broj 27 * godina v * decembar/prosinac 2004.umanjenja akcize na olovni benzin. - pove}anje akcize za...

Broj 27 * Godina V * decembar/prosinac 2004.

Posjeta eksperata iz Moskovske regije

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina VBroj 27

Decembar/prosinac 2004.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi},

Fahrudin \iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[tampa:Birograf, Sarajevo

Gajev trg 4Za {tampariju Rizah Mustafi}

Besplatan primjerak

Ekonomska saradnja trebaimati ve}i nivo

Na inicijativu Ambasade Ruske Federacije u BiH i P/GKFBiH organizirana je posjeta grupe eksperata Moskovske regije

Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo

Delegaciju su ~inili zamjenik na~elnika Odjela za spoljno-ekonomsku suradnju Ministarstva spoljno-ekonomskih veza,te predstavnici Ministarstva privrede, poljoprivrede, turizma,obrazovanja. Susret privrednika FBiH i eksperata Moskovskeregije odràn je u P/GKFBiH, 23. novembra. Bili su prisutnipredstavnici prehrambene i mesne industrije, proizvodnje na-mje{taja i investicionog fonda. Gosti iz Ruske Federacije è-le da razgovorima o pove}anju obima razmjene izme|u Mos-kovske regije i FBiH, te u~e{}u preduze}a u investicijama iformiranju zajedni~kih preduze}a osiguraju intenziviranje us-pje{ne privredne i kulturne suradnje. Re~eno je da budu}aekonomska suradnja treba i}i na vi{e oblike, kooperacije - za-jedni~ke firme, specijalizacije, razmjenu robe i usluga, te za-jedni~ke nastupe na tre}im trì{tima. Predloèno je i da se pri-premi prezentacija proizvoda iz BiH u Moskvi. Navedeno jemnogo problema u suradnji sa poduze}ima iz Ruske Federa-cije: visina carinske stope, nepovoljan preferencijalni statusproizvoda za bh. proizvo|a~e, problem transporta i dr. Mogu-}nosti izvoza u Rusku Federaciju su u oblastima obojene me-talurgije, glinice, akumulatora, proizvoda drvno-prera|iva~keindustrije, farmaceutski proizvodi, prehrambena industrija,gra|evinarstvo i rad na projektima. Sada{nja robna razmjena,uglavnom, se odnosila na naftu, gas, p{enicu, automobile,motore, proizvode od drveta, lijekove i dr. Robna razmjena zadevet mjeseci 2004. iznosi: uvoz iz Ruske Federacije111.500.568,94 KM, izvoz u Rusku Federaciju 752.397,04KM. Odnos trgovinske razmjene je nepovoljan za BiH.

Gosti iz Moskve primljeni su u Vladi FBiH i resornim mi-nistarstvima, ministarstvima u Vije}u ministara BiH, Agenci-ji za privatizaciju FBiH i Kantona Sarajevo, Gradskoj upraviMostara.

[. ALIMANOVI]

3

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Najlo{ija situacija zabiljeèna je u oblasti poljo-privredne proizvodnje gdje su oba entiteta za desetmjeseci ove godine izvezla 120 miliona KM poljo-privrednih proizvoda, a uvezli 1,600 milijardi KM.

Bez poticaja i uz postoje}u liberalizaciju uvoza,stanje bi u narednoj godini, rekao je Lasi}, moglo bitijo{ teè, a deficit jo{ ve}i. Prema njegovom mi{ljenju,krajnje je vrijeme da se u nadle`nim ministarstvimaneki ljudi kona~no promijene, jer sa planiranih 14miliona KM poticaja za poljoprivredu o razvoju ovegrane moè govoriti samo neko ko je nekompetentan.

U spomenutom periodu ukupan broj zapo-slenih radnika iznosio je 389.600, od kojih je uprivredi zaposleno 266.116 ili 68,41 posto, a u vanprivredi 122.890 radnika ili 31,59 posto.

Ovi podaci ukazuju na to da BiH ima oko 15posto vi{e administracije nego {to bi trebala. Uistom periodu na spiskovima nezaposlenih bilo je321.093 lica, odnosno 45,22 posto radno sposobnihosoba.

Kazao je kako se ovim procentima ne moè upotpunosti vjerovati, jer zna~ajan broj zaposlenihima osiguranje po nekom drugom osnovu pa nijeprijavljen kao zaposlen.

Prema njegovim rije~ima, ohrabruje ~injenicakako u proteklih devet mjeseci nije zabiljeèn rastbroja nezaposlenih.

Prosje~na neto plata za deset mjeseci u FBiHiznosila je 531,30 KM, a najve}a prosje~na plata ost-varena je u Kantonu Sarajevo, i to 652 KM, teHercegova~ko-neretvanskom kantonu 637 KM.FBiH je u tom periodu ostvarila 1,754 milijardeKM izvoza, a uvezla robe u vrijednosti 5,191 mili-jardu KM i ostvarila deficit od 3,437 milijardi KM.

Najvi{e je uvezeno iz Hrvatske, zatim Slovenije,te Srbije i Crne Gore, a slijedi nekoliko zemalja izEvropske unije.

Gotovo ~etvrtina federalnog uvoza otpada naHrvatsku, a kada je rije~ o izvozu, ne{to vi{e od 27posto odnosi se, tako|er, na Hrvatsku.

U spomenutom razdoblju najvi{e smo izvozilitrupce i rezanu gra|u, a uvozili naftu i naftne derivate.

Posebne zamjerke Lasi} je uputio nadle`niminstitucijama {to niti u jednom diplomatsko-konzu-larnom predstavni{tvu nema ata{ea za privredu,zbog ~ega se izvoz i kre}e ovim pravcem.

Ponovljene su i zamjerke zbog neformiranjaneophodnih kontrolnih laboratorija koje bi garan-tirale za kvalitetu robe, zbog ~ega je i oteàn izvoz.

Lo{a ekonomska politika

Deficit BiH za deset mjeseci 5,189 milijardi KMBiH je za deset mjeseci ove godine ostvarila deficit od5,189 milijardi KM, a ovakvom ekonomskom i agrarnompolitikom dogodine bi mogla ostvariti deficit od deset milijardi KM, jer niti {titi, niti poti~e svoju proizvodnju,rekao je predsjednik P/GKFBiH Jago Lasi}, na konferencijiza {tampu. Istakao je kako je zaklju~no sa 31. oktobromove godine BiH u cjelini ostvarila izvoz u vrijednosti 2,442milijarde KM, a uvoz 7,632 milijarde KM

Iznose}i niz problema s kojima se suo~avaju,privrednici su, pored ostalog, istaknuli da se maloradi na stimulaciji firmi koje se bave izvozom,spomenuli su probleme s carinskom ispostavom, te stim u vezi zatraìli izjedna~avanje gora`danske sdrugima. Na primjer, u domenu ovla{tenja inspekto-ra, kako bi se odre|ene kontrole mogle obavljati i uGora`du. Zatraèna je i pomo} Vlade FBiH urje{avanju problema brojnih radnika u pitanju ost-varenja njihovih osnovnih ljudskih i radni~kih prava.

Premijer Federacije bio je jasan, rekav{i datakvih radnika u FBiH ima oko 80.000, te da sesamo odgovaraju}im propisima moè do}i dojedinstvenog rje{enja za sve. Istaknut je i problemnedostatka kvalitetne putne komunikacije, koja bi,kako je re~eno, umnogome uticala na razvoj

privrede na ovom podru~ju. Upu}ena su i pitanja{ta je s projektima dugo obe}avane brze ceste M-5Gora`de - Mesi}i - Hrenovica - Sarajevo, te izgrad-nje hidroelektrane u Ustikolini. U vezi s izgrad-njom puta re~eno je da je Federalna direkcija zaceste obavila svoj dio posla za dionicu puta u FBiHu duìni od {est kilometara, te da je preostalih 14km na Republici Srpskoj. Premijer Hadìpa{i}obe}ao je odràti sastanak u vezi s tim s premi-jerom RS Draganom Mikerevi}em. Kada je rije~ oizgradnji hidroelektrane u Ustikolini, re~eno je dato zavisi od gra|ana, odnosno ovda{njih vlasti kojetreba da se izjasne za ili protiv. Novoimenovanina~elnik Ustikoline kazao je da ovaj projekt imapunu podr{ku stanovnika ovog dijela BPK-a koji unjegovoj realizaciji vide mogu}nost zaposlenja iprosperiteta op}ine Fo~a - Ustikolina. U delegacijiVlade FBiH uz premijera Ahmeta Hadìpa{i}a bilisu i ministri - prometa i komunikacija NedàdBrankovi}, poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvaMarinko Boì}, te direktor Federalne direkcije cestaLjubo Pravdi}, a prisustvovali su i zvani~nici BPK-a i op}ina u njegovom sastavu.

Delegacija Vlade FBiH

Na sastanku s gora`danskim privrednicimaU organizaciji P/GKFBiH i BPK-a Gora`de, delegacija VladeFederacije BiH, predvo|ena premijerom AhmetomHadìpa{i}em, prilikom posjete Bosanskopodrinjskog ka-ntona Gora`de, sastala se i sa gora`danskim privrednicima

4


Prijedlog izmjena Nacrta zakona o akcizama uBiH

^lan 9.u nacrtu Zakona glasi:(1) Na promet derivata nafte akciza se pla}a po

litru, i to na:1. petrolej 0,30 KM2. dizel-gorivo 0,30 KM 3. ulje za loènje ekstra lako (ES)

i lako specijalno (LS) 0,30 KM4. motorni benzin - bezolovni 0,35 KM 5. motorni benzin 0,40 KM(2) Na promet derivata nafte iz stava 1. ta~ke:

2.4. i 5. ovog ~lana pla}a se putarina po litru u izno-su od 0,15 KM.

Prijedlog~lan 9. mijenja se i glasi: (1) Na promet derivata nafte akciza se pla}a po

litru, i to na:1. petrolej 0,35 KM2. dizel-gorivo 0,35 KM

3. ulje za loènje ekstra lako (EL) ilako specijalno (LS), te mazut, mlazno gorivo, avionski benzin, te~ni naftni plin i bitumen 0,00 KM

4. motorni benzini (bezolovni i olovni) 0,40 KM

(2) Na promet derivata nafte iz stava 1. ta~ke 2.i 4. ovog ~lana pla}a se naknada za puteve u izno-su od 0,15 KM po litru.

Obrazloènje:- ulje za loènje (EL i LS) 0,00 KMDo unazad dvije godine ulje za loènje je imalo

simboli~nu akcizu od 0,09 KM. Zbog neure|enostitrì{ta, propusnosti granica, nedovoljne ineefikasne kontrole, korupcije itd, velika razlikaizme|u akciza na ulja za loènje i dizel-goriva, uti-cala je na {verc naftnim derivatima ogromnih razm-jera, pa je ova Sekcija inicirala izjedna~avanje uslo-va uvoza i prodaje ulja za loènje i dizel-goriva.Istovremeno, predloèno je da dràva, privrednimsubjektima koji su regularni korisnici ulja za loè-nje za svoje potrebe, kao i doma}instvima, krozsubvencije, vrati povecana izdvajanja izazvana ova-

kvim prijedlogom. Predloèna izmjena ugra|ena jeu Federalni zakon o posebnom porezu na naftnederivate (“Sl. novine FBiH”, br.6/95, 27/98, 41/98,51/99, 29/02 i 37/03), ali, na àlost, samo u dijeluizjedna~avanja uslova prodaje, dok odluka VladeFBiH o uslovima subvencioniranja korisnika uljaza loènje, koji imaju to pravo, nikada nije donese-na, iako je Vlada FBiH, po osnovu istog Zakona(~lan 15a), bila obavezna donijeti takvu odluku.Ovo je neopravdano opteretilo mnoge privrednesubjekte i doma}instva, pa stoga predlaèmo da seakciza na ulje za loènje ukine, a {verc sprije~i dra-sti~nim kaznama i ozbiljnijom kontrolom. I u tomsmislu dajemo prijedlog u ~lanu 27.

- motorni benzini 0,40 KMPredlaèmo da akciza na sve motorne benzine

bude jedinstvena (0,40 KM), jer dvije razli~ite akcizesu, tako|er, izvor {verca (olovni benzin se ~esto uvozikao bezolovni, {to omogu}ava neopravdaniekstraprofit od 0,05 KM po litru). Ovo izjedna~avanjebi pojednostavilo poslovanje prometnika naftnihderivata i olak{alo kontrolu, a ne bi trebalo zna~ajnijeutjecati na smanjenje dràvnog prora~una, jer jepotro{nja olovnog benzina mala, vozila koja ga koristesu vrlo stara i postepeno se izbacuju iz upotrebe.[verc, po ovom osnovu, bi bio onemogu}en, {to bikompenziralo minimalno smanjenje prihoda zbogumanjenja akcize na olovni benzin.

- pove}anje akcize za 0,05 KMU proteklom periodu smo, vi{e puta, dostavljali

nadle`nim institucijama u BiH prijedlog da se ukinecarina na uvoz naftnih derivate, a da se za pribli`noisti iznos (oko 0,05 KM) pove}a akciza, {to bi izjed-na~ilo poziciju svih zemalja iz kojih se nafta uvoziu BiH, a u prora~unu na{e zemlje bi ostalo vi{e oko65 miliona KM. Prema na{im informacijama, vladeoba entiteta su saglasne sa ovakvom izmjenom, pamislimo da je ovo prilika da se predloèno rje{enjeimplementira kroz zakonsku regulativu.

^lan 9 (alternativni prijedlog)Ukoliko ne do|e do ukidanja carine na naftne

derivate, onda bi ovaj ~lan trebao da glasi: (1) Na promet derivata nafte akciza se pla}a po

litru, i to na:1. petrolej 0,30 KM2. dizel-gorivo 0,30 KM3. ulje za loènje ekstra lako (EL)

i lako specijalno (LS), te mazut, mlazno gorivo, avionski benzin, te~ni naftni plin i bitumen 0,00 KM

4. motorni benzini (bezolovni i olovni) 0,35 KM(2) Na promet derivata nafte iz stava 1. ta~ke:

2.4. i 5. ovog ~lana pla}a se naknada za puteve uiznosu od 0,15 KM po litru.

Ure|enje trì{ta

Nafta{i predlaù izmjene u Nacrtu zakona o akcizama u BiH

Sekcija prometnika naftnih derivate FBiH odràla je, 09.decembra, u Sarajevu, sjednicu na kojoj je udarna ta~kadnevnog reda bila analiza Nacrta zakona o akcizama uBiH. Zaklju~eno je da se Vije}u ministara uputi slijede}iprijedlog:

5

^lan 25.U Nacrtu zakona glasi:(1) Protiv rje{enja iz ~lana 24. stav 2. ovog

zakona porezni obveznik ima pravo àlbe u rokuod 15 dana od dana prijema rje{enja.

(2) @alba se podnosi nadle`nom poreznomorganu preko organa koji je donio prvostepenorje{enje.

(3) @alba ne odlaè izvr{enje rje{enja.Prijedlog

^lan 25. mijenja se i glasi:(1) Protiv rje{enja iz ~lana 24. stav 2. i 3. ovog

Zakona porezni obveznik ima pravo àlbe uroku od 15 dana od dana prijema rje{enja.

(2) @alba se podnosi nadle`nom poreznomorganu preko organa koji je donio prvostepenorje{enje.

(3) @alba odlaè izvr{enje rje{enja do okon~a-nja postupka.

Obrazloènje:Smatramo da se mora omogu}iti àlba i po

stavu 3. ~lana 24., te da su prilikom kontrolamogu}e i gre{ke, {to se i do sada doga|alo u prak-si, pa bi bilo korektno naloìti uplatu tek pookon~anju postupka, odnosno nakon nepobitnoutvr|enog ~injeni~nog stanja.

^lan 27.u Nacrtu zakona glasi:(1) Nov~anom kaznom od 3.000 KM do 20.000

KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ipoduzetnik:

1. ako ne obra~una ili neta~no obra~una akcizu(~lan 5.);

2. ako ne prijavi mjesto obavljanja djelatnosti(~lan 6. stav3.);

3. ako se na dokumentu koji prati akcizniproizvod ili na akciznom proizvodu ne nalazepodaci o sirovinskom sastavu, vrsti, kvalitetu idrugim svojstvima bitnim za utvr|ivanje porezneobaveze ili ako su ti podaci neta~ni ili ako fakturane sadrì propisane podatke (~lan 15.);

4. ako ne ugradi mjerne instrumente i ure|ajeili ne pribavi potvrdu nadle`nog organa zamjeriteljstvo (~lan 16.);

5. ako akcizu ne plati na propisani ra~un ili jene plati u propisanom roku (~lan 2. i ~lan 18.);

6. ako ne vodi propisane evidencije (~lan 20. i 21.);7. ako ne izvr{i popis zaliha akciznih proizvoda

i repromaterijala (~lan 22.);8. ako ne prijavi maloprodajne cijene duhan-

skih prera|evina UIO prije pu{tanja u promet iliako ih prodaje po vi{im ili niìm cijenama od pri-javljenih (~lan 23. stav 5.);

9. ako duhanske prera|evine i alkoholna pi}astavi u promet, a da pojedina~no svaki akcizniproizvod nije obiljeèn poreznom, odnosno kon-trolnom markicom, izuzev alkoholnih pi}a do 5%alkohola (~lan 23.).

(2) Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e seodgovorno fizi~ko lice zaposleno u pravnom licunov~anom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM.

(3) Akcizni proizvodi zate~eni u prometu beznalijepljenih poreznih, odnosno kontrolnih marki-ca, izuzev alkoholnih pi}a do 5% alkohola, biti }eoduzeti i uni{teni pod nadzorom UIO.

Prijedlog(1) Nov~anom kaznom od 3.000 KM do 20.000

KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice i poduzetnik:1. ako ne obra~una ili neta~no obra~una akcizu

(~lan 5.);2. ako ne prijavi mjesto obavljanja djelatnosti

(~lan 6. stav 3.);3. ako se na dokumentu koji prati akcizni

proizvod ili na akciznom proizvodu ne nalazepodaci o sirovinskom sastavu, vrsti, kvalitetu idrugim svojstvima bitnim za utvr|ivanje porezneobaveze ili ako su ti podaci neta~ni ili ako fakturane sadrì propisane podatke (~lan 15.);

4. ako ne ugradi mjerne instrumente i ure|ajeili ne pribavi potvrdu nadle`nog organa zamjeriteljstvo (~lan 16.);

5. ako akcizu ne plati na propisani ra~un ili jene plati u propisanom roku (~lan 2. i ~lan 18.);

6. ako ne vodi propisane evidencije (~lan 20. i 21.);7. ako ne izvr{i popis zaliha akciznih proizvoda

i repromaterijala (~lan 22.);8. ako ne prijavi maloprodajne cijene duhan-

skih prera|evina UIO prije pu{tanja u promet iliako ih prodaje po vi{im ili niìm cijenama od pri-javljenih (~lan 23. stav 5.);

9. ako duhanske prera|evine i alkoholna pi}astavi u promet, a da pojedina~no svaki akcizniproizvod nije obiljeèn poreznom, odnosno kon-trolnom markicom, izuzev alkoholnih pi}a do 5%alkohola (~lan 23.);

10. ako ulje za loènje ekstra lako (EL) i lakospecijalno (LS) koristi za pogon motornog vozi-la, vozila na motorni pogon, plovnog objekta ilidrugog motora.

(2) Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }ese odgovorno fizi~ko lice zaposleno u pravnomlicu ili fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.000KM do 10.000 KM.

(3) Akcizni proizvodi zate~eni u prometu beznalijepljenih poreznih, odnosno kontrolnih marki-ca, izuzev alkoholnih pi}a do 5% alkohola, biti }eoduzeti i uni{teni pod nadzorom UIO.

(4) Za prekr{aj iz stava 1. ta~ka 10. ovog~lana, pravnom licu, poduzetniku ili fizi~komlicu, pored nov~ane kazne, izri~e se i za{titnamjera oduzimanja motornog vozila, vozila namotorni pogin, plovnog objekta ili drugogmotora kojim je u~injeno to djelo.

Obrazloènje:Da bi distributeri, a i kupci odustali i od pomis-

li da zloupotrebljavaju pogodnosti prodaje ulja zaloènje, koje je najpodlo`nije {vercu, jer donosinajve}i neopravdani ekstraprofit, kazne za ovakvuzloupotrebu moraju biti stroge, pa je na{ prijedlogi formuliran u tom smislu.

Fahrudin \IKI]


6


Poslovanje je oteàno zbog uvjeta trì{ta na kojese tek privikava trgovina uz zapo~etu i nedovr{enuprivatizaciju. Izostao je o~ekivani dotok stranogkapitala i ulaganja u gospodarstvo uz àlosnu~injenicu da se dobar dio bankarskog doma}eg kap-itala odlijeva u strane banke i nije angaìran nadoma}em trì{tu pod povoljnim uvjetima.

Izostala su ulaganja u nove kapacitete i u obrt-na sredstva {to je dovelo do nelikvidnosti ime|usobnih zaduènja.

Prema završnim ra~unima za 2003. godinuukupno je obuhva}eno 18.345 pravnih subjekata, utrgovini 7.910.

Ukupno ostvareni prihodi i rashodi u trgoviniu odnosu na ostale iznose:

U FBiH trgovina je ukupno pozitivna103,736.000 KM.

Dobit u teku}em poslovanju od 626,000.000KM ostvarilo je gospodarstvo u FBiH u 12.090poduze}a, a u trgovini 165,887.000 KM u 7.909poduze}a.

Ovo dokazuje da grana trgovine nemamogu}nosti ulaganja u pro{irenje djelatnosti, bezpomo}i sa strane.

Kod nekih poduze}a u FBiH iznosi akumuli-ranih gubitaka ve}i su od visine kapitala.

Pokazatelji financijske sigurnosti u~e{}e kapitalau ukupnim izvorima iznose 69,7 odsto u gospo-darstvu u trgovini i nepovoljniji su. Ne{to nam gov-

ori i u prilogu o stalnim sredstvima. Usporedba saFBiH i trgovine po ùpanijama.

Nivo gubitaka i nelikvidnosti dodatno pove}avazaduìvanja uz visoke bankarske kamate.

Po zavr{nim ra~unima radilo je 319.029 radnika,od kojih 36 odsto u poduze}ima koja posluju sagubitkom, a prosje~na mjese~na pla}a iznosila je363 KM, a porezi i doprinosi 68,9 odsto prosje~nepla}e po uposlenom. Kupovna mo} je na najnièmnivou.

Prema podacima iz 2003., ukupna sredstvapoduze}a iznosila su 39.061,2 milijuna KM, u ~emustalna sredstva u~estvuju sa 74,6 odsto. Nepovoljnaje i struktura obveza u ~emu teku}e u~estvuju sa 70odsto, odnosno kratkoro~ni krediti sa kra}imrokom otplate i visokim kamatama.

Ovo dokazuje da se ne moè pri}i uvo|enjuPDV-a a da se ne sagledaju posljedice po trgovinu.

Strukovna grupa je zaklju~ila da dràva moraiznaci povoljna sredstva za fondove koji bi premos-tili prelazak na PDV-e i njegovo uhodavanje.

Pod to~kom disperzija pravnih subjekata ifizi~kih subjekata uFBiH i trgovini FBiHnagla{eno je da je, 09.08. 2004. godine, odukupno 21.289 pravnihsubjekata u trgovini

9.521 pravna osoba.Od 37.621 fizi~kog lica u trgovini je registrirano

13.518.^lanovi strukovne grupe trgovine upozorili su

na broj predatih zavr{nih ra~una i broj registriranihpravnih subjekata zbog evidentno nelegalnetrgovine.

Upozoreno je na nekorektnu trgovinu natr`nicama, prodaju od vrata do vrata, po{tom, tekatalo{ku prodaju iz susjednih dràva. Cvjeta i pro-daja u kineskim radnjama.

To govori o kontroli i zatvaranju legalnogobjekta za desetak KM, dok nelegalni cvjetaju.

Upozoreno je na neorganiziranost doma}etrgovine. Od nadolaska stranih lanaca strijepidoma}a trgovina. Ne zbog zatvorenosti. Ve} zboguposlenih u doma}oj trgovini.

Strani lanci nemilosrdni su u odabiru kadrova.Struktura robe gotovo im je ista kao u doma}ojtrgovini.

Povoljnije posluju zbog olak{ica za strani kapi-tal. Doma}a trgovina nema nikakvih. Ostala zastar-jela i sa kadrom kojem mora dati otpremnine. Utrgovini na malo, u osmom mjesecu, brojzaposlenih iznosio je 14.691, u 3.973 prodavaonica,a ostvarili su za osam mjeseci ove godine1,517.053.000 KM. U augustu je prodano robe u vri-jednosti 234,111.000 KM, a zalihe su iznosile384,032.000 KM.

Prema podacima Federalnog zavoda za statis-tiku (Bilten, broj 10/04, u FBiH) u augustu je bilo

XI sjednica strukovne grupe trgovine O pokazateljima poslovanja trgovine prema statisti~kimpodacima za osam mjeseci 2004. i završnim ra~unima za2003. godinu raspravljalo se na sjednici strukovne grupetrgovine

Gosp. Br. sub. Ukup. prih. /000 KM/ Rashodi /000 KM/

Ukupno 18.345 20,650.098 21,121.403 Trgovina 7.910 9,663.474 9,559.783

7

zaposleno 389.006 radnika sa prosje~nim mjese~nimosobnim neto dohotkom od 535,85 KM, a u trgovi-ni 51.664 zaposlena radnika sa pla}om od 390,76KM. Samo gra|evinari imaju manju pla}u odtrgovine.

Dakle, trgovina nema rezervi u osobnimdohocima. Pozitivni su zahvaljuju}i vlastitom odri-canju koje je na granici izdr`ljivosti. Primanja sunià od potro{a~ke korpe, a tro{kove ìvota istanovanja, prijevoza, kulture, da i ne spominjemo.Doma}a trgovina domoljubivo prihvata projekat“Kupujmo doma}e” koje je ~esto i skuplje oddampin{kih cijena uvozne robe.

Na ove ~injenice upozoravamo ve} godinama.Poruka je da se doma}a trgovina mora sagledati

na dràvnom nivou i na}i mjesto u strategiji razvo-ja i mjerama za njeno odrànje.

Struktura vlasni{tva prema podacima Federa-lnog zavoda za statistiku, od 09. 08. 2004.

Iz ovog se vidi da je privatizirana glavninatrgovine. Zanimljiva je struktura dràvnogvlasni{tva od ~ega su 34 apoteke, od 63 mje{ovitovlasni{tvo su trgovine motornim vozilima, hranomi pi}em.

Bez titulara vlasni{tva je trgovina na veliko alko-holnim pi}ima.

Zaklju~ak je da na sudovima treba ra{~istitidràvno, zadru`no i bez titulara vlasni{tvo kako bikona~no imali sigurne podatke o zavr{enoj privati-zaciji, odnosno ~iste bilanse stanja.

înjenica je da svje` zna~ajniji kapital nije sti-gao u ovu granu djelatnosti na {to se u po~etkura~unalo.

Doma}a trgovina osiroma{ena je u ratu.Zauzvrat od dràve nije imala nikakvih poticajaniti obe{te}enja.

Radnicima u doma}oj trgovini prijeti ste~aj,neizvjesnost i otpu{tanje.

Prijedlog programa rada za 2005. godinu samoje nazna~en kao uvjet mjera ekonomske politikeFBiH, Zakona o trgovini, Zakona o porezu na do-danu vrijednost, organizaciji P/GKFBiH. Istaknutoje da je, kao i do sada, otvorena za sve ~lanice iaktualna doga|anja u 2005. godini.

Poèljno je da ~lanice dostave svoje prijedlogeza 2005. godinu.

Raspravljalo se oko trgova~ke knjige. Podrànoje da u ~lancima 4. i 5. bude obvezno priznato elek-tronsko vo|enje poslovne knjige.

Sugerirano je da se sa~eka Zakon o trgovini(“Slu`bene novine FBiH”, broj 64/04) i Zakon oPDV-u, jer tada u trgovini na veliko ne}e trebatitrgova~ka knjiga.

Zakon o porezu na promet proizvoda i uslugatreba dopuniti. U ~lanku 3. stav 3. ta~ka 4. treba dastoji: Rashod/Rastur, kalo, kvar i lom iznad visinerashoda Pravilnika strukovnog udruènja uP/GKFBiH, op}im aktom obveznika i sukladnouzansama u trgovini.

Primjedbe su na ~lanak 12. i traì se mi{ljenjeresornog ministarstva.

^lanak 13. rije{iti kao u Hrvatskoj. Posebno nasbrine ~lanak 24. u kojem se kaè da je u trgovinikratak rok od pet dana. Predlaèmo 30 dana i zauplatu i za povrat. Razlog je nelikvidnost koja je isad zabrinjavaju}a.

Dubravka BANDI]


Djelatnost Ukupno Dràvno Dru{tveno Privatno Zadru`no Mje{ovito Nenomin.

FBiH 29.527 1.645 15 20.711 207 372 6.577Trgovina FBiH 9.521 71 - 9.373 13 63 1

8


Prirodna i kulturna bogatstva sama po sebi nisudovoljna za razvoj djelatnosti poput ugostiteljstva iturizma.

Razlog su svi do sada nagla{avani problemi oddomovinskog rata, devastacije objekata, dugova, bezpodr{ke od FBiH povoljnim kreditnim linijama,nezavr{ene privatizacije, nelojalne utakmice nacrnom i legalnom trì{tu, nedovr{ena legislativa, sta-lne promjene u politici boravi{nih pristojbi.

Izostanak vi{e ili visoke {kole u BiH za ugos-titeljstvo i turizam (izuzev na Sveu~ili{tu u Mostaruod pro{le godine) jeste problem.

I razvijenije zemlje te{ko odre|uju {ta uklju~iti uturisti~ki proizvod ili ponudu, a tad i stimulirajuusvojene prioritete.

Kod analize u firmama mora se zabrinuti gospo-darstvo FBiH. Na ~emu temeljiti razvoj? Na kakvojopremi?

Ugostiteljstvo i turizam je sa zastarjelom opre-mom i pitanje je kad se uvedu kategorizacije i EUstandardi gdje }emo biti. Po ùpanijama/kantonimasituacija nije blistava. Problem kategorizacije sadpove}ava i nerije{eno vlasni{tvo istakla je GordanaPulji}, iz Hotela ERO Mostar.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku,struktura vlasništva u gospodarstvu BiH i ugos-titeljstvu i turizmu na dan 09. 08. 2004. je slijede}a:

U Registru firmi, 09. 08. 2004. godine, je bilo 634pravnih subjekata. U ùpaniji Unsko-sanskoj 108,Posavskoj 18, Tuzlanskoj 100, Zeni~ko-dobojskoj 74,Bosanskopodrinjskoj 20, Srednjobosanskoj 37,Hercegova~ko-neretvanskoj 62, Zapadnohercegova-~koj 12, a 170 u Sarajevskom kantonu i 31 u Herceg-bosanskoj ùpaniji. Prema statisti~kim istraìvanji-ma, 31. 12. 2003. godine, ugostiteljstvo je imalo 592registrirane pravne osobe, 749 jedinica u sastavu i

6.638 u obrtu. Istovremeno, u FBiH bilo je 29.527registrirane pravne osobe i 33.610 obrta.

U FBiH, 17. 09. 2004., registrirano je 37.621fizi~ko lice - obrtnik.

Od tog broja na ugostiteljstvo i turizam otpada7.533 obrtnika.

Ukupno okruènje u kojem djeluje ugostiteljsko-turisti~ka privreda je komplicirano. Privatizacija nijedonijela svje` kapital. Obnova je iz vlastitih izvora iskupih kredita.

Poticaji su izostali.U ugostiteljstvu i turizmu radilo je 14.949 radni-

ka sa prosje~nim neto osobnim dohotkom od 465,18KM (Bilten Federalnog zavoda za statistiku, broj10/04).

To je znatno ispod prosjeka gospodarstva 35,85KM /mjese~no/ FBiH i zaposlenih 389.006 radnika.

Za osam mjeseci ove godine FBiH je posjetilo172.936 turista, od toga 90.030 stranih i 82.906doma}ih. Promet u ugostiteljstvu u istom periodu je41,003.000 KM.

Bilo je 396.260 no}enja, od toga stranih turista223.370. Najbrojniji su Hrvati, Slovenci, iz Srbije iCrne Gore, Njema~ke, Austrije i SAD.

Kapaciteti izraèni u broju leàja iznose 10.897,{to ne moèmo uzeti za to~no, jer samo Me|ugorjeima toliko. U hotelima je ostvareno, od prvog doosmog mjeseca ove godine, 361.155 no}enja. Stranituristi ostvarili su 208.472 no}enja u hotelima, adoma}i turisti 152.683 (Bilten 10/04).

Ovdje je neevidentiranje uobi~ajeno.Treba uvesti slogan “Traì prijavu i plati boravi-

{nu taksu”.Prosvjeduju u turisti~kom posredni{tvu zbog

uvo|enja “dnevne boravi{ne takse”.

XI sjednica strukovne grupe ugostiteljstva i turizma

Problemi u nizuU uvodnom izlaganju o pokazateljima poslovanja, te oproblematici koja prati ove grane gospodarstva, istaknu-to je da je trenutak vaàn zbog uvrštavanja ugostiteljstvai turizma u dokument PRSP, perspektivu razvoja BiH iuvodenje PDV-a u idu}oj godini

Broj pravnihsubjekata - dràvno - dru{tveno- privatno - zadru`no- mje{ovito - nema vlas.

GospodarstvoFBiH

21.22844013

20.064203351218

Ugostiteljstvoi turizam

634171

5904

220

9

Traì se dosljedna primjena propisa za svakog, ane kampanjska.

Ulazak u zemlju uvijek je kompliciran. To suistakli predstavnici iz G-TOUR-a Me|ugorje,Fortuna-treid Mostar, hotela Neum, ERO, Saraj iZenit.

Vizni, odnosno bezvizni reìm stalna je temana{ih sastanaka. Radimo sinkronizirano saV/SKBiH. Obra}amo se za pomo} svima od Vije}aministara BiH do Ministarstva trgovine FBiH.

Ugostiteljsko-turisti~ka privreda mora pratitilegislativu. Ugostiteljstvo i turizam trebaju ISOstandarde, kategorizaciju, CE znak na proizvodimakoje nudimo ili nabavljamo, banku koja bi krediti-rala razvoj po pristupa~nim kamatama.

U~lanjenje u Komoru ne bi trebalo biti problemnego obostrana korist. Svi doprinosi i ~lanarine pozavr{nom ra~unu 2002. u FBiH iznosili su 53.592/000 KM/. ^lanarine svim komorama iznosile sumanje od 1/5 ovog iznosa za koji je komoraosposobljena servisirati va{e zahtjeve i rje{avatiprobleme.

Sajmovi i prezentacije su ono {to trebamo zarevalorizaciju onog {to imamo i èlimo ponuditikao svoj proizvod. Sajmova u Sarajevu, Mostaru,Biha}u, Zenici, Tuzli, Grada~cu i drugim gradovi-ma je previ{e, ali to je stvar trì{ta, pa se treba dogo-varati o terminima i cijeni izlo`benog prostora.

Prezentacije su i vani preko komora, turisti~kihzajednica, raznih agencija.

Predlaù se uzajamne propagande izme|uJadransko-jonske regije, Srbije i Crne Gore,Dalmacije, koji su se ve} predstavili i ponudilisuradnju i zajedni~ke informativne centre.

Sredstva informiranja moraju biti u funkcijipromicanja na{e ugostiteljsko-turisti~ke ponude u~emu se ve} osjete pomaci.

Dubravka BANDI]


Brokeri

Izmjena i dopunaPravila Berze

Udruènje profesionalnih posrednika -brokerskih ku}a P/GKFBiH odràlo jeSkup{tinu Udruènja, 19. novembra. Raspra-vljalo se o Pravilima Sarajevske berze/burze ikonstatovano da ih pod hitno treba mijenjati,s obzirom na promijenjene okolnosti i novasaznanja i praksu brokerskih ku}a na trì{tukapitala.

Skup{tina Udruènja je imenovala Kom-isiju za izradu izmjena i dopuna Pravila Saraj-evske berze-burze u sastavu:

1. Ivan Ljubi}, “Hypo-Alpe-Adrija-Vrijedno-snice” d.o.o., Mostar,

2. Nihad Bajri}, FIMA d.oo. Sarajevo,3. Edina Me{trovi}, “Polisaen” d.o.o. Sara-

jevo,4. Almedina Martin~evi}, “eBROKERS”

d.o.o. Sarajevo, sa sjedi{tem u Sarajevu.Udruènje je u vi{e navrata Berzi/Burzi

dostavljalo prijedlog izmjena i dopuna Pravilakoji nikada nisu uzeti u razmatranje. Ovogaputa Skup{tina je donijela zaklju~ak daKomisija za vrijednosne papire i Sarajevkaberza-burza delegiraju po jednog pravnika uKomisiju. Na ovaj na~in bi se zajedni~kimaktivnostima i znanjima utvrdile valjane izakonite izmjene i dopune Pravila Berze-Burze. U tom smislu i iz navedenih razlogazatraèno je od KVP i Berze/Burze da imenu-ju svoje predstavnike u Komisiju za izraduizmjena i dopuna Pravila.

M. IDRIZOVI]

10


Podr{ka bh. komorskom sistemu

Korisna iskustva iz Italije

U toku edukacije komorski radnici su se upoz-nali sa organizovanjem komorskog sistema u Italijiu kojoj su organizovane 103 komore (na nivouprovincija i dràve), koje su potpuno neovisne usvom radu i na nacionalnom nivou udruène uUniju svih komora.

Italijanska vlada je prepoznala zna~aj, va`nost ikorist komorskog sistema, te je komorama dala unadle`nost registraciju preduze}a i vo|enjePoslovnog registra koji je jedinstven za cijelu Italiju.

Va`nost od javnih ovla{tenja ima Poslovni regis-tar firmi. Za registraciju preduze}a utvr|ena jeposebna tarifa koja se pla}a komori i jedinstvena jeza cijelu Italiju. U ve}ini komora su organizovanapreduze}a ili agencije za vo|enje registra. Trebaista}i da su ova preduze}a otvorila posebne {alterena kojima poduzetnici mogu dobiti sve potrebneinformacije i podatke o registraciji firme (potrebnadokumentacija, saglasnosti, odobrenja i sl)Potencijalni poduzetnici koji imaju ideju zaotpo~injanje biznisa na posebnom {alteru mogudobiti sve potrebne podatke o opravdanosti ideje,njene realizacije na trì{tu, eventualnih investitora,svim utvr|enim olak{icama i sli~no. Ove usluge sene napla}uju ~lanovima komora. Ukoliko pre-duze}a imaju zahtjeve za istraìvanje konkretnogtrì{ta u inozemstvu i stanja ekonomije iliodre|enog preduze}a u inozemstvu, te usluge seposebno napla}uju. Poslovni registar predstavljaosnovnu bazu podataka za pruànje servisnih uslu-ga za unapre|enje poduzetni{tva i internacional-izaciju SME.

Pored Poslovnog registra preduze}a, komore uItaliji zakonom imaju utvr|ena i druga javnaovla{tenja kao {to su registracija patenata inovih izuma, urede za mjerenje preko kojihvr{e kontrolu svih trgova~kih djelatnosti usmislu mjerenja koli~ina tekstila, benzinana pumpama, vode, plina, prevoz teku}ina,prevoz robe velikim kamionima i sli~no.

Vr{e kontrolu skupljanja i odvoza otpa-da po standardima EU, imaju ovla{tenje zapomirenje - medijaciju u slu~aju sporaizme|u preduze}a, kontroli{u preduze}a uoblasti turizma, ugostiteljstva, trgovinenekretninama, pekarstvu, uzgoju gro`|a iproizvodnji vina i sli~no, da li preduze}a iuposlenici ispunjavaju uslove utvr|eneposebnim zakonima. Za odre|ene strukepotencijalni uposlenici polaù stru~ne

ispite u okviru komore. Ovo su usluge koje komoreposebno napla}uju.

U toku obuke prezentirane su i informacije ona~inu internacionalizacije preduze}a u Italiji,odnosno izlaska na inotrì{te preko investiranja. Tose, uglavnom, radi organizovano preko finansijskihinstitucija kao {to je npr. Regionalna agencijaFINEST koja u finansiranju investicije u~estvuje sa25 odsto, italijanski privrednik sa 65 odsto, a pre-duze}e u koje se investira sa 10 odsto. Italijanskiprivrednik dobija kredit od FINESTA uz kamatnustopu manju od dva odsto, a preduze}e u koje seinvestira moè dobiti kredit od lokalne banke kojuodabere FINEST uz povoljnije uslove. FINESTpostaje dioni~ar s tim da dioni~arstvo traje osamgodina. Nakon tog perioda italijanski privrednik jeduàn otkupiti dionice. Za otkup dionica italijans-ki privrednik moè ponovno dobiti kredite uzpovoljne uslove. Nagla{eno je da ako se rizi~nostjedne zemlje ocjenjuje od 1 do 7, BiH dobija ocjenu7, {to zna~i da je na ljestvici najrizi~nijih zemalja zastrane investitore.

Na kraju obuke u~esnici edukacije su upoznatisa organizovanjem i funkcionisanjem informa-cionog sistema preko kojeg se vodi Poslovni registarpreduze}a. Za organizaciju i odràvanje informa-cionog sistema brine se Info komora. Poslovni reg-istar ima vi{e baza izme|u kojih su: baza podatakao osnovnim podacima preduze}a (naziv, sjedi{te,ovla{tena osoba, oblik organizovanja, brojzaposlenih i sl); bilans stanja i bilans uspjeha, sta-tisti~ki podaci koji se vode na nivou dràve, te sta-tisti~ki podaci bitni za ekonomiju podru~ja nakojem je organizovana komora.

U skladu sa fazama Projekta komore iz BiHtreba da sa~ine procjenu informati~kih podatakakoja bi posluìla kao osnova za izraduinformati~kog i organizacijskog modela Registraprivrednih subjekata u BiH.

Zavr{etak Projekata se planira za kraj maja 2005.godine.

Mira IDRIZOVI]

U sklopu projekta “Podr{ka komorskom sistemu BiH,osnivanje servisnih centara za unapre|enjepoduzetni{tva i internacionalizaciju SME i podr{ku izradiPoslovnog registra”, koji finansira italijanska Vlada,zavr{ena je edukacija komorskih radnika

11


Centar za okoli{no odrìvi razvoj - COOR, izSarajeva, implementirao je, u okviru programa ECLIFE Third Countries, projekat “Ja~anje kapaciteta zaprimjenu ~istije proizvodnje”. Namjera je bila da inte-gracijom okoli{nih i ekonomskih ciljeva pomogne ustvaranju okoli{no odrìve i ekonomski uspje{ne po-slovne prakse u BiH. Projekat je imao cilj da, prekopodizanja svijesti, {irenja informacija, marketinga, tre-ninga i programa obuke, oja~a kapacitete za primjenu~istije proizvodnje u BiH.

Na uvo|enju ~istije proizvodnje, u okviru projek-ta, u~estvovalo je niz kompanija iz BiH: “Sarajevskapivara”, “Vegafruit” Mala Brijesnica, “TelopticSinalco” Sarajevo, “Fana” Srebrenik, “@ica” Sarajevo,“Energoinvest” Tvornica dalekovodnih stubova Sa-

rajevo, “Krajinaklas” Banja Luka, “Mebo{“ [amac,“@ivinoprodukt” Srbac, te Privredna komoraRepublike Srpske, konsultatsko preduze}e “Ekodo-zvole” iz Banje Luke, predstavnici Tehnolo{kog fa-kulteta Univerziteta u Banjoj Luci i drugi.

Odabrane industrije, potpisivanjem sporazuma osuradnji, izrazile su interes za primjenu ~istije prozvodnjei ove aktivnosti su se uspje{no reali-zirale.

Stru~njaci Centra do sada su, u saradnji sa resorn-im ministarstvima i privrednim komorama iz obaentiteta, obrazovnim i drugim institucijama, realizo-vali jo{ nekoliko zna~ajnih aktivnosti: okrugli stol“Uloga vlasti u odrìvom razvoju industrije”, susretpreduze}a koja se bave povr{inskom obradom meta-la, u suradnji sa P/GKFBiH, program obuke “[ta jeto ~istija proizvodnja”, okrugli stol “îstija proizv-odnja u nastavnim programima univerziteta”,granski sastanak preduze}a koja se bave klanjem ipreradom mesa, program obuke “Uloga vlasti uindustrijskom okoli{nom menad`mentu”, granskisastanak preduze}a koja se bave preradom vo}a ipovr}a (Mala Brijesnica, 12. 05. 2003.), okrugli sto,u saradnji sa Privrednom komorom Zeni~ko-dobo-jskog kantona, “Suo~avanje ministarstva i industri-je”, te sastanak velikih industrija pod naslovom“Novi Zakon o za{titi okoli{a i mjere koje je potrebnopoduzeti u industrijama”, koji je, u saradnji sa Faku-ltetom za metalurgiju i materijale, odràn u Zenici.

P/GKFBiH uspje{no sura|uje s Centrom duìperiod i zato joj je uru~eno priznanje.

N. [EHI] - MUŠI]

U saradnji s COOR-om

Ja~anje kapaciteta za primjenu ~istijeproizvodnje u BiH

U Sarajevu je, u Hotelu Holiday Inn, 14. decembra,odràn zavr{ni sastanak Projekta “Ja~anje ~istijeproizvodnje u BiH”, u organizaciji Centra za okoli{noodrìvi razvoj BiH - COOR-a

Me|unarodni poslovi

Tender za izgradnju

auto-puteva u LibijiDopisom Ministarstva vanjskih poslova

BiH obavije{teni smo da je u libijskim dnevn-im novinama “Fed`ril-dèdid” raspisan tenderza izgradnju oko 600 km auto-puta u Libiji(pet auto-puteva).

Pravo u~e{}a na tenderu imaju sve doma}ei strane kompanije koje su specijalizirane zaizgradnju puteva.

Zadnji rok za predaju ponuda je 3. februar2005. godine.

Zainteresovane firme se za uslove za u~e{}ena tenderu mogu informisati u Sektorugra|evinarstva P/GFBiH.

12


Nacrt zakona o izmjenama i dopunamaZakona o Centralnoj banci

Predsjedni{tvo BiH usvojilo je Nacrt zakona oizmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banciBiH i bi}e upu}en u parlamentarnu proceduru.Ovim Nacrtom zakona stvaraju se uslovi da diovi{ka sredstava Centralne banke BiH bude usm-jeren na finansiranje institucija BiH.

Usvojen Zakon o osnivanju Izvozno-kreditne agencije

Dom naroda Parlamenta BiH je usvojioPrijedlog zakona o osnivanju Izvozno-kreditneagencije. Cilj Zakona je da obezbijedi uslove zapoticaj izvoza robe i usluga iz BiH preko osiguran-ja, finansiranja i izdavanja garancija, te uspostavl-janje osnova za razvoj i promociju ekonomskihodnosa BiH sa inostranstvom.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijamaDom naroda Parlamenta BiH usvojio je po hit-

nom postupku, bez amandmana, Prijedlog zakonao izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama,kojim se otklanjaju prepreke za funkcionisanjeKomisije za koncesije.

Set zakona o novom konceptu privatizacije

Rije~ je o tri zakonska akta: izmjenama i dop-unama Zakona o privatizaciji poduze}a, izmjena-ma i dopunama Zakona o po~etnoj bilancipoduze}a i banaka i Zakonu o financijskomrestrukturiranju gospodarskih dru{tava.

Reforma u oblasti osiguranjaVlada FBiH je utvrdila prijedlog zakona: iz

oblasti osiguranja o posredovanju u privatnomosiguranju, o osiguranju od odgovornosti za motor-na vozila i ostalim odredbama u obaveznom osigu-ranju od odgovornosti i o dru{tvima za osiguranjeu privatnom osiguranju. Dono{enje ovih zakona jeobaveza iz Akcionog plana, a njihov cilj je reformai harmonizacija u ovoj oblasti izme|u entiteta i sa

dràvom i po standardima EU, te stvaranje uvjetaza osiguranje makrofinansijske pomo}i FBiH.

1. Prijedlog zakona iz oblasti osiguranjao posredovanju u privatnom osiguranju

Prijedlogom zakona iz oblasti osiguranja oposredovanju u privatnom osiguranju se propisujeda se ovi poslovi obavljaju preko zastupnika i bro-kera u osiguranju, s tim da posrednici u osiguranjumoraju biti registrirani u posebnom registru kodAgencije za nadzor osiguranja FBiH. Ova regis-tracija vaì za podru~je cijele BiH. Ista agencijaobavlja nadzor i nad radom posrednika u osiguran-ju u FBiH.

2. Prijedlog zakona o osiguranju ododgovornosti motornih vozila

Prijedlogom zakona o osiguranju od odgov-ornosti motornih vozila i ostalim odredbama uobaveznom osiguranju od odgovornosti precizirajuse lica koja imaju obavezu zaklju~enja ugovora oosiguranju od autoodgovornosti (od ove obavezeizuzeta su vozila Vojske FBiH), teritorijalnovaènje police osiguranja od autoodgovornosti iuslovi za registriranje motornog vozila.

3. Prijedlog zakona o dru{tvima zaosiguranje u privatnom osiguranjuPrijedlogom zakona o dru{tvima za osiguranje

u privatnom osiguranju ure|uje se osnivanje,poslovanje, nadzor i prestanak rada dru{tava zaosiguranje osnovanih u FBiH, kao i onih koja nisuosnovana u FBiH, ali usluge osiguranja pruàjupreko podru`nice. Djelatnost osiguranja, kako seprecizira, mogu obavljati samo dru{tva osnovanakao dioni~ka ili dru{tva za uzajamno osiguranje, anjihovo sjedi{te je u mjestu gdje je dru{tvo reg-istrirano. Prijedlogom zakona osniva se Agencijaza nadzor osiguranja FBiH sa sjedi{tem u Sarajevu,kao samostalna i neovisna ustanova, koja za svojrad odgovora Vladi FBiH.

Prijedlogom zakona, izme|u ostalog, definirajuse postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja zarad dru{tva za osiguranje, op}a pravila za izdavanjeovih odobrenja, vrste osiguranja, kao i osnivanjepodru`nica dru{tava za osiguranje izme|u entiteta.

M. I.

Indikator BiH(CBBH procjena)

GDP nominalni u 2000. (milion KM)GDP nominalni u 2003. (milion KM)Normalni porast 2000. - 2003.

10.05012.170+ 21%

Indeks potro{a~kih cijena 0,6%(kraj 2003.)

Prosje~na neto plata (u KM) 482,25Broj registrovanih nezaposlenih 451.294Broj penzioneraProsje~na penzija (u KM)

474.480180

Uvoz 01/04. - 09/04. (milion KM)Izvoz 01/04. - 08/04. (milion KM)Deficit

6.507.0371.937.654(4.569.383)

Ekonomski pokazatelji u BiH

januar - oktobar 2004.

Izvor: CBBH, Zavod za sta-tistiku FBiH i RS

(preneseno iz Ekonomskogbiltena OHR-a, oktobar 2004.)

Zakoni i propisi

13


Okvirni ugovor sa {panskim proizvo|a~em vozovaPatentes Talgo potpisali su generalni direktor @eljeznicaFBiH Sarajevo Narcis Dùmhur i predsjednikUpravnog odbora @eljeznica FBiH Zlatko Kljajo.Vrijednost Memoranduma je 67 miliona eura i sadrìisporuku devet garnitura ovih vozova za @eljezniceFBiH (pet dnevnih sa po 240 sjedi{ta i ~etiri no}ne sapo 186 sjedi{ta), glavne rezervne dijelove, specijalne alatesa montaòm i opremom za odràvanje. Za realizacijuovog aran`mana, koji spada u koncesione kredite, traìse 100 odsto kredit Vlade Kraljevine [panije pod FADuslovima, sa periodom otplate od 30 godina, 10 godinagrejs perodom i kamatom od samo jedan odsto. Sobzirom na to da se radi o poslu ~ija }e realizacija potra-jati vi{e godina, te da je u pripremu projekta ve}utro{eno pet godina, {panska Vlada je od kompanijePatentes Talgo traìla da predo~i oficijelni dokument onamjeri dviju strana da bi mogla pristupiti izja{njavan-ju o kreditu. Nakon potpisivanja Memoranduma orazumijevanju, u formi okvirnog ugovora dvije strane,do kraja godine treba da se obavi potrebna procedura zaprihvatanje ugovora od nadle`nih tijela èljezni~kihkompanija i vlada dviju dràva, te stvaranje svih uslovaza njegovo stupanje na snagu. Memorandum jeme|usobno usagla{en i prihva}en od Upravnog odboraBH èljezni~ke javne korporacije (BH@JK). Operativneaktivnosti na uvo|enju vozova nagibne tehnikeotpo~ele su jo{ u 1999. godini, kada je Poslovodni odborBH@JK sa generalnim direktorima èljezni~kih kom-panija posjetio [paniju. Prema planu realizacije ovogaran`mana, proizvodnja vozova trebala bi po~eti kra-jem 2005. godine, a uvo|enje vozova nagibne tehnike usaobra}aj u BiH po~etkom 2009. godine. Kako jere~eno, tokom potpisivanja Memoranduma, nakon {tobudu provedene sve potrebne aktivnosti, Dràvni insti-tut za kredite [panije (ICO) bi potpisao koncesionikreditni sporazum sa Ministarstvom finansija i trezoraBiH, odnosno onim koga za to ovlasti Predsjedni{tvoBiH nakon provedene odgovaraju}e procedure. Tada bise pristupilo obezbje|enju garancije dràve BiH zazaduènje za kredit na osnovu odobravanja zaduènja iodgovaraju}e provedene parlamentarne procedure.Zamjenik ambasadora [panije u BiH Horhe KabreraEspinos (Jorge Cabrera Espinos) ukazao je na zna~ajovog projekta za BiH, koji podràva {panska Ambasada.Prema njegovim rije~ima, realizacija ovog aran`manapredstavlja, izme|u ostalog, garant odnosa izme|u dvijezemlje. Podr{ku ovom projektu su iskazali direktorBH@JK Borka Trkulja i federalni ministar prometa ikomunikacija Nedàd Brankovi}.

Vozovi Talgo, koji saobra}aju u [paniji, Njema~koj,Portugalu, Italiji i [vajcarskoj, spadaju u red najsavre-menijih i mogu saobra}ati na svim prugama, a karak-teristi~ni su po osobenoj nagibnoj tehnici kojaomogu}ava visoki komfor i velike brzine. /ONASA/

@eljeznice FBiH

Potpisan Memorandum o nabavci putni~kih vozovaPredstavnici @eljeznica FBiH potpisali su, u Sarajevu,Memorandum o razumijevanju za nabavku i prodajuputni~kih garnitura nagibne tehnike {panske kompanijePatentes Talgo S.A iz Madrida

Za ovogodi{nji EKO BISDodijeljene zahvalnice

Direkcija Sajma ekologije “EKO BIS 2004.” dodijelilaje zahvalnice institucijama, privrednim dru{tvima,udruènjima i pojedincima, koji su pomogli organizacijuovogodi{njeg projekta. Specijalna priznanja dobili suPrivredno dru{tvo “Zlatna dolina” iz Sanskog Mosta zaizlaganje i promociju doma}ih proizvoda i Konji~ki klubBiha} za uzgoj ~istokrvnih engleskih galopera. Za konti-nuitet odràvanja ovog velikog me|unarodnog projekta iubudu}e }e biti potrebna podr{ka {ire dru{tvene zajed-nice, kazao je predsjednik Privredne komore USK-a IsmetPa{ali}. Izrazio je àljenje {to politi~ke vlasti USK-a dosada nisu uvidjele zna~aj sajma, poput “EKO BIS-a”.

Sajam privrede “Br~ko 2004.”U organizaciji Privredne komore Br~ko Distrikta, od

08. do 12. decembra, odrào se Tre}i me|unarodni sajam“Br~ko 2004”.

Na sajamskom prostoru od 1.000 m2 svoje proizvodeizlo ilo je 100 poduze}a iz BiH, Slovenije, Hrvatske,Nizozemske, Njema~ke, Italije, te Srbije i Crne Gore.

Organizirane su i propratne aktivnosti. Veliku zain-teresiranost privrednika privukla je tematska konferen-cija “Aktuelna ekonomska situacija - perspektive u BiH,akcenat na Br~ko Distrikt BiH”. Jedinstven zaklju~ak saove konferencije jeste uspostava jedinstvenog ekonom-skog prostora BiH. [. A.

Slovenski uvoz iz BiH pove}an66 odsto

Prema podacima Gospodarske komore Slovenije, zaosam mjeseci ove godine slovenske tvrtke izvezle su u BiHrobe u vrijednosti 318,4 miliona eura ili 2,3 odsto vi{e negou istom razdoblju lani, dok se uvoz iz BiH pove}ao za ~ak66 odsto, na 82 milona eura, pi{u slovenske “Finance”.

Najve}i slovenski izvoznici u BiH su Prevent, Gorenje,Fructal, Krka i Sava Gume, dok su najve}i uvoznici iz tezemlje Prevent, Koto, Meltal, Vipap Videm i Cimos.

Vlada FBiHZa pokretanje proizvodnje uAgrokomercu 200.000 KMPreduze}e Agrokomerc Velika Kladu{a trebalo bi ost-

variti dobit od 350.000 KM nakon {to, uz podr{ku VladeFBiH, realizira Mini program za proizvodnju 500.000komada TOPS-a u Fabrici biskvita.

Vlada FBiH je, na molbu Agrokomerca, donijelaodluku kojom se federalnom Ministarstvu energije,rudarstva i industrije, sa transfera za prestrukturiranjeindustrije i rudarstva budèta FBiH, odobrava 200.000 KMza finansiranje pokretanja proizvodnje u Agrokomercu.

Od dobivenih nov~anih sredstava Agrokomerc bibio u mogu}nosti da dalje nastavi proizvodnju samostal-no, isplati li~ne dohotke zaposlenih na liniji biskvita istvori vi{ak od 78.000 KM. Na pomenutom projektutrebalo bi da bude uposleno oko 80 radnika.

14


Reorganizacija

Uspostavljena grani~na veterinarska inspekcija BiH

Reorganizacijom grani~ne veterinarske inspekcije stavit }e se pod direktnu kontrolu institucija BiHgrani~ni prijelazi ovla{teni za me|unarodnu trgovinu ìvotinjama i proizvodima ìvotinjskog porijekla.

Memorandum o razumijevanju o preuzimanju grani~nih veterinarskih inspektora potpisali su ministarvanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dragan Doko, entitetski ministri poljoprivrede Marinko Boì} iRodoljub Trkulja i na~elnik Odjela za poljoprivredu Br~ko Distrikta Zoran Gaji}.

Ovim preuzimanjem uspostavlja se horizontalno koordiniran i vertikalno subordiniran veterinarski sistemkoji je jedna od temeljnih pretpostavki razvoja sto~arstva, proizvodnje i prerade namirnica ìvotinjskog pori-jekla. Efikasna organizacija sistema veterinarskih inspekcija, tako|er, je jedna od preporuka i preduvjetaotpo~injanju pregovora o stabilizaciji i pridruìvanju EU.

Reorganizacijom grani~ne veterinarske inspekcije stavit }e se pod direktnu kontrolu institucija BiHgrani~ni prijelazi ovla{teni za me|unarodnu trgovinu ìvotnjama i proizvodima ìvotinjskog porijekla.

Popisnici Memoranduma naglasili su zna~aj uspostave pouzdanog veterinarskog sistema u interesu za{titegra|ana, potro{a~a, zna~ajnijih ulaganja u poljoprivredni sektor i podr{ku privredi.

“U 2002. godini mljekara je preradila 11 milionalitara mlijeka, a 2003. godine prera|ena koli~ina jeiznosila 20 miliona litara, da bi u toku ove godineMeggle mljekara iz Biha}a preradila 26 miliona litaramlijeka. Planirani promet za ovu godinu iznosi 13miliona eura”, izjavio je, na konferenciji za {tampu,organizovanoj, 7. decembra, povodom dobijanja ISOcertifikata, Marjan Vu~ak, direktor Meggle Mljekared.o.o. Dodao je da je ova mljekara vode}a na

podru~ju FBiH sa mlije~nim proizvodima, a u BiHje na prvom mjestu sa mlijekom za kafu i drugimsli~nim proizvodima. Vu~ak je rekao da je uvo|enjesistema kvalitete po standardu ISO 9001:2000 odvelikog zna~aja za firmu, kao i HACCP standard(Hazard Analysis Critical Check Point) koji je {iromsvijeta sinonim za sigurnost hrane. HACCP sefokusira na identificiranje i sprije~avanje rizika odkontaminacije hrane i bazira na nau~nim odobrenji-ma. Prema rije~ima Vu~aka, u biha}ku mljekaru je unekoliko posljednjih godina uloèno oko pet mil-iona eura, a nova ulaganja su planirana i za narednu.Za narednu godinu su planirani i novi proizvodi.Osim mlijeka i mlije~nih proizvoda, Meggle mljekarau BiH je po~ela i sa proizvodnjom tri vrste ledenog~aja u pakovanju od jednog litra.

Mlije~ni proizvodi iz Biha}a mogu se na}i i natrì{tima Hrvatske, Makedonije i Kosova, a trì{teAlbanije se pa`ljivo prati.

U BiH je prije {est godina u Posu{ju otvorenokomercijalno predstavni{tvo kompanije i zapo~eta jesaradnja sa mljekarom Sappit. U toku 2001. godinepo~elo je investiranje u mljekaru u Biha}u. Dnevniotkup mlijeka te godine iznosio je oko 7.000 litara, od1.200 kooperanata sa ukupno 140 sabirnih mjesta.

“Meggle je obiteljska firma, stara 117 godina, sagodi{njim prometom (na nivou Grupacije) od 500miliona eura. îtava Grupacija zapo{ljava oko 1.500radnika, a osim evropskog trì{ta, Meggle proizvodisu poznati i {irom svijeta. U Japanu, na primjer, ve}preko 25 godina egzistira k}erka-firma ove kompani-je”, rekao je Sil H. Van der Ploeg, predstavnikGrupacije Meggle. (Poslovne novosti)

Biha}ka mljekara

Planirani promet 13 miliona euraBiha}ka mljekara Meggle d.o.o. trenutno ima 120zaposlenika, sara|uje sa 10.000 kooperanata, ima 320sabirnih mjesta za otkup mlijeka i dnevno proizvodi80.000 litara mlijeka

15


Gr~ki lije~nik Hipokrat, poznat i kao otac medicine, je jo{u 5. st. p.n.e. pisao o lije~enju sli~nog sli~nim. Prvi je ukazaona ~injenicu da je bolest posljedica prirodnih sila, a neboànskih utjecaja.

Homeopatsku medicinu, kakvom je danas znamo, pro-movirao je dr Christian Friedrich Samuel Hahnemann (1755 -1843). On je zapazio da kumarin - supstanca koja se koristi ulije~enju malarije kod zdravih osoba -izaziva simptome malari-je. Hahnemann je ovaj eksperiment izvr{io na sebi. Kasnije jepo~eo ispitivati mnoge druge supstance koje bi izazivale simp-tome sli~ne onima kod pojedinih bolesti.

Tri principa homeopatijeHomeopatija se temelji na sljede}im principima:

- Zakon sli~nostiTreba postojati veza izme|u bolesti i lijeka. Osnovni prin-

cip homeopatije jest princip “sli~no se lije~i sli~nim” - “similiasimilibus curentur” - {to zna~i da se bolest moè lije~iti sup-stancom koja je u stanju proizvesti simptome onima od kojihpati pacijent. Ve} samo ime otkriva nam taj princip: rije~ home-opatija je gr~kog porijekla: homois = sli~an, pathos = bolest.

- INFINITEZIMALNE - neznatne doze ljekovitesupstance

Homeopatija koristi biljne, mineralne i kemijski proizve-dene mje{avine prirodnih supstanci. Oni se po odre|enom pos-tupku sve vi{e razrje|uju, ~ime se postiù si}u{ne, lat. infinitez-imalne, gotovo neznatne doze originalne supstance.

- CjelovitostBudu}i da homeopatija smatra osobu cjelinom, svaki se

tretman temelji na pretpostavci da je svaka bolest manifestacijadubljeg poreme}aja.

Homeopatski lijekoviHomeopatski lijekovi mogu biti biljnog, ìvotinjskog i min-

eralnog porijekla. Isto tako, lije~nik moè zahtijevati da se bilokoja supstanca pripremi na homeopatski na~in.

Priprema homeopatskih lijekova se sastoji u razrje|ivanjuljekovitih supstanci. Iako je naizgled jednostavna, pripremazahtijeva veliku preciznost kako bi se osigurala kvaliteta i pouz-danost gotovog proizvoda.

Prvo se pripremi takozvana mati~na tinktura. To je vodeniili alkoholni ekstrakt aktivne tvari koja se potom razrje|uje-potencira.

Postoje dvije metode razrje|ivanja: decimalna i centezimal-na. 1 : 10 - ozna~ava se sa X ili D. Da bi se proizvela jakost od1X dodaje se jedna kap mati~ne tinkture i devet kapi mje{avinealkohola i vode, te se potom energi~no mije{a oko dva minuta.

Teku}e potencirane supstance mogu se koristiti za pripremumnogih farmaceutskih oblika tableta, granula, masti, supozi-torija i kapi.

Naj~e{}i oblik uzimanja homeopatskog lijeka su granule(zrnca) i tablete. Mogu biti i u obliku sirupa, kapi, praha,supozitorija, masti, injekcija i dr. Ako se radi o uobi~ajenimdozama u situacijama samopomo}i, savjetuje se uzimanje polasata prije ili nakon jela. Ukoliko je pacijent pod lije~ni~kimnadzorom, treba slijediti lije~ni~ki savjet.

Homeopatske granulice se ne smiju gristi, nego ih trebalagano rastopiti ispod jezika.

Za one koji bi voljeli saznati nešto vi{e evo i internet adresehomeopatskog udruènja BiH:

http://homeopatijabh.org/bosAPOTEKA MY MEDICO

Mr ph. Maja KNE@EVI] - ]ERANI]

Alternativne metode lije~enja

[ta je homeopatija?Homeopatski lijekovi djeluju tako da pomaù orga-nizmu da se sam izlije~i. Oni nas “cijepe” protivbolesti. Klini~ka je homeopatija idealna zalije~enje naj~e{}ih tegoba, kao {to su gripa, upalasinusa, prehlada, ka{alj, artritis, alergija, ekcemi,tjeskoba i stres, reduciranje tjelesne teìne, migre-na i glavobolja, tegobe u menopauzi, kandidijaza, PMS i dr.

Kompanija iz Gr~ke zainteresirana je za uvoz ogrevnogdrveta i drvenog uglja iz BiH.

Adresa: PLANTERS EPE, Str. Patision 89, Athens 10434,Greece.

Telefon: +30-210-881-1345, faks: +30-210-881-2625Kontakt osoba: mr Alekos Roland.

Izraelska kompanija Telepharm uvozi lijekove i medicin-sku opremu iz cijelog svijeta. Adresa: Telepharm - The FirstDirect Pharmacy, 7 Tulipman st. Rishon Lezion 75054, Israel.

Telefon: 972-3-9480400, faks: 972-3-9480420, e-mail:[email protected]

Kontakt osoba: mr Nitzan Shekel, General Manager

Bugarska asocijacija balneologije i turizma traì saradnjuu sljede}im oblastima: zdravstvene usluge, usluge profilakse,rehabilitacija, lije~enje i zdravstveni programi u kombinacijisa turizmom.

Adresa: National Association of Balneology and Tourism,National Palace of Culture - Tickes Centre, 1463 Sofia,Bulgaria.

Telefon: (+359 2) 953 11 15, faks: (+359 2) 980 10 19, e-mail:[email protected]

Kontakt osoba: mrs. Tsveti Milanova.

Slovena~ki proizvo|a~ gasnih opruga raznih vrsta idimenzija za razli~ite namjene (za industriju, auto-dijelove,autobuse, kamione, vilju{kare, bolni~ke leàjeve) traì part-nere kojima trebaju gasne opruge za proizvodnju, te distrib-utere gasnih opruga i auto-dijelova.

Adresa: Obkov d.o.o., Vodnikova ul. 35, 2310 SlovenskaBistrica,

telefon: + 386 2 840 12 44, faks: + 386 2 840 12 45, e-mail:[email protected]

www.obkov.siKontakt osoba: Silvin Lovren~i~

Potra`nja

16


Industrija tekstila, koè i obu}e

Zajedni~ki na evropsko trì{tePrezentacija projekta pod nazivom “Zajedno do uspjeha” uprili~ena je po~etkom decembra, a rezultat je

saradnje konzorcijuma Grell & Partner i Permex GmbH iz SR Njema~ke (uz podr{ku GTZ-a) i Udruènja tek-stilno, koàrsko-prera|iva~ke industrije pri P/GKFBiH.

Projektom je predvi|eno formiranje proizvodno-izvoznog udruènja tekstilne, odjevne, koàrske iobu}arske industrije ~ime bi se omogu}ila njihova revitalizacija, uspostavljenje zajedni~kog proizvodnoizvoznog udruènja sa sjedi{tem u SR Njema~koj, kao i obezbje|enje povoljnih kreditnih linija.

Stav Udruènja je da je za brì razvoj ovih industrijskih grana neophodan izlazak na evropsko trì{te nesamo u lon/poslovima nego i u vlastitom izvozu, stoga }e realizaciju pomenutog projekta P/GKFBiH u pot-punosti podràti.

U projektu }e mo}i u~estvovati samo one kompanije iz FBiH koje budu ~lanovi P/GKFBiH.Nosilac aktivnosti i rada na projektu vezano za FBiH }e biti P/KGFBiH, tj. njen Sektor koàrsko-

prera|iva~ke industrije.Kao slijede}a faza projekta predvi|eno je prikupljanje kvalitetnih podataka o firmama (njihovim kapacite-

tima, broju uposlenih, te orijentaciji u budu}em proizvodnom programu), {to }e predstavljati bazu podatakakojom }e raspolagati predstavni{tvo sa sjedi{tem u Berlinu, Njema~ka.

U prilogu objavljujemo dijelove pomenutog projekta, a za sve dodatne informacije moète kontaktiratiHrvoja Brajkovi}a, sekretara Udruènja pri P/GKFBiH, na telefon: 033/217-786 ili faks 033/217-783.

Ta~ka 1 - Grupa kompetencija PPPBosna i HercegovinaEvropska unija

Inovativna mreà

Pablic Private Parnerships, kratko PPP, predstavl-jaju novi model saradnje u zemljama u razvoju itranziciji. Prema motu: [anse spoznati, sinergijekoristiti, zajedni~ki djelovati radi GTZ-a, Dru{tvo zatehni~ku saradnju zajedno sa privatnom privredomna inovativnim projektima za razvoj.

Na projekte je do sada dato vi{e od 100 milionaeura. Udio u javnim sredstvima iznosio je, u pros-jeku, 40 odsto.

Javni doprinos moè u pojedina~nom slu~aju daiznosi do 200.000 eura (u izuzetnim slu~ajevima ivi{e). Presudno za visinu javnog doprinosa je razvo-jno-politi~ka korist koju projekat donosi u zemlji-partneru.

Javni doprinosi nisu subvencije. Projekti se zajed-ni~ki planiraju, finansiraju i realizuju.

Grupa kompetencija koju je formulisao Grell &Partner zajedno sa Primex-om moè stoga da predstavl-ja samo princip mje{ovite mreè, dodu{e na regional-nom i multinacionalnom nivou.

Grell & Partner i Primex se u ovoj fazi projektasmatraju inicijatorima i medijatorima postavljanjaprograma na noge, GTZ treba taj projekat samo daproprati davanjem podr{ke.

Grafi~ki mindjet-prikaz poku{ava ovaj spletodnosa grupe slikovito da prikaè.

Zapaàmo ~etiri dominiraju}a bloka koji, usu{tini, me|usobno komuniciraju djelom o dodirn-im ta~kama, ali i jedan s drugim, blok

* podsticanje s prioritetom 1,* finansiranje s prioritetom 2,* proizvodno udruènje s prioritetom 3,* izvozno udruènje s prioritetom 4.Grupa moè da se diferencuje i verifikuje, ona nije

strogo odre|en model.Za podsticanje projekta i finansiranje odabran je pri-

oritet 1, odnosno prioritet 2, jer projekat ne moè da star-tuje bez javnih sredstava, ali investicioni dodaci ne smijuda budu dostatni da se projekat dovede u stvarnost.

Da bi se proizvodno i izvozno udruènje mogliformirati, mora se ras~istiti koja sredstva, kada i kolikostoje na raspolaganju.

Programom za region CARDS (CommunityAssistance for Reconstruction, Development andStabilisation), EU podsti~e ve}e strukturalne reforme.

CARDS-smjernice su kao najzna~ajnije ciljeveodredile stabilizaciju, trì{nu privredu, demokratiju ivladavinu prava, kao i regionalnu kooperaciju.

Prioriteti koje treba podsticati kod pojedina~nihzemalja se svaki put bilateralno defini{u.

Od 2000. do 2006. godine predvi|eno je vi{e odpet milijardi eura; samo za 2004. godinu procijenjenoje 675 miliona eura.

Nakon strategijske analize situacije Grell &Partner-a, I dio studije morao bi idealno da odgovara“Plan za uspjeh” sa “Grupom kompetencija PPPBosna i Hercegovina - Evropska unija” i CARDS -smjernicama.

Konsekventno temeljno prou~avanje bilateralnih ime|unarodnih podsticajnih mogu}nosti na {irokoj

Plan za uspjeh

Produkciono i izvozno udruènje zatekstilnu i odjevnu industriju

17


bazi trebao bi stoga da bude prvi korak na putu douspjeha.

Paralelno sa ovom mjerom potrebno je analiziratiinstrumente finansiranja u privatnoj privredi i stan-dardizovati ih za projekat.

Javna podsticajna sredstva dopunjena standardi-zovanim finansijskim instrumentima iz domena pri-vatne privrede odre|uju okvir koji osigurava put douspjeha: Ono {to je ostvareno INNtex-om u isto~nojNjema~koj i Euro Textil-om u vi{e zemalja moralo bida uspije i u BiH.

Preduslov za uspjeh je smje{tanje ovih zadataka ujednu ustanovu privatne privrede.

Ve} u ovoj fazi Grupa kompetencija Cluster PPP,naime, obuhvata institucionalizovanje mjera u jed-nom proizvodnom i izvoznom udruènju.

Samo ovo udruènje moè da nastupi jedin-stveno, da argumentuje uvjerljivo, te da globalno zas-tupa zajedni~ku liniju tekstilne i odjevne privredeBiH.

Odre|enje prioriteta 3 i 4 za jedinice udruènja,ipak, nije protivrje~nost, jer bi se promptna trgovina,prije svega, trebala koncentrisati na ta~ke podsticanjei finansiranje.

Ekstremna decentralizacija BiH, koja preduze-}ima donosi i vi{estruke obaveze usljed prijema iodobravanja, kao primjer neka bude naveden sistem pri-jave djelatnosti, nije samo kamen spoticanja za stupanjeu pregovore sa EU o paktu za stabilnost i asocijaciju(SAA), koji treba da startuju na prelazu iz 2004. u 2005.godinu.

Trenutne prilike, naro~ito pravne odrednice, su tekoje vode ka zaklju~ku da glavno sjedi{te zajedni~kogudruènja treba da bude van BiH.

Ako bi izbor za mjesto osniva~ke inicijative pao naglavni grad Njema~ke, to ne bi pruìlo samounutra{nju pravnu sigurnost, ve} bi kompenzovalolako ustanovljive probleme imidà u spoljnim odnosi-ma, kako je navedeno u I djelu Studije.

Pro{irenjem EU Berlin brzo postaje sve atrak-tivniji, a inovativnim preduze}ima nudi izvanrednerazvojne mogu}nosti.

Sa sjedi{tem u Njema~koj dolaze i prednosti upogledu izgradnje i odràvanja IT infrastrukture.

“Plan za uspjeh” predvi|a da ustoli~i inicijativuGlobal Compact-a u Dru{tvu poduzetnika uSarajevu.

Inicijativa odgovara za pridràvanje principadonijetih od Ujedinjenih nacija, koji su, tako|e,komentarisani u I dijelu.

Podrazumijeva se da }e u BH raditi tim tehni~ara,u pogledu personala najintenzivnija jedinica grupe.

Berlin kao glavno sjedi{te nije presudna pret-postavka, sjedi{te, svakako, moè da se odabereizme|u gradova konkurenata kao {to su Diseldorf iliMinhen.

Ono {to }e da bude presudno jesu dovoljna pod-sticajna sredstva ili finansijska pomo} koja }e dabudu stavljena na raspolaganje toj instituciji u ciljuolak{avanja starta.

Inkorporacija istraìvanja i razvoja u bi}e vi{ihstru~nih {kola i univerziteta BiH i na evropskomnivou u grupu kompetencija je neizostavno isto kao{to i politi~ke i privredne institucije nalaze svojemjesto u Cluster-u. Samo sistematskim istraìvanjemi razvojem zajedno sa politikom i privredom moèsrednjoro~no i dugoro~no da bude obezbije|ena ino-vativnost ovog kompleksa.

Po{to se uvo|enjem novih E-Comerce instrume-nata optimalizovao cio lanac pove}anja vrijednostitekstila, neophodna je i integracija kompetentnih IT-slu`benika u grupu kompetencija.

Mreà se kona~no kompletira uvr{tavanjemtehni~kog sistema nadzora i efikasne kontrole,izme|u ostalog, kontrole kvaliteta i finansijske kont-role, postupka za obezbje|enje kredita kao i last notleast ukupnog vo|stva projekta za odvijanje projektai medijaciju pod rukovo|enjem konzorcijumaPerimex-a GmbH i privrednih savjetnika J.W. Grell-a.

Pod ta~kom 2. se izvje{tava o sadràjima pojedina~nihblokova grupe koji su prikazani u Mindjet-prikazu.

Grupa kompetencija treba da se shvati kao model,misaoni podstrek kojeg bi u diskusijama na po~etkutrebalo konkretizovati, a u slijede}em periodu stalnoaktualizovati.

Slijede}e poglavlje bi trebalo da posluì kaomaterijal za u~enje i za uno{enje u projekat vlastitihmisli i ideja.

18


Sredi{te Grupa kompetencijaBosna-HercegovinaEvropska unija

Grupa kompetencija je srce projekta, simbolsvega, u kojeg su uvr{teni blokovi.

Blokovi Cluster-a • gtz Dru{tvo za tehni~ku saradnjuGmbH

- Hermes Kredit- Podsticanje- Finansiranje- Istraìvanje i razvoj- Politika- Institucije- Tim tehni~ara- Udruènje tehni~kih kontrolora- IT-slu`benici- Ujedinjene nacije UN- Proizvodno udruènje- Izvozno udruènje- Konzorcijum: Perimex GmbH, J.W.

Grell – Savjetovanje u privredi

Cluster zvjezdasto zra~i u smjeru kazaljke nasatu ka blokovima koji u centru obrazujucjelinu.

Prikazano je 14 blokova Cluster-a.

Sistem je fleksibilan, blokovi mogu da sepro{ire, redukuju ali i dopune.

Zaokruènim linijama prikazana je neposrednazavisnost dijelova jednih od drugih.

Podsticajni blok Podsticanje• EU• Svjetska banka• BMZ• GTZ• KfW• IWF• EBWE• EBRD• OHR

Primarnim blokovima dodijeljen je stepenprioriteta.

Podsticanje ima u sistemu Prioritet 1.

Blok za Podsticanje je pak dijeli na ustanove zapruànje podsticaja: EU, Svjetska banka...

Ove potporne institucije su kontakt-partneri zarazmatranje dodjele podsticajnih sredstava

BlokFinansiranja

Finansiranje

• Banke• Fondovi• Uklju~ena dru{tva

Blok Finansiranja ima prioritet 2. Raš~lanjavase na banke, fondove, uklju~ena dru{tva.

Ovaj blok reprezentuje sektor privatizovaneprivrede u "Cluster-u”.

Slijede}a folija prikazuje nivo koji je podre|enjedinici Banke.

JedinicaBanke

Banke

• MikroEnterprise Bank (MEB)• Investicijska banka Federacije (IBF)• USAID• Poslovne banke

Jedinica Banke se dijeli na pod jedinice koje~ine regionalne institucije kao Investicijskabanka Federacije i Poslovne banke u BiH.

Grana Poslovne banke bi se trebala vremenomjo{ jednom raš~laniti na regionalnom ilokalnom nivou, na lokalnom bi to bila npr.Hypo Alpe-Adria-Banka u Banjoj Luci...

Blok istraìvanje irazvoj

Istraìvanje i razvoj

• Stru~ne vi{e {kole - Dizajn• Fakulteti - BWL

Blok Istraìvanje i razvoj }e u kasnijim fazamaprojekta biti vaàn element u spletu odnosa.

Ovaj blok “Clustera” upravlja Inovacionimsposobnostima Projekta.

Zanimljiva je tijesna kooperacija sa vi{imstru~nim {kolama i fakultetima, izme|u ostalihna podru~ju dizajna, BWL-a i ma{inogradnjena nacionalnom i internacionalnom nivou.

Ta~ka 2 - Cijelo je više nego suma njegovih dijelovaDjelotvoran menad`ment provocira uspjehPoku{aj interpretacije grupe kompetencija


19

BlokPolitika

Politika

• Ministarstva - Ministarstvo industrije - Ministarstvo za spoljnu trgovinu i privredne odnose• Kantoni/ùpanije

Oslovljena su Ministarstva da demokratske partije ikantoni/ùpanije pristupe grupi kompetencija.

Treba ostvariti veze sa istraìva~kim i razvojnimustanovama, da bi se ostvarila ciljana inovacionasposobnost.

BlokInstitucije

Institucije

• Komore - Privredna komora• Udruènja• Ostale

Institucije privrede, kao komore i udruènjadopunjavaju politi~ki blok grupe kompetencija

BlokTim tehni~ara

Tim tehni~ara

• Zadaci - Inventar - Sakupljanje podataka - Planiranje investicija - Savjetovanje - [kolovanje

Ovaj blok kompetencija otjelotvoruje operativninivo projekta.

[tab kvalifikovanih inìnjera sa sjedi{tem u BiHodgovara, izme|u ostalog, za detaljno inventarisanje(Ist-Analiza) kao pretpostavke za revitalizacijutekstilne i odjevne industrije u Bosni i Hercegovini.

Tim tehni~ara reprezentuje Perimex GmbH,odgovornog za odvijanje procesa.

BlokIT - slu`benici

IT - slu`benici

• IBM - Zadaci - Popis obaveza - Hardware i software - Banka podataka - Umreènost - [kolovanje

It-slu`benici kao PROFI Enginee ring System AG(Hardware) i Pixis Consulting Group GmbH(Software), kao i Grell & Partner (Razvoj) kaokompetentni biznis partneri upravljaju su{tinomprojekta: funkcionalan sistem robne privrede imarketin{kog portala za proizvodno i izvoznoudruènje.

Uvoènjem novih E-Comerce instrumenata treba dabude optimalizovan ~itav lanac pove}anja vrijednostitekstila.

BlokProizvodnoUdruènje

Proizvodno udruènje

• Preduze}a ~lanice - tekstilna preduze}a - predionice - konfekcija - trikotaà - ko`ni proizvodi - ostalo• Poduzetnik AG• Global Compact-inicijativa

Proizvodno udruènje je virtuelno preduze}e grupekompetencija.

Radni principi se utvr|uju pod demokratskomupravom ~lanstva, a u bloku IT-slu`benici setehni~ki preina~uju.

Ovaj blok se dijeli na jedinice grupe Preduze}a-~lanice, Dru{tvo poduzetnika i Global Compactinicijativa.

BlokIzvoznoUdruènje

Izvono udruènje• Udruènje tekstilne, odjevne i ko`ne

privrede u BiH, reg. udruènje• Marketin{ko dru{tvo mbH• Preduze}a ~lanice - tekstil - predionice - konfekcija - trikotaè - ko`ni proizvodi - ostalo

Izvozne aktivnosti proizvodnog udruènja se vr{eputem izvoznog udruènja.

Organizovano kao registrovano udruènje ilidru{tvo sa sjedi{tem u Berlinu, ovo udruènjepodràva marketin{ko dru{tvo koje je zaduèno zaoperativne poslove.

Organizacija je centar grupe kompetencija ireprezentuje virtuelno preduze}e proizvodnogudruènja.

BlokKonzorcijum

Perimex GmbHJ.W. Grell Savjetovanje u privredi

- Partnerska preduze}a u BiH

Zajedno sa partnerskim preduze}ima u BiHKonzorcijum Perimex GmbH i J.W. GrellSavjetovanje u privredi koordini{e pojedina~neaktivnosti grupe kompetencija.

Zadaci: Odvijanje projekta i medijacija.


20

Tekstilna i odjevna privreda BiH nalazi se predva`nom odlukom: mora se odgovoriti na pitanje dali se i dalje treba privre|ivati na dosada{nji na~in, ili,da li je put u EU konsekventna alternativa.

U svrhu propagiranja ove alternative Savjeto-davno dru{tvo za privredu iz Frankfurta, Grell &Partner izradilo je projekat “Model pet stubova”koriste}i podatke iz ove studije i analizu slabih ta~akau prethodnom dijelu ovog istraìvanja.

Grell & Partner je predodre|en za inovativnarje{enja, jer ovo savjetodavno preduze}e od 1967.godine uspje{no radi u oblasti marketinga i kao IBMBusiness Partner sa sobom donosi sve pretpostavke dai IT-podru~je bude profesionalno pokriveno.

Ovo preduze}e je nakon politi~kih promjena bilojedno od pionira u izgradnji biznis-struktura, izme|uostalog, u St. Petersburgu, Moskvi i Volvogradu.

Prezentacija projekta je uprili~ena sa ciljem izradedetaljnog plana u vezi sa osobljem, vremenom i tro-{kovima za sprovo|enje mjera.

PPP-projekat ima potporu u slijede}im stubovi-ma:

1. Radna snaga kompenzuje tehnolo{ki zaostatak,2. Proizvodna udruènja kompenzuju deficite u

proizvodnji,3. Izvozna ofanziva kompenzuje doma}e slabosti,4. Strane filijale - firme k}erke i Global Compact

kompenzuju probleme imidà, 5. Koristiti komparativne prednosti.Pojedina~no o mjerama:

1. Radna snaga kompenzuje tehnolo{kuzaostalost

Na ovom nivou se treba ustanoviti kako sezaostalost u na~inu poslovanja moè optimalno

kompenzovati angaòvanjem radne snage i (nove)tehnologije.

Pri ovom bi bilo potrebno ustanoviti na kojimpodru~jima se zaostalost manifestuje i kako bi semogao posti}i neki ujedna~en nivo.

Ispitivanje se sprovodi u vi{estepenom istra`nompostupku uzimaju}i u obzir analiti~ke ankete i raz-matranja eksperata.

Paralelno ovom neophodno je studiju za ovaj sek-tor, kao i strategiju razvoja koja iz te studije proizilaziu~initi pristupa~nom za vlastiti projekat i dati proc-jenu za nju.

Bilo bi, tako|e, potrebno istraìti za{to revitaliza-cioni program sa~injen od EU nije zaìvio.

Istraìvanje se dopunjava stru~nim procjenamakratkoro~nih, srednjoro~nih i dugoro~nih mogu}no-sti razvoja za projekat.

U svrhu pobolj{anja privredne klime, konkurent-nosti preduze}a, pro{irenja izvozne baze i pove}anjaproizvodnog kapaciteta neophodno je pripremitigrupu kompetentnih stru~njaka.

2. Proizvodna udruènja kompenzujudeficite u proizvodnji

Na osnovu rezultata prvog nivoa morao bi senapraviti predizbor preduze}a i ustanova u BiH kojasu stru~no i privredno kvalifikovana da pristupe jed-noj kompetentnoj grupi sa~injenoj od proizvodno-izvoznih udruènja.

Potrebno je razmotrti da li se proizvodno-izvoznaudruènja organizaciono doti~u i koja se stanovi{ta ipravne forme za projekat nude.

Izme|u ostalog, ovdje se mora regulisati procespristupanja i finansiranje projekta.

Pristupanjem se preduze}a i ustanove obavezujuna po{tovanje i preuzimanje principa GlobalCompact-a.

PPP-projekt }e biti prijavljen u UN.U svrhu neophodne revitalizacije odabranih pre-

duze}a potrebno je razviti strategiju o mogu}nostimadobijanja povoljnih kredita.

Moraju se uvesti mjere koje }e dovesti do zaokre-ta ka ure|enju udruènja.

Sa tehni~kog stanovi{ta i iz finansijskih razloga sepreporu~uje, kako se to vidi u ta~ki 3), zajedni~koudruènje obje inicijative.

3. Izvozna ofanziva kompenzuje doma}e slabosti

Ovaj postupak je najskuplji nivo i za njega jeneophodno bri`ljivo planiranje.

Kao sredi{te svih promjena u privredi razvi}e seE-biznis.

Prodorom Interneta na raspolaganju je niz novihi srazmjerno jeftinih i jednostavnih tehnologija kojeomogu}uju sveop{te elektronski podràno odvijanje

Pet stubova obezbje|uju budu}nostKatalog mjera za uspje{an biznis

21


svih poslovnih procesa u lancu pove}anja vrijednos-ti kako u okviru jednog preduze}a tako i van njega.

E-biznis po~inje sa:* konzumentima(Business.to-Consumer, B2C)* preduze}ima(Business-to-Business, B2B)* javnim ustanovama(Business-to-Administration, B2A)* saradnicima(Business-to-Employee, B2E).Ovdje nije rije~ samo o nastavku tradicionalnog

poslovanja elektronskim sredstvima. Novim mogu}nosti-ma kori{}enja E-biznis ide i vlastitim putem.Od zna~aja je obrazovanje novih trì{tapreko Interneta kao i virtuelnih interesnih iposlovnih zajednica, tzv. Communiti-a.Ovdje se razmjenjuju, kupuju, prodaju infor-macije o odre|enim proizvodima ili usluga-ma.

U na~elu, E-biznis donosi dvije pred-nosti:

* Smanjenje tro{kova,* Nove poslove.E-biznis je, prije svega, instrument za

racionalizaciju poslovnih procesa, u prvomredu u komunikaciji izme|u preduze}a ikupaca ili preduze}a i drugih preduze}a.

Razlozi za anga`man E-biznisaPodaci u tabeli su u %.

Koji poduzetni~ki zadaci mogu da se izvr{e prekoE-biznisa?

Mogu}a primjena moè da se podijeli u {est velik-ih grupa prema zacrtanim zadacima sa stanovi{taekonomike preduze}a:

* Razvoj proizvoda,* Kupovina i nabavka,* Planiranje proizvodnje i upravljanje proizvodnjom,* Marketing i osvajanje kupaca,* Plasman,* Upravljanje u preduze}u.U konkretnom slu~aju se na primjeru kupovine i

nabavke trebaju prikazati prednosti E-biznisa.Svako preduze}e se trudi da kupuje i prodaje povoljno.Preko Interneta mogu}e je jednostavno dobiti i

uporediti potrebne informacije o kvalitetu i cijenamaproizvoda. I to ne samo na Internetu: obi~ni katalozise sve vi{e zamjenjuju CD-ima. Ovi mediji sve ~e{}edobijaju funkciju naru~ivanja, naredbom prekoInterneta sti}i do dobavlja~a. Ova funkcija vodi kakokod ponu|a~a tako i kod kupca u procesu naru~ivan-ja do dijelom zna~ajne u{tede u vremenu.

Osim toga se preko Interneta u svako doba koddobavlja~a mogu aktualizovati artikli i cijene.

Sve ve}u va`nost za podsticajnu nabavku i proda-ju imaju, prije svega, elektronska trì{ta, kao ona kojupodràva Ministarstvo SR Njema~ke za privredu i radtzv. Textinatija za tekstilnu i odjevnu privredu. Na timmjestima se nalaze sakupljene usluge razli~itihponu|a~a koje kupci mogu jednostavno da uporede ili~ak i opozovu. Drugu mogu}nost prezentacije pred-stavljaju portali na kojima se preduze}a jedne regije ilijedne bran{e zajedni~ki predstavljaju.

Uspjesi pomo}u E-biznisa

Grell & Partner preporu~uje da se E-biznis razvi-je u centralni instrument ofanzive.

Neki momenti trì{ta se, na primjer, mogubesplatno testirati tokom tri mjeseca.

E-biznis je mogu}e uvesti u sve stubovemodela i neizostavan je za podsticajan procesproizvodnje i plasmana.

4. Strane filijale - firme }erkekompenzuju probleme imidà

Jedno posestrimsko preduze}e grupe pre-duze}a koje je registrovano u zemlji u kojoj senastupa sa izvoznom ofanzivom pruà poten-

cijalnom partneru, prije svega, sigurnost.Ugovori se sklapaju na osnovu jedinstvenih

pravnih normi, a partner sjedi na licu mjesta i komu-nicira na maternjem jeziku.

Diskusije o odnosima u mati~noj zemlji gube nava`nosti.

Ve} iz ovih razloga moè da se preporu~i stvaran-je stranih filijala u zemlji-cilju.

Sljede}a prednost je blizina trì{ta koja donosiprednosti za planiranje proizvoda i upravljanje pro-izvodima i koja generalno olak{ava plasman.Grell &Partner stoga preporu~uju da se posestrimske firmeformiraju kao dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}ui kratkoro~no postave na centralno mjesto za procesizvoza.

5. Koristiti komparativne prednostiKomparativne prednosti regije se moraju aktivno

i pasivno razmotriti po svim nivoima modela sastubovima i kao strate{ku prednost ih postavitiispred svega.

2234

5254

79

0

20

40

60

80

Iskoristiti nove{anse u

konkurenciji

O~ekivanjakupaca

I konkurenti suu mreì

Smanjititro{kove

O~ekivanjasaradnika

USPJESI POMO}U e-BIZNISA (u%)

14

24

29

30

36

38

39

52

0 10 20 30 40 50 60

Redukovanje tro{kova skladi{tenja

Stabilizacija tro{kova skladi{tenja

Smanjenje tro{kova poslovanja

Pove}anje prometa

Povoljniji na~ini pla}anja

Stabilizacija tro{kova poslovanja

Kra}e vrijeme dostave

Stabilizacija prometa

USPJESI POMO]U e-BIZNISA (U%)

22


1. Konzorcijum - Perimex GmbH, & J.W. Grell,Consulting, Marketing

1.1. Partneri u BiH1.2. gtz - Dru{tvo za tehni~ku saradnju GmbH1.3. P/GKFBiH2. Hermes Kredit

3. Podsticanje

3.1. EU3.2. Worldbank3.3. BMZ3.4. 1 GTZ3.5. KfW3.6. IWF3.7. EBWE3.8. EBRD3.9. OHR

4. Financiranje

4.1. Banke4.1.1. Micro Enterprise Bank (MEB)4.1.2. Investicijska banka Federacije (IBF)4.1.3. USAID4.1.4. Poslovne banke4.2. Fondovi4.3. Uklju~ena: doo, AD i drugi

5. Istraìvanje i razvoj

5.1. Stru~ne vi{e {kole5.1.1. Dizajn5.2. Fakulteti5.2.1. Ekonomski itd.

6. Politika

6.1. Ministarstva6.1.1. Industrija6.1.2. Spoljna trgovina i ekonomski odnosi6.2. Kantoni/ùpanije

7. Institucije

7.1. Komore7.1.1. Privredna komora7.2. Udruènja7.3. Ostale

8. Tehni~ki tim

8.1. Zadaci

8.1.1. Snimanje stanja

8.1.2. Sakupljanje podataka

8.1.3. Planiranje investicija

8.1.4. Savjetovanje

8.1.5. [kolovanje

9. Tehni~ko pra}enje projekta

10. IT-usluge

10.1. IBM

10.1.1. Zadaci

10.1.1.1. Analiza

10.1.1.2. Projektni zadatak

10.1.1.3. Hard - & Software

10.1.1.4. Banka podatka

10.1.1.5. Umreàvanje

10.1.1.6. [kolovanje

11. Ujedinjene nacije UN

12. Udruènje proizvo|a~a

12.1. Preduze}a ~lanice

12.1.1. Tekstil

12.1.2. Predionice

12.1.3. Konfekcije

12.1.4. Trikotaè

12.1.5. Koà

12.1.6. Ostalo

12.2. Operater Ad

12.3. Global Compact-Initiative

13. Izvozno udruènje

13.1. Udruènje tekstil, odje}a i koà u BiH13.2. Marketing GmbH13.3. Preduze}a ~lanice13.3.1. Tekstil13.3.2. Predionice13.3.3. Konfekcije13.3.4. Trikotaè13.3.5. Koà13.3.6. Ostalo

Legenda - prilog grafi~kom rje{enju Cluster-aKompetencija - PPP Bosna i Hercegovina Europska unija

Kan

ton

/`u

pan

ija

Sekt

or

teks

tiln

o-k

o`a

rske

in

du

stri

je P

/GK

FBiH

, Sa

raje

vo

broj 27 * godina v * decembar/prosinac 2004.umanjenja akcize na olovni benzin. - pove}anje akcize za...

Documents