizicima i u realnom sektoru,koji bi umanjili rizike finansir-a nja projekata i na taj na~in po -

ve }ali kreditnu aktivnost bana -ka prema SME segmentu (malai srednja preduze}a), koji pred-stavlja generator pove}anja za-poslenosti u malim eko no mija-ma.

BM: Kada je rije~ konkretno obankarskom sektoru, gdje se krijunajve}e opasnosti, odnosno eventualnesistemske manjkavosti i koliko ih ustvari sami rizik menad`eri moguubla`iti?

SOFTI]: Bumovi i padovi u kredit-noj aktivnosti su primarni fak-tor koji uti~e na veli~inu realnihvarijabli, a što je vezano za ''Hi -po tezu o finansijskoj nestabil-nosti'' (Hyman Minsky), ~ijiteo r ijski argument polazi od sa -me prirode kapitalisti~ke eko -no mije sa skupim kapitalom isofisticiranim finansijskim sis-temom. S ciljem ostvarivanja sve ve}ihprofita, banke su zanemarileva` nost nov~anih tokova kom-panija, koriste}i razli~ite finan-sijske inovacije i rizi~ne pro i z- vode, što je jedan od osnovnihrazloga nastanka finansijskenestabilnosti. Slabosti fu n k c i -on iranja bankarskog sistema iugro`avanje njegove otpornosti,opredijelilo je kreatore eko no m -ske politike u razvijenim zem-lj ama na mjere kojim se u prviplan stavljaju stabilnost ban k a r -skog sistema, kroz rizikom ba z -irane kapitalne zahtjeve i tra`-nju za obezbje|enjem zna ~ a jnelikvidnosti banaka. Za BiH je sada klju~no usk la |i -vanje sa novim regulatornimok virima EU. Samo preko jed-no obraznih okvira i standardasupervizije obezbje|uje se sta-bilnost sektora u cjelini, neovi s -no o veli~ini banaka. Mi ~esto zaboravljamo ~inje ni -cu da sistemska va`nost poje-dinih banaka nije samo vezanaza veli~inu rizikom ponderisaneaktive, ve} i za nivo depozitakoji su u njoj deponovani - aprimarna odgovornost bankarajeste zaštita depozitara. ZatoBiH hitno treba jednoobraznisna`niji regulatorni i supervizi -jski okvir. To podrazumijeva inove modele regulacije, koji }ese bazirati na sna`nijoj ulozi ukreiranju regulatornih principaza adekvatno pokri}e o~ekiva -nih gubitaka, sa jedne strane, istvaranja okvira za smanjenjeukupne nelikvidnosti realnog

Proaktivno djelovanje

BM: Sa pozicije rizik menad`era, kako gledate na aktuelnu bankarsku krizuu RS – da li su se i na koji na~in ta dešavanja mogla predvidjeti i preduprijediti?

SOFTI]: Ukratko, mislim da su izvori problema vezani zadva osnovna razloga. Prvi je u samom djelovanju i radumenad`menta pojedinih banaka i nedostatku adekvatnogsistema za upravljanje rizicima. Drugi problem je domi-nantno vezan za na~in same supervizije i prepoznavanjeranih upozoravaju}ih signala u slabostima procjenerizi~nosti aktive u odnosu na rizikom nosive kapacitete.Rizicima se treba baviti i prije nego što se negativnoodraze na profitabilnost i stabilnost banke, promjenompristupa sa reaktivnog na proaktivno djelovanje, tako što}e se rizici prepoznati u ranim fazama, uz obavezno us-postavljanje osnovnog regulatornog okvira, koji }e insisti-rati na anticipiranju budu}ih mogu}ih negativnih doga|aja,kroz razvijanje internih izra~una kapitalne adekvatnosti istres testova.

BUSINESS INTERVJU

BUSINESS MAGAZINE 23

tr`išta i volumena neprihodu ju -}ih kredita, sa druge strane

BM: Na razli~ite šokove nije imun nibankarski sektor Evropske unije - kojisu najve}i rizici s kojim se on trenutnosuo~ava?

SOFTI]: Nesporno je da se EUsuo~ava sa veoma bitnim iza-zovom. Sa jedne strane, ja~anjekapitalne osnove i likvidnostibanaka postaje ''qonditio sinequa non'' (neophodan uvjet) sta-bilnosti finansijskog sektoraEU. Ja~anjem kvaliteta i nivoa kapi-talne strukture, ja~anjem stan-darda likvidnosti i, kona~no,implementacijom regulativa koj eimaju za cilj vra}anje povj e re -nja u finansijski sektor EU, obe z -bje|uje se dugoro~na finansij s kastabilnost banaka zemalja ~lan-ica EU. Na ovaj na~in, EU se ubu du}nosti mo`e efikasno odu -p rijeti potencijalnim finansi-jskim šokovima i krizama. Sa druge strane, zna~ajno redu -ci ranje kreditnih aktivnosti ba-naka, sa ciljem da se fokus stavi

na kreditiranje investicionihciklusa ni`eg procijenjenog ri -zi ka, za koji banke moraju alo -ci rati manje svog ekonomskogkapitala, mo`e usporiti eko no -mski rast i smanjenje agrega t -nog outputa. Ovo mo`e voditi uodre|ene recesione cikluse, po -sebno u zemljama koje su za -du`enije i ~iji je iznos javnogduga pribli`an ili ve}i od Mas-trihtskim sporazumom dozvolj e -nog nivoa od 60 posto. U tom smislu, mo`emo konsta-tirati da je kroz nove regulacijeproces ja~anja finansijskog sek-tora EU evidentan kroz tri os-novna elementa - ja~anje ka pi -talne snage banaka, ja~anje li -kvidonosne pozicije banaka ibolju superviziju i kontrolu cje -lo kupnog finansijskog sektora,~ime se vra}a povjerenje u nje -ga. Osnovni izazov koji u bu d u } -nosti stoji pred EU, jeste da seuspostavi strategija optimalnogodnosa izme|u ja~anja finansij -skog sektora i negativnih utje-caja na agregatni rast eko no-mija zemalja ~lanica EU.

BM: Gdje je u toj pri~i Bosna i Hercegovina - kako se na nju moguodraziti navedeni evropski izazovi?

SOFTI]:Kada govorimo o BiH, ve}ustaljena teza da je bankarskisektor u BiH adekvatno kapita-liziran i da je trenutni nivo nek-valitetnih kredita realan, morat}e dobiti svoju potvrdu kroz pu -nu implementaciju EU regula-tornog okvira. S obzirom napo trebu zna~ajnijih kapitalnihamortizera za spre~avanje o~e -ki vanih i neo~ekivanih gubita -ka, evidentno je da je za o~u va-nje dugoro~ne stabilnosti ban -ka rskog sektora neophodan uni -ficiran regulatorni i supervi-zijski okvir. Fragmentiranost bi lo kojegbankarskog sektora nam je,kroz primjer EU, uka zala na sveosnovne izvore krize. Dodatno, odre|ena koncentr a -cija bankarske aktive mo`e bitiprirodna posljedica novog regu-latornog okvira i supervizorskogpristupa u BiH, a što mo`e ima -ti pozitivan efekat na kreditnuaktivnost banaka. B