broj 7/8 lc konferencija panorama 2019 · 2020. 1. 8. · petričko, hrvoje vargić, ivana soža...

‘19 POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Evidentiranje e-računa

Zaštita prijavitelja nepravilnosti

Pametna naselja

Neprofitne organizacije kao pružatelji turističkih usluga

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

kn

ez

a T

rpim

ira

15

, 10

00

0 Z

ag

reb

| c

en

tar@

tim

4p

in.h

rT

ISK

AN

ICA

- p

oš

tari

na

pla

će

na

u H

P-u

d.d

. u

so

rtir

nic

i 10

20

0 Z

ag

reb

BROJ 7/8.srpanj/kolovoz 2019.

LIBUSOFT CICOM d.o.o., Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREBtel: 01/65 99 555, fax: 01/65 99 511, [email protected], www.spi.hr

LC Konferenciji Panorama radujemo se svakog rujna tek 19 godina. Ipak, dovoljno je iskustva za pripremu velikog događaja koji ćemo s nestrpljenjem cijelo ljeto iščekivati. Ni ovaj put neće izostati obilje konstruktivnih i konkretnih sadržaja, ali ni dobro poznate zabave. I baš kad ste pomislili da bolje, više i šire ne može, mi spremamo iznenađenja. Zato nam se pridružite od 25. do 27. rujna u Hotelu Panorama Zagreb i sagledajte sve iz najšire perspektive. Vidimo se krajem rujna.

Konzultantsko savjetovanje

Savjetovanje pročelnika JLP(R)S

LC stručne radionice

Kutakznanja

Sagledajte sve iz najšire perspektive

LC KONFERENCIJA PANORAMA 2019 NAJŠIRA PERSPEKTIVA

Aktualna izdanjaNarudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.

POREZNI PRIRUČNIK – za proračunske i neprofi tne organizacije

Teme: Porez na dohodak, Porez na dodanu vrijednost, Porez na dobit, Opći porezni zakon – izmjene i dopune, Ppopis mišljenja i uputa Ministarstva fi nancija, Načini isplata fi zičkih osoba.

Autori: Ivan Čevizović, Mirjana Mahović Komljenović, Branka Remenarić, Maja Butorac, Ana Godić, Davor Vašiček

Izdanje: Zagreb, 2017.

CBA - analiza troškova i koristi

Teme: Analiza troškova i koristi, Analiza okruženja, Defi niranje ciljeva i identifi kacija projekta, Tehnička izvedivost i održivi razvoj, Financijska i Ekonom-ska analiza, Procjena rizika, Primjeri dobre prakse + USB sa radnim materijalima u Excelu za samostalnu izradu CBA.

Autor: Kristian Korunić


Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi

Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, Stručna mi-šljenja autora i usporedba s pret-hodnom zakonskom regulativnom.

Autori: Goran Matešić, Ante Loboja, Zoran Vuić, Ivan Palčić, Zvonimir Jukić, Biljana Lerman, Nikolina Bačurin i Iva Šuler, Urednica: Iva Šuler


Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme: Priprema projektnih prijedloga, Upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, Provedba projekta, Primjeri dobre prakse.

Autori: Kristina Kosor, Ivana Petričko, Hrvoje Vargić, Ivana Soža Savić, Alen Halilović, Mladenka Karačić


Aktualna izdanja

Moj EU projekt – priručnik za pripremu i provedbu EU projekta

Teme: Sveobuhvatno izdanje za uspješno korištenje EU fondova.

Autori: Ivana Maletić, Kristina Ko-sor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić


Vodič za dobro upravljanje u javnom i neprofi tnom sektoru

Teme: Jedinstvena publikacija koja na drugačiji i vrlo praktičan način opisuje fi nancijsko upravljanje i sustav unutarnjih kontrola u praksi.

Autori: Ivana Jakir Bajo, Ivana Maletić, Danijela Stepić



Teme: Porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, Opći porezni zakon - izmje-ne i dopune; PRILOG: Popis mi-šljenja i uputa Ministarstva fi nan-cija, načini isplata fi zičkih osoba.



Računovodstvo proračunskih i neprofi tnih organizacija

Teme: Udžbenik za sustavno sagledavanje i računovodstveno praćenje poslovanja proračunskih i neprofi tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja.

Autori: Davor Vašiček, Vesna Vašiček

Izdanje: Rijeka, 2016.


Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stručna mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativnom.



Računski plan proračuna 2017.

Teme: Računski plan proračuna i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (pročišćeni tekst - NN, br. 12/14, 115/15, 87/16).

Autori: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje



Teme: Priprema projektnih prijedloga, upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, provedba projekta, primjeri dobre prakse.



POREZNI PRIRUČNIK Prikaz novog Zakona

Računovodstvo

Prikaz novog Zakona Prikaz novog Zakona

Računski plan Priprema, pozor, CBA - analiza troškova i koristi




Računovodstvo CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i

Moj EU projekt POREZNI PRIRUČNIK POREZNI PRIRUČNIK Moj EU projekt Vodič za dobro Moj EU projekt

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hrAdresa uredništva: Ulica kneza Trpimira 15, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Antonija Jajčinović, mag.oec.Ana Peček, mag. educ. philol. croat. et mag. philol. polon.

Tajnica uredništva: Anita Huljak

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić, izv.prof.; Mladenka Karačić, dipl.oec.; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.; Ante Loboja, mag.iur.; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; dr.sc. Desanka Sarvan; dr.sc. Ana Marija Sikirić; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; prof.dr.sc. Zdravko Zekić.

Lektura i korektura: Tamara Bodor, mag.croat. et mag.comm.

Slike: Turistička zajednica općine Mljet

Grafi čka priprema i oblikovanje naslovnice: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Tri praznika u šest dana i vrući zrak iz Afrike obilježili su početak ovogodišnjeg ljeta. U kombinaciji sa spojenim vikendima i neiskorištenim ostacima lanjskih godišnjih odmo-ra, za mnoge je to bila temeljita priprema za predstojeće dugo, toplo, neradno ljeto. Uskoro će im se, po završetku ljetnih ispitnih rokova, pridružiti i deseci tisuća studena-ta, a, također, i tisuće budućih studenata koji ovih dana polažu državnu maturu i puni nadanja kreću na upise na željene fakultete. Raspoloživi statistički podaci pokazuju da je studenata svake godine sve manje. U po-sljednjih pet godina broj studenata smanjio se za oko 30 tisuća i danas ih je oko 160 tisuća. Taj trend, s obzirom na nepovoljna demografska kretanja, sa sigurnošću se na-stavlja i u budućnosti. Tome treba pridodati i kretanja na tržištu rada na kojem je već sada prisutan alarmantan nedostatak stručne radne snage. Tako imamo priliku, prvi put u novijoj povijesti, svjedočiti promotivnoj medijskoj kampanji kojom se mladi pozi-vaju na upis strukovnih zanimanja. Općenito, u vrlo kratkom vremenu od svega nekoli-ko godina, situacija s nezaposlenošću stubokom se promijenila. Navikli na desetljetne informacije s burze o stotinama tisuća nezaposlenih, danas smo suočeni s činjenicom da se vapi za povećavanjem kvota za uvoz radne snage u nizu gospodarskih grana. Štoviše, uskoro, prema najavljenom novom zakonu o strancima, neće više biti nikakvih kvota i poslodavci će ih moći zapošljavati bez administrativnih barijera. Naš je paradoks da istodobno s nedostatkom radne snage zavodi za zapošljavanje ima-ju registrirane tisuće nezaposlenih koji se ne javljaju na natječaje ili ne žele prihvatiti posao koji im se nudi. Očito se radi o ekonomskim razlozima i dokazu da je siva ekono-mija u kombinaciji sa sustavom socijalnog osiguranja dinamičnija i fl eksibilnija od bijele ekonomije.Javnu medijsku pozornost ovih dana privlači sve intenzivnija kampanja za predsjed-ničke izbore. Posebice je obilježava iznenadna pojava estradne glazbene zvijezde kao predsjedničkog kandidata. Sve je navodno krenulo rezultatima neke ankete koja je po-kazala da bi kao kandidat imao značajnu podršku. Netko je nedavno rekao da ankete ne izražavaju javno mnijenje, nego ga formiraju. Vjerojatno je i jedno i drugo u određenim slučajevima točno. Nedavni primjer izbora komičara Volodimira Zelinskija za predsjed-nika Ukrajine pokazuju da je u politici zaista sve moguće. Predstojeći izbori, prema za-početoj kampanji, zasigurno će biti zanimljivi i odaziv građana na njih će vrlo vjerojatno biti visok.Na globalnoj sceni glavni protagonist je i dalje, naravno, američki predsjednik. U trenu se odluči objaviti rat državi na drugom kraju svijeta, pošalje borbenu eskadrilu na zada-tak raketiranja kontinuirano naciljanih meta, a onda se za pola sata predomisli. Navod-no iz humanih razloga prema svojim državljanima koji bi kao ratni turisti mogli pritom stradati. A možda su to ipak samo igrice… a mi, srećom, samo prisilni promatrači.Dani pred nama vjerojatno će donijeti i neke nove zanimljivosti. Nadajmo se da neće biti stresne jer ljeto je ipak vrijeme u kojem bismo trebali predahnuti i prikupiti energiju za drugi dio poslovne godine.Naš sljedeći broj izlazi iz tiska koncem kolovoza. Dotad ne očekujemo novine na za-konodavnoj sceni, a vjerujemo da ste se, prije godišnjih odmora, dobro pripremili za primjenu e-računa i rutinsko sastavljanje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja. Pozdravljamo vas sa željom za ugodnim, toplim i bezbrižnim ljetom.

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

27.9. Primjena članka 263. i 293. ZJN 2016 u praksi, oslanjanje na sposobnost drugih gospodarskih subjekata

30.09. – 04.10.2019. Program izobrazbe u području javne nabave (50 nastavnih sati)

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9

Specifi čne preporuke državama članicama: novi reformski izazovi za Hrvatsku Davor Galinec

13

Provedba propisa o e-računima u javnoj nabavi Maja Radišić Žuvanić

RAČUNOVODSTVO

18

Polugodišnji fi nancijski izvještaji i osvrt na aktualna knjiženja u sustavu proračunaIvana Vargašević Čonka

Hana Zoričić

24

Knjigovodstvene evidencije vezane uz korištenje elektroničkim računom u sustavu proračunaMartina Štefković

26

Razlika između održavanja i dodatnog ulaganja kod proračunskih subjekataAna Polić

28

Knjiženje premija osiguranja i naknade štete u sustavu proračunaKatarina Nesterović

30

Knjigovodstveno evidentiranje depozita i danih zajmova u proračunskom sustavuKatarina Nesterović Ana Polić

35

Polugodišnji fi nancijski izvještaj za neprofi tne organizacije Ivana Jakir-Bajo

REVIZIJA

38

Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj fi nancijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirodeAna Zorić

POREZI I DOPRINOSI

45

Donošenje privremenog poreznog rješenja u posebnom postupku po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2018. godinuMirjana Mahović Komljenović

PLAĆE I NAKNADE

52

Pravo na godišnji odmor u javnom i neprofi tnom sektoruMaja Butorac

PRAVO

60

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnostiGordana Muraja

JAVNA NABAVA

64

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a

66

Dokazivanje podmirenja dospjelih javnih davanja – dohvat iz Registra putem EOJN-a RHBiljana Lerman

Iva Šuler

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

70

Unaprjeđenje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga pomoću bespovratnih sredstava EU-aAna Peček

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

76

Neprofi tne organizacije kao pružatelji usluga turizmaBernard Iljazović

81

Nova pravila za sufi nanciranje projekata organizacija civilnog društva za 2019. godinuAlan Vajda

PAMETNI GRADOVI

87Pametna naseljaDamir Juričić

TIM4PIN INFO

90Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

92 Naknade korisnika državnog proračuna

93 Plaće

96Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

97 Drugi dohodak

99 Primici izuzeti od ovrhe

100 Financijske obavijesti

100 Ostale informacije

102 Aktualni EU natječaji

Sadržaj

POLUGODIŠNJA PRETPLATA ZA 2019. GODINUU TIJEKU

Jedini specijalizirani sopis u cijelosti usmjeren na aktualne

20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA

Specijalizirane rubrike po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,

socijalna skrb, školstvo, pravos , zdravstvo, znanost i visoko obrazova r školski odgoj i obrazova okalna samouprava, vatrogastvo itd.

Vaše nar e mo poslati na:

[email protected] www.tim4pin.hr

01/5531-755

01/5531-335

*ili drugo izdanje s www.tim4pin.hr

Mjesečno tiskano izdanje

POLUGODIŠNJA PRETPLATA

GODIŠNJA PRETPLATA

Novosti putem e-newslettera

Posebno izdanje s poslovnim

informacijama TIM4PIN INFO

600,00 kn 1.100,00 kn

Neograničen broj pisanih savjeta

Jednokratni popust za seminare (300 kn)

Ocjena prihvatljivosti projektnih prijedloga

50% popusta na odabrana izdanja za narudžbe do 31.5.

SpSSpokom

soczdrobrobrvatvv

Za pretplate do 31.5.50% POPUSTAna odabrana izdanjaJe

Oc

50

lipanj - prosinac - prosinac

01/5531-755 01/5531-335

300,00 knCIJENA

20% POPUSTA

01/5531-755 01/5531-335

290,00 knCIJENA

20% POPUSTA

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin

PREDAVAČI

Nikolina Bačurin, Ostap Graljuk, Lidija Gredičak, Zvonimir Jukić, Biljana Lerman, Iva Šuler, Kristina Zovko

ODRŽAVANJE

MJESTO: DATUM:Zagreb 30.09. – 04.10.2019.

KOTIZACIJA

3.500,00kn (uključen PDV)

PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE (50) SATI

Zagreb

30.09. – 04.10.2019.

Osnovno o seminaru:

Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje certifi kata stručnosti za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe.

Cilj izobrazbe: stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama.

Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sati koji se provodi prema „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 120/17).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. Uvod U sklopu Proljetnog paketa europskog semestra 2019., Komisija je 5. lipnja objavila preporuke državama čla-nicama za ubrzanje održivog i uključivog gospodar-skog rasta. U prigodnom priopćenju za sak1 Komisija navodi da se u objavljenim preporukama državama članicama daju smjernice kako bi mogle prikladno od-govori na stalne i nove ekonomske i socijalne izazove i ostvari zajedničke ključne ciljeve poli ka. Preporu-ke refl ek raju opće prioritete utvrđene u Godišnjem pregledu rasta za 2019. i u Preporuci o ekonomskoj poli ci europodručja te se temelje na detaljnoj ana-lizi iz Izvješća po državama članicama objavljenih u veljači i procjeni nacionalnih programa predstavlje-nih u travnju. Zbog usporavanja globalnog rasta na-glašena je potreba za nastavkom strukturnih reformi, osobito onih kojima se nastoji pos ći održiv i uključiv rast. Države članice trebale bi ulaga veće napore u pos zanje socijalne konvergencije u skladu s europ-skim stupom socijalnih prava. U skladu s preporukom za europodručje, države članice trebale bi nastoja ostvari i simetričniju ponovnu uspostavu ravnoteže u cijelom europodručju te nastavi ulaga napore u

* Dr. sc. Davor Galinec, direktor Direkcije za opću ekonomsku sta- s ku i sta s čke informacijske sustave, Sektor sta s ke, Hrvatska

narodna banka. Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen kao ni drugih ins tucija koje se spominju u radu te ih ni na koji način ne obvezuju.1 Dostupno na hrvatskom jeziku na: h ps://ec.europa.eu/commis-sion/presscorner/detail/hr/ip_19_2813.

jačanje jedinstvenog tržišta i produbljenje europske ekonomske i monetarne unije. U preporukama po državama članicama 2019. stavlja se jači naglasak na utvrđivanje nacionalnih potreba za ulaganjima i odre-đivanje prioriteta ulaganja i posebna se pozornost pridaje regionalnim i teritorijalnim razlikama. To je u skladu s detaljnom analizom potreba za ulaganjima i uskih grla utvrđenih za svaku državu članicu u Izvješći-ma po državama članicama i u skladu s ciljem određi-vanja prioriteta pri korištenju sredstvima EU-a u slje-dećem dugoročnom proračunu EU-a – Višegodišnjem fi nancijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.

Na konferenciji za sak Valdis Dombrovskis, potpred-sjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog te za fi nancijsku stabilnost, fi nancijske usluge te uniju tr-žišta kapitala, izjavio je da je europski semestar is n-ski doprinio poboljšanju gospodarskog i socijalnog stanja u Europi, no da su, ipak, još prisutni neki važni izazovi, a rizici za gospodarske izglede se povećavaju. Smatra zabrinjavajućim da je u nekim zemljama doš-lo do slabljenja zamaha reformi te poziva sve države članice da ulože nove napore u povećanje otpornos europskih gospodarstava i po canje održivog i uklju-čivog rasta budući da se bolje usmjerenim ulaganjima može znatno doprinije ostvarenju h ciljeva.

2. Ocjena provedbe prethodnih Specifi čnih preporuka u Hrvatskoj

U dokumentu pod nazivom Preporuka za Preporuku Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konver-

Specifi čne preporuke državama članicama: novi reformski izazovi za Hrvatsku Davor Galinec *

Nakon što je 7. svibnja Komisija objavila proljetne ekonomske prognoze 2019. za razdoblje 2018. – 2020. za EU kao cjelinu, europodručje i pojedinačno za svaku državu članicu, stručne službe Komisije su na temelju h prognoza, dostavljenih nacionalnih reformskih planova i praćenja ostvarenja Specifi čnih preporuka iz

prethodnih godina napravile prijedlog Specifi čnih preporuka državama članicama za ostatak ove godine i sljedeću godinu. Te Preporuke objavljene su 5. lipnja, a formalno ih još mora potvrdi i Vijeće EU-a na kraju ciklusa europskog semestra 2019. U nastavku slijedi osvrt na objavu Specifi čnih preporuka državama člani-cama, dosadašnju provedbu preporuka u Hrvatskoj te na novoobjavljene Specifi čne preporuke za Republiku Hrvatsku.

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

gencije Hrvatske za 2019.2, koji je objavljen 5. lipnja ove godine u sklopu tzv. Proljetnog paketa europskog semestra 2019., Komisija je u prvom dijelu dokumenta dala osvrt na mjere koje je Vlada RH predložila u Nacio-nalnom planu reformi za 2019. godinu i Programu kon-vergencije za razdoblje 2019. – 2021. u svrhu provo-đenja fi skalne konsolidacije i otklanjanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža te mjere koje je Vlada provodila na temelju preporuka iz prethodnih godina, a u posljednjem dijelu iznesene su če ri specifi čne pre-poruke za Hrvatsku za koje se očekuje da će ih Hrvat-ska proves jekom (ostatka) 2019. i 2020. godine.

U spomenutom dokumentu, pod točkom (2) na 1. stra-nici, Komisija podsjeća da su u Izvješću za Hrvatsku za 2019. (od 27. veljače 2019.) objavljeni rezulta prove-denog Postupka detaljnog preispi vanja i zaključak da u Hrvatskoj postoje makroekonomske neravnoteže koje su u kontekstu nedovoljnog potencijalnog rasta povezane s visokim razinama javnog, privatnog i vanj-skog duga. Neravnoteže su, među m, posljednjih godi-na sve manje zahvaljujući snažnom nominalnom rastu i razboritoj fi skalnoj poli ci, tako da je Hrvatska rekla-sifi cirana iz skupine država s prekomjernim makroeko-nomskim neravnotežama u skupinu država s (običnim) makroekonomskim neravnotežama. Poboljšava se nega vna neto vanjska pozicija zahvaljujući kon nu-iranom sufi citu tekućeg računa. Javni se dug znatno smanjio u odnosu na vrhunac koji je bio dosegnuo u 2015. Smanjuje se dug privatnog sektora, no predviđa se usporena dinamika njegova smanjenja zbog rasta kredita i oporavka ulaganja. Financijski sektor dobro je kapitaliziran i profi tabilan, no udio loših kredita, iako u padu, i dalje je visok. Pojačane su mjere poli ke, no te-meljita provedba strukturnih mjera i dalje je ključna za jačanje otpornos gospodarstva. Unatoč određenom napretku, Komisija podsjeća da nisu riješeni problemi potpunos , točnos i pravovremenos izrade eko-nomskih sta s ka i sta s ka javnih fi nancija.

U točki (5) na str. 2 navodi se da se na Hrvatsku tre-nutačno primjenjuje preven vni dio Pakta o stabilno-s i rastu te pravilo o dugu. Iako je u 2018. ostvaren sufi cit salda opće države od 0,2 % BDP-a, prema Pro-gramu konvergencije za 2019. planira se da će u 2019. ukupni saldo pas na –0,3 % BDP-a te da će se nakon toga postupno poboljša i u 2022. ostvari sufi cit od 0,8 % BDP-a. Prema Programu konvergencije za 2019. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u sa 71,6 % u 2019. smanji na 68,5 % u 2020. i da će se na-stavi smanjiva te da će u 2022. iznosi 62 %. Makro-ekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije Komisija smatra vjerojatnim. S druge strane,

2 Dostupno na hrvatskom jeziku na: h ps://eur-lex.europa.eu/le-gal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52019DC0511&from=EN.

Komisiji se čini da su proračunski ciljevi koji su navedeni u Programu konvergencije RH planirani s oprezom. Pre-ma Komisijinoj proljetnoj prognozi 2019. predviđa se da će saldo opće države iznosi 0,1 % BDP-a u 2019. i 0,5 % BDP-a u 2020. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2019. predviđa se da će strukturni saldo iznosi –0,8 % BDP-a u 2019. i –0,5 % BDP-a u 2020., što je i dalje iznad razine srednjoročnog proračunskog cilja. Predvi-đa se da će Hrvatska poštova pravilo o dugu u 2019. i u 2020. Općenito, smatra se da će Hrvatska u 2019. i 2020. poštova odredbe Pakta o stabilnos i rastu.

Nadalje, u točkama (6) – (21) nalazi se osvrt na ostva-renje reformskih ciljeva Hrvatske zadanih prethod-nim preporukama, koji su saže u nastavku.

• U prosincu 2018. Hrvatski sabor donio je Zakon o fi skalnoj odgovornos , s ciljem jačanja sastava i ovlas Povjerenstva za fi skalnu poli ku, utvrđiva-nja njegove zadaće te propisivanja numeričkih fi -skalnih pravila, uključujući i pravilo o strukturnom proračunskom saldu.

• U ožujku 2019. osnažen je mandat Državnog ureda za reviziju uvođenjem mehanizama za sankcionira-nje onih subjekata koji ne provedu njegove prepo-ruke i proširenjem opsega njegovih revizija.

• Fiskalni okvir dodatno će se ojača donošenjem iz-mjena Zakona o proračunu. Očekuje se da će se me poboljša proračunsko planiranje, prikupljanje fi skal-nih podataka i kriteriji izdavanja državnih jamstava.

• Teritorijalna rascjepkanost javne uprave Hrvatske utječe na njezinu učinkovitost i naglašava regional-ne razlike. Brojne manje jedinice lokalne uprave i sa-mouprave često nemaju odgovarajuće fi nancijske i administra vne resurse za pružanje usluga iz svoje nadležnos , zbog čega je pružanje javnih usluga u fi -nancijski i administra vno snažnim i slabim jedinica-ma lokalne uprave i samouprave neujednačeno. Na razini središnje države nadležna jela poduzimaju mjere u smjeru pojednostavnjenja složenog sustava državnih agencija, no još nije donesen pravni okvir kojim se u cijeli sustav uvodi viši stupanj homogeno-s . U planu je da se nadležnos ureda jela središ-nje uprave koji djeluju na lokalnoj razini prenesu na urede državne uprave u županijama.

• U sustavu zdravstvene zaš te nagomilali su se novi dugovi u 2018., što predstavlja rizik za javne fi nan-cije. Sustav se fi nancira doprinosima radno ak v-nog stanovništva i transferima iz državnog pro-računa, iako su transferi nedovoljni za pokriće svih troškova. Očekuje se poboljšanje fi nancijskog stanja sustava zdravstvene zaš te nakon što se u 2019. povećala stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje te trošarine na duhan u prosincu 2018. U jeku je funkcionalno spajanje bolnica i ak vno-s kojima se želi unaprijedi primarna zdravstvena

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

11


zaš ta, čime bi se mogla poveća učinkovitost ras-hoda, no provedba odmiče sporo.

• Neusklađenost okvira za određivanje plaća u jav-noj upravi i javnim službama onemogućuje jednako postupanje i središnju kontrolu rashoda za plaće u javnom sektoru, a primjena novog zakona o plaća-ma u državnoj upravi nekoliko je puta odgođena. Zakonom se želi pos ći bolja usklađenost plaća u javnoj upravi uvođenjem zajedničke osnovice za plaće i koefi cijenata složenos poslova, na temelju dosljednijih opisa radnih mjesta i okvira za kompe-tencije. U Hrvatskoj postoji okvir za socijalni dijalog, ali socijalni partneri is ču da metode i postupci rada onemogućuju stvarni dijalog. Rascjepkanost sindi-kata također umanjuje učinke socijalnog dijaloga.

• Brzi pad stope nezaposlenos nastavljen je i u 2018. Iako još visoka, znatno je smanjena i nezaposlenost mladih. Hrvatska, među m, i dalje ima nisku stopu ak vnos i stopu zaposlenos , pri čemu na neak- vnost znatno utječu prijevremeno umirovljenje i

odgovornos za skrb o drugima. Potrebno je pobolj-ša pristup zapošljavanju, na primjer, predviđanjem i osiguravanjem stjecanja odgovarajućih vješ na. Još su prisutni brojni uzroci neak vnos te se čini da postojeće mjere kojima se osobama olakšava ulazak na tržište rada nisu dovoljne. Kapacitet ins tucija tr-žišta rada i dalje je ograničen i nedovoljna je surad-nja službi za zapošljavanje, socijalnih službi i drugih relevantnih dionika. Mjere iz važnog paketa mjera mirovinske reforme počele su se provodi u 2019.

• Hrvatski su rezulta obrazovanja ispod prosjeka Unije, osobito kad je riječ o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, osnovnim vješ nama, stje-canju visokog obrazovanja, obrazovanju odraslih i relevantnos strukovnog obrazovanja i osposo-bljavanja za tržište rada. Hrvatska provodi eksperi-mentalnu kurikularnu reformu, ali će ona svoj puni potencijal ostvari samo ako se provede u cijelos i uz istodobno usavršavanje nastavnog osoblja.

• Unatoč još rela vno visokoj nezaposlenos , u ne-kim sektorima gospodarstva nedostaje radne sna-ge, uglavnom zbog nedostatka odgovarajućih vje-š na. Poboljšanjem digitalnih vješ na mogla bi se poveća produk vnost i riješi problem nedostatka odgovarajućih vješ na. Zbog ograničene relevan-tnos strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, niska je stopa zaposlenos osoba sa za-vršenim strukovnim obrazovanjem i osposobljava-njem. Nisko je sudjelovanje učenika u programima koji uključuju prak čnu nastavu. Osnivanjem regio-nalnih centara kompetentnos i uvođenjem ekspe-rimentalnog programa Dualno obrazovanje trebala bi se poboljša kvaliteta strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i olakša iden fi kacija potrebnih vješ na. Nisko je sudjelovanje odraslih u obrazov-

nim programima koji se nude u okviru mjera kojima se osobama olakšava pronalaženje zaposlenja ili os-posobljavanja. To se osobito odnosi na one kojima je obrazovanje najpotrebnije, kao što su niskokvalifi ci-rane i nezaposlene osobe.

• Smanjuje se udio stanovništva izloženog riziku od siromaštva ili socijalne isključenos , ali je i dalje veći od prosjeka Unije. Taj se rizik uglavnom odnosi na osobe starije dobi i osobe s invaliditetom. U us-poredbi s prosjekom EU-a, još je ograničen učinak socijalnih naknada na smanjenje siromaštva. Nad-ležna jela poduzela su mjere kako bi poboljšala evidenciju socijalnih naknada koje se dodjeljuju na lokalnoj razini tako što su uskladila kategorizaciju h naknada, čime bi se trebao dobi bolji uvid u

naknade koje se odobravaju u cijeloj zemlji, što bi se potom moglo iskoris za poboljšanje učinko-vitos sustava socijalne zaš te i pružanje zaš te osobama kojima je najpotrebnija.

• Prometna je mreža neujednačena s vrlo nerazvije-nom željezničkom infrastrukturom, što za poslje-dicu ima nekvalitetne usluge i prepreke mobilno-s radnika. Nema odgovarajuće infrastrukture za javni promet u manjim gradovima. Emisije stakle-ničkih plinova iz cestovnog prometa znatno su se povećale u posljednjih pet godina. Udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa znatno je manji od 10 %, što je cilj koji bi se trebao ostvari u 2020. Potrebni su dodatni napori i ulaganja da bi se stvarno smanjio velik udio osobnih automobila s pogonom na fosilna goriva, potaknula intermodal-nost i općenito ograničilo povećanje emisija stakle-ničkih plinova u prometnom sektoru.

• Hrvatska bi svoj visoki energetski intenzitet mogla smanji ulaganjima u energetsku učinkovitost i pa-metne energetske sustave. Osobita pozornost mo-gla bi se posve smanjenju potrošnje električne energije u zgradama i poboljšanju energetske učin-kovitos sustava centralnog grijanja. Postoji velik potencijal i za ulaganja u energiju vjetra i sunca te u energiju iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje. Promicanjem takvih ulaganja mogla bi se poveća energetska samoodrživost hrvatskih otoka, u skladu s inicija vom Čista energija za otoke Europske unije. Osim toga, Hrvatska je osobito izložena klimatskim rizicima, osobito poplavama i šumskim požarima.

• Ulaganja bi mogla potaknu prelazak na kružno gospodarstvo. Potrebna su i za odvojeno prikuplja-nje i recikliranje otpada kao alterna ve odlagališ -ma otpada, osmišljavanje alterna vnih rješenja za sirovine i povećanje potražnje za recikliranim ma-terijalima te za informiranje javnos o održivim po-trošačkim praksama i ponašanju potrošača. Osim toga, znatna su ulaganja potrebna i za prikupljanje i obradu otpadnih voda u aglomeracijama s popu-

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

lacijskim ekvivalentom većim od 2000 stanovnika. Ulaganjima u vodoopskrbne mreže moglo bi se smanji istjecanje vode za piće i ispuni dosad ne-ispunjeni uvje kvalitete.

• Potrebna su ulaganja u istraživačke i inovacijske kapacitete i primjenu naprednih tehnologija da bi se potaknule inovacije i ubrzao rast produk vnos koji je usporen zbog rascjepkanos i neučinkovitos poli ka u području istraživanja i inovacija. Hrvatska svojom strategijom pametne specijalizacije za raz-doblje 2016. – 2020. namjerava potaknu inovacije, prevlada rascjepkanost sustava i osigura proved-bu ak vnos istraživanja i razvoja usko povezanih s najvažnijim gospodarskim priorite ma, ali se očeku-je njezina brža provedba. Ulaganjima bi se mogla po-taknu suradnja sveučilišta i poslovnog sektora radi lakšeg prijenosa tehnologije i komercijalizacije rezul-tata istraživanja i moglo bi se poboljša upravljanje.

• Provedba mjera za poboljšanje korpora vnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu zasad sporo napreduje. Donesen je Kodeks kor-pora vnog upravljanja i uvedena je obveza sred-njoročnog planiranja i izvješćivanja o poslovnim rezulta ma, no gospodarstvo je i dalje optereće-no zbog izrazite prisutnos poduzeća u državnom vlasništvu u brojnim sektorima, njihove niske pro-fi tabilnos i slabe produk vnos . U 2018. dodatno je skraćen popis trgovačkih društava od posebnog interesa te sada više društava formalno ispunjava uvjete za prodaju, no nema jasne strategije priva -zacije. Pritom se stječe dojam da su nadležna jela zaokupljena prodajom preostalih manjinskih udje-la i ak vacijom neak vne imovine. Nadalje, postoji percepcija o raširenos i daljnjem rastu korupcije, pri čemu nedostaje učinkovi h instrumenata za njezino sprečavanje i sankcioniranje, osobito na lokalnoj razini. Potrebno je poboljša mehanizme nadzora i sankcioniranja imenovanih odgovornih osoba u javnim poduzećima na lokalnoj razini.

• Prekomjerni administra vni i zakonski uvje te pa-rafi skalni (neporezni) name opterećuju poduzeća, osobito ona manja. Okončano je mjerenje admini-stra vnog opterećenja na temelju kojeg nadležna jela mogu nastavi provodi obećane mjere raste-

rećenja. Smanjenje parafi skalnih nameta kasni. Ve-lik broj prekomjerno reguliranih profesija nega vno utječe na tržišno natjecanje. Napredak je ostvaren u nekim sektorima, osobito u sektoru usluga prijevoza taksijem, ali još nisu uklonjena prekomjerna ograni-čenja za brojne gospodarski važne profesije.

• Znatan broj neriješenih predmeta i dugotrajni po-stupci pred građanskim i trgovačkim sudovima umanjuju pravnu sigurnost, a nedostaci kazneno – pravnog sustava prepreka su suzbijanju gospo-darskih i fi nancijskih kaznenih djela. Dodatno je

pogoršana percepcija neovisnos pravosuđa. Iz-mjene i dopune Zakona o državnom sudbenom vijeću donesene su u 2018. Uz iznimku Visokog tr-govačkog suda, kon nuirano smanjenje broja neri-ješenih predmeta uglavnom je rezultat smanjenja broja novih predmeta. Na nekim se sudovima tes -ra elektronička komunikacija koja bi se tek trebala poče primjenjiva na nacionalnoj razini.

• Izrada programa za korištenje sredstvima iz fon-dova EU-a u razdoblju 2021. – 2027. mogla bi pri-donije uklanjanju nekih nedostataka utvrđenih u preporukama, što bi Hrvatskoj omogućilo da na najbolji način iskoris ta sredstva u određenim sektorima, vodeći računa o regionalnim razlika-ma. Jačanje administra vnih kapaciteta države za upravljanje m sredstvima važan je čimbenik uspješnos takvih ulaganja. Nužno je ojača ins -tucionalni okvir javne nabave radi jačanja discipli-ne i ostvarenja ciljeva poli ke u području strateške nabave te radi učinkovitos javnih rashoda.

3. Če ri Specifi čne preporuke za HrvatskuNakon ocjene reformskog stanja u Hrvatskoj i uzevši u obzir sve navedeno u prethodnom poglavlju, Komi-sija je iznijela i če ri specifi čne preporuke za koje se očekuje da će ih Hrvatska proves jekom (ostatka) 2019. i 2020. godine, kako slijedi:

1. Ojača proračunski okvir i praćenje potencijalnih obveza na središnjoj i lokalnoj razini. Smanji te-ritorijalnu rascjepkanost javne uprave i pojedno-stavni funkcionalnu raspodjelu nadležnos .

2. Proves reformu sustava obrazovanja i poboljša pristup obrazovanju i osposobljavanju na svim ra-zinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada. Konsolidira socijalne naknade i poboljša njihov učinak na smanjenje siromaštva. Osnaži mjere i ins tucije tržišta rada i poboljša njihovu suradnju sa socijalnim službama. U suradnji sa soci-jalnim partnerima uves usklađene okvire za odre-đivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama.

3. Usmjeri inves cijsku poli ku na istraživanje i ino-vacije, održivi gradski i željeznički promet, energet-sku učinkovitost, obnovljive izvore energije i oko-lišnu infrastrukturu, vodeći računa o regionalnim razlikama. Poveća kapacitete nadležnih jela za izradu i provedbu javnih projekata i poli ka.

4. Poboljša korpora vno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i intenzivira prodaju h po-duzeća i neak vne imovine. Unaprijedi sprječava-nje i sankcioniranje korupcije, osobito na lokalnoj razini. Skra trajanje sudskih postupaka i una-prijedi elektroničku komunikaciju na sudovima. Smanji najveće parafi skalne namete i pretjeranu regulaciju tržišta proizvoda i usluga.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

13


1. Novine uvedene ZakonomObuhvatnost Zakona

Zakonom se primarno prvi put uvodi obligatorno ko-rištenje elektroničkim računima (e-računima) u po-slovanju jela državne i javne uprave – B2G (business to government), G2G (government to government).

Zakon je već uveo obvezu zaprimanja e-računa u po-stupcima javne nabave od 1. prosinca 2018. za javne i sektorske naručitelje te uvodi obvezu izdavanja e-ra-čuna za izdavatelje računa i e-računa – dobavljače u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine.

Kako to konkretno izgleda u praksi:

• Primjer 1. ZAPRIMANJE: javni naručitelj, primjeri-ce, osnovna škola u postupku javne nabave kupuje / nabavlja npr. uređaj za skeniranje te od 1. prosin-ca 2018. mora zaprimi i ne smije odbi e-račun ako dobavljač uređaja za skeniranje pošalje takav račun. Ako dobavljač so vera izda papirna račun, javni naručitelj zaprimit će papirna račun budući da je papirnato izdavanje e-računa u javnoj nabavi moguće do 1. srpnja 2019. godine.

• Primjer 2. IZDAVANJE: Dobavljač uređaja za skeni-ranje u postupku bagatelne nabave na temelju po-nude i narudžbenice koju je izdao naručitelj, od 1. srpnja 2019. godine MORA izda javnom / sektor-skom naručitelju e-račun, a javni / sektorski naru-čitelj ga mora zaprimi , obradi i arhivira u onom obliku u kojem ga je zaprimio.

Stoga, od 1. srpnja 2019. godine eliminiraju se papir-na računi iz postupaka javne i bagatelne nabave te u navedenim postupcima više neće bi moguće izdava-nje papirna h računa.

Naime, bilo je potrebno ostavi prijelazno razdoblje (1. 12. 2018. – 1. 7. 2019.) između obveze zaprimanja i obveze izdavanja e-računa upravo zbog obveze iz-davanja elektroničkih računa za dobavljače odnosno izdavatelje elektroničkih računa, kako bi svoje raču-novodstvene sustave, ERP-ove i sl. infrastrukturno prilagodili elektroničkom načinu fakturiranja i uspješ-no implemen rali europsku normu za e-račun.

Također, posebno je bitno istaknu kako će Zakon obuhva veći volumen e-računa budući da je pod-ručje primjene Zakona prošireno i na postupke na-bave male ili bagatelne vrijednos , odnosno ispod pragova od 200.000,00 kn za nabave roba i usluga te nabavu radova ispod 500.000,00 kn.

Zakon se stoga odnosi na cjelokupnu javnu nabavu pa i na tzv. nabavu putem narudžbenica, ako narudžbe-nica ima sva bitna obilježja ugovora, dakle, i na naba-ve male vrijednos , tzv. bagatelnu nabavu.

Izuzeća od primjene Zakona / Na koje se postupke i obveze Zakon ne odnosi?

Odredbe Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi ne odnose se na područja izuzeta od javne nabave, sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Zakon se ne primjenjuje ni na elektroničke račune izdane po izvršenju ugovora o javnoj nabavi koji spadaju u pod-ručje primjene zakona kojim se uređuje javna nabava, ako su nabava i izvršenje ugovora proglašeni tajnima.

Također, za gotovinska i kar čna plaćanja npr. služ-benom kar com javnog / državnog dužnosnika, gra-donačelnika, ministra, direktora javnog poduzeća, ravnatelja škole i sl. koju se upotrebljava ad hoc, za plaćanje npr. poslovnih ručkova, cestarina, mostari-na, usluga prijevoza taksijem i sl. – nije potrebno iz-dava e-račune. Predmetno je područje već uređeno Zakonom o fi skalizaciji u prometu gotovinom te ga nije bilo potrebno dvostruko normira .

Provedba propisa o e-računima u javnoj nabavi Maja Radišić Žuvanić *

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta resorni je nositelj Zakona o elektroničkom izdavanju raču-na u javnoj nabavi kojim se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direk va EU/55/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. Zakon je na snazi od 1. studenog 2018. godine, predstavljao je i jednu od mjera Nacionalnog programa reformi Vlade Republike Hrvatske u 2018. godini, a glavni cilj mjere i zakona je 100 % izdavanje i zaprimanje e-računa u javnoj nabavi od 1. srpnja 2019. godine.

* Maja Radišić Žuvanić, mag. iur., voditeljica Službe za digitalno gospodarstvo Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, Zagreb.

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi se također NE odnosi, primjerice, na:

• fakturiranje zakupa poslovnih prostora i najma stanova u vlasništvu JLP(R)S-ova pravnim osoba-ma – npr. sportska dvorana koju škole iznajmljuju sportskim klubovima – nije u smislu ovog Zakona javna nabava pa se ne moraju izdava e-računi. Također, u tom se slučaju radi o stjecanju priho-da, a ne o trošenju proračunskih sredstava. Dru-gi primjer je poslovni prostor koji Grad Zagreb iznajmljuje privatnom poduzeću – za najam pred-metnog prostora Grad Zagreb nije obvezan izda e-račun privatnom poduzeću. Među m, ako Grad Zagreb poslovni prostor iznajmljuje nekom jav-nom / sektorskom naručitelju npr. nekom mini-starstvu, morao bi mu za is izda e-račun budući da je u ulozi naručitelja javni naručitelj odnosno ministarstvo.

• fakturiranja komunalne naknade pravnim / fi zič-kim osobama

• fakturiranja komunalnih usluga pravnim / fi zičkim osobama (odvoz komunalnog otpada, opskrba vo-dom i sl.) – među m, ako se na strani naručitelja također nalazi javni / sektorski naručitelj, koji tu uslugu naručuje postupkom javne nabave – Ugo-vorom ili narudžbenicom, u tom slučaju obvezno je izdavanje e-računa

• fakturiranja stambene pričuve za gradske stanove od strane zgrade, a posredstvom upravitelja (npr. GSKG prema Gradu Zagrebu)

• fakturiranja obveza JLRS-u zbog kojih je JLRS osno-vao neko trgovačko društvo (npr. fakturiranje odr-žavanja cesta koje Ceste Jastrebarsko fakturiraju svom osnivaču – Gradu Jastrebarsko ili Dugosel-ski komunalac svom osnivaču Gradu Dugom Selu, na čijem području obavlja poslove organiziranog sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja komunalnog otpada, upravlja s dvama gradskim grobljima i s gradskom tržnicom te obavlja poslove održavanja javnih površina i poslove čišćenja javnih površina)

• fakturiranje školarina fi zičkim / pravnim osobama nije javna nabava (također predstavlja stjecanje prihoda, a ne trošenje proračunskih sredstava)

• fakturiranje toplih obroka (škole fakturiraju fi zič-kim osobama – roditeljima)

• prodaju zemljišta fi zičkim i pravnim osobama – jer se tad ne radi o javnoj nabavi već o kupoprodaji nekretnina (najčešće u ulozi kupca nije javni / sek-torski naručitelj već fi zička ili pravna osoba privat-nog prava, ako je kupac javni / sektorski naručitelj – prodavatelj mora izda e-račun)

• prefakturiranje režijskih troškova (struja, voda) prema korisnicima u npr. Gradskoj upravi (Porezna uprava, Ured državne uprave)

• naknada 10 % za uređenje voda prema npr. Hrvat-skim vodama i sl.

U svakom slučaju, potrebno je posebno vodi raču-na o tome tko je naručitelj pa ako je naručitelj javni / sektorski naručitelj, dobavljač će mu gotovo uvijek mora izda e-račun.

S druge strane, ako je naručitelj fi zička ili pravna oso-ba (privatnog prava, npr. poduzeće), ne postoji obve-za dobavljača (izdavatelja računa) za izdavanjem e-ra-čuna budući da se radi o odnosu B2B u kojem slučaju fakturiranje ne uređuje ovaj Zakon, već Zakon o pore-zu na dodanu vrijednost.

2. Europski standard – norma za e-računDirek va 2014/55/EU kao i nacionalni Zakon o elek-troničkom izdavanju računa u javnoj nabavi propisuju i europski standard za e-račun, prema kojem je javna i državna uprava obvezna prihva i obradi zapri-mljene elektroničke račune od svojih dobavljača.

Gospodarski subjek koji su željeli obavlja djelatno-s prekogranične nabave, pa i prekogranične trgo-vine, često su se morali uskladi s novom normom o elektroničkom izdavanju računa svaki put kada bi ulazili na novo tržište. Naime, u državama članicama postojalo je i upotrebljavalo se više od nekoliko svjet-skih, nacionalnih, regionalnih normi za elektroničko izdavanje računa.

Upravo je to postojanje mnogostrukih normi koje nisu bile interoperabilne među državama članicama rezul ralo pretjeranom složenošću, pravnom nesi-gurnošću i dodatnim opera vnim troškovima za gos-podarske subjekte koji su se koris li elektroničkim fakturiranjem diljem država članica. Događale su se situacije da bi po okončanom prekograničnom po-stupku nabave naručitelju bilo onemogućeno zapri-manje e-računa jer je is bio izrađen prema standar-du različitom od onoga kojeg je, primjerice, upotre-bljavao naručitelj.

Tim zakonodavnim okvirom na razini EU-a i na razini Republike Hrvatske prepreke prekograničnoj trgovini i prekograničnoj nabavi će se smanji .

Normizacija elektroničkog izdavanja računa ta-kođer nadopunjuje napore u vezi s promicanjem korištenja elektroničkom javnom nabavom kako je navedeno u relevantnim odredbama Direktive 2014/24/EU i Direktive 2014/25/EU Europskog par-lamenta i Vijeća.

Naime, Europska komisija zatražila je od Europskog odbora za normizaciju (CEN) izradu potrebnih normi za elektronički račun i prateće dokumente te svi javni i sektorski naručitelji, u skladu s Direk vom 2014/55/

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

15


EU, imaju obvezu prihvaćanja elektroničkih računa prema normi EU-a o e-računu i sintaksama e-računa koje ta norma defi nira.

Europska norma za e-račun, koja je prihvaćanjem Hrvatskog zavoda za norme postala i hrvatskom nor-mom za e-račun, obvezna je za sve države članice. Objavljena je službeno u listopadu 2017. godine.

Norma ne ulazi u načine razmjene e-računa i ne pro-pisuje metode ili postupke za isto, već samo daje bla-ge smjernice oko mogućih modela razmjene.

3. Nacionalna centralna pla orma za razmjenu e-računa u javnoj nabavi

Evolucijskim razvojem modela razmjene e-računa tri modela razmjene pojavljuju se kao najprihvaćenija: izravna razmjena (P2P – Peer2Peer), 4corner ili četve-rokutni model, 3corner ili trokutni model.

Izravna razmjena kao model u ovom slučaju javnih naručitelja neprimjenjiva je zbog enormnog (N) bro-ja konekcija, što u praksi znači da bi svaki naručitelj morao bi kolek ran sa svakim dobavljačem izravno odnosno natjecatelj u javnoj nabavi / dobavljač mora ima N broj konekcija (s potencijalno različi m mo-delima i standardima) kako bi se spojio sa svakim od N broja javnih i sektorskih naručitelja. Tu su i konek-cije javnih i sektorskih naručitelja s drugim javnim i sektorskim naručiteljima onda kad se jedno od njih nalazi u ulozi natjecatelja / dobavljača.

Nadalje, trokutni model također nije bio primjenjiv model razmjene budući da podrazumijeva kako na-ručitelj i dobavljač imaju istog informacijskog posred-nika, a što bi dovelo do potpune centralizacije i se-gmentacije tržišta.

Tržišno najliberalniji model razmjene e-računa, če-tverokutni model, također nije bio primjenjiv zbog nepostojanja interkonekcije informacijskih posred-nika i jedinstvenog registra korisnika e-računa jer u Republici Hrvatskoj:

• informacijski posrednici za razmjenu e-računa ne-maju povezane registre i nisu javni kod svih

• protokoli za razmjenu informacija o korisnicima nisu standardizirani

• ne postoji mehanizam koji bi omogućavao upotre-bu distribuiranog registra korisnika e-računa

• ne postoji centralni registar u koji bi svi informacij-ski posrednici bili obvezni upisiva svoje korisnike.

Potrebno je, stoga, bilo izradi hibridnu verziju tro-kutnog i četverokutnog modela prema kojem bi svi računi razmijenjeni u sustavu javne nabave prolazili kroz jednu pristupnu točku – nacionalnu centralnu pla ormu za razmjenu e-računa.

Na toj pristupnoj točki – nacionalnoj centralnoj plat-formi za razmjenu e-računa – spojeni bi bili svi: javni naručitelji (izravno), sektorski naručitelji (izravno ili neizravno), lokalna samouprava (izravno ili neizravno) i informacijski posrednici sa svojim korisnicima – jav-nim / sektorskim naručiteljima.

Tim načinom svi sudionici komuniciraju prema jed-noj pristupnoj točki – centralnoj pla ormi – čime se značajno štede resursi potrebni za integracije. Pritom je propisan i jedinstveni protokol koji primjenjuju svi sudionici u procesu razmjene e-računa, a svi sudioni-ci / obveznici Zakona obavljaju i registraciju na naci-onalnoj centralnoj pla ormi čime se ujedno stvara i jedinstvena evidencija, tj. registar korisnika e-računa u Republici Hrvatskoj.

Tako, primjerice, pošiljatelj e-računa ne mora vodi brigu gdje i kako da is pošalje već podatke dostav-lja pristupnoj točki, a proces preusmjeravanja (ruta-nja) pristupna točka obavlja samostalno na temelju dostavljenih podataka javnih i sektorskih naručitelja odnosno njihovih informacijskih posrednika.

Naime, dosadašnje tržište informacijskih posrednika bilo je poprilično segmen rano. Na istom je djelovalo svega nekoliko informacijskih posrednika koji nemaju javno objavljene registre korisnika e-računa i registri korisnika e-računa nisu im povezani, protokoli za raz-mjenu informacija o korisnicima nisu standardizirani, a ne postoje mehanizmi koji bi omogućavali upotrebu distribuiranog registra korisnika. Isto tako nije posto-jao centralni registar u koji bi svi informacijski po-srednici bili obvezni upisiva svoje korisnike, a koji je dobra praksa drugih država članica i na temelju čega je primjena e-računa m državama u porastu.

Posljedica su bile neuređeno tržište informacijskih posrednika, zatvaranje pružatelja usluga informacij-skog posredništva i zatvoreni registri, a događalo se i da se nekim informacijskim posrednicima nisu mogli posla računi vlas h korisnika jer nije bilo interko-nekcije.

Predmetnim se, stoga, modelom nacionalne central-ne pla orme za razmjenu e-računa omogućio funkci-onalan ekosustav koji će generira poslove ne samo za informacijske posrednike, već i za sustavne inte-gratore, so verske tvrtke te tvrtke koje sudjeluju u razvoju poslovnih procesa.

Tko je skrbnik nacionalne centralne pla orme i tko ima ulogu centralnog informacijskog posrednika?

Republika Hrvatska je Zakonom o državnoj informa-cijskoj infrastrukturi i Uredbom o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanje na državnu in-formacijsku infrastrukturu odlučila konsolidira svoje

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

IT usluge te je defi nirala pružatelje dijeljenih usluga (centar dijeljenih usluga – CDU). Pružatelji usluga CDU-a su: APIS, FINA, CARNet, AKD.

Određivanje FINA-e kao informacijskog posrednika za određene javne naručitelje u konkretnom Nacrtu prijedloga Zakona svoje utemeljenje, stoga, nalazi u navedenom Zakonu o državnoj informacijskoj infra-strukturi, Uredbi o organizacijskim i tehničkim stan-dardima za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu te Odluci Vlade Republike Hrvatske o zaprimanju strukturiranih računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava za jela državne uprave / proračunske korisnike državnog proračuna iz 2015. godine.

Na temelju navedenih propisa dijeljenu uslugu za praćenje poslovnog procesa zaprimanja e-računa te poslove informacijskog posredništva za jela držav-ne uprave / proračunske korisnike državnog proraču-na Republike Hrvatske, FINA pruža od 2016. godine. Predmetni je centralni sustav / pla ormu FINA uspo-stavila još 2016. godine, a putem tog sustava elek-troničke račune zaprimaju središnja jela državne uprave, ali i druga javna jela, poput jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave.

Tim se Zakonom na temelju pozi vnih iskustava u provedbi navedene odluke i uloge FINA-e kao pruža-telja dijeljenih usluga samo proširuje već dodijeljena uloga FINA-e kao informacijskog posrednika tako što FINA postaje obvezni centralni informacijski posred-nik za zaprimanje i slanje elektroničkih računa i prate-ćih isprava za javne naručitelje kako su is defi nirani u zakonu o javnoj nabavi, osim za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jela javnog prava koja u iznosu većem od 50 % fi nanciraju jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane is h ili je više od polovine članova njihovih upravnih, uprav-ljačkih ili nadzornih jela imenovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te udruženja koje je osnovala jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Navedeno znači da za sve druge javne naručitelje (tj. JL(P)RS-ovi i s njima povezana društva i subjek ), sek-torske naručitelje i sve druge gospodarske subjekte – dobavljače koji izdaju elektroničke račune, FINA NIJE obvezni informacijski posrednik, već su is za svog informacijskog posrednika slobodni bira bilo kojeg informacijskog posrednika na unutarnjem tržištu.

FINA je stoga u dualnoj ulozi jer je kao centralni in-formacijski posrednik ujedno nadležna za upravljanje nacionalnom centralnom pla ormom za razmjenu e-računa na koju su se dužni poveza svi informacij-ski posrednici.

Neovisno o veličini, potrebi ili mogućnos ma samog pravnog subjekta, nacionalna centralna pla orma za razmjenu e-računa za državu je prilagođena upravo za onakav oblik rada kakav je pravnom subjektu po-treban. Elektroničke račune moguće je, stoga, sla prema centralnoj pla ormi automatskom razmjenom putem mrežnih servisa / aplikacija, pomoću napred-nog elektroničkog potpisa (metoda PKI), elektroničke razmjene podataka (metoda EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje raču-na s isporukama dobara i usluga.

Pritom, izdavatelj / dobavljač u mogućnos je oda-bra hoće li e-račune sla izravno iz svog računovod-stvenog sustava ili putem informacijskog posrednika koji je integriran i povezan s centralnom pla ormom / servisom e-račun za državu.

Sukladno odredbama Zakona, informacijski posred-nik defi nira se kao pravna osoba koja, u skladu s eu-ropskom normom, pruža usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava, odnosno koja obavlja elektroničku razmjenu računa između izda-vatelja e-računa i primatelja e-računa, a koja može obavlja i usluge upravljanja cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja, slanja i arhiviranja e-računa.

Informacijski posrednici osposobljeni za razmjenu e-računa sukladno normi za e-račun u Republici Hr-vatskoj su:

1. FINANCIJSKA AGENCIJA (FINA) – slanje i zaprima-nje e-računa

2. HRVATSKA POŠTA (HP) – zaprimanje e-računa 3. Hrvatski telekom (HT) - slanje e-računa 4. mSTART d. o. o. – slanje e-računa 5. ELEKTRONIČKI RAČUNI d. o. o. (Moj eRačun) – sla-

nje i zaprimanje e-računa 6. Megatrend Redok d. o. o. (OMNIZON) – slanje

e-računa 7. Hitra produkcija dokumenata d. o. o. – slanje

e-računa 8. EDITEL ADRIA d. o. o. – slanje e-računa 9. POS d. o. o. – slanje e-računa10. OPTIM IT d. o. o. – slanje e-računa11. Reverus d. o. o. – slanje e-računa

4. Provedbeni ak Od 1. travnja 2019. godine na snazi su i dva proved-bena akta zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

1. Tehnički pravilnik ili Pravilnik o tehničkim elemen- ma, izdavanju i razmjeni elektroničkog računa

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

17


i pratećih isprava u javnoj nabavi (NN, br. 32/19) kojim se propisuju tehnički elemen elektroničkog računa, dužnos korisnika centralne pla orme, re-gistracija izdavatelja elektroničkog računa, naručite-lja i informacijskih posrednika, izdavanje i razmjena elektroničkog računa i pratećih isprava, poruke o zaprimanju i slanju elektroničkog računa i nemoguć-nost izdavanja i razmjene elektroničkog računa.

2. Osim tehničkog Pravilnika, od 1. travnja 2019. go-dine na snazi je i Pravilnik o vrs i visini naknada za usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa za javne naručitelje u javnoj nabavi (NN, br. 32/19).

Predmetnim se Pravilnikom utvrđuju vrsta i visina na-knada koju FINA naplaćuje za usluge informacijskog posredništva slanja e-računa i korištenja centralnom pla ormom za javne naručitelje propisanih u članku 3. st. 6. Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi te način plaćanja naknada. Visina na-knada za obavljanje usluge informacijskog posred-ništva slanja e-računa i pratećih isprava za javne na-ručitelje određuje se prema broju poslanih e-računa javnog naručitelja.

5. ZaključakMinistarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je u svrhu povećanja korištenja elektroničkim računima u državnoj i javnoj upravi te gospodarskom sektoru od 2012. godine kon nuirano ulagalo napore i pro-vodilo pilot-projekte razmjene e-računa zajedno s dr-žavnom i javnom upravom, gospodarskim subjek ma i znanstvenom zajednicom.

U kontekstu nastojanja Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta da se rasterete poduzetnici od-nosno gospodarstvo od nepotrebnih administra v-nih opterećenja, provedbom ovog Zakona smanjit će se troškovi poslovnog sektora. Naime, mnogi gospo-darski subjek , zbog nedostatka adekvatnog pravnog okvira, upotrebljavali su istodobno dva sustava fak-turiranja, papirnato i elektroničko, pri čemu su imali

velike troškove. Upravo troškovi bit će sada manji (npr. trošak papirnate arhive budući da se računi kao knjigovodstvene isprave moraju čuva najmanje 11 (jedanaest) godina, sukladno odredbama Zakona o računovodstvu).

Također, kao CEF Telekom koordinator i koordinator hrvatskih projektnih konzorcija od 2015. godine Mini-starstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta provodi projekte Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) s temom e-računa.

Ciljevi projekata (vrijednos 9,7 milijuna kuna) upra-vo su po canje korištenja strukturiranim elektronič-kim računima od strane javne uprave i gospodarskih subjekata nacionalno i prekogranično, pri čemu snaž-nu podršku pruža Europska komisija pri osiguravanju tehničkih i opera vnih preduvjeta jela javne uprave za integraciju s nacionalnom centralnom pla ormom za e-račun.

Budući da su računi najčešći, a često i najvažniji po-slovni dokument koji razmjenjuju poslovni partneri (B2B), uključujući i javne naručitelje (B2G), potpuno je smisleno u današnje doba globalne digitalizacije upravo digitalizira i automa zira procese fakturi-ranja.

Digitalizacija gospodarstva i eksponencijalni razvoj tehnologije kreiraju kartu gospodarskih pobjednika i gubitnika, kao što su to napravile i ranije tehnološke revolucije.

Danas 90 % radnih mjesta treba ili će treba digitalne vješ ne zaposlenih. Sve organizacije se moraju razvi-ja ako žele preživje u digitalnom dobu; od gospo-darstvenika do državne i javne uprave, bez razlike, jer se utjecaj tehnologija više ne može zanemari .

Težnja je, stoga, ovim zakonodavnim okvirom, ali i daljnjim projek ma automa zacije i digitalizacije poslovanja gospodarstvenika, javne i države uprave, ostvari cilj da se Republika Hrvatska uspinje na lje-stvici jedinstvenog digitalnog tržišta Europe.

18

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. UvodPravilnikom o fi nancijskom izvještavanju u prora-čunskom računovodstvu propisan je oblik i sadržaj fi nancijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obveza i rokovi njihova podnošenja. Odredbe tog Pravilnika odnose se na subjekte defi nirane Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) i utvrđene Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika1:

• državni proračun• proračune jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave • proračunske i izvanproračunske korisnike držav-

nog proračuna • proračunske i izvanproračunske korisnike proraču-

na jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave.

Na polovici godine spomenu subjek pripremaju polugodišnje fi nancijske izvještaje, a to su Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (na Obrascu: PR-RAS), Izvještaj o obvezama (na Obrascu: OBVEZE) i Bilješke. Rokovi predaje fi nancijskih izvje-štaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja za 2019. godinu su sljedeći:

• za proračunske korisnike državnog proračuna, je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

* Ivana Vargašević Čonka , mag. oec, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Hana Zoričić, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Registar je propisan Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i iz-vanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i iz-vanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09 i 142/14).

i proračunske korisnike proračuna jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave 10. srpnja 2019.

• za izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave 22. srpnja 2019.

• za konsolidirane fi nancijske izvještaje razdjela dr-žavnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave 22. srpnja 2019.

Prilikom sastavljanja fi nancijskih izvještaja treba ima na umu kako su Zakonom o proračunu u članku 125. propisane novčane kazne u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna ne samo u slučaju predaje fi nancij-skih izvještaja nakon propisanih rokova, već i ako oni nisu sastavljeni sukladno Pravilniku. U nastavku član-ka daje se pregled polugodišnjih fi nancijskih izvješta-ja, obveznika predaje te osvrt na aktualne knjigovod-stvene evidencije iz Okružnice o sastavljanju i predaji fi nancijskih izvještaja za razdoblje 1 – 6.

2. Polugodišnji fi nancijski izvještajiPrema članku 22. Pravilnika o fi nancijskom izvještava-nju u proračunskom računovodstvu fi nancijski izvje-štaji općenito, pa tako i izvještaji za razdoblje od 1. si-ječnja do 30. lipnja 2019., predaju se FINA-i isključivo u elektroničkom obliku koristeći se Obrascem s ugra-đenim kontrolama objavljenom na internetskim stra-nicama Ministarstva fi nancija (h p://www.mfi n.hr/hr/fi nancijsko-izvjestavanje-1-2, odnosno www.mfi n.hr → Državna riznica → Računovodstvo → Financij-sko izvještavanje). Uz elektronički oblik Referentne stranice obvezno se predaje i njen ispis ovjeren pot-pisom i pečatom odgovorne osobe. Kod preuzimanja

Polugodišnji fi nancijski izvještaji i osvrt na aktualna knjiženja u sustavu proračunaIvana Vargašević Čonka *

Hana Zoričić **

Autorice u članku daju kratak pregled fi nancijskih izvještaja koje su obveznici u proračunskom sustavu dužni preda za polugodišnje razdoblje, rokova njihove predaje te osoba kojima se fi nancijski izvještaji predaju. Dodatno, daje se i osvrt na aktualne knjigovodstvene evidencije iz Okružnice o sastavljanju i predaji fi nan-cijskih izvještaja za polugodišnje razdoblje 2019. godine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

19

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

fi nancijskih izvještaja, zaposlenici FINA-e izdaju po-tvrdu o zaprimanju odnosno učitavanju obrazaca.

Obveznici u sustavu proračuna ponekad neispravno popunjavaju podatke na Referentnoj stranici obraza-ca fi nancijskih izvještaja, primjerice, kod navođenja naziva obveznika ili razine izvještaja kojoj obveznik pripada. Ministarstvo fi nancija u Okružnicama o sa-stavljanju i predaji fi nancijskih izvještaja za pojedina razdoblja redovito podsjeća na važnost ispravnog po-punjavanja i h podataka pa je i pogrešaka te vrste sve manje sa svakim novim izvještajnim razdobljem.

2.1. Općenite upute za popunjavanje obrazaca

Prilikom izrade Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, odnosno popunjavanja Obras-ca: PR-RAS, za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. popunjavaju se oba stupca, odnosno popu-njava se i stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine. Iznimka su samo korisnici koji su osnovani početkom 2019. godine ili nakon 30. lipnja 2018. i korisnici koji su od 1. siječnja 2019. godine prešli iz neprofi tnog u proračunski sustav.

Na temelju Zaključka Vlade (KLASA:022-03/18-07/355, URBROJ:5030-25/06-18-2, od 2. kolovoza 2018.), kojim je prihvaćen prijedlog smanjenja broja agen-cija, zavoda, fondova, ins tuta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlas ma (u skladu s tablicom danom u privitku Zaključka), 1. siječnja 2019. stupile su na snagu statusne promje-ne za dio proračunskih korisnika državnog proraču-na. Od toga dana tridesetak proračunskih korisnika (agencije, zavodi, centri, dva ureda Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski mjeriteljski ins tut itd.), ali i ne-profi tna organizacija (Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu) te trgovačko društvo (Nacionalna veletržnica d. d.) pripojeno je drugim proračunskim korisnicima državnog proraču-na (ministarstvima, Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Državnom zavodu za mjeriteljstvo, Hrvatskom zavodu za javno zdrav-stvo, Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo itd.) koji su preuzeli njihove poslove, zaposlenike, opremu za rad i ostalo.

Agencija za obnovu osječke tvrđe je do kraja 2018. bila proračunski korisnik državnog proračuna, a 1. siječnja 2019. postala je proračunski korisnik Grada Osijeka.

Ministarstva, Središnji državni ured za obnovu i stam-beno zbrinjavanje i drugi proračunski korisnici držav-nog proračuna kojima je od 1. siječnja 2019. pripojen jedan ili više proračunskih korisnika i/ili drugih pravnih osoba, u svojim Izvještajima o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (PR-RAS, razina 11) za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. u stupac Ostvareno

u izvještajnom razdoblju prethodne godine unijet će podatke iz prošlogodišnjeg Izvještaja, odnosno samo podatke koji se odnose na to ministarstvo / ured / drugog proračunskog korisnika, bez uključivanja po-dataka koji se odnose na pripojene proračunske ko-risnike i/ili druge pravne osobe. Dakle, u PR-RAS se unose podaci u skladu sa stvarnim stanjem u 2018. godini, a ne podaci prilagođeni statusnim promjena-ma korisnika koje su stupile na snagu u 2019. godini.

Na primjer, Ministarstvo zaš te okoliša i energe ke, kojem je od 1. siječnja 2019. pripojena Hrvatska agen-cija za okoliš i prirodu, u svom će polugodišnjem PR-RAS-u razine 11 u stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine unije podatke koji se odnose samo na prihode i primitke, rashode i izdatke ostvarene u prvih šest mjeseci 2018. Ministarstva, bez Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. U stupac Ostvare-no u izvještajnom razdoblju tekuće godine Ministarstvo zaš te okoliša i energe ke unijet će podatke iz svoje Glavne knjige koja od 1. siječnja 2019. uključuje i nave-denu Agenciju. Razliku između ostvarenja prethodne i tekuće godine Ministarstvo će objasni u Bilješka-ma uz polugodišnje fi nancijske izvještaje.

U konsolidiranom PR-RAS-u (razina 12) Ministarstvo zaš te okoliša i energe ke u stupac Ostvareno u iz-vještajnom razdoblju prethodne godine unosi podat-ke u skladu s organizacijskom klasifi kacijom državnog proračuna koja je bila na snazi u 2018. godini. S obzi-rom na to da je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu do kraja 2018. bila glava u razdjelu 077 Ministarstva zaš te okoliša i energe ke, navedeno znači da i njeni podaci moraju bi uključeni u konsolidirane podatke razdjela za navedeno razdoblje. Dakle, u konsolidira-nom PR-RAS-u razdjela neće bi odstupanja u poda-cima o ostvarenju prethodnog i tekućeg razdoblja koja proizlaze iz statusnih promjena budući da je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu u prethodnom razdoblju bila glava u razdjelu Ministarstva čiji su izvještaji kon-solidirani, a u 2019. je dio samog Ministarstva čiji izvje-štaji naravno ulaze u konsolidirani izvještaj. Stoga će u Bilješkama uz polugodišnje fi nancijske izvještaje bi dovoljno napomenu do kakvih je promjena došlo dok će se detaljnija objašnjenja veza uz pojedine AOP-ove, odnosno određene prihode, rashode, primitke i izdatke kod kojih je došlo do relevantnih odstupanja ostvarenja tekuće u odnosu na prethodnu godinu.

Dakle, Vlada RH, ministarstva i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje – razdjeli organi-zacijske klasifi kacije državnog proračuna – u konsoli-diranim izvještajima (PR-RAS, razina 12) za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. u stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine uključuju podatke svih proračunskih korisnika koje su imali u

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

nadležnos u istom razdoblju 2018. U stupac Ostva-reno u izvještajnom razdoblju tekuće godine uključuju podatke proračunskih korisnika u skladu s organiza-cijskom klasifi kacijom 2019.

Nadalje, na AOP-u 001 Izvještaja o obvezama (obra-zac: OBV) iskazuje se početno stanje obveza na 1. si-ječnja 2019. godine, koje u pravilu odgovara stanju obveza na kraju prosinca 2018. godine.

Iznimka od pravila su ministarstva, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i drugi pro-računski korisnici državnog proračuna kojima je od 1. siječnja 2019. pripojen jedan ili više proračunskih korisnika i/ili drugih pravnih osoba, s obzirom na to da su bilančna stanja pripojenih subjekata s m da-tumom uključena u glavnu knjigu korisnika kojem su pripojena. Oni u svojim Izvještajima o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. kao sta-nje obveza na dan 1. siječnja 2019. unose podatke iz svoje glavne knjige na taj dan koji uključuju stanje obveza pripojenih proračunskih korisnika / drugih pravnih osoba i koje se iz tog razloga razlikuje od stanja njihovih obveza na posljednji dan 2018.

To se početno stanje iskazuje u Izvještajima o obveza-ma za sva razdoblja u 2019. godini.

Vlada RH, ministarstva i Središnji državni ured za ob-novu i stambeno zbrinjavanje – razdjeli organizacijske klasifi kacije državnog proračuna – u konsolidiranim Izvještajima o obvezama (razina 12) za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. kao stanje obveza na dan 1. siječnja 2019. i na dan 30. lipnja unose podatke iz svoje glavne knjige koji uključuju stanje obveza prora-čunskih korisnika koje imaju u nadležnos u skladu s organizacijskom klasifi kacijom 2019.

Razdjel 020 Vlada RH, na primjer, u konsolidirani Iz-vještaj o obvezama ne uključuje podatke o stanju ob-veza ni Ureda za razminiranje ni Ureda za suzbijanje zlouporabe droga budući da su is pripojeni Ministar-stvu vanjskih i europskih poslova odnosno Ministar-stvu zdravstva, koji imaju svoje razdjele.

Za razliku od Obrasca: PR-RAS i Obrasca: OBV, bilješ-ke koje su obvezni sastavi svi obveznici polugodiš-njeg fi nancijskog izvještavanja, ne dostavljaju se ni FINA-i ni Ministarstvu fi nancija nego se čuvaju kod obveznika.

Okružnice također podsjećaju da su, sukladno odred-bama Zakona o proračunu, i vijeća nacionalnih manji-na i mjesna samouprava (mjesni odbori) proračunski korisnici te, kao takvi, obveznici vođenja proračun-skog računovodstva i fi nancijskog izvještavanja.

Ako djeluju u okviru jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, dakle nemaju račun i njihove ak vnos iskazane su u proračunu jedinice, vijeća

nacionalnih manjina i mjesna samouprava ne moraju sastavlja zasebne fi nancijske izvještaje (isto se od-nosi i na predaju Izjave o fi skalnoj odgovornos ).

U slučaju da posluju preko vlas tog računa, obvezni su sastavlja fi nancijske izvještaje i predava ih nad-ležnoj jedinici lokalne odnosno područne (regional-ne) samouprave za potrebe kontrole i uključivanja u fi nancijski izvještaj razine 22. Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave te vijeća nacionalnih ma-njina fi nancijske izvještaje ne dostavljaju FINA-i, već isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

Treba naglasi da u oba slučaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Obrascu: PR-RAS (razine 22 i 23) iskazuju rashode vijeća nacio-nalnih manjina i mjesne samouprave po prirodnoj vrs rashoda i ne koriste se podskupinom 367.

2.2. Rokovi predaje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja

Vrlo je važno da svi obveznici predaje fi nancijskih iz-vještaja polugodišnje fi nancijske izvještaje predaju na vrijeme. Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela državnog proračuna te jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave uz svoje fi nancijske izvještaje konsolidiraju fi nancijske izvještaje prora-čunskih korisnika, koji su u njihovoj nadležnos , i svoj fi nancijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani izvje-štaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima te konsolidirani izvještaj o obvezama. U nastavku se na jasan način, tabelarnim prikazom, daje pregled roko-va za pojedine obveznike predaje te kome su dužni preda fi nancijske izvještaje. Također, izdvojeno se navode rokovi za konsolidirane fi nancijske izvještaje.

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

Proračunski korisnici državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)

• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBV)

do 10. srpnja 2019.

FINA-i nadležnom razdjelu

Proračunski korisnici proračuna JLP(R)S-a



do 10. srpnja 2019.

FINA-i nadležnoj jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

21



Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave



do 10.srpnja

2019. FINA-i

Izvanpro-računski korisnici državnog proračuna



do 22.srpnja

2019. FINA-i

Izvanpro-računski korisnici proračuna JLP(R)S-a


do 22. srpnja 2019.

FINA-i

Konsolidirani izvještaji

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave



do 22. srpnja 2019.

FINA-i

Razdjeli državnog proračuna



do 22. srpnja 2019.

FINA-i

2.3. Podaci o broju zaposlenih

Analizom podataka o broju zaposlenih u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS uočeno je kako proračuni i prora-čunski korisnici pogrešno popunjavaju pozicije AOP (od 642 do 645) koje se odnose na broj zaposlenih u jelima i kod korisnika. Stoga treba podsje na po-

jašnjenja pojmova navedenih u obrascu i način njiho-vog izračuna:

• broj zaposlenih krajem razdoblja: prosječan broj zaposlenih krajem razdoblja utvrđuje se kao pro-sjek stanja zaposlenih 1. siječnja i krajem svakog

tromjesečja prethodne i tekuće godine, uključujući i zaposlene u inozemstvu

• broj zaposlenih − stanje na temelju sa rada: pro-sječan broj zaposlenih radnika na bazi sa rada utvrđuje se tako da se ukupan broj ostvarenih sa rada u godišnjem razdoblju podijeli s brojem mo-gućih sa rada po jednom zaposlenom radniku u odnosnom razdoblju.

U Obrascu: PR-RAS razine 11 koji sastavljaju prora-čunski korisnici državnog proračuna popunjavaju se sljedeći AOP-ovi:2

Proračunski korisnici na razini glave 05 organizacijske klasi-fi kacije državnog proračuna – nositelji razdjela

Proračunski korisnici u nad-ležnos razdjela (korisnici koji pripadaju svim ostalim glava-ma izuzev glave 05 bilo kojeg razdjela organizacijske klasifi -kacije državnog proračuna)

AOP 642 Prosječan broj zapo-slenih u jelima na osnovi sta-nja na početku i na kraju izvje-štajnog razdoblja (cijeli broj)

AOP 643 Prosječan broj zapo-slenih kod korisnika na osnovi stanja na početku i na kraju iz-vještajnog razdoblja (cijeli broj)

AOP 644 Prosječan broj zapo-slenih u jelima na osnovi sa rada (cijeli broj)

AOP 645 Prosječan broj zapo-slenih kod korisnika na osnovi sa rada (cijeli broj)

U tablici u nastavku daje se pregled AOP-ova koji se popunjavaju u Obrascu: PR-RAS razine 12 koji sa-stavljaju proračunski korisnici državnog proračuna te izvor podataka za pojedine AOP-ove:

Razdjeli koji imaju više od jed-nog proračunskog korisnika

Razdjeli u kojima je samo jedan proračunski korisnik (odnosno kojima je nekonsoli-dirani PR-RAS razine 11 = kon-solidiranom PR-RAS-u razine 12)1

AOP 642 Prosječan broj zaposle-nih u jelima na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj) – podaci iz izvještaja razine 11 glave 05

AOP 642 Prosječan broj za-poslenih u jelima na osnovi stanja na početku i na kraju iz-vještajnog razdoblja (cijeli broj) – podaci iz izvještaja razine 11

AOP 643 Prosječan broj zapo-slenih kod korisnika na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj) – podaci iz izvještaja svih ostalih proračunskih korisnika razine 11, osim proračunskog korisnika iz glave 05 (nositelja razdjela)

2 Razdjeli državnog proračuna koji u svojoj nadležnos nemaju proračun-ske korisnike obvezni su uz fi nancijske izvještaje razine 11 preda i izvje-štaje razine 12, iako su is . Kako bi se dodatno olakšala izrada konsolidira-nog izvještaja za te proračunske korisnike – razdjele državnog proračuna, u elektroničkom obliku Referentne stranice dodan je padajući izbornik na kojem se može odabra da sastavljeni izvještaj razine 11 kod predaje FINA-i istovremeno bude učitan i kao izvještaj razine 12. Za omogućava-nje navedenog potrebno je u padajućem izborniku pod nazivom Proračun nema korisnika pa Izvještaj vrijedi i kao konsolidirani odabra odgovor DA.

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

AOP 644 Prosječan broj zapo-slenih u jelima na osnovi sa rada – podaci iz izvještaja razi-ne 11 glave 05

AOP 644 Prosječan broj zapo-slenih u jelima na osnovi sa rada (cijeli broj) – podaci iz iz-vještaja razine 11

AOP 645 Prosječan broj zapo-slenih kod korisnika na osnovi sa rada (cijeli broj) – podaci iz izvještaja svih ostalih pro-računskih korisnika razine 11, osim proračunskog korisnika iz glave 05 (nositelja razdjela)

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Obrascu: PR-RAS razine 21 i 31 popunjavaju sljedeće AOP-ove:

• AOP 643 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i

• AOP 645 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sa rada (cijeli broj).

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Obrascu: PR-RAS razine 22 popunjavaju samo sljedeće AOP-ove3:

• AOP 642 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i

• AOP 644 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi sa rada (cijeli broj).

U tablici u nastavku daje se pregled AOP-ova koje je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave popunjavaju u Obrascu: PR-RAS razine 23 te izvor po-dataka za pojedine AOP-ove:

AOP PodaciAOP 642 Prosječan broj zapo-slenih u jelima na osnovi sta-nja na početku i na kraju izvje-štajnog razdoblja (cijeli broj)

broj službenika i namještenika u upravnim odjelima – podaci o broju zaposlenih iz PR-RAS-a razine 22

AOP 643 Prosječan broj zapo-slenih kod korisnika na osnovi stanja na početku i na kraju iz-vještajnog razdoblja (cijeli broj)

broj zaposlenih kod proračun-skih korisnika jedinice – podaci iz svih PR-RAS-ova razine 21 i 31

AOP 644 Prosječan broj zapo-slenih u jelima na osnovi sa rada (cijeli broj)

broj službenika i namještenika u upravnim odjelima – podaci o broju zaposlenih iz PR-RAS-a razine 22

AOP 645 Prosječan broj zapo-slenih kod korisnika na osnovi sa rada (cijeli broj)

broj zaposlenih kod proračun-skih korisnika jedinice – podaci iz svih PR-RAS-ova razine 21 i 31

3 Dok je PR-RAS razine 22 obuhvaćao i podatke o rashodima i iz-dacima proračunskih korisnika jedinice koji su fi nancirani iz općih prihoda i primitaka jedinice (prije uvođenja podskupine 367 Prijeno-si proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos u Računski plan), što je uglavnom uključivalo i podatke o rashodima za plaće zaposlenih kod korisnika, u tom izv-ještaju iskazivani su i podaci o broju zaposlenih kod proračunskih ko-risnika. Kao što je vidljivo iz tablice, jedinice sada u PR-RAS-u razine 22 navode samo podatke o vlas m službenicima i namještenicima.

U broj zaposlenih u jelima i kod korisnika, proračuni i proračunski korisnici uključuju i podatak o broju za-poslenih mjerama ak vne poli ke zapošljavanja koje provode Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Hr-vatski zavod za zapošljavanje (na primjer, javni rado-vi, mjere za stjecanje prvog radnog iskustva / priprav-ništva, ali ne i stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa).

3. Aktualne knjigovodstvene evidencije 3.1. Refundacija između proračunskih korisnika

za putne troškove

Povremeno djelatnici proračunskih korisnika držav-nog proračuna treće razine (oni proračunski korisnici koji posluju preko vlas tog računa odnosno koji su izuze od uplate vlas h i/ili namjenskih prihoda u proračun, kao što su sveučilišta, fakulte , ins tu , arhivi, nacionalni parkovi…) odlaze na službena pu-tovanja po nalogu nadležnog ministarstva. Putni na-log izdaje sam proračunski korisnik, a po izvršenom obračunu ministarstvu se šalje zahtjev za refundaciju nastalih troškova.

Proračunski korisnik navedene rashode eviden ra na odgovarajućim osnovnim računima unutar odjelj-ka 3211 Službena putovanja. U trenutku refundacije potrebno je stornira odgovarajući iznos rashoda za službena putovanja uz istovremeno povećanje nov-čanih sredstava. Nadležno ministarstvo u trenutku refundacije nastale rashode eviden ra unutar pod-skupine 324 Naknade troškova osobama izvan rad-nog odnosa u svojoj glavnoj knjizi (i u proračunu na odgovarajućoj stavci glave 05). Navedeno je potreb-no eviden ra u sustavu državne riznice putem evi-dencijskih naloga (EV naloga).

3.2. Po cajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13, 78/17 i 14/19) utvrđene su mjere za sprječava-nje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te je uređeno gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz upotrebu vrijednih svojstava ot-pada. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave dužna je na svom području osigura uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

Kako bi se jedinice lokalne samouprave potaknulo da, u okviru svojih ovlas , provode mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave, uvedena je po cajna naknada za smanjenje količine miješanog

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

23


komunalnog otpada koju su dužne plaća jedinice koje ne smanje količinu miješanog komunalnog otpa-da ispod propisane granične količine.

Način obračuna po cajne naknade za smanjenje koli-čine miješanog komunalnog otpada propisan je Ured-bom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN, br. 50/17). Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinko-vitost kao provedbeno jelo donosi rješenje o obvezi plaćanja naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Osnovica za obračun naknade je masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada koja je iznad propisane granične količine miješanog komunalnog otpada. Sredstva naknade uplaćuju se u korist Fonda za zaš tu okoliša i energetsku učinkovi-tost radi sufi nanciranja odvojenog prikupljanja otpa-da. Jedinice lokalne samouprave po cajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada na temelju rješenja Fonda za zaš tu okoliša i energet-sku učinkovitost eviden rat će na osnovnom računu 32959 Ostale pristojbe i naknade.

3.3. Sitni inventar

Dio nefi nancijske imovine svakog proračuna odnosno proračunskog korisnika, među ostalim, čini i sitni in-ventar koji su proračuni i proračunski korisnici obve-zni eviden ra u svojim poslovnim knjigama i iskaza u fi nancijskim izvještajima. Uvažavajući pravila odre-đivanja ročnos imovine, vijeka upotrebe odnosno načina otpisa, važno je predmete koji imaju karakte-ris ke sitnog inventara na takav način i iskaziva u računovodstvenim evidencijama budući da kod poje-dinih proračuna i proračunskih korisnika, zbog speci-fi čnos njihova poslovanja, sitni inventar može čini značajan udio u ukupnoj nefi nancijskoj imovini.

Dugotrajnu nefi nancijsku imovinu Pravilnik o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu defi nira kao imovinu čiji je vijek upotrebe duži od jedne godi-ne i koja duže od jedne godine zadržava is pojavni oblik. Sukladno Pravilniku proizvedena dugotrajna

nefi nancijska imovina čiji je pojedinačni trošak naba-ve (nabavna vrijednost) niži od 3.500,00 kuna može se otpisa jednokratno, stavljanjem u upotrebu uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe. Dugotrajna imovina se, i nakon što je u cijelos otpisana, zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog na-čina otuđenja ili uništenja.

Kratkotrajna imovina je imovina namijenjena obavlja-nju djelatnos ili daljnjoj prodaji u roku kraćem od godinu dana, koja se otpisuje jednokratno stavlja-njem u upotrebu.

Na osnovnim računima skupine 04 Sitni inventar evi-den raju se predme proizvedene kratkotrajne ne-fi nancijske imovine koji se ne utroše jednokratnom upotrebom u procesu poslovanja, a otpisuju se jed-nokratno stavljanjem u uporabu ili kalkula vno raz-mjerno trošenju. Pravilnikom je propisano da se sitni inventar u upotrebi obvezno zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Upravo odred-ba Pravilnika da se sitni inventar u upotrebi zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka otuđenja, jednako kao i dugotrajna imovina, ukazuje na to da sitni inventar ima i elemente dugotrajne imovine.

Proračuni i proračunski korisnici često se prilikom razvrstavanja pojedinih predmeta nalaze u nedoumi-ci treba li ih iskaza kao sitni inventar ili kao materi-jalni rashod, odnosno treba li neku imovinu iskaza kao sitni inventar ili dugotrajnu imovinu. Proračun odnosno proračunski korisnici, na temelju vlas te prosudbe o vijeku upotrebe odnosno načinu otpisa, trebaju donije vlas tu računovodstvenu poli ku s kriterijima za razvrstavanje pojedinih predmeta u Pravilnikom defi nirane kategorije imovine. Nakon što predloženu računovodstvenu poli ku usvoji čelnik proračuna odnosno proračunskog korisnika, tu poli -ku trebaju primjenjiva računovođe prilikom eviden- ranja u poslovnim knjigama.

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. UvodU skladu sa Zakonom o elektroničkom izdavanju ra-čuna u javnoj nabavi (NN, br. 94/18), svi javni i sek-torski naručitelji obvezni su zaprima i obrađiva te izvrši plaćanje elektroničkih računa i pratećih ispra-va izdanih sukladno europskoj normi. U Hrvatskoj je za korištenje sustavom razmjene elektroničkih raču-na razvijen model centralne pla orme kojom su inte-grirani svi javni i sektorski naručitelji te informacijski posrednici sa svojim naručiteljima, što omogućuje komunikaciju i interkonekciju između različi h infor-macijskih posrednika koji pružaju usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa.

Svi elektronički računi naslovljeni na javne naručitelje, neovisno o tome je li fi nancijski posrednik naručitelja FINA ili neki drugi posrednik, moraju bi razmijenje-ni kroz centralnu pla ormu za razmjenu elektronič-kih računa kod FINA-e, odnosno kroz FINA-in servis eRačun za državu. Jedan od preduvjeta korištenja servisom e-Račun za državu, odnosno same razmje-ne elektroničkih računa je posjedovanje digitalnih cer fi kata. Digitalni cer fi ka upotrebljavaju se za uspostavu sigurne veze prema centralnoj pla ormi i elektroničko potpisivanje poruka u komunikaciji kori-snika servisa e-Račun za državu. Digitalni cer fi ka , koji dokazuju primateljima elektroničkog računa da je elektronički račun koji su zaprimili auten čan, mogu se nabavi od FINA-e ili nekog drugog povjerljivog iz-davatelja cer fi kata.

2. Knjiženja naknadaRazdjeli državnog proračuna, njihovi proračunski korisnici, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovi proračunski korisnici već posjeduju cer fi kate FINA-e za COP, RegZap, ePo-reznu, za što FINA-i plaćaju naknadu u ovisnos o defi niranom modelu ugovora. Korištenje navede-nim cer fi ka ma računovodstveno se eviden ra na osnovnom računu 32999 Ostali nespomenu rasho-di poslovanja.

Stoga, naručitelji koji se koriste FINA-inim servisima za zaprimanje, prihvat ili odbijanje te slanje elektro-ničkih računa, nisu obvezni kupova novi digitalni cer fi kat s obzirom na to da im važi postojeći koji pla-ćaju u okviru e-paketa za druge FINA-ine i ostale jav-ne elektroničke usluge, te pomoću njega pristupaju servisu e-Račun za državu.

Knjigovodstvena evidencija mjesečnog FINA-inog e-paketa kod proračunskog korisnika državnog prora-čuna koji ne posluje preko jedinstvenog računa držav-nog proračuna

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje PotražujePlaćanje mjesečne naknade za FINA-in e-paket

1. Primljen je račun FINA-e 50 32999 23299

2. Primljena su sredstva iz državnog proračuna 50 11121 67111

3. FINA-i je podmiren račun 50 23299 11121

Knjigovodstvene evidencije vezane uz korištenje elektroničkim računom u sustavu proračunaMar na Šte ović *

Dana 1. srpnja 2019. na snagu stupa obveza izdavanja elektroničkih računa u javnoj nabavi. Već od 1. pro-sinca 2018. naručitelji su bili u obvezi primanja elektroničkog računa ako im dobavljač is pošalje umjesto papirnatog računa. Autorica u članku daje pregled knjigovodstvenih evidencija vezanih uz knjiženje različi h troškova vezanih uz e-račun.

* Mar na Šte ović, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

25


Knjigovodstvena evidencija mjesečnog FINA-inog e-pake-ta kod proračunskog korisnika državnog proračuna koji posluje preko jedinstvenog računa državnog proračuna

Red.br. Opis Iznos Račun

Duguje PotražujePlaćanje mjesečne naknade za FINA-in e-paket

1. Primljen je račun FINA-e 50 32999 232992. FINA-i je podmiren račun 50 23299 67111

Knjigovodstvena evidencija mjesečnog FINA-inog e-paketa kod jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave


Duguje PotražujePlaćanje mjesečne naknade

1. Primljen je račun dobavljača 50 32999 23299

2. Dobavljaču je podmiren račun 50 23299 11121

Naručitelji koji su odabrali drugog informacijskog po-srednika za razmjenu elektroničkih računa također se moraju registrira na servis e-Račun za državu su-kladno Pravilniku o tehničkim elemen ma, izdavanju i razmjeni elektroničkog računa i pratećih isprava u javnoj nabavi (NN, br. 32/2019), a za razmjenu elek-troničkih računa koriste se tehničkim preduvje ma koje propisuje odabrani informacijski posrednik.

Pravilnikom o vrs i visini naknada za usluge zaprima-nja i slanja elektroničkih računa za javne naručitelje u javnoj nabavi (NN, br. 32/19) utvrđene su vrsta i vi-sina naknada koju FINA naplaćuje javnim naručitelji-ma za usluge informacijskog posredništva i korištenja centralnom pla ormom.

Visina naknade za uslugu korištenja centralnom plat-formom od strane javnih naručitelja, odnosno orga-nizacijske jedinice javnih naručitelja FINA-i se plaća mjesečno u iznosu od 10,00 kuna.

Naknada za korištenje servisom e-Račun za državu računovodstveno se eviden ra na osnovnom računu 32389 Ostale računalne usluge.

Knjigovodstvena evidencija mjesečne naknade za uslugu fi nancijskog posredništva i korištenja servisom e-Račun za državu kod proračunskog korisnika držav-nog proračuna koji ne posluje preko jedinstvenog ra-čuna državnog proračuna




2. Primljena su sredstva iz državnog proračuna 10 11121 67111


Javni naručitelji koji su zakonskim odredbama izuze- od obveze povjeravanja usluga informacijskog po-

sredništva zaprimanja i slanja elektroničkih računa FINA-i, a za informacijskog posrednika su odabrali FINA-u, uslugu korištenja centralnom pla ormom ta-kođer plaćaju mjesečno u iznosu od 10,00 kuna.

Knjigovodstvena evidencija kod jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave mjesečne naknade za uslugu fi nancijskog posredništva i korištenja cen-tralne pla orme

Red.br. Opis Iznos

Račun




Visina naknade za obavljanje usluge informacijskog posredništva slanja elektroničkih računa i pratećih isprava za javne naručitelje određena je Pravilnikom prema broju poslanih elektroničkih računa javnog na-ručitelja.

Knjigovodstvena evidencija naknade FINA-i za slanje 2.500 elektroničkih računa kod proračunskog korisni-ka državnog proračuna koji posluje preko jedinstve-nog računa državnog proračuna (1.000 računa x 1,50 kn, 1.000 računa x 1,40 kn i 500 računa x 1,30 kn)

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje PotražujePlaćanje mjesečne naknade za slanje e-računa i pratećih isprava

1.Primljen je račun FINA-e za slanje elektroničkih računa

3.550 32389 23238

2. FINA-i je podmiren račun 3.550 23238 67111

Oni javni naručitelji koji su zakonskim odredbama izuze od obveze povjeravanja usluga informacij-skog posredništva, zaprimanja i slanja elektroničkih računa FINA-i te su odabrali drugog informacijskog posrednika za obavljanje spomenu h usluga, plaćaju naknadu koju su s odabranim informacijskim posred-nikom ugovorili, a koja se može razlikova od visine naknada defi niranih Pravilnikom o vrs i visini nakna-da za usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa za javne naručitelje u javnoj nabavi. I u tom slučaju naručitelji će naknadu posredniku za pružanje usluga informacijskog posredništva zaprimanja i slanja elek-troničkih računa eviden ra na osnovnom računu 32389 Ostale računalne usluge.

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. Tekuće i inves cijsko održavanjeKako bi dugotrajna materijalna imovina jekom svog vijeka upotrebe, ali i nakon isteka istog mogla kvali-tetno, funkcionalno i sigurno služi i osigurava bu-duću ekonomsku korist, potrebno ju je redovito ser-visira odnosno popravlja uočene već nastale, ali i potencijalne nedostatke.

Održavanje imovine se može provodi npr. sljedećim ak vnos ma:

• servisiranjem uređaja i opreme• uređenjem unutarnjih i vanjskih zidova• popravcima i zamjenama dotrajalih dijelova• periodičnim remon ma postrojenja i opreme, i

slično.

Tekućim održavanjem smatraju se manji popravci koji traju kraće, nisu skupi i ne smatraju se većim zahva-tom na imovini. Obavljaju se kad za to nastane potre-ba, mogu se planira , ali i obavlja neplanirano s ob-zirom na to da ne zah jevaju velika novčana sredstva. Uglavnom se obavljaju kako bi se preven vno djelo-valo na buduće kvarove, poput, primjerice, redovitog održavanja odnosno servisiranja li ova.

S druge pak strane, kada se radi o radovima koji traže veća fi nancijska sredstva, traju dulji vremenski period, nastaju povremeno te ih je potrebno planira , riječ je o inves cij-skom održavanju. Inves cijsko održavanje, u pravilu, pro-dužuje vrijeme funkcionalnog korištenja imovinom.

U Računskom planu predviđena su dva odjeljka za rashode održavanja i to u dvije različite podskupine:

Razlika između održavanja i dodatnog ulaganja kod proračunskih subjekataAna Polić *

Pojmovi tekućeg i inves cijskog održavanja, kao i dodatnog ulaganja na imovini, defi nirani su Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (dalje u tekstu: Pravilnik o proračunskom računovodstvu). Sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu, pod tekućim i inves cijskim održavanjem podrazumije-vaju se kon nuirane ak vnos kojima se imovina održava ili vraća u funkcionalno stanje dok se rashodima za dodatna ulaganja smatraju povremena ulaganja kojima se produžuje vijek upotrebe, povećava kapacitet, mijenja namjena ili znatno poboljšavaju funkcionalna svojstva nefi nancijske imovine. U nastavku se daje detaljniji pregled navedenih rashoda s primjerima knjiženja.

* Ana Polić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

27


U odjeljku 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i inves -cijsko održavanje rashodi se eviden raju samo ako se materijal i dijelovi nabavljaju posebno, primjerice, u slučaju kada interna služba zadužena za održavanje imovine nabavlja materijal koji potom upotrebljava za potrebe održavanja. Kada se materijal i dijelovi nabavljaju u sklopu usluge održavanja, onda je vri-jednost materijala i dijelova uračunata u račun do-bavljača, izvršitelja usluge, te se materijal i dijelovi eviden raju u jednom iznosu zajedno s obavljenom uslugom u odjeljku 3232 Usluge tekućeg i inves cij-skog održavanja.

Primjer 1: Općina je nabavila boju za zidove u vrijed-nos 500 kuna te dodatno obavila servis klime. Boja-nje prostorija obavila je interna služba dok je za servis klime angažiran ovlašteni servis te je zaprimljen račun u vrijednos 5.000 kuna. Svi računi su podmireni.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Nabavljena je boja 500 32241 232242. Izvršen je servis klime i

zaprimljen račun5.000 32322 23232

3. Računi su plaćeni5.500 11121

500 232245.000 23232

3. Rashodi za dodatna ulaganjaUlaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu kojima se toj imovini produžuje vijek upotrebe, povećava kapa-citet, mijenja namjena ili se na neki drugi način una-prjeđuju neka njena svojstva jesu dodatna ulaganja. To se može pos ći ulaganjem u obnovu, rekonstruk-cijom ili povećanjem opsega i funkcionalnos same imovine pri čemu ta ulaganja ne moraju bi uvjetova-na stanjem imovine.

Rashodi za dodatna ulaganja u Računskom planu iskazani su unutar razreda 4 Rashodi za nabavu nefi -nancijske imovine:

U visini rashoda za dodatna ulaganja na imovini toj se imovini povećava i knjigovodstvena vrijednost evi-den ranjem na odgovarajućim osnovnim računima unutar skupine 02 Proizvedena dugotrajna imovina i računu 91111 Izvor vlasništva. Iznos za koji se ula-ganjem povećala vrijednost imovine, zajedno s tre-nutnom vrijednos imovine, čini buduću osnovicu za ispravak vrijednos te imovine.

Primjer 2: Dječji vr ć je u sklopu energetske obnove obavio stolarske radove u vidu izmjene vanjske sto-larije te fasaderske radove u vidu izolacije i obnove fasade, na zgradi vr ća. Vrijednost radova iznosila je 150.000 kuna te su radovi u cijelos plaćeni.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 Dodatno ulaganje na

zgradi vr ća150.000 45111 24511

1a. Povećana je vrijednost imovine

150.000 02123 91111

2. Računi su plaćeni 150.000 24511 11121

Ono što je bitno napomenu jest to da razlika između tekućeg i inves cijskog održavanja i dodatnog ulaga-nja nije u vrijednos , odnosno da su skuplja ulaganja dodatna ulaganja, a je inija ulaganja održavanje. Za određivanje o kojoj vrs se radi potrebno je detalj-no utvrdi što će se m ulaganjima pos ći u funkcio-nalnos te imovine. Sukladno tome će se postupi u skladu s Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i odredi o kojoj se vrs ulaganja radi.

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. Premije osiguranjaPremija osiguranja je novčani iznos odnosno cijena osiguranja koju je ugovaratelj osiguranja dužan pla- osiguravatelju na temelju zaključenog ugovora o

osiguranju, a izračunava se prema principu vjerojat-nos nastupanja osiguranog slučaja. Iako se premije osiguranja prikupljaju od značajno velikog broja ugo-varatelja osiguranja koji se osiguravaju od istog rizika, osnovna je pretpostavka kako će samo mali broj osi-guranika uis nu i ima neki oblik štete.

Sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18; dalje u tekstu: Pravilnik o proračunskom raču-novodstvu) u okviru skupine računa 32 Materijalni rashodi, na odjeljku 3292 Premije osiguranja eviden- raju se rashodi s osnove premije osiguranja prijevo-

znih sredstava, ostale imovine i zaposlenih.

Pregled računske razrade odjeljka 3292 Premije osiguranja:

Premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgoda) osigurani svi zaposleni-ci u državnim i javnim službama, uključujući i škole, podmiruje se izravno iz državnog proračuna.

Primjer 1. Na ime osiguranja zaposlenih za 2018. godinu primljen je račun za premiju osiguranja u iznosu od 50.000 kn. Podmirena je obveza prema osiguravajućem društvu.

RB Opis Iznos RačunDuguje Potražuje

1.Primljen je račun osiguravajućeg društva za premiju osiguranja

50.000 32923 23292

2. Plaćen je račun osiguravajućem društvu 50.000 23292 11121

Za razliku od primjera 1. kada se račun za premiju osiguranja odnosi na tekuću proračunsku godinu, u slučaju da se račun za premiju osiguranja odnosi na tekuću proračunsku godinu i na određeno razdoblje u sljedećoj godini (primjer 2.), tada se troškovi treba-ju razgraniči na dva razdoblja budući da se rashodi priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose sukladno načelu nastanka događaja.1

Primjer 2. Muzej je zaprimio račun za premiju osigu-ranja muzejske građe i opreme od požara za razdoblje od 1. ožujka 2018. do 28. veljače 2019. u iznosu od 60.000 kn. Podmirena je obveza prema osiguravaju-ćem društvu. U 2019. se priznaju rashodi za razdoblje siječanj – veljača 2019.

RB Opis Iznos RačunDuguje Potražuje

Premija osiguranja – knjiženje u 2018. godini

1.

Primljen je račun osiguravajućeg društva za premiju osiguranja

60.000 23292

Priznavanje rashoda za raz-doblje ožujak – prosinac 2018. 50.000 32922

Razgraničenje rashoda budućeg razdoblja 10.000 19111


Premija osiguranja – knjiženje u 2019. godini

1. Priznavanje rashoda za raz-doblje siječanj – veljača 2019. 10.000 32922 19111

1 Vidje Pravilnik o proračunskom računovodstvu, čl. 20.

Knjiženje premija osiguranja i naknade štete u sustavu proračunaKatarina Nesterović *

Kako bi si osigurali ekonomsku zaš tu od različi h opasnos (rizika) iz prirodnog okruženja koji ugrožavaju život, zdravlje ili imovinu, proračuni i proračunski korisnici pribjegavaju ugovaranju osiguranja svoje imovi-ne, zaposlenih, prijevoznih sredstava i slično. Svrha osiguranja je prenošenje rizika s pojedinca na osigura-vatelja (osiguravajuće društvo). Na temelju zaključenog ugovora o osiguranju, proračuni i proračunski kori-snici kao ugovaratelji osiguranja obvezuju se plaća premiju osiguranja, a osiguravatelj, u slučaju nastanka osiguranog slučaja, naknadi nastalu štetu odnosno ispla osigurninu. U nastavku članka daju se primjeri knjigovodstvenog eviden ranja premija osiguranja i naknade štete kod proračuna i proračunskih korisnika.

* Katarina Nesterović, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

29


Za razdoblje tekuće proračunske godine zadužuje se odgovarajući osnovni račun u odjeljku 3292 Premije osiguranja, dok se za razdoblje sljedeće godine zadu-žuje osnovni račun 19111 Unaprijed plaćeni rashodi budućih razdoblja, uz istovremeno odobrenje osnov-nog računa obveza 23292 Premije osiguranja.

2. Naknade štete s osnove osiguranja Postojanje štete odnosno nastanak osiguranog sluča-ja osnovna je pretpostavka za ostvarivanje prava na naknadu iz osiguranja. Šteta se može manifes ra u obliku gubitka ili oštećenja imovine, ili u obliku nei-movinske štete od posljedica nesretnog slučaja (na-rušavanje ili oštećenje zdravlja, smrtni slučaj). U slu-čaju nastanka štetnog događaja, osiguranik je dužan obavijes osiguravatelja kako bi se čim prije obavio izvid nastale štete kao preduvjet brzog rješavanja odš-tetnog zahtjeva. Temeljni kriterij za određivanje visine naknade iz osiguranja je visina pretrpljene štete.

Refundacije osiguravajućih društava odnosno prihodi s naslova osiguranja i naplate štete od osiguravaju-ćih društava, neovisno u kojoj proračunskoj godini su ostvarene, sukladno Pravilniku o proračunskom ra-čunovodstvu iskazuju se na osnovnom računu 65267 Prihodi s naslova osiguranja, refundacija štete i total-ne štete.

Primjer 3. U prometnoj nezgodi oštećen je službeni automobil i primljen je račun ovlaštenog servisera za popravak u iznosu od 8.000 kn. Račun je plaćen. Osiguravajuće društvo priznalo je u cijelos račun za popravak automobila.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1.Primljen je račun servisera za popravak oštećenog automobila

8.000 32323 23232

1.a

Eviden rano je potraživanje od osiguravajućeg društva za nastalu štetu

8.000 16526 96526


3. Osiguravajuće društvo refundiralo je štetu 8.000 11121 65267

3.aZatvaranje potraživanja od osiguravajućeg društva

8.000 96526 16526

Štete koje učenici u školama prouzroče jekom izved-be nastave ili u drugim okolnos ma (u igri, izvan na-stave), a koje se manifes raju razbijenim staklima, oštećenjima ili uništenjem namještaja, opreme i sl., iskazuju se na osnovnom računu 65269 Ostali nespo-menu prihodi po posebnim propisima.

Primjer 4. Prilikom izvođenja prak čne nastave, učenik srednje škole zbog neopreznog rukovanja razbio je sta-kleno laboratorijsko posuđe nabavne vrijednos 150 kn. Na temelju odluke škole, u takvim slučajevima učenici su obvezni podmiri 20 % nastale štete. Riječ je o naknadi simboličnog karaktera uvedenoj s ciljem discipliniranja učenika kako bi se izbjegle nemarom prouzročene štete.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1.Eviden rano je potraživanje od učenika za prouzročenu štetu

30 16526 96526

2. Učenik je upla o novac 30 11121 16526

3. Priznat je prihod od naplate štete 30 96526 65269

3. Naknade štete uzrokovane elementarnim nepogodama

Elementarnim nepogodama smatraju se iznenadne odnosno nepredviđene okolnos uzrokovane djelo-vanjem prirodnih sila, a manifes raju se kao nasta-janje potresa, požara, poplava, suše, olujnog nevre-mena, odrona zemljišta i sl. Takve nepredviđene okol-nos uzrokuju poremećaje u životu ljudi nepogodom pogođenog područja, materijalne štete i gubitke, ali i štete na okolišu. Sredstva za sanaciju šteta od prirod-nih nepogoda mogu se osigura iz državnog proraču-na, iz sredstava fondova Europske unije, donacija i sl.

U slučaju nastanka elementarne nepogode, sredstva za ublažavanje posljedica h nepogoda osiguravaju se iz državnog proračuna u vidu pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području je došlo do nepogode.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva pomoći koja su iz državnog proračuna ostva-rile za isplatu šteta izazvanih elementarnim nepogo-dama iskazuju kao prihod na osnovnom računu 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna, a iznos koji do-znače oštećenima na osnovnom računu 38311 Nakna-de za štete uzrokovane prirodnim katastrofama.

30


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. UvodProračuni i proračunski korisnici u slučaju poslovanja s privremenim viškom slobodnih novčanih sredsta-va iste mogu plasira , bilo u obliku davanja zajmova, ulaganja u vrijednosne papire, bilo u vidu polaganja depozita u banku odnosno kreditnu ins tuciju. Pri-tom su dužni primarno vodi računa o ekonomskim učincima, minimiziranju rizika ulaganja i svojoj li-kvidnos . Navedenom uporabom slobodnih sred-stava poštuje se načelo dobrog fi nancijskog uprav-ljanja, sigurnos , likvidnos i ispla vos ulaganja, a koje je u skladu s odredbama Zakona o proračunu1. Pritom je potrebno obra pozornost na ograniče-nja vezana uz upravljanje novčanim sredstvima koja su propisana Zakonom o proračunu te zakonom o izvršavanju državnog proračuna. U nastavku članka daje se pregled knjigovodstvenog eviden ranja da-nih depozita i zajmova.

2. Depozi Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Račun-skom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18; dalje u tekstu: Pravilnik o proračunskom računovod-stvu) defi nirano je kako su depozi oblik potraživanja na temelju pologa novca kod depozitara odnosno kod kreditnih i ostalih fi nancijskih ins tucija. Proračun odnosno proračunski korisnik polaže novčana sred-stva u kreditnu ili fi nancijsku ins tuciju, a na temelju sklopljenog ugovora kreditna ili fi nancijska ins tucija

* Katarina Nesterović, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Ana Polić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Vidje Zakon o proračunu čl. 11 i čl. 62 (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15).

obvezuje se u ugovorenom roku i uz ugovorene uv-jete vra položena novčana sredstva uvećana za pripadajuću kamatu. Takvim upravljanjem viškom novčanih sredstava omogućeno je osiguravanje pla-ćanja budućih obveza.

Po ročnos se depozi , koji su fi nancijska imovina, dijele na kratkoročne (oročavaju se na rok do godine dana) te dugoročne (oročavaju se na rok iznad godine dana), a iskoris se mogu istekom roka na koji su oročeni. Depozite je moguće iskoris i prije isteka ugovorenog roka, ali u tom slučaju ne obračunava se ugovorena kamata nego kamata a vista, prema sklo-pljenom ugovoru.

Ovisno o uvje ma kreditnih / fi nancijskih ins tucija kamata može bi ugovorena s mjesečnim, tromje-sečnim, polugodišnjim i godišnjim dospijećem ili po dospijeću ugovora.

Kod knjigovodstvenog evidentiranja depozita bitno je razlikovati radi li se o kratkoročnim ili dugoroč-nim depozitima, a kod kratkoročnih depozita bit-no je razlikovati one koje dospijevaju u istoj godini kada su i položeni od onih koji dospijevaju u idućoj godini.

Depozi se eviden raju zaduženjem odgovarajućeg računa skupine 12 Depozi , jamčevni polozi i potraži-vanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo. Kratkoročni depozi koji dospijevaju u tekućoj godini uz eviden ranje skupine 12 Depozi , jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo terete samo novčana sredstva unutar skupine 11 Novac u banci i blagajni. Kratkoročni depozi koji dospijevaju u idućoj godini, kao i dugoročni depozi- , prilikom eviden ranja unutar skupine 12 Depozi ,

Knjigovodstveno eviden ranje depozita i danih zajmova u proračunskom sustavuKatarina Nesterović * Ana Polić **

U nastavku članka autorice daju pregled knjigovodstvenog eviden ranja danih depozita i zajmova. Sustav proračunskog računovodstva na specifi čan način procesuira ove poslovne događaje te se u članku pojašnja-va i ilustrira primjena odredbi Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

31


jamčevni polozi i potraživanja od zaposle-nih te za više plaćene poreze i ostalo evi-den raju se i na odgovarajućem osnov-nom računu unutar skupine 91 Vlas izvori i ispravak vlas h izvora te uz sma-njenje novčanih sredstava i na odgovaraju-ćem osnovnom računu unutar podskupine 518 Izdaci za depozite i jamčevne pologe.

Pregled računske razrade depozita iz sku-pine 12 Depozi , jamčevni polozi i potra-živanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo: Kamate na depozite, neovisno o tome radi li se o du-

goročnim ili kratkoročnim kao i o tome dospijevaju li u tekućoj ili sljedećoj godi-ni, eviden raju se zaduženjem osnovnog računa 16413 Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju i odobrenjem računa obračuna h prihoda od kamata na osnovnom računu 96413 Kamate na oročena sredstva i depozi-te po viđenju. Kada se kamate naplate, zadužuje se račun novčanih sredstava i odobrava osnovni račun 16413 Potraži-

vanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju uz istovremeno zaduženje osnovnog raču-na obračuna h prihoda 96413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju i odobrenje računa

prihoda od kamata na unutar odjeljka 6413 Kamate na oročena sredstva i de-pozite po viđenju.

Primjer 1: Proračun XY je u ožujku 2019. u poslovnoj banci oročio novčana sredstva u iznosu od 15.000 kuna na rok od tri mjese-ca uz ugovorenu kamatu u iznosu od 200 kuna.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Položen je depozit u poslovnu banku 15.000 12111 11121

2. Obračunata je kamata za 3 mjeseca 200 16413 96413

3.Vraćen je depozit zajedno s pripadajućom kamatom

15.200 1112115.000 12111

200 16413

4. Priznat je prihod od kamata 200 96413 64131

Primjer 2: Proračun XY je u svibnju 2018. u poslov-noj banci oročio novčana sredstva u iznosu od 20.000 kuna na rok od devet mjeseci uz ugovorenu kamatu u iznosu od 500 kuna. Za 2018. obračunata je kamata u

Pregled računske razrade izdataka za kratkoročne depozite koji dospijevaju u idućoj godini i dugoročne depozite iz podskupine 518 Izdaci za depozite i jam-čevne pologe:

Prilikom povrata kratkoročnih depozita (koji se vra-ćaju u sljedećoj godini) i dugoročnih depozita tere se odgovarajući osnovni račun u podskupini 818 Pri-mici od povrata depozita od kreditnih i ostalih fi nan-cijskih ins tucija. Također se odobrava odgovarajući račun depozita u skupini 12 Depozi , jamčevni po-lozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo i zadužuje račun izvora vlasništva u skupini 91 Vlas izvori i ispravak vlas h izvora2.

Pregled računske razrade povrata kratkoročnih depo-zita koji dospijevaju u idućoj godini i dugoročnih de-pozita iz podskupine 818 Primici od povrata depozita i jamčevnih pologa:

2 Vidje Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom pla-nu, čl. 76.

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

iznosu od 400 kuna i ista se pripisuje depozitu, dok za pripadajući dio u 2019. kamata iznosi 100 kuna te se isplaćuje zajedno s depozitom.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Položen je depozit u poslovnu banku 20.000 51811 11121

1.aEviden rana su potraživanja za kratkoročne depozite

20.000 12111 91112

2. Obračunata je kamata za 8 mjeseci 400 16413 96413

2.a Kamata je pripisana depozitu 400 51811 16413

2.b Prizna su prihodi od kamata 400 96413 64131

2.c

Eviden rano je povećanje potraživanja i izvora vlasništva za prihode od kamata

400 12111 91112

2019.

3. Obračunata je kamata za 1 mjesec 100 16413 96413

4.Vraćen je depozit zajedno s pripadajućom kamatom

20.500 11121

Priznat je primitak od povrata depozita 20.400 81811

Zatvoreno je potraživanje za obračunatu kamatu

100 16413

4.a Priznat je prihod od kamate u 2018. 100 96413 64131

5. Zatvoreno je potraživanje za depozit 20.400 91112 12111

3. Dani zajmoviProračun odnosno proračunski korisnik može višak raspoloživih novčanih sredstava plasira i putem da-vanja zajmova. Dani zajmovi iskazuju se na odgovara-jućim osnovnim računima unutar skupine 13 Potraži-vanja za dane zajmove. Sukladno Pravilniku3 mogu se klasifi cira na tuzemne i inozemne, prema ročnos na kratkoročne i dugoročne, a prema primatelju na:

• međunarodne organizacije, ins tucije i jela EU-a te inozemne vlade

• neprofi tne organizacije, građane i kućanstva• kreditne i ostale fi nancijske ins tucije u javnom sektoru• trgovačka društva u javnom sektoru• kreditne i ostale fi nancijske ins tucije izvan javnog

sektora• trgovačka društva i obrtnike izvan javnog sektora• druge razine vlas .

3 Isto, čl. 33.

Kao i kod depozita, i kod knjigovodstvenog eviden -ranja danih zajmova razlikuju se:

• kratkoročni zajmovi koji se vraćaju u godini u kojoj su dani

• kratkoročni zajmovi koji se vraćaju u sljedećoj godini• dugoročni zajmovi.

Unutar podskupina Računskog plana, u kojima su zaj-movi klasifi cirani prema primateljima, u odjeljcima su klasifi cirani na tuzemne i inozemne, a na osnovnim računima po ročnos . Skupina računa 13 Potraživa-nja za dane zajmove obuhvaća i potraživanja za dane zajmove po protes ranim jamstvima.

Kratkoročni zajmovi koji se vraćaju u tekućoj godini eviden raju se samo preko skupine 13 Potraživanja za dane zajmove 4. Kratkoročni zajmovi koji se vraćaju u sljedećoj godini, kao i dugoročni zajmovi, uz eviden- ranje preko odgovarajućih računa unutar skupine 13

Potraživanja za dane zajmove, zadužuju i skupinu 91 Vlas izvori i ispravak vlas h izvora. Istovremeno, uz odljev sredstava eviden ra se i skupina 51 Izdaci za dane zajmove i depozite.

Povrat kratkoročnih zajmova danih u tekućoj godini iskazuje se zatvaranjem odgovarajućeg osnovnog ra-čuna potraživanja u skupini 13 Potraživanja za dane zajmove uz povećanje novčanih sredstava. Povrat kratkoročnih zajmova u idućoj godini kao i dugoroč-nih danih zajmova eviden ra se, uz zatvaranje odgo-varajućeg osnovnog računa potraživanja u skupini 13 Potraživanja za dane zajmove i povećanja novčanih sredstava, uz terećenje odgovarajućeg osnovnog računa primljenih povrata glavnice danih zajmova u skupini 81 Primljeni povra glavnica danih zajmova i depozita te zaduženjem osnovnog računa novčanih sredstava 11121 Novac na žiroračunu kod tuzemnih poslovnih banaka.

Kamate na dane zajmove eviden raju se zaduže-njem odgovarajućeg osnovnog računa potraživanja u odjeljku 1643 Potraživanja za kamate na dane za-jmove i odobrenjem odgovarajućeg osnovnog raču-na obračuna h prihoda u odjeljku 9643 Prihodi od kamata na dane zajmove. Kada se kamate naplate, zadužuje se račun novčanih sredstava i odobrava od-govarajući osnovni račun potraživanja za kamate u odjeljku 1643 Potraživanja za kamate na dane zajmo-ve, a istovremeno se zadužuje odgovarajući osnovni račun obračuna h prihoda u odjeljku 9643 Prihodi od kamata na dane zajmove i odobrava odgovarajući osnovni račun prihoda od kamata na dane zajmove u podskupini 643 Prihodi od kamata na dane zajmove.

4 Isto, čl. 60.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

33


Primjer 3: Grad YX je dao trgovačkom društvu u svom vlasništvu zajam u iznosu od 25.000 kuna. Zajam se vraća u tekućoj godini uz kamatu od 700 kuna.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Dan je zajam trgovačkom društvu 25.000 13411 11121

2. Obračunata je kamata 700 16434 96434

3. Zajam je vraćen i uplaćene su kamate

25.700 1112125.000 13411

700 16434

3.a Priznat je prihod od kamata 700 96434 64341

Primjer 4: Proračunski korisnik XY je u listopadu 2018. dao zajam u iznosu od 5.000 kuna neprofi tnoj organi-zaciji na rok od šest mjeseci uz kamatu od 600 kuna. Zajam je vraćen u veljači 2019.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Dan je zajam neprofi tnoj organizaciji 5.000 51211 11121

1.aEviden rana su potraživanja za dani kratkoročni zajam

5.000 13211 91112

2. Obračunata je kamata za 3 mjeseca 300 16432 96432

2019.

3. Obračunata je kamata za preostala 3 mjeseca 300 16432 96432

4.

Neprofi tna organizacija vra la je zajam s pripadajućom kamatom – priznat je primitak od povrata zajma

5.000 11121 81221

4.a Zatvoreno je potraživa-nje za dani zajam 5.000 91112 13211

5. Priznat je prihod od kamata 600 11121 64321

5.a Zatvoreno je potraživanje za obračunatu kamatu 600 96432 16432

3.1. Zajmovi po protes ranim jamstvima

Skupina računa 13 Potraživanja za dane zajmove obu-hvaća i potraživanja za dane zajmove po protes ra-nim jamstvima. Jamstvo je instrument osiguranja kojim se jamči ispunjenje obveza za koje se jamstvo izdaje te ga je potrebno vodi u svojim poslovnim evidencijama, izvanbilančno. Jamstvo može da dr-žava, izvanproračunski korisnici te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to uz uvjete pro-pisane Zakonom o proračunu5.

5 Vidje Zakon o proračunu članak 88. – 94. (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15).

Isječak iz Računskog plana s pregledom protes ranih jamstava:

13213 Zajmovi neprofi tnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu po protes ranim jamstvima

13323 Zajmovi kreditnim ins tucijama u javnom sektoru po protes ranim jamstvima

13333 Zajmovi osiguravajućim društvima u javnom sektoru po protes ranim jamstvima

13343 Zajmovi ostalim fi nancijskim ins tucijama u javnom sektoru po protes ranim jamstvima

13413 Zajmovi trgovačkim društvima u javnom sektoru po protes ranim jamstvima

13533 Zajmovi tuzemnim kreditnim ins tucijama izvan javnog sektora po protes ranim jamstvima

13543 Zajmovi tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora po protes ranim jamstvima

13553 Zajmovi ostalim tuzemnim fi nancijskim ins tucijama izvan javnog sektora po protes ranim jamstvima

13633 Zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora po protes ranim jamstvima

13643 Zajmovi tuzemnim obrtnicima po protes ranim jamstvima13723 Zajmovi županijskim proračunima po protes ranim jamstvima13733 Zajmovi gradskim proračunima po protes ranim jamstvima13743 Zajmovi općinskim proračunima po protes ranim jamstvima13753 Zajmovi HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u po protes ranim jamstvima13763 Zajmovi ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog

proračuna po protes ranim jamstvima13773 Zajmovi izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i

općinskih proračuna po protes ranim jamstvima

Dio pravnih osoba za koje je izdano jamstvo nije u mogućnos ispunjava svoje obveze te u m sluča-jevima jamstvo dolazi na naplatu odnosno protest. Nakon isplate jamstva davatelj jamstva, za iznos isplaćenog jamstva, potražuje od pravne osobe za koje je dano jamstvo i to iskazuje na posebnim os-novnim računima unutar skupine 13 Potraživanja za dane zajmove kako bi se razlikovalo od redovnih zaj-mova. Računski plan proračuna i u dijelu primitaka (8 Primici od fi nancijske imovine i zaduživanja) i izdataka (5 Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova) od-vojeno iskazuje protes rana jamstva.

Prikaz praćenja zajmova po protes ranih jamstvima:

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

Primjer 5: Grad XY dao je jamstvo trgovačkom društvu u svom većinskom vlasništvu u iznosu od 10.000.000 kuna za podizanje kredita kod poslovne banke za fi -nanciranje izgradnje komunalne infrastrukture. Grad XY dana jamstva vodi u izvanbilančnoj evidenciji. Tr-govačko društvo redovno je otplaćivalo rate kredita, ali zbog nelikvidnos i nemogućnos otplate dvije rate poslovna banka je protes rala i napla la jam-stvo u iznosu 850.000 kuna. Trgovačko društvo AB nastavilo je s redovnom otplatom kredita te je kasnije uspjelo vra i dio zajma za protes rano jamstvo u iznosu od 1.500.000 kuna.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1.Grad XY je dao jamstvo trgovačkom društvu

10.000.000 99121 99621

2. Poslovna banka je protes rala jamstvo 850.000 51413 11121

2.a

Eviden ran je dani zajam trgovačkom društvu po protes ranim jamstvima

850.000 13413 91112

2.b

Zatvaranje izvanbilančne evidencije danih jamstava

850.000 99621 99121

3.Trgovačko društvo vra lo je dio zajma za protes rano jamstvo

1.500.000 11121 81413

3.a

Zatvaranje dijela potraživanja za dane zajmove trgovačkom društvu

1.500.000 91112 13413

3.2. Ispravak vrijednos potraživanja danih zajmova

Radi realnos iskazivanja podataka u fi nancijskim iz-vještajima, nužno je pravilno eviden ranje potraži-vanja u poslovnim knjigama koje je usklađeno s pro-cjenom sigurnos naplate potraživanja, ali isto tako i obveza provođenja ispravka vrijednos potraživanja.

Pravilnikom o proračunskom računovodstvu6 propi-sana je obveza provođenja ispravka vrijednos svih potraživanja na kraju proračunske godine. Prora-čuni i proračunski korisnici, neovisno o provođenju

6 Vidje čl. 37.a.

ispravka vrijednos potraživanja, dužni su poduzima- sve potrebne radnje za potpunu naplatu prihoda i

primitaka iz nadležnos i uplatu u proračun odnosno fi nancijski plan prema važećim propisima. Ispravak vrijednos potraživanja provodi se na kraju proračun-ske godine uzimajući u obzir kašnjenje u napla preko godine dana te pokretanje stečajnog i/ili likvidacijskog postupka nad dužnikom. Ovisno o vremenu kašnje-nja s naplatom potraživanja odnosno o tome je li nad dužnikom pokrenut stečajni i/ili likvidacijski postupak, vrijednost potraživanja ispravlja se po stopama od 50 %, 100 % ili 75 %. Ispravak vrijednos potraživanja ne predstavlja promjenu u vrijednos imovine i obveza, a provodi se zaduženjem odgovarajućeg osnovnog raču-na u razredu 9 Vlas izvori i odobrenjem odgovaraju-ćeg osnovnog računa ispravka vrijednos potraživanja.

Ispravak vrijednos potraživanja iz skupine 13 Potra-živanja za dane zajmove ne umanjuje iznos potraživa-nja iskazan prema primateljima zajmova.

Primjer 6: Proračunski korisnik popisom imovine i ob-veza na dan 31. prosinca 2018. utvrdio je kašnjenje u napla potraživanja preko godine dana s osnove da-nih dugoročnih zajmova. Eviden ran je ispravak vri-jednos potraživanja. Na dan 30. lipnja 2019. potraži-vanje s osnove danih dugoročnih zajmova naplaćeno je u cijelos .

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Stanje potraživanja na 31. 12. 2018. 200.000 13211 91112

Na temelju popisa imovine i obveza na dan 31. 12. 2018. utvrđeno je kašnjenje u napla potraživanja:

a) od godinu do tri godine u iznosu od 70.000 kunab) preko tri godine u iznosu od 45.000 kuna

2. Eviden ran je ispravak vrijednos potraživanja 31. 12. 2018.2.a 50 % od 70.000 kuna 35.000

91112 139112.b 100 % od 45.000 kuna 45.0003. Potraživanje je naplaćeno u cijelos 30. 6. 2019.3.a Naplata potraživanja 200.000 11121 13211

3.b Isknjiženje ispravka vrijednos 80.000 13911 91112

3.c

Priznavanje primitka s osnove naplate potraživanja po dugoročnom zajmu

200.000 91112 81221

U potpunos ispravljena potraživanja zadržavaju se u bilančnoj evidenciji sve do trenutka prestanka posto-janja pravne osnove za njihovu naplatu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

35


1. UvodPravilnikom o dopuni Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 96/18 i 103/18 – ispr.) koji je stupio na snagu u studenom 2018. godine izmijenjen je Računski plan za neprofi t-ne organizacije. Zbog sve većeg značaja fi nanciranja projekata koje provode neprofi tne organizacije pu-tem fondova EU-a, Računski plan je dopunjen odjelj-cima na kojima se eviden raju prihodi i rashodi pove-zani sa sredstvima koja se ostvare iz europskih fondo-va, odnosno koje neprofi tne organizacije proslijede drugim neprofi tnim organizacijama, a čiji izvor su fondovi. U Računskom planu dopunjene su skupine 35 – Prihodi od donacija, 37 – Prihodi od povezanih neprofi tnih organizacija, 45 – Donacije i 47 – Rashodi vezani uz fi nanciranje povezanih neprofi tnih organi-zacija.

Nakon Pravilnika o dopuni Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i Računskom planu, donesen je i Pra-vilnik o izmjeni Pravilnika o izvještavanju u nepro-fi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organi-zacija koji je objavljen 20. prosinca 2018. u Narodnim novinama, broj 115/18, a stupio na snagu 21. pro-sinca 2018. Izmijenjen je Izvještaj o prihodima i ras-hodima na Obrascu: PR-RAS-NPF, odnosno u sadržaj obrasca dodani su novi odjeljci Računskog plana.

Novi Obrazac: PR-RAS-NPF rabio se za sastavljanje fi nancijskih izvještaja za 2018. godinu, a is će se rabi i kod sastavljanja polugodišnjeg izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019.

Treba podsje da neprofi tne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo nemaju obvezu sastavljanja polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja, već isključivo sastavljaju godišnji fi nancijski izvještaj o primicima i izdacima na Obrascu: G-PR-IZ-NPF s Bi-lješkama.

Rok predaje fi nancijskog izvještaja za polugodišnje raz-doblje nije se mijenjao u odnosu na prethodnu godinu.

Neprofi tne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. Financijskoj agenciji predaju do 30. srpnja 2019. Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF.

U očekivanju Okružnice Ministarstva fi nancija koja će bi objavljena na njenim internetskim stranicama, u nastavku teksta daje se podsjetnik na obvezu sastav-ljanja i predaje polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja.

2. Obveznici polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja

Pravilnik o izvještavanju u neprofi tnom računovod-stvu i Registru neprofi tnih organizacija defi nira obve-zu polugodišnjeg fi nancijskog izvještavanja u ovisno-s o tome je li neprofi tna organizacija obveznica vo-đenja dvojnog knjigovodstva ili se odlučila za vođenje jednostavnog knjigovodstva.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj predaju neprofi tne organizacije koje su obveznice vođenja dvojnog knji-govodstva. Neprofi tne organizacije koje vode jed-nostavno knjigovodstvo ne sastavljaju polugodišnji fi nancijski izvještaj.

Granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje fi nancijskih izvještaja utvrđe-na je na 230.000,00 kuna. Stoga se neprofi tna orga-nizacija može odluči za vođenje jednostavnog knji-govodstva nakon proteka prve tri godine od osniva-nja, ako joj je:

• vrijednost imovine na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna i

• godišnji prihod u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje.

To, primjerice, znači da neprofi tna organizacija osno-vana 2016. godine može u 2019. godini vodi jedno-stavno knjigovodstvo:

Polugodišnji fi nancijski izvještaj za neprofi tne organizacije Ivana Jakir-Bajo *

U članku autorica podsjeća na obvezu i način predaje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja neprofi tnih orga-nizacija.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

• ako joj je vrijednost imovina na kraju 2016. godine bila manja od 230.000,00 kuna i



• ako joj je godišnji prihod u 2016. godini bio manji od 230.000,00 kuna i

• ako joj je godišnji prihod u 2017. godini bio manji od 230.000,00 kuna i

• ako joj je godišnji prihod u 2018. godini bio manji od 230.000,00 kuna.

Dakle, svih ovih, može se reći, šest uvjeta mora bi zadovoljeno da neprofi tna organizacija u 2019. go-dini počne vodi jednostavno knjigovodstvo. Ona to može, ali i ne mora. Također se može odluči na vo-đenje dvojnog knjigovodstva. Među m, ako nije za-dovoljen samo jedan od ovih šest uvjeta, neprofi tna organizacija mora vodi dvojno knjigovodstvo.

Može se zaključi kako su mnogo stroži uvje za ula-zak u sustav jednostavnog knjigovodstva od onih za dvojno.

U godišnji prihod (iz navedenog kriterija) ulaze samo prihodi iz tekuće godine (razred 3), a ne ulazi pre-neseni višak iz prethodne godine. Neprofi tna orga-nizacija koja je zadovoljila te kriterije može (ali i ne mora) vodi jednostavno knjigovodstvo i sastavlja isključivo godišnji fi nancijski izvještaj o primicima i izdacima na Obrascu: G-PR-IZ-NPF. Pritom se ne smi-je zaboravi još jedan preduvjet, a on se odnosi na neobavljanje gospodarske djelatnos na temelju koje se obračunava porez na dobit. Iznimka su one ne-profi tne organizacije koje su od 1. siječnja 2019. ob-veznice plaćanja paušalnog poreza na dobit, a nisu istodobno i obveznice vođenja dvojnog knjigovod-stva jer su ispunile uvjet da im je proteklo tri godine od osnivanja i da im je vrijednost imovine na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna te godišnji prihod u svakoj od pret-hodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje.

Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i pri-mjeni novčanog računovodstvenog načela donosi za-konski zastupnik neprofi tne organizacije u roku pred-viđenom za podnošenje godišnjih fi nancijskih izvje-štaja za prethodnu poslovnu godinu i važeća je dok neprofi tna organizacija zadovoljava propisane uvjete, odnosno do opoziva. O toj Odluci i promjeni u načinu vođenja računovodstva izvještava se Ministarstvo fi -nancija dostavom Obrasca: RNO-P kojim se provode promjene u Registru neprofi tnih organizacija. Dakle, polugodišnji fi nancijski izvještaj ne podnose one ne-profi tne organizacije koje su donijele navedenu Od-

luku i koje su na Obrascu: RNO, odnosno Obrascu: RNO-P obavijes le Ministarstvo fi nancija da vode jednostavno knjigovodstvo do 1. ožujka 2019.

Neprofi tna organizacija koja je u 2019. godini stekla uvjete za prelazak na vođenje jednostavnog raču-novodstva, a nije o tome donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog ra-čunovodstvenog načela i obavijes la Ministarstvo fi nancija na Obrascu: RNO-P do 1. ožujka 2019., ima-la je obvezu vođenja dvojnog knjigovodstva do kraja 2019. godine te za 2019. godinu mora preda i ovaj polugodišnji fi nancijski izvještaj i na kraju godine godišnje fi nancijske izvještaje za obveznike dvojnog knjigovodstva.

Također, neprofi tna organizacija je obvezna prve tri godine od osnivanja vodi dvojno knjigovodstvo, što znači da su neprofi tne organizacije osnovane je-kom 2017., 2018. i 2019. godine dužne vodi dvojno knjigovodstvo, neovisno o visini prihoda i vrijedno-s imovine. To znači i da navedene neprofi tne orga-nizacije moraju preda polugodišnji Izvještaj o priho-dima i rashodima za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. na Obrascu: PR-IZ-NPF, ali kao obveznici dvojnog knjigovodstva (jasno, ako su u istom raz-doblju imale poslovnih događaja).

One neprofi tne organizacije koje su odlučile vodi dvojno knjigovodstvo iako udovoljavaju uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva obvezne su sa-stavlja i predava polugodišnji Izvještaj o prihodima i rashodima za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. na Obrascu: PR-IZ-NPF na is način kao i sve neprofi tne organizacije koje su obveznice dvojnog knjigovodstva.

Zakonom su vjerske zajednice izuzete obveze sa-stavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja i upisa u Registar, stoga odredbe Pravilnika slijede takvo za-konsko određenje. Među m, pravne osobe kojima su osnivači vjerske zajednice, a nisu osnovane s ciljem ostvarivanja dobi (primjerice Caritasi) obveznici su sastavljanja i predaje polugodišnjeg fi nancijskog iz-vještaja (ako ne udovoljavaju uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva).

3. Način i rok predaje polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja

Neprofi tna organizacija obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva i neprofi tna organizacija koja udovolja-va uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva, a nije donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigo-vodstva i primjeni novčanog računovodstvenog nače-la, sastavlja fi nancijske izvještaje i za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja. Financijski izvještaji sastavljaju

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

37


se i podnose na razini pravne osobe s uključenim po-dacima o poslovanju njenih organizacijskih dijelova.

Neprofi tna organizacija sastavlja za razdoblja od 1. si-ječnja do 30. lipnja 2019. Izvještaj o prihodima i ras-hodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i predaje ga FINA-i do 30. srpnja 2019.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj na propisanom obrascu i nadalje će prikuplja FINA za potrebe Mi-nistarstva fi nancija i to fi nancijski izvještaj u elek-troničkom obliku objavljen na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija. Neprofi tna organizacija uz fi nancijski izvještaj u elektroničkom obliku predaje i Referentnu stranicu ovjerenu potpisom zakonskog zastupnika i pečatom. Referentna stranica objavlje-na je u prilogu Pravilnika i jednaka je za sve fi nancij-ske izvještaje. Neprofi tna organizacija može preda FINA-i fi nancijske izvještaje i u papirnatom obliku, ali na obrascima propisanim Pravilnikom. Ministarstvo fi nancija i FINA uvijek preporučuju predaju fi nancij-skih izvještaja u elektronskom obliku jer obrasci imaju ugrađene matema čke i logičke kontrole što omogućava brzu kontrolu ispravnos obrazaca i svakako bržu obradu.

Financijski izvještaj za polugodišnje razdoblje čuva se do predaje fi nancijskog izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine.

Neprofi tne organizacije neće bi u mogućnos pre-da polugodišnji fi nancijski izvještaj ako prethodno nisu upisane u Registar i nemaju RNO broj, a FINA neće zaprima fi nancijske izvještaje nakon predvi-đenog roka. Na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr – Neprofi tne organizacije – Registar neprofi tnih organizacija) nalazi se prijava za upis (Obrazac: RNO). Nakon što neprofi tna organiza-cija dostavi obrazac prijave, dokaz o upisu pronalazi na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija. Dakle, Ministarstvo fi nancija ne izdaje izvadak iz Registra ne-profi tnih organizacija, već je kao dokaz o upisu nepro-fi tne organizacije u Registar dovoljno ispisa stranicu s podacima dobivenim nakon pretrage Registra na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija.

4. Popunjavanje Obrasca: PR-RAS-NPF Popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-NPF, dakle stupac 4 Ostvareno u istom razdoblju prethodne go-

dine i stupac 5 Ostvareno u izvještajnom razdoblju (od 1. siječnja do 30. lipnja 2019.). Stupac 4 Ostvareno u istom razdoblju prethodne godine ne popunjava:

• neprofi tna organizacija koja je osnovana jekom 2019. godine

• neprofi tna organizacija koja je u 2019. prešla s jed-nostavnog na dvojno knjigovodstvo

• pravna osoba koja je jekom 2019. prešla iz prora-čunskog računovodstva na računovodstvo nepro-fi tnih organizacija.

U dijelu dodatnih podataka Obrasca: PR-RAS-NPF (od AOP 164 do AOP 169) traži se iskazivanje vrijednos ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu.

Is obrazac – Obrazac: PR-RAS-NPF – Izvještaja o pri-hodima i rashodima popunjava se na polugodištu i za poslovnu godinu. Stoga neprofi tne organizacije kod popunjavanja Obrasca: PR-RAS-NPF na polugodištu ne treba zbuni oznaka AOP 153 Obveza poreza na dobit po obračunu. Obrazac je prilagođen i onim ne-profi tnim organizacijama koje su u sustavu poreza na dobit. Ovaj AOP neprofi tne organizacije u sustavu do-bi popunjavaju isključivo kod sastavljanja Izvještaja o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. Jasno, nepro-fi tne organizacije koje nisu u sustavu poreza na do-bit, odnosno one koje jesu, ali nemaju obvezu poreza na dobit po obračunu za poslovnu godinu, tu oznaku AOP-a ne popunjavaju. Dakle, na polugodištu se ta oznaka AOP-a ne popunjava.

Nadalje, iznimno je važno u stupcu Ostvareno u izvje-štajnom razdoblju tekuće godine Obrasca: PR-RAS-NPF dobro iskaza preneseni rezultat iz prethodne 2018. godine. Samo u iznimnim slučajevima višak / manjak koji je prenesen s 31. prosincem 2018. i iska-zan u Izvještaju o prihodima i rashodima za 2018. godinu nije iden čan višku / manjku koji se iskazuje na oznakama AOP-a Obrasca: PR-RAS-NPF za prvo polugodište 2019. To su sljedeći slučajevi u kojima je jekom prvog polugodišta 2019. provedena korekcija

viška / manjka prenesenog s 31. prosincem 2018.:

1. povrat sredstava na teret rezultata npr. u veljači 2019. po zahtjevu donatora jer su se sredstva tro-šila nenamjenski ili

2. ispravak pogrešnih knjiženja iz 2018. ili ranijih godi-na (npr. korisnik je dva puta eviden rao is račun).

38

REVIZIJA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. Uvod Državni ured za reviziju je 14. lipnja 2019. Hrvatskom saboru dostavio Izvješće o obavljenoj fi nancijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Uz skupno Izvješće Hrvatskom saboru dostavljeno je i 19 pojedinačnih izvješća za osam nacionalnih parkova (Brijuni, Kor-na , Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit) i 11 parkova prirode (Biokovo, Ko-pački rit, Lastovsko otočje, Lonjsko polje, Medvedni-ca, Papuk, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak – Samoborsko gorje). Predmetno izvješće je, kao i sva druga izvješća Državnog ureda za reviziju, objavljeno na mrežnim stranicama Državnog ureda za reviziju1.

Kada ovlašteni državni revizori obavljaju revizije, uz tradicionalni zakonodavni okvir dužni su postupa na način i u skladu s postupcima utvrđenim okvirom revizijskih standarda Međunarodne organizacije vr-hovnih revizijskih ins tucija (INTOSAI) i Kodeksom profesionalne e ke državnih revizora. Međunarodni standardi vrhovnih revizijskih ins tucija (dalje u tek-

* Ana Zorić,dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Autorica u tekstu rabi podatke navedene u Izvješću o obavlje-noj fi nancijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a koje je dostupno na poveznici h p://www.revizija.hr/datastore/fi lestore/190/IZVJESCE-O-OBAV-LJENOJ-FINANCIJSKOJ-REVIZIJI-JAVNIH-USTANOVA-NACIONAL-NIH-PARKOVA-I-PARKOVA-PRIRODE.pdf.

stu: ISSAI) imaju če ri razine standarda. ISSAI prve i druge razine utvrđuje preduvjete za uspostavu neo-visne i djelotvorne revizijske djelatnos , a ISSAI treće i četvrte razine obuhvaća načela i smjernice za pro-fesionalni pristup reviziji. Prema ISSAI-ju razlikuju se tri glavne vrste revizije javnog sektora – fi nancijska revizija, revizija učinkovitos i revizija usklađenos . U ovom slučaju Državni ured za reviziju je proveo fi -nancijsku reviziju čiji je cilj bio utvrdi jesu li fi nan-cijske informacije iskazane u fi nancijskim izvještajima u svim važnijim odrednicama u skladu s propisanim okvirom fi nancijskog izvještavanja. To se pos že pri-bavljanjem dostatnih i primjerenih revizijskih dokaza koji omogućavaju državnim revizorima steći razu-mno uvjerenje da su fi nancijski izvještaji kao cjelina sastavljeni bez znatnijeg pogrešnog iskazivanja zbog pogreške ili prijevare. Revizija učinkovitos usmjere-na je na provjeru ostvaruju li se projek , programi i ak vnos subjekata u skladu s načelima ekonomič-nos , djelotvornos i svrsishodnos i ima li prostora za poboljšanja. Učinkovitost se ispituje u odnosu na odgovarajuće kriterije te se analiziraju uzroci odstu-panja od h kriterija. Cilj je odgovori na ključna re-vizijska pitanja i da preporuke za poboljšanja. Kod revizije usklađenos ocjenjuje se je li predmet revizije u skladu s mjerodavnim podlogama koje su određene kao kriterij. Ocjenjuje se jesu li ak vnos , fi nancijske transakcije i informacije u svakom bitnom pogledu u skladu s mjerodavnim podlogama (propisima) kojima se subjekt revizije rukovodi u svom radu. Te mjero-

Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj fi nancijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirodeAna Zorić *

U tekstu autorica daje osvrt na Izvješće o obavljenoj fi nancijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode koje je Državni ured za reviziju dostavio Hrvatskom saboru 14. lipnja 2019. Kako je svako objavljeno izvješće Državnog ureda za reviziju, između ostalog, i prilika za učenje, autorica se posebno osvrće na navode iz izvješća koji će bi korisni svim subjek ma revizije.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

39

UDK 657.21 REVIZIJA

davne podloge mogu obuhvaća zakone, pravila i druge propise, odluke o proračunu, poli ke, kodekse, dogovorene uvjete ili opća načela kojima se rukovodi dobro fi nancijsko upravljanje u javnom sektoru i po-stupanje javnih dužnosnika.

U vezi s navedenim, a što je istaknuto u samom Iz-vješću, ciljevi ove revizije bili su provjeri is nitost i vjerodostojnost fi nancijskih izvještaja, usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima koji imaju znatan utjecaj na poslovanje, provedbu naloga i pre-poruka iz prošlih revizija te druge ak vnos u vezi po-slovanja javnih ustanova.

2. Subjek revizijeOd 19 javnih ustanova, za fi nancijske izvještaje izraže-no je 10 bezuvjetnih i devet uvjetnih mišljenja, dok je prilikom provjere usklađenos poslovanja sa zakoni-ma i drugim propisima izraženo 12 bezuvjetnih, šest uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje i to za Javnu ustanovu Nacionalni park Plitvička jezera.

Zbog usklađenja metodologije rada s ISSAI-jem, Dr-žavni ured za reviziju je u 2018. godini započeo s pri-mjenom nove metodologije za izražavanje mišljenja u fi nancijskim revizijama. Primjenom novih standar-da u fi nancijskoj reviziji izražavaju se dva mišljenja, jedno za fi nancijske izvještaje i drugo za usklađenost poslovanja. Za izražavanje mišljenja odlučujuću ulogu ima prag značajnos koji čine značajnost po vrijed-nos i značajnost po prirodi ili sadržaju. Značajnost po vrijednos određuje se u apsolutnom i rela vnom iznosu (postotak od ukupnih prihoda i primitaka, ras-hoda i izdataka ili vrijednos imovine), a značajnost po prirodi ili sadržaju ovisi o vrs poslovnih događaja koji su utjecali na fi nancijske izvještaje ili na usklađe-nost poslovanja s propisima. U tom smislu razlikuju se bezuvjetno, uvjetno i nepovoljno mišljenje dok se suzdržano mišljenje izražava ako Državni ured za reviziju nema mogućnos za pribavljanje dodatnih i primjerenih revizijskih dokaza na temelju kojih se izražava mišljenje. Nakon primitka izvješća, zakonski predstavnik subjekta revizije obvezan je u roku od 15 dana2 dostavi Državnom uredu za reviziju očitova-nje na činjenice opisane u nacrtu izvješća. Izvješće o obavljenoj reviziji s ugrađenim očitovanjem, odnosno izvješće o obavljenoj reviziji na koje nije dostavljeno očitovanje, dostavlja se zakonskom predstavniku su-bjekta revizije. Na izvješće o obavljenoj reviziji s ugra-đenim očitovanjem, odnosno izvješće o obavljenoj reviziji na koje nije dostavljeno očitovanje zakonski predstavnik subjekta revizije može stavi prigovor

2 Prema Zakonu o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 80/11) koji je bio na snazi do 21. ožujka 2019., rok za očitovanje bio je osam dana.

u roku od osam dana od dana primitka izvješća, a o prigovoru odlučuje glavni državni revizor u roku od 30 dana od dana primitka prigovora. Konačno izvje-šće o obavljenoj reviziji, pod kojim se podrazumijeva izvješće s ugrađenim očitovanjem na koje nije do-stavljen prigovor, odnosno izvješće sastavljeno nakon odgovora na prigovor, dostavlja se subjektu revizije i Hrvatskom saboru te se, kako je i dosad bio slučaj, objavljuje na internetskim stranicama Državnog ure-da za reviziju. Takvo konačno izvješće dostavlja se i nadležnim jelima kada se obavljanjem revizije utvr-de nepravilnos koje mogu ima obilježje prekršaja ili kaznenog djela što je novost u odnosu na dosadaš-nje zakonodavno uređenje. Naime, dosad to nije bilo izrijekom propisano, no usprkos tome Državni ured za reviziju to je uvijek radio ako je uočio takvu vrstu nepravilnos .

U nastavku se navode neke od važnijih slabos i ne-pravilnos uočene kod nacionalnih parkova i parkova prirode koje je osobito važno ima na umu u buduć-nos kako bi se izbjeglo utvrđivanje istovjetnih ne-pravilnos u budućnos te, posljedično, pokretanje prekršajnih postupaka za nepostupanje po nalozima i preporukama koje Državni ured za reviziju daje.

3. Najvažnije poruke subjek ma revizijeZa svaku javnu ustanovu obuhvaćenu revizijom, sa-stavljeno je izvješće o obavljenoj reviziji u kojem su, između ostalog, opisane nepravilnos i propus utvr-đeni revizijom fi nancijskih izvještaja i usklađenos poslovanja. Za sve utvrđene nepravilnos i propuste Državni ured za reviziju dao je naloge i/ili preporu-ke, čija bi provedba pridonijela stvarnijem iskaziva-nju podataka u fi nancijskim izvještajima i povećanju usklađenos poslovanja sa zakonima i drugim pro-pisima. Iako pojmovi nalog i preporuka nisu poseb-no defi nirani, iz dosadašnje prakse Državnog ureda za reviziju razvidno je kako Državni ured za reviziju daje nalog kada je iz opisa činjeničnog stanja vidljivo da subjekt revizije nije postupio u skladu s odredba-ma zakona, drugih propisa ili akata. Nakon opisa či-njeničnog stanja navodi se odredba propisa ili akta s kojom utvrđeno činjenično stanje nije bilo sukladno te Državni ured za reviziju daje nalog za postupanje prema toj odredbi propisa ili akta. Preporuka se daje u slučaju kada se utvrđeno činjenično stanje ne može izravno poveza s odredbom nekog propisa ili akta, ali bi provedba preporuke imala pozi van utjecaj na poslovanje ili na povećanje transparentnos načina poslovanja subjekta revizije. Subjek revizije obvezni su proves i naloge i preporuke jer su oni utemeljeni na činjeničnom stanju i čine sastavni dio izvješća. U nastavku se navode najvažnije poruke po pojedinim područjima.

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

a) Planiranje i izvršenje fi nancijskih planova

Radi obavljanja poslova iz svog djelokruga, javne ustanove su obvezne donosi planske dokumente (plan upravljanja, godišnji program i fi nancijski plan) propisane Zakonom o zaš prirode (NN, br. 80/13, 15/18 i 14/19) odnosno Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15). Usto, ustanove su dužne donije i godišnji izvještaj o izvršenju fi nancijskog plana.

Temeljni akt kojim je uređeno upravljanje zaš će-nim područjima jest plan upravljanja koji se donosi na temelju Zakona o zaš prirode. Planom uprav-ljanja, koji se donosi na 10 godina, određuju se ciljevi upravljanja, kao i ak vnos za njihovo pos zanje te pokazatelji učinkovitos upravljanja. Plan upravljanja može se mijenja nakon pet godina i provodi se go-dišnjim programima. Iako su sve javne ustanove doni-jele plan upravljanja, jekom 2017. istekla je valjanost nekih planova upravljanja, a novi planovi za sljede-će desetogodišnje razdoblje nisu doneseni. Neke od javnih ustanova su nedonošenje planova upravljanja pokušale opravda visokim fi nancijskim troškovima potrebnim za njegovu izradu te su izradu novih plano-va upravljanja planirale u okviru projekta Razvoj okvi-ra za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 iz Opera vnog programa Konkurentnost i kohezija u 2019. i 2020. Logika je da godišnji programi, koji su provedbeni dokumen planova upravljanja, trebaju bi usklađeni s planovima upravljanja, među m, kod pojedinih javnih ustanova podaci iz godišnjeg progra-ma nisu usporedivi s planom upravljanja jer godišnjim programom nisu obuhvaćeni ukupni rashodi, nego samo izravni rashodi zaš te, održavanja i korištenja zaš ćenim područjem.

Usto, nisu doneseni akcijski planovi za provedbu pla-na upravljanja, a pojedine javne ustanove nisu sasta-vile izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godiš-njeg programa koje je trebalo dostavi Ministarstvu zaš te okoliša i energe ke do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Financijski plan javne ustanove donosi upravno vijeće te pra njegovo izvršenje i u konačnici donosi godišnji izvještaj o izvršenju. S obzirom na to da su javne usta-nove proračunski korisnici, obvezne su svoje fi nancij-ske planove donosi na način propisan odredbama Zakona o proračunu, njegovih podzakonskih akata, kao i uputa Ministarstva fi nancija. Financijskim pla-nom utvrđuju se prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe koji se sastoje od ak vnos i projekata. Uz fi nancijski plan donosi se i obrazlože-nje fi nancijskog plana. Državni ured za reviziju skre-nuo je pozornost na to da pojedini fi nancijski plano-

vi nisu sastavljeni u skladu s važećim zakonodavnim okvirom i uputama, kako Ministarstva fi nancija tako i Ministarstva zaš te okoliša i energe ke, i to u prvom redu zbog toga što u obrazloženju fi nancijskog plana nisu defi nirani ciljevi provedbe programa i pokazate-lji uspješnos potrebni za praćenje ostvarenja ciljeva programa.

Sve su javne ustanove donijele fi nancijski plan, među- m, dio javnih ustanova nije donio godišnji izvještaj o

izvršenju, tj. tzv. godišnji obračun kako je to utvrđe-no u članku 134. Zakona o zaš prirode. Dio javnih ustanova nije sastavio nikakav izvještaj, a kod dijela onih koji jesu podaci nisu usporedivi s fi nancijskim planom. Većina javnih ustanova je donijela izmjene i dopune fi nancijskog plana u prosincu tekuće godi-ne, odnosno koncem godine za koju se plan donosi. Među m, Državni ured za reviziju istaknuo je kako su uočena znatna odstupanja ostvarenih prihoda i ras-hoda u odnosu na planirane. S druge strane, Državni ured za reviziju navodi da javne ustanove jekom go-dine koje su ostvarile neplanirane prihode (pomoći) u značajnijem iznosu nisu donosile izmjene i dopune fi nancijskog plana pa je zbog toga došlo do znatnog odstupanja između planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda. Državni ured za reviziju je slijedom svega toga naveo da fi nancijskim planovima nije davana do-voljna pozornost i da planovi nisu u funkciji donoše-nja poslovnih odluka.

b) Računovodstveno poslovanje

Neki od najznačajnijih problema u računovodstve-nom poslovanju prema navodima Državnog ureda za reviziju navedeni su u nastavku. Neke javne ustanove su rashode za nabavu robe za daljnju prodaju (suve-nira) eviden rale u poslovnim knjigama u trenutku nabave, a ne u trenutku stvarnog utroška ili prodaje, zbog čega Državni ured za reviziju smatra da u po-slovnim knjigama nije iskazana vrijednost zaliha robe. Pojedine javne ustanove nisu ustrojile anali čke evi-dencije zalihe robe (suvenira). Isto tako, Državni ured za reviziju primije o je da javne ustanove rashode nisu eviden rale u skladu s propisanim modifi ciranim načelom nastanka događaja, nego u trenutku plaća-nja, zbog čega nisu realno iskazane obveze i rashodi. Iako su javne ustanove u obvezi primjenjiva Račun-ski plan proračuna u poslovnim knjigama javnih usta-nova, pojedini poslovni događaji nisu eviden rani na računima propisanim Računskim planom.

Javne ustanove koje imaju vrijednosno znatnije pri-hode od prodaje ulaznica i suvenira, ostvaruju zna-tan promet novčanim sredstvima putem blagajne. Državni ured za reviziju primjećuje da kod nekih jav-nih ustanova knjigovodstvene isprave u blagajničkom

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

41

UDK 657.21 REVIZIJA

poslovanju (uplatnice, isplatnice, blagajnički izvještaji) nisu potpisane, a pojedine blagajničke izvještaje nisu ni kontrolirale ni ovjerile ovlaštene osobe. Također je utvrđeno da se novac od prodaje ulaznica ne polaže na žiro-račun javne ustanove svaki dan po obavlje-nom prometu, nego u razmaku od nekoliko dana. U tom su području uočene i nepravilnos kod popisa imovine. Naime, dio javnih ustanova nije popisom obuhva o cjelokupnu imovinu dok je dio popisa oba-vio tako da su u popisne liste prepisana stanja iz po-slovnih knjiga, iz čega Državni ured za reviziju zaklju-čuje kako je popis imovine obavljen formalno i nije ostvarena njegova svrha, a to je usklađivanje stanja iskazanog u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem koje se utvrđuje popisom.

Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost na či-njenicu da neke javne ustanove kod obračuna isprav-ka vrijednos dugotrajne imovine nisu primijenile stope ispravka vrijednos ili nisu obavljale ispravak vrijednos sukladno odredbama Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18) kojim je propisano da se vrijednost dugotrajne imovine ispravlja po pro-sječnim godišnjim stopama linearnom metodom, pri-mjenom propisanih stopa ispravka vrijednos koje su sastavni dio navedenog Pravilnika.

U siječnju 2018. Ministarstvo fi nancija je svim korisni-cima upu lo Okružnicu o sastavljanju, konsolidaciji i predaji fi nancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosin-ca 2017. U navedenoj Okružnici Ministarstvo fi nancija posebno je istaknulo kako su jedinice lokalne područ-ne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanpro-računski korisnici obvezni uspostavi izvanbilančnu evidenciju potencijalnih obveza po sudskim sporovi-ma u jeku, koju su dužni ažurira sa stanjem kon-cem lipnja i koncem prosinca. Usprkos tome, Državni ured za reviziju upozorava da dio javnih ustanova to nije učinio pa u njihovim izvanbilančnim evidencija-ma nisu eviden rane potencijalne obveze po sudskim sporovima.

Vezano za porezna pitanja, Državni ured za reviziju utvrdio je kako su se neke javne ustanove pri obra-čunu poreza na dodanu vrijednost koris le odbitkom pretporeza po ulaznim računima na sve primljene isporuke dobara i usluga, a ne samo u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke.

Državni ured za reviziju dalje navodi kako dio javnih ustanova nije u svom poslovanju u dovoljnoj mjeri primijenio načelo transparentnos . Naime, iako je to propisano člankom 12. Zakona o proračunu, neke

javne ustanove nisu objavile pojedine propisane fi -nancijske izvještaje. Vezano za fi nancijske izvještaje, utvrđeno je i da kod pojedinih javnih ustanova podaci u fi nancijskim izvještajima nisu istovjetni podacima u poslovnim knjigama.

Ministar zaš te okoliša i energe ke donio je 29. lip-nja 2017., uz suglasnost ministra fi nancija, Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlas h pri-hoda nacionalnih parkova i parkova prirode koji je objavljen u Narodnim novinama broj 65 iz 2017. godi-ne, a stupio je na snagu 15. srpnja 2017. Iako je done-sen na temelju članka 41. stavka 2. i članka 42. stavka 4. Zakona o izvršavanju Državnoga proračuna Repu-blike Hrvatske za 2017. godinu, prijelaznim i završnim odredbama godišnjih zakona o izvršavanju državnog proračuna, uključujući i Zakon o izvršavanju državnog proračuna za 2019. godinu, predmetni je pravilnik ostavljen na snazi sve do donošenja novog, odnosno do donošenja uredbe na temelju Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o zaš prirode kojom će bi uređeno i to područje.

Izvješće o obavljenoj reviziji očuvanja prirode, za-š te bioraznolikos i upravljanja u nacionalnim parkovima, koje je Državni ured za reviziju objavio u ožujku 2014. godine, vrlo je zorno pokazalo koli-ko je situacija u nacionalnim parkovima i parkovima prirode različita od ustanove do ustanove, što je posljedica raznih čimbenika. S obzirom na broj po-sje telja, izvjesno je da pojedini nacionalni parkovi i parkovi prirode spadaju u red najatrak vnijih turi-s čkih odredišta i imaju sve važniju ulogu u razvo-ju turizma. U tom smislu razvidne su dvije stvari. S jedne strane, pojedinim je parkovima broj posje -telja u stalnom porastu i ostvaruju značajne vlas te prihode, dok s druge strane, pojedini parkovi, zbog nepristupačnih i manje atrak vnih lokacija nemaju dovoljno sredstava kako bi u dovoljnoj mjeri mogli fi nancira projekte usmjerene na zaš tu i očuvanje prirode i bioraznolikos . Državni ured za reviziju je već tada jasno naveo kako vlas ta sredstva koja ostvaruju nacionalni parkovi, u što spadaju i priho-di od ulaznica, treba iskoris za programe zaš te, očuvanja i praćenja ekosustava, kao i za opremanje i izobrazbu djelatnika javnih ustanova i to kako onih ustanova koje su neposredno ostvarile vlas te pri-hode, tako i onih koje zbog manje atrak vnih lokaci-ja ne ostvaruju dovoljno vlas h prihoda, a sredstva ne mogu za tu namjenu osigura iz državnog prora-čuna ili drugih izvora.

Slijedom navedenog, predmetnim su Pravilnikom uređena mjerila i način raspodjele isključivo donaci-ja za koje namjena nije unaprijed utvrđena i vlas h prihoda javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

parkovima i parkovima prirode. Prema odredbama Pravilnika, donacije za koje namjena nije unaprijed utvrđena mogu se, nakon podmirenja rashoda poslo-vanja nacionalnih parkova i parkova prirode u vezi s obavljanjem njezine djelatnos , iskoris i za:

• isplatu naknada za rad vanjskim suradnicima na temelju ugovora o djelu i drugih srodnih ugovora sukladno propisu kojim se uređuju obvezni odnosi

• troškove plaća radi zapošljavanja novih zaposle-nika na poslovima javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode zaklju-čivanjem ugovora o radu na određeno vrijeme su-kladno propisima koji reguliraju radne odnose

• unaprjeđenje djelatnos • za ostale rashode poslovanja nacionalnih parkova i

parkova prirode.

Kako je i ranije navedeno, Pravilnik se ne primjenjuje na namjenske donacije s obzirom na to da te donacije moraju bi utrošene za ono za što ih je davatelj do-nacije dao.

Pravilnikom se točno defi nira kako se mogu iskoris - prihodi ostvareni od naplate ulaznica i vinjeta. Tri

posto tako ostvarenih prihoda uplaćuje se u državni proračun na izdvojeni izvor sredstava pod nazivom Zajednička sredstva parkova Hrvatske. Preostalih 97 % ostvarenih prihoda ostaje javnim ustanovama koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode za rashode njihove osnovne djelatnos , s m da je važno napomenu da su upravna vijeća javnih ustanova bila obvezna, u skladu sa statu ma javnih ustanova, donije akt kojim je bilo potrebno utvrdi način korištenja prihodima koji se, u skladu s odred-bama predmetnog Pravilnika, ne uplaćuju u državni proračun. Državni ured za reviziju u tom dijelu pri-mjećuje kako većina javnih ustanova takav akt nije donijela.

c) Potraživanja

Državni ured za reviziju utvrdio je kako neke javne ustanove imaju znatnije iznose dospjelih potraži-vanja. Istaknuo je nekoliko problema. Utvrđeno je kako su za naplatu potraživanja u pravilu upućivane opomene dok druge raspoložive mjere naplate nisu poduzimane. Iako donošenje procedura za naplatu prihoda nije propisano zakonom, njihovo donošenje u skladu je s načelom dobrog fi nancijskog upravlja-nja, a postojanje h procedura zah jeva se i susta-vom fi skalne odgovornos . Usprkos tome, dio javnih ustanova takve procedure nema. Državni ured za reviziju usto napominje kako dio javnih ustanova ne obračunava zatezne kamate na zakašnjela plaćanja, ali skreće i posebnu pozornost na potrebu potpune

i pravodobne naplate prihoda iz nadležnos javnih ustanova.

d) Rashodi za zaposlene

Kod obračuna plaća utvrđene su nepravilnos pri ispla dodataka za uspješnost na radu te primjeni ko-efi cijenata složenos poslova. Državni ured za revizi-ju utvrdio je kako je kriterije i mjerila za određivanje visine dodatka za uspješnost na radu trebalo uredi unutarnjim aktom (Pravilnikom o plaćama i naknada-ma). Vezano za navedeno, utvrđeno je da su dodaci isplaćivani na temelju odluka ravnatelja svim zaposle-nicima u jednakom apsolutnom ili postotnom iznosu na bruto plaću, a Pravilnikom o plaćama i naknadama plaća nisu utvrđeni nikakvi kriteriji za isplatu nave-denog dodatka. Osim toga, u pojedinim javnim usta-novama koefi cijen složenos poslova utvrđeni unu-tarnjim ak ma nisu usklađeni s Uredbom o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama, najčešće zato što navedena Uredba ne predviđa nazive radnih mjesta za većinu namješte-nika koji rade na radnim mjes ma hotelijersko – ugo-s teljske te trgovačke djelatnos .

e) Rashodi za zaš tu, održavanje i očuvanje nacio-nalnih parkova i parkova prirode

Državni ured utvrdio je da su, iako su fi nancijskim pla-nom imale osigurana sredstva, neke javne ustanove ostvarile znatno manje rashode za zaš tu i održava-nje i očuvanje zaš ćenih područja od planiranih go-dišnjim programom pa je Državni ured stava kako bi to moglo upućiva na činjenicu da nisu poduzimane sustavne i dostatne ak vnos za zaš tu, održavanje, očuvanje, promicanje i korištenje zaš ćenim područ-jima.

f) Donacije

Državni ured za reviziju navodi kako su pojedine jav-ne ustanove odobravale donacije, a nisu utvrdile kriterije, mjerila te postupak dodjele i nisu provodi-le javne natječaje za dodjelu donacija. To je proble-ma čno kada se uzme u obzir da su u promatranom razdoblju rashodi za tekuće donacije iskazani u izno-su 1.905.815,00 kuna. Donacije su dane, u pravilu, na temelju zahtjeva korisnika i pojedinačnih odluka ravnatelja i to najčešće humanitarnim organizacija-ma, sportskim društvima, te udrugama za organiza-ciju različi h manifestacija. Prema Uredbi o kriteriji-ma, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN, br. 26/15), fi nanciranje progra-ma i projekata provodi se putem javnog natječaja čime se osigurava transparentnost dodjele fi nancij-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

43

UDK 657.21 REVIZIJA

skih sredstava i omogućava dobivanje većeg broja kvalifi ciranih prijava, odnosno odabir najkvalitetnijih programa i projekata te se šira javnost obavještava o prioritetnim područjima djelovanja. Odlukama, odnosno ugovorima o dodjeli donacija utvrđena je obveza namjenskog korištenja te izvješćivanja o ko-rištenju sredstvima. Iako su javne ustanove upu le primateljima donacija pozive za dostavljanje dokaza o utrošenim sredstvima, u pojedinim slučajevima do-kazi o namjenskom, zakonitom i svrhovitom trošenju nisu dostavljeni.

g) Imovina

Iako je člankom 25. Uredbe o Registru državne imo-vine (NN, br. 55/11) propisano da su jela državne uprave, zavodi i pravne osobe kojima je osnivač Re-publika Hrvatska, kao i drugi korisnici državnog pro-računa, dužni do 31. siječnja svake godine nadležnom jelu dostavi podatke, sa stanjem na 31. prosinca

prethodne godine, o nekretninama u vlasništvu Re-publike Hrvatske kojima se koriste, o nekretninama u svom vlasništvu, kao i o svim drugim nekretninama kojima se koriste na temelju ugovora o zakupu, ugo-vora o najmu ili ugovora o korištenju, većina javnih ustanova nije dostavljala podatke za Registar držav-ne imovine. Usto, Državni ured za reviziju konsta ra kako u poslovnim knjigama pojedinih javnih ustanova nije eviden rana imovina dobivena na korištenje. Pri-tom se navodi kako se najčešće radi o građevinskim objek ma u vlasništvu Republike Hrvatske kojima se javne ustanove koriste za obavljanje djelatnos .

h) Javna nabava

U ukupnoj vrijednos nabave većine javnih ustano-va, najveći je udio jednostavnih nabava, tj. nabava roba i usluga pojedinačne vrijednos do 200.000,00 kuna odnosno radova pojedinačne vrijednos do 500.000,00 kuna (jednostavna nabava). Takve se na-bave provode sukladno pravilnicima koje za svoje po-trebe donosi svaka javna ustanova, pritom poštujući osnovna načela javne nabave. Državni ured za reviziju navodi kako su nepravilnos i propus u vezi s na-bavom utvrđeni kod manjeg broja javnih ustanova, a odnose se na provođenje postupaka nabave, vođenje registra ugovora o nabavi te sastavljanje sta s čkih izvješća.

Neke javne ustanove kod jednostavne nabave nisu postupile u skladu sa svojim ak ma / pravilnicima o nabavi, a Javna ustanova Plitvička jezera nabavu uslu-ga izrade projekata ugovorila je izravno, bez prethod-no provedenog postupka javne odnosno jednostav-ne nabave. Usto, utvrđeno je kako pojedini registri ugovora o nabavi ne sadrže neke propisane podatke

ili nisu ažurirani i objavljeni na mrežnim stranicama javnih ustanova dok pojedine javne ustanove nisu sa-stavile sta s čka izvješća ili u sta s čka izvješća nisu uneseni propisani podaci.

4. Zaključno Za utvrđene nepravilnos javnim ustanovama su dani nalozi i preporuke čija bi provedba pridonijela stvarnijem iskazivanju podataka u fi nancijskim izvje-štajima i povećanju usklađenos poslovanja sa zako-nima i drugim propisima.

Prema novom Zakonu o Državnom uredu za reviziju3, zakonski predstavnik subjekta revizije, odnosno za-konski predstavnik subjekta na kojeg se odnosi dani nalog i/ili preporuka mora u roku od 60 dana od dana primitka konačnog izvješća o obavljenoj reviziji do-stavi Državnom uredu za reviziju plan provedbe na-loga i preporuka koji treba sadržava planirane ak v-nos za otklanjanje nepravilnos i planirano vrijeme za njihovu provedbu. Propisivanjem te obveze izričito se obvezuje subjekte na provedbu danih naloga i pre-poruka, a m je dana i mogućnost da se neizvršenje naloga i preporuka zakonom okvalifi cira kao prekr-šaj i da se za takvo postupanje može odredi kazna. Ako procijeni da planirane ak vnos ili rokovi nisu primjereni za provedbu naloga i preporuka, Državni ured za reviziju ima ovlast da u roku od 30 dana od primitka plana provedbe naloga i preporuka dostavi primjedbe subjektu revizije, odnosno subjektu na ko-jeg se dani nalog i/ili preporuka odnosi. U tom sluča-ju, subjekt revizije, odnosno subjekt na kojeg se dani nalog i/ili preporuka odnosi obvezan je u roku od 15 dana od primitka primjedbi otkloni nedostatke, tj. postupi prema danim primjedbama. Ako se Državni ured za reviziju ne očituje na plan provedbe naloga i preporuka, to će znači da je suglasan s planiranim ak vnos ma i rokovima navedenim u planu. Subjekt revizije, odnosno subjekt na kojeg se dani nalog i/ili preporuka odnosi obvezan je izvrši naloge i prepo-ruke dane u izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima navedenim u planu provedbe naloga i preporuka.

Novim Zakonom o Državnom uredu za reviziju su-bjek ma revizije izrijekom je propisana obveza da u pisanom obliku izvijeste Državni ured za reviziju o provedbi pojedinog naloga i/ili preporuke u roku od 30 dana od isteka planiranog vremena provedbe. Dr-žavni ured za reviziju provjeravat će provedbu nalo-ga i preporuka danih u izvješću o obavljenoj reviziji u okviru fi nancijskih revizija ili u okviru posebnih re-

3 Od 21. ožujka 2019. na snazi je novi Zakon o Državnom uredu za reviziju koji je objavljen u Narodnim novinama broj 25 iz 2019. godine.

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

vizijskih postupaka provjere. O nedostavljanju plana provedbe naloga i preporuka te o nalozima i preporu-kama koji nisu izvršeni Državni ured za reviziju, u vidu obavijes , izvješćuje nadležno državno odvjetništvo koje će pokreta i prekršajne postupke pro v subje-kata revizije koji ne postupaju u skladu s odredbama novog Zakona. Iako pojmovi nalog i preporuka nisu po-sebno defi nirani, iz dosadašnje prakse Državnog ure-da za reviziju razvidno je kako Državni ured za reviziju daje nalog kada je iz opisa činjeničnog stanja vidljivo da subjekt revizije nije postupio u skladu s odredbama zakona, drugih propisa ili akata. Nakon opisa činjenič-nog stanja navodi se odredba propisa ili akta s kojom utvrđeno činjenično stanje nije bilo sukladno te Držav-ni ured za reviziju daje nalog za postupanje prema toj odredbi propisa ili akta. Preporuka se daje u slučaju kada se utvrđeno činjenično stanje ne može izravno poveza s odredbom nekog propisa ili akta, ali bi pro-vedba preporuke imala pozi van utjecaj na poslovanje ili na povećanje transparentnos načina poslovanja subjekta revizije. Subjek revizije obvezni su proves i naloge i preporuke jer su oni utemeljeni na činjenič-nom stanju i čine sastavni dio izvješća.

Uz sankcije koje su bile propisane starim Zakonom, za slučaj kada subjekt revizije, odnosno subjekt na kojeg se odnosi dani nalog i/ili preporuka ovlaštenom dr-žavnom revizoru ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju, isprave, izvješća, evidencije te druge informacije za potrebe obavljanja revizije, sankcije se uvode za još dva slučaja:

• ako subjekt revizije, odnosno subjekt na kojeg se odnosi dani nalog i/ili preporuka u propisanom roku ne dostavi plan provedbe naloga i preporuka

• ako subjekt revizije, odnosno subjekt na kojeg se odnosi dani nalog i/ili preporuka ne provede nalo-ge i preporuke dane u izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima i na način naveden u planu provedbe naloga i preporuka.

Za navedene su prekršaje utvrđene novčane kazne u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna za subjekta revizije, odnosno subjekta na kojeg se odnosi dani nalog i/ili preporuka, odnosno od 2.000,00 kuna do 20.000,00 kuna za zakonskog predstavnika subjekta revizije, odnosno zakonskog predstavnika subjekta revizije na kojeg se odnosi dani nalog i/ili preporuka.

Jeste li znali?Na našoj Internet stranici možete:

• pretraživati članke i besplatno čitati izdanja TIM4PIN magazina iz prethodnih godina

• ispuniti upitnik i saznati je li vaša projektna ideja prihvatljiva za fi nanciranje iz EU fondova

• pratiti stručne novosti

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

45

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. UvodGodišnji obračun poreza na dohodak te donošenje privremenog poreznog rješenja u posebnom postup-ku za 2018. godinu utvrđuje se prema odredbama Za-kona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16 i 106/18; dalje u tekstu: Zakon) te njegovog provedbenog pro-pisa Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17, 128/17, 106/18 i 1/19; dalje u tekstu: Pravilnik). Me-đu m, u odnosu na prethodne godine, poseban po-stupak se više ne primjenjuje na porezne obveznike koji su ostvarili samo dohotke koji se smatraju konač-nim.

Naime, s primjenom od 1. siječnja 2017. godine, su-stav utvrđivanja godišnjeg dohotka je temeljito pro-mijenjen i to podjelom dohotka na godišnji dohodak i konačni dohodak. Radi navedene podjele, građani više ne podnose godišnju poreznu prijavu jer podat-ke o njihovim oporezivim primicima Porezna uprava

(dalje u tekstu: PU) preuzima iz Jedinstvenog obras-ca poreza, prireza i doprinosa (JOPPD), a podatke o osobnom odbitku iz obrasca PK na temelju kojih obavlja godišnji obračun poreza po službenoj dužno-s primjenjujući poseban postupak.

2. Podjela dohotka na godišnji dohodak i konačan dohodak

Prema čl. 12. st. 2. Zakona, dohodak koji ostvaruju fi zičke osobe dijeli se na godišnji dohodak i konačni dohodak.

Godišnji dohodak ima izvor u primicima od nesa-mostalnog rada, samostalne djelatnos i drugim pri-micima koji se ne smatraju konačnim dohotkom. U jeku poreznog razdoblja plaća se predujam poreza

na dohodak te se istekom godine utvrđuje godišnji dohodak putem godišnje porezne prijave na obras-cu DOH ili putem posebnog postupka koji provodi PU po službenoj dužnos prema podacima s kojima ras-polaže. Godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak za 2018. godinu, plaća se po progresivnim

Donošenje privremenog poreznog rješenja u posebnom postupku po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2018. godinuMirjana Mahović Komljenović *

Neovisno o tome utvrđuje li se po godišnjem obračunu poreza na dohodak pravo na povrat poreza ili razlika za uplatu, Porezna uprava obvezna je po službenoj dužnos , a primjenjujući poseban postupak, građanima koji su u 2018. godini ostvarili dohodak od nesamostalnog rada (osim poreznih obveznika koji ostvaruju do-hodak od nesamostalnog rada kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi te poreznim obveznicima koji su ostvarili drugi dohodak koji se smatra konačnim), utvrdi godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak te dostavi privremeno porezno rješenje. Rok za dostavu privremenog poreznog rješenja za 2018. godinu, is če 30. lipnja 2019. godine.

Među m, porezni obveznici mogu najkasnije do kraja 31. srpnja 2019. godine podnije prigovor na dobi-veno privremeno porezno rješenje doneseno na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza, ako smatraju da su podaci za izračun u posebnom postupku bili nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji će privremeno porezno rješenje zaprimi kasnije odnosno poslije 30. lipnja 2019. godine, imaju moguć-nost podnošenja prigovora u roku od 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo fi nancija – Po-rezna uprava, Zagreb.

46

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

poreznim stopama od 24 % i 36 % ovisno od visine porezne osnovice, a umanjuje se za osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka.

Prema čl. 19. Zakona, godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24 %, uvećava se za ostvareni iznos drugog dohotka uz uvjet da iznos tako ostva-renog dohotka godišnje ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka, odnosno 12.500,00 kn.

To znači da ako je porezni obveznik ostvario primitke po osnovi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kn, u tom slučaju se ostvareni dohodak oporezuje samo godišnjom stopom od 24 %. Ali, ako je porezni ob-veznik ostvario primitke po osnovi drugog dohotka iznad visine 12.500,00 kn, pri čemu ukupni godišnji primici po osnovi plaće i drugog dohotka za 2018. go-dinu prelaze svotu od 210.000,00 kn, u tom se slučaju ostvareni dohodak oporezuje godišnjom stopom po-reza od 36 %, radi čega se prema rješenju PU-a pore-znim obveznicima utvrđuje razlika za uplatu poreza od 36 % umanjena za plaćeni porez od 24 %.

Konačni dohodak ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te drugim pri-micima koji se smatraju konačnim. Konačni dohodak, ovisno o izvoru, oporezuje se jedinstvenim poreznim stopama od 12 %, 24 % i 36 %, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka nemaju mogućnost korištenja osobnim odbitkom i podnošenja godišnje porezne prijave, pri čemu ni PU ne može po službe-noj dužnos provodi poseban postupak utvrđiva-nja godišnjeg poreza na dohodak. Stoga se za razliku od godišnjeg dohotka, kod konačnog dohotka porez na dohodak koji je plaćen u jeku godine smatra ko-načno utvrđenom poreznom obvezom, radi čega ne mogu nasta razlike poreza na dohodak za uplatu ili za povrat na godišnjoj razini.

Među m, porezni se obveznici na temelju zahtjeva mogu odluči da umjesto konačnog dohotka utvrđu-ju dohodak na način propisan za samostalnu djelat-nost i vode poslovne knjige, a imaju i mogućnost pro-mijeni način oporezivanja te izabra plaćanje pore-za na dobitak umjesto poreza na dohodak. Zahtjev za promjenom načina oporezivanja konačnog dohotka, podnosi se na početku ostvarivanja dohotka ili do kraja tekuće za iduću godinu.

Potrebno je napomenu da je prema izmjenama Zako-na o porezu na dohodak (NN, br. 106/18), koji se pri-mjenjuje od 1. siječnja 2019. godine, brisan dohodak od osiguranja kao jedan od šest oblika oporezivog dohotka. Budući da se u oporeziv dohodak više ne uključuje dohodak od osiguranja, prema čl. 12. st. 4. Zakona, od 1. siječnja 2019. godine konačnim dohot-kom smatra se samo dohodak koji ima izvor u primici-

ma od imovine i imovinskih prava i kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim.

3. Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak

Provođenje posebnog postupka utvrđivanja godiš-njeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2018. godinu, PU provodi:

• na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže po službenoj dužnos te

• na temelju podataka koje je porezni obveznik sam dostavio podnošenjem Obrasca: ZPP- DOH do 28. veljače 2019. godine za prošlu godinu.

Prema čl. 51. st. 2. Zakona, godišnjim dohotkom na koji se primjenjuje poseban postupak smatra se uku-pan dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim ostvaren u poreznom raz-doblju.1

To znači da PU provodi poseban postupak za sve one porezne obveznike – građane koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (plaću i mirovinu) i drugi do-hodak (naknade po osnovi ugovora o djelu, autorske honorare i sl.), za koje se uplaćeni porez na dohodak i prirez jekom godine ne smatra konačnim.

Poseban postupak provodi se tako da se zbroje uku-pno ostvareni primici po osnovi dohotka od nesamo-stalnog rada i drugog dohotka, a is se umanjuju za ukupne godišnje osobne odbitke na koje porezni ob-veznik ima pravo te utvrđuje godišnja porezna osno-vica za 2018. godinu:

• do 210.000,00 kn uvećano za 12.500,00 kn po os-novi drugog dohotka, na koju se primjenjuje pore-zna stopa od 24 %

• iznad 210.000,00 kn uvećano za 12.500,00 kn po osnovi drugog dohotka, na koju se primjenjuje po-rezna stopa od 36 %.

Ovisno o svo primitka koji su ostvareni po osnovi plaće i drugog dohotka, uplaćenog poreza na doho-dak jekom godine te iskorištenih osobnih odbitaka, PU će privremenim poreznim rješenjem za 2018. go-dinu utvrdi poreznom obvezniku razliku za uplatu ili povrat poreza i prireza.

3.1. Način provođenja posebnog postupka

Uvođenjem JOPPD-a (Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osigura-nja) na temelju kojeg se prikupljaju podaci o svim pri-

1 U sustavu poreza na dohodak razlikuje se drugi dohodak koji se ne smatra konačnim i drugi dohodak koji se smatra konačnim i koji se uključuje u izračun godišnje porezne obveze.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

47


micima koje ostvaruje fi zička osoba u jeku poreznog razdoblja, stvorena je podloga za automatski izračun godišnjeg poreza na dohodak, radi čega je u hrvatski porezni sustav uveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

Prema čl. 51. Zakona, posebnim postupkom smatra se postupak utvrđivanja ukupnog godišnjeg dohotka i ukupnog godišnjeg poreza na dohodak i prireza koji provodi PU po službenoj dužnos .

To znači da porezni obveznici – građani – nisu bili ob-vezni za 2018. godinu podnosi godišnju poreznu pri-javu na Obrascu: DOH, već umjesto građana, a na te-melju prikupljenih podataka o obračunanom porezu na dohodak i prirezu, PU obavlja godišnji obračun po-reza te poreznim obveznicima dostavlja privremeno porezno rješenje kojim se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza po godišnjem obračunu.

3.2. Porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak

Porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban po-stupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2018. godinu su:

• porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od ne-samostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavaca istodobno u jeku istog mjese-ca poreznog razdoblja (što znači da su u jednom mjesecu primili plaću ili mirovinu od dva različita poslodavca)

• porezni obveznici čiji su uzdržavani članovi uže obi-telji i djeca jekom 2018. godine ostvarili opore-zive i neoporezive primitke iznad 15.000,00 kn, a uzdržavatelj se koris o osobnim odbitkom za uz-državanog člana u jeku poreznog razdoblja, čime mu se smanjivala osnovica za oporezivanje

• uzdržavani članovi kod kojih se na temelju ukupno ostvarenog dohotka u poreznom razdoblju godiš-njim obračunom ostvaruje razlika za povrat poreza.

Među m, prema čl. 52. Zakona, poseban postupak ne primjenjuje se na:

• porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od sa-mostalne djelatnos (obrtnici, slobodna zanimanja te druge fi zičke osobe koje utvrđuju dohodak pre-ma podacima iz poslovnih knjiga)

• porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili samo dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi kao član posade broda

• porezne obveznike za koje PU ne raspolaže poda-cima o njihovu ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporezivi dohodak o

kojem poslodavac, ispla telj primitka ili sam pore-zni obveznik nije izvijes o PU u propisanom roku na propisanom izvješću.

4. Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku – Obrazac: ZPP-DOH

Prema čl. 65. st. 1. Pravilnika, porezni obveznici za koje PU ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka ako na poreznoj kar ci nemaju upisane podatke o:

• svim uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djeci• stupnju i vrs utvrđene invalidnos ili tjelesnog

oštećenja• prebivalištu na području jedinica lokalne samou-

prave razvrstanih u potpomognuta područja I. sku-pne prema posebnom propisu i području Grada Vukovara

• uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu te

• danim darovanjima

mogli su do kraja veljače 2019. podnije nadležnoj ispo-stavi PU-a, prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu, obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku – Obrazac: ZPP-DOH, kao i vjerodostojne isprave kojim se dokazuje korištenje olakšicama.

Obrazac: ZPP-DOH podnosili su i porezni obveznici koji su napravili preraspodjelu osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu prema čl. 17. st. 5. Zakona, nasljednici koji su podnosili godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe, porezni obveznici koji su ostvarili dohodak u inozemstvu, a radi prizna-vanja prava na uračunavanje poreza plaćenog u ino-zemstvu jer su propus li preda Obrazac: INO-DOH do 31. siječnja 2019. godine. Obrazac: ZPP-DOH je PU od poreznih obveznika zaprimao elektronički putem sustava ePorezna, neposredno od poreznog obvezni-ka te putem pošte.

Prema podacima navedenim u Obrascu: ZPP-DOH te prema priloženim vjerodostojnim ispravama, za ta-kve fi zičke osobe PU primjenjuje poseban postupak u kojem će utvrdi godišnji obračun poreza na do-hodak i prireza za 2018. godinu te izda privremeno porezno rješenje.

U slučaju da uz Obrazac: ZPP-DOH nije priložena sva potrebna dokumentacija, službenik poziva poreznog obveznika na dostavu:

• putem sustava ePorezna i to slanjem poruke u Je-dinstveni korisnički pre nac, ili

• slanjem pisanog Poziva ako je Obrazac: ZPP-DOH podnesen putem pošte.

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

Među m, uz Obrazac: ZPP-DOH porezni obvezni-ci nisu trebali priloži izvatke i potvrde iz ma ce rođenih, vjenčanih i umrlih te izvatke i potvrde iz registra životnog partnerstva jer PU ima uvid u na-vedene registre, osim na zahtjev PU-a u daljnjem poreznom postupku.

5. Dostava privremenog poreznog rješenja Prema čl. 54. st. 1. i 2. Zakona, primjenjujući poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, PU će na temelju evidencija i podataka s kojima ras-polaže po službenoj dužnos , a korištenjem podaci-ma iz JOPPD-a, odnosno podacima koje je dostavio porezni obveznik, utvrdi poreznom obvezniku go-dišnji dohodak koji je ostvaren u 2018. godini, kao i razliku poreza na dohodak i prireza za uplatu ili po-vrat te donije privremeno porezno rješenje, najka-snije do 30. lipnja 2019. godine.

Iznimno, u slučajevima kada je ispla telj dohotka dostavio JOPPD, a iskazani porez i prirez nije upla o, obrada takvih prijava se odgađa do podmirenja istog, radi čega se poreznom obvezniku dostavlja obavijest o nedonošenju rješenja. Navedeno znači da se one-mogućava sistemska obrada godišnjeg obračuna po-reza na dohodak za 2018. godinu za sve posloprimce čiji poslodavci na računima JOPPD-a imaju iskazan dug po osnovi neplaćenog poreza i prireza.

Privremeno se rješenje dostavlja poreznom obvezni-ku prema adresi njegova poreznog prebivališta, na temelju službenih evidencija s kojima PU raspolaže. Dostavom privremenog poreznog rješenja na nave-denu adresu smatra se da je izvršena osobna dostava pismena poreznom obvezniku.

Među m, u iznimnim slučajevima, ako bi troškovi utvr-đivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaćenom po-rezu na dohodak i prirezu, radi ekonomičnos postupka, PU neće takvim poreznim obveznicima dostavlja privre-meno porezno rješenje, a sukladno čl. 54. st. 11. Zakona.

Na temelju čl. 95. i 97. OPZ-a (NN, br. 115/16 i 106/18) ravnatelj PU-a donio je Odluku prema ko-joj svota od 15,00 kn predstavlja trošak izdavanja rješenja koja je nerazmjerna naplaćenom porezu, a koja se primjenjuje u posebnom postupku utvrđiva-nja poreza na dohodak.

Prema čl. 65. st. 3. Pravilnika, porezni obveznici koji do 30. lipnja 2019. godine ne zaprime privremeno po-rezno rješenje, a nisu izuze od primjene posebnog postupka, mogu do 31. srpnja 2019. godine nadležnoj ispostavi PU-a podnije zahtjev za izdavanjem privre-menog poreznog rješenja, u kojem će naves podatke na temelju kojih smatraju da se na njih trebao primije-ni poseban postupak oporezivanja godišnjeg poreza.

Privremeno porezno rješenje donosi se u pisanom obliku, a prema čl. 66. st. 1. Pravilnika, osim oblika i sadržaja propisanog odredbama Zakona kojim se ure-đuje opći upravni postupak, obvezno sadrži:

• navod o tome da o podnesenom prigovoru odlu-čuje prvostupanjsko jelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora te da podne-seni prigovor odgađa izvršenje privremenog pore-znog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru

• navod da se dostavom privremenog poreznog rje-šenja na adresu poreznog obveznika s kojom ras-polaže PU, a na temelju njezinih službenih eviden-cija smatra, u smislu Zakona, da je izvršena osobna dostava

• uputu o tome da porezni obveznik pro v privre-menog poreznog rješenja donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza od strane PU-a može podnije prigovor.

6. Propisani rok za podnošenje prigovora Pro v privremenog poreznog rješenja donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i pri-reza od strane PU-a, porezni obveznik može podnije prigovor. Sukladno čl. 54. st. 3. Zakona, porezni obve-znik može podnije prigovor najkasnije do 31. srpnja 2019. godine, ako se ne slaže s podacima iz privreme-nog poreznog rješenja, radi toga što su is nepotpuni ili netočni te smatra da određene porezne olakšice nisu obuhvaćene privremenim poreznim rješenjem.

Iznimno, ako porezni obveznici privremeno porezno rješenje zaprime poslije 30. lipnja 2019. godine, tada imaju mogućnost podnošenja prigovora i nakon 31. srpnja 2019. godine, a sve u roku od 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.

Tablica 1. Terminski plan posebnog postupka za utvrđiva-nje poreza na dohodak za 2018. godinu

Red. br. Poseban postupak Propisani rokovi

1. podnošenje Obrasca: ZPP-DOH do 28. 2. 2019. godine

2. masovna obrada i dostava privremenog poreznog rješenja do 30. 6. 2019. godine

3. podnošenje prigovora na privremeno porezno rješenje do 31. 7. 2019. godine

4. zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja do 31. 7. 2019. godine

5.podnošenje prigovora ako je privremeno porezno rješenje zaprimljeno nakon propisnog roka

30 dana od dana zaprimanja rješenja

6.1. Elemen prigovora

Prema čl. 66. st. 2. Pravilnika, prigovor na dostavljeno privremeno porezno rješenje porezni obveznik pod-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

49


nosi nadležnoj ispostavi PU-a u pisanom obliku, a is osim oblika i sadržaja propisanog odredbama OPZ-a, obvezno sadrži sljedeće elemente:

• opće podatke o podnositelju prigovora (ime i pre-zime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni iden fi kacijski broj)

• naziv Poreznog jela kojem se podnosi prigovor• poziv na Klasu i Urudžbeni broj rješenja te datum

rješenja na koje se podnosi prigovor• razloge zbog kojih je podnositelj prigovora neza-

dovoljan rješenjem odnosno razloge podnošenja prigovora

• potpis podnositelja prigovora.

Među m, važno je naglasi da sukladno odredbi čl. 54. st. 6. Zakona, osnova za podnošenje prigovora ne može bi propuštanje roka za podnošenje Obrasca: ZPP-DOH za priznavanjem prava u posebnom po-stupku ili obrasca za pokretanje posebnog postupka, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odred-bama zakona kojim je uređen opći porezni postupak. Opravdani razlozi za propuštanje roka za podnošenje Obrasca: ZPP-DOH propisani su čl. 94. OPZ-a.

Prema tome, porezni obveznik ne može podnije prigovor na privremeno porezno rješenje u kojem će is ca priznavanje određenih prava, primjerice, po osnovi osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, prebivališta na potpomognutom području i Gradu Vukovaru i sl., a koji podaci nisu bili upisani na nje-govoj poreznoj kar ci Obrascu: PK jer je navedene olakšice porezni obveznik mogao iskaza na Obras-cu: ZPP-DOH koji se trebao podnije PU-u do 28. veljače 2019. godine za 2018. godinu, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odredbama OPZ-a.

O navedenom je na mrežnim stranicama PU-a, 8. lip-nja 2018. godine, objavljena Obavijest o posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2017. godinu, a koja se primjenjuje i u provođenju posebnog postupka za 2018. godinu.

Porezni obveznik na zaprimljeno privremeno porezno rješenje u posebnom postupku može podnije prigo-vor ako smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni. Među m, osnova za iz-mjenu privremenog poreznog rješenja ne može bi propuštanje roka za podnošenje Obrasca: ZPP-DOH, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odred-bama OPZ-a. To znači da se od ove godine više neće moći podnije prigovor na privremeno porezno rješe-nje ako porezni obveznik utvrdi da mu, primjerice, nije uzet u obzir dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, a nije podnio zahtjev na Obrascu: ZPP-DOH do kraja veljače 2018. te isto nije imao upisano na svojoj pore-znoj kar ci.

6.2. Postupanje Porezne uprave po zaprimanju prigovora

O prigovoru odlučuje prvostupanjsko jelo – nadlež-na ispostava PU-a – donošenjem rješenja u roku od 30 dana od dana njegova zaprimanja, pri čemu pod-neseni prigovor odgađa izvršenje privremenog pore-znog rješenja sve dok prvostupanjsko jelo ne done-se rješenje po prigovoru.

Naime, nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, a postupajući po podnesenom prigovoru, prvostupanjsko jelo može:

• uvaži navode iz prigovora prema čl. 54. st. 5. Za-kona → ako postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja kada se donosi novo porezno rješenje pro v kojeg nije dopuštena žalba, a pore-zna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom, s ob-vezom plaćanja u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ili

• odbi navode iz prigovora jer nisu osnovani, a pre-ma čl. 54. st. 7. Zakona → kada se donosi porezno rješenje kojim se odbija prigovor, a pro v takvog rješenja dopuštena je žalba koja se može podnije u roku od 30 dana od dana njegove dostave. Izjav-ljena žalba ne odgađa izvršenje poreznog rješenja.

6.3. Primjer prigovora

Porezni obveznik s prebivalištem u Gradu Zagrebu ostvario je u 2018. godini dohodak od nesamostal-nog rada u svo od 140.640,40 kn po osnovi kojeg je plaćen predujam poreza na dohodak i prirez u iznosu od 22.950,64 kn.

Tijekom 2018. godine, a prema iskazanim podacima na poreznoj kar ci, koris o se osobnim odbitkom za uzdržavanog sina koji je u 2018. godini primao s pen-diju za studiranje te je ostvario 21.000,00 kn neopo-rezivih primitaka (1.750,00 kn x 12 mj), za što je ispla- telj podnosio JOPPD.

Porezni obveznik je radi korištenja olakšicom za uz-državano dijete koje se za 2018. godinu više ne može smatra uzdržavanim članom uže obitelji, radi ostva-renih neoporezivih primitka većih do 15.000,00 kn, dobio od PU-a privremeno porezno rješenje s razli-kom za uplatu poreza u iznosu od 3.964,80 kn.

Navedeno privremeno porezno rješenje porezni ob-veznik je zaprimio 10. 6. 2019. godine. U dopuštenom roku do 31. 7. 2019. godine nadležnoj ispostavi uložio je prigovor budući da smatra da su podaci na temelju kojeg je obavljen izračun godišnjeg poreza za 2018. godinu netočni jer mu nije priznato pravo na uveća-nje osobnog odbitka za uzdržavano dijete.

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

Ivan BabićZagreb, Frankopanska 1210 000 Zagreb U Zagrebu, 15. 6. 2019. REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJAPOREZNA UPRAVA – PODRUČNI URED ZAGREBISPOSTAVA CENTAR

Predmet: PRIGOVOR NA PRIVREMENO POREZNO RJEŠENJE

U zakonskom roku podnosim prigovor na privremeno porezno rješenje KLASA: UP/I-410-23/2019-02-10; UR-BROJ:513-07-26-04-2019-01 od 28. 5. 2019. godine koje sam primio 10. 6. 2019. godine radi netočnih podataka na temelju kojih je obavljen izračun godišnjeg poreza za 2018. godinu, radi čega mi je utvrđena razlika poreza na dohodak i prireza za uplatu u iznosu od 3.964,80 kn.Naime, u godišnjem obračunu poreza nije mi priznato pravo na osobni odbitak za uzdržavano dijete za 8 mje-seci 2018. godine, za Luku Babića koji je jekom 2018. godine primao samo s pendiju u iznosu od 1.750,00 kn, a na koju se prema odredbama Zakona o porezu na do-hodak ne plaća porez na dohodak.Dijete sam odjavio sa svoje porezne kar ce 1. 9. 2019. godine, a dotad je primio 8 s pendija u ukupnom iznosu od 14.000,00 kn (8 mj x 1.750,00 kn), te se od 1. 9. 2018. godine za njega nisam koris o osobnim odbitkom. Zbog navedenog molim da mi se prizna osobni odbitak za uzdržavano dijete za razdoblje od 1. 1. do 31. 8. 2018. godine, odnosno dokad je dijete bilo upisano na mojoj poreznoj kar ci jer dotad nije bio prekoračen prag od 15.000,00 kn propisan za uzdržavane osobe.

U nadi usvajanja prigovora, lijepo Vas pozdravljam. Ivan Babić

Po zaprimanju prigovora i nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješe-nju, ispostava Porezne uprave – Centar, prema čl. 54. st. 7. Zakona, donosi porezno rješenje kojim se odbija prigovor budući da navodi iz prigovora nisu osnovani. Naime, ispostava je utvrdila da je dijete Luka Babić primajući s pendiju u 2018. godini ostvario neopore-zivih primitaka u svo od 21.000,00 radi čega se više ne može smatra uzdržavanim članom svom rodite-lju za cijelu godinu odnosno od 1. 1. do 31. 12. 2018. godine, a neovisno od činjenice što je roditelj svoje dijete odjavio sa svoje porezne kar ce 1. 9. 2018. go-dine, kada mu je po osnovi s pendije isplaćena svota od 14.000,00 kn.

Naime, odjava uzdržavanog člana s porezne kar ce u dijelu godine (kada je is ostvario do 15.000,00 kn neoporezivih primitka), nikako ne znači da poreznom obvezniku neće u posebnom postupku bi utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza, već

ima za posljedicu u posebnom postupku utvrđivanje manjeg iznosa za uplatu poreza nego što bi se utvrdio da porezni obveznik nije uzdržavano dijete odjavio s obrasca PK u dijelu godinu.

Pro v poreznog rješenja kojim se odbija prigovor po-rezni obveznik može izjavi žalbu u roku od 30 dana od dana dostave, pri čemu izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Navedeno znači da je porezni ob-veznik nakon zaprimanja poreznog rješenja obvezan upla utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza za uplatu u roku od 15 dana od dana osobne dostave poreznog rješenja na adresu prebivališta ili uobičaje-nog boravišta poreznog obveznika.

Posebno se is če da se pri utvrđivanju iznosa od 15.000,00 kn do kojeg se dijete može smatra uzdr-žavanim članovima za 2018. godinu, uključuju i primi-ci po osnovi s pendije. Među m, prema zakonskim izmjenama, a s primjenom od 1. siječnja 2019. godi-ne, s pendije više ne ulaze u iznos do kojeg se dijete može smatra uzdržavanim članom. To znači da se za 2019. godinu dijete može smatra uzdržavanim čla-nom roditelju, a neovisno od toga što je po osnovi s pendije ostvarilo primitke u iznosu koji je veći od 15.000,00 kn.

7. Obveza plaćanja U slučaju kada porezni obveznici ne podnesu prigovor na izračun godišnjeg poreza na dohodak od strane PU-a ili ga podnesu izvan roka od 30 dana od dana zaprimanja privremenog poreznog rješenja, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem smatrat će se konačno utvrđenom poreznom obvezom koju je porezni obveznik dužan upla u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor, što znači do 15. 8. 2019. godine. Uz privremeno porezno rješenje dostavlja se i nalog za uplatu poreza pomoću kojeg porezni obve-znik može obavi uplatu kod ovlaštene organizacije za platni promet.

Za neplaćanje poreza na dohodak u propisanom roku, na utvrđenu obvezu poreza i prireza obračunava se zatezna kamata sukladno članku 130. OPZ-a, član-ku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) i članku 3. Zakona o ka-matama (NN, br. 94/04 i 35/05), a koja je za razdoblje od 1. 1. do 30. 6. 2019. godine iznosi 6,54 % godišnje.

Porezna uprava će na temelju dostavljenih privre-menih poreznih rješenja izvrši zaduženje poreznih obveznika za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza za uplatu ili će poreznim obveznicima izvrši povrat ako porezni obveznik nema neizmirenih dru-gih obveza na knjigovodstvenim kar cama koje se anali čki prate u PU-u.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

51


7.1. Povrat godišnjeg poreza na dohodak utvrđenog primjenom posebnog postupka

Ako je u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak poreznom obvezniku utvrđena razlika za povrat više plaćenog poreza u odnosu na utvrđenu poreznu obvezu za 2018. godinu, prema odredbi čl. 46. st. 5. Zakona, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku bez podnesenog pismenog zahtjeva.

Povrat više plaćenog poreza vra t će se poreznom obvezniku negotovinski, na njegov tekući ili žiro-ra-čun koji je otvoren u banci, bez naplaćivanja provi-zije, a koji broj računa je porezni obveznik iskazao na Obrascu: ZPP-DOH ili na broj računa s kojim PU raspolaže u svojim evidencijama.

No povrat preplaćenog godišnjeg poreza može se iznimno vra i dostavljanjem gotovinskog naloga za isplatu, ali samo ako porezni obveznik nema otvoren tekući ili žiro-račun kod banke. U tom slučaju orga-nizacija ovlaštena za obavljanje poslova platnog pro-meta naplaćuje određenu svotu provizije za obavlje-nu uslugu.

Posebno se napominje da je, prema čl. 127. st. 6. OPZ-a, povrat preplaćenog poreza moguće izvrši samo ako porezni obveznik nema dospjelih, a neplaćenih poreza ili drugih javnih davanja koje naplaćuje PU.

Ako postoje nepodmirene obveze na računima dr-žavnog, županijskih ili gradskih i općinskih proračuna te obveznih doprinosa o kojima PU vodi anali čke evidencije, referen će u ispostavi PU-a virmanskim nalogom s računa 1619 – Porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi, prenije dio razlike (ili razliku za povrat u cijelos ) na račune gdje su eviden rani du-govi (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na plovila, poreza na potrošnju i drugih poreza). Tek se ostatak razlike za povrat može vra poreznom obvezniku na njegov tekući ili ži-ro-račun.

7.2. Povrat poreza nije moguće obavi na poseban račun

Povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza po godišnjem obračunu ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovršnog postupka u cijelos odnosno u određenoj svo prema čl. 212. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 – 73/17). Zbog toga PU nije u mogućnos ispla povrat poreza na poseban zaš ćeni račun, već se povrat poreza po godišnjem obračunu može obavi samo na redovne račune poreznog obveznika, neovisno od toga što su is možda blokirani od stra-ne vjerovnika.

8. ZaključakPorezna uprava je, primjenjujući poseban postupak, obvezna na temelju evidencija i podataka kojima ras-polaže te podataka koje je dostavio porezni obveznik utvrdi poreznom obvezniku godišnji dohodak te iz-da privremeno porezno rješenje. Među m, pose-ban postupak se ne primjenjuje na primitke od kojih se utvrđuje konačan dohodak jer se plaćeni preduj-movi jekom poreznog razdoblja smatraju konačno plaćenim. U slučajevima kada je ispla telj dohotka dostavio JOPPD, a iskazani porez i prirez nije upla o, obrada takvih prijava se odgađa do podmirenja istog, za sve posloprimce čiji poslodavci na računima JO-PPD-a imaju iskazan dug, radi čega se poreznom ob-vezniku dostavlja obavijest o nedonošenju rješenja.

Pro v privremenog poreznog rješenja porezni obve-znik može podnije prigovor najkasnije do 31. srpnja 2019. godine, ako smatra da su podaci iz privreme-nog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni. Iznimno, ako su porezni obveznici zaprimili privremeno pore-zno rješenje nakon 30. lipnja 2019. godine, tada se prigovor može podnije u roku od 30 dana od dana njegova primitka.

Među m, podnošenje prigovora i osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja ne može bi prizna-vanje prava na porezne olakšice na koje porezni ob-veznik ima pravo, ali za koje PU nije raspolagao po-dacima budući da porezni obveznik nije o tome oba-vijes o PU podnošenjem Obrasca: ZPP-DOH, osim u slučaju opravdanih razloga. Za porezne obveznike koji ne podnesu prigovor u propisanom roku, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom na temelju koje PU obavlja zaduženje na knjigovodstvenoj kar ci ili poreznom obvezniku obavlja povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza.

Razliku za uplatu poreza na dohodak i prireza porezni obveznik dužan je upla u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor na privremeno porezno rješenje.

Iznimno, a radi ekonomičnos postupka, PU neće poreznim obveznicima dostavi privremeno porezno rješenje ako bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nesrazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu. Svi porezni obveznici koji do 30. lipnja 2019. godine nisu zaprimili privremeno porezno rješenje, a nisu izuze od primjene posebnog postupka te sma-traju da su ispunili uvjete iz čl. 51. Zakona, mogu do 31. srpnja 2019. godine nadležnoj ispostavi PU-a pod-nije zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja u kojem će naves podatke na temelju kojih smatraju da se na njih trebao primijeni poseban po-stupak oporezivanja.

52

PLAĆE I NAKNADE UDK 330.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. Pravni izvor Zaposlenicima se pravo na korištenje godišnjeg odmo-ra uređuje krovnim zakonom koji uređuje radno pravo: Zakonom o radu (NN, br. 93/14, 127/17). Osim toga, ovo pravo može bi uređeno i autonomnim izvorima radnog prava, tj. ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i po-slodavca te kolek vnim ugovorom (koji sukladno zako-nu obvezuje sve poslodavce koji su ga potpisali ili je na njih proširena primjena kolek vnog ugovora).

S m da se uvijek za radnika primjenjuje najpovolj-nije za njega defi nirano pravo, jer Zakon o radu, člankom 9., stavkom 3., defi nira da, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolek vnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, osim ako nije drugačije određeno.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stje-če pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.

2. Trajanje godišnjeg odmoraZakon o radu, člankom 77. utvrđuje da zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje če ri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaš -te zdravlja i sigurnos na radu, nije moguće zaš radnika od štetnih utjecaja, u trajanju od najmanje

pet tjedana. Konkretno, navedeno znači da, zaposle-nik koji tjedno radi pet dana, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, dok zaposlenik koji tjedno radi šest dana, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. U slučaju da je kolek vnim ugovorom ili drugim au-tonomnim izvorom radnog prava propisano trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog odredbom Zakona o radu, primjenjuju se odredbe kolek vnog ugovora ili drugog izvora kao povoljni-jeg propisa.

Utvrđeni zakonski minimum određuje najmanju du-žinu trajanja godišnjeg odmora zaposlenika koji se prema posebnim kriterijima, autonomnim izvorima radnog prava, uvećava ovisno o različi m čimbenici-ma: dužina radnog staža, uvje rada, socijalni uvje- , složenost posla i drugo. Dakle, kolek vnim ugo-

vorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrdi trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog Zakonom o radu.

2.1. Trajanje godišnjeg odmora u državnim službama

Trajanje godišnjeg odmora kod državnih službenika i namještenika uređeno je prije svega Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (NN, br. 112/17, 12/18, 2/19; dalje u tekstu: Kolek v-ni ugovor), i to od 13. do 27. članka. Prema Kolek v-nom ugovoru, članku 13. stavku 2., polazna osnovica za izračun godišnjeg odmora iznosi 20 radnih dana, koju treba uze u obzir kod utvrđivanja ukupnog tra-janja godišnjeg odmora, čime se osnovica uskladila s odredbama ZOR-a, te više ne iznosi 18 radnih dana.

Pravo na godišnji odmor u javnom i neprofi tnom sektoruMaja Butorac *

Pravo na godišnji odmor defi nirano je krovnim zakonom koji uređuje radne odnose: Zakonom o radu. Spe-cifi čna prava mogu bi defi nirana i drugim autonomnim izvorima radnog prava: pravilnicima o radu, ugo-vorima o radu te sporazumima. Premda postoje defi nirana mjerila koja proizlaze iz zakonski propisanog najmanjeg broja dana godišnjeg odmora, u praksi se često pojavljuju nedoumice i dvojbe, napose radi no-vina propisanim novim kolek vnim ugovorima u javnim službama. Pitanja koja se često pitaju vežu se broja dana – temelja za izračun dana godišnjeg odmora; kako utvrdi broj dana godišnjeg odmora prema poseb-nim propisima, koji dani ulaze, a koji ne ulaze u obračun; pravo na godišnji odmor zaposlenima koji rade u nepunom radnom vremenu i brojna druga. Tumačenje navedenih pitanja predočeni su člankom kako slijedi.

* Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

53

UDK 330.1 PLAĆE I NAKNADE

S obzirom na defi niranu osnovicu za izračun dana godišnjeg odmora, službenici i namještenici za sva-ku kalendarsku godinu ostvaruju pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, sukladno članku 13., stavku 1. te članku 19., stavku 2. Kolek vnog ugovora.

Sukladno članku 16. Kolek vnog ugovora, pri utvr-đivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. Pored toga, u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se razdoblje privremene nesposobnos za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Trajanje godišnjeg odmora se sukladno članku 19. Kolek vnog ugovora određuje tako da se osnovica za izračun (20 radnih dana) uve-ćava za broj svih dana na koje zaposlenik ima pravo. Najveći mogući broj dana godišnjeg odmora ne može iznosi više od 30 radnih dana u godini, osim u slu-čaju iz članku 20., stavka 1. Kolek vnog ugovora, koji defi nira da slijepi službenik i namještenik, donator organa, kao i službenik i namještenik koji rade na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaš te na radu, nije moguće u potpunos zaš zaposlenika od štetnih utjecaja (poslovi s posebnim uvje ma rada), ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg od-mora.

Osnovica za utvrđivanje dana godišnjeg odmora od 20 radnih dana uvećava se prema određenim mjeri-lima, prema članku 19. Ugovora. Ostalo je otvoreno pitanje zašto člankom 19., alinejom 3., točke 4., Ko-lek vnog ugovora nije propisano uvećanje godišnjeg odmora samohranom roditelju, posvojitelju i skrbni-ku za svako daljnje malodobno dijete (kao što je to propisano za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u aline-ji 2., točke 4., članka 19. KU-a).

Među m, obzirom na intenciju ugovornih strana potpisnika Kolek vnog ugovora, da se u odnosu na posebne socijalne uvjete službenicima i namje-štenicima uveća godišnji odmor, mišljenje je da se i samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s dvoje ili više djece uvećava godišnji odmor za svako sljedeće malodobno dijete još po jedan dan (kako je to propisano i za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u alineji 2., točke 4., članka 19. KU-a)1.

Kao što je defi nirano i Zakonom o radu, ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o ispla naknade umjesto korištenja godiš-njeg odmora, a prema članku 15. Kolek vnog ugovora.

1 Cf. Butorac, M. i Šiklić Odak, V. (2014) Primjena kolek vnih ugo-vora u državnim i javnim službama, Zagreb: Sveučilišna skara, str. 11., mišljenje autorice Šiklić Odak, bivše članice Komisije za tuma-čenje odredaba i praćenje primjene Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike.

2.2. Trajanje godišnjeg odmora u javnim službama

Pravo na godišnji odmor zaposlenika u javnim služba-ma defi nirano je Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17, 47/18; dalje u tekstu: TKU) u člancima od 37. do 42. TKU-a, a isto pravo defi nirano je i u gran-skim kolek vnim ugovorima pojedinih djelatnos .

Za razliku od prethodno važećeg TKU-a, kada je osnovica za obračun dana godišnjeg odmora bila 18 dana, važeći TKU kao osnovicu propisuje 20 dana. Trajanje godišnjeg odmora u javnim službama se utvrđuje tako da se na 20 dana dodaju dani godiš-njeg odmora prema kriterijima utvrđenim gran-skim kolek vnim ugovorima pojedinih djelatno-s , a ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznosi manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu, člankom 77. (odnosno če ri tjedna), ni više od 30 radnih dana.

Iznimka od navedenog su slijepi zaposlenici i zaposle-nici koji rade na poslovima gdje ni uz primjenu mjera zaš te na radu nije moguće zaš zaposlenika od štetnih utjecaja, kojima sukladno članku 37. stavku 6., pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana. Pre-ma Zakonu o radu, članku 77., maloljetnici i zaposlenici koji rade na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaš te zdravlja i sigurnos na radu, nije moguće zaš - radnika od štetnih utjecaja, defi nirano je najkraće

trajanje od najmanje pet tjedana. S obzirom na članak 9., stavak 3. Zakona o radu2, ako zaposlenik radi pet dana u tjednu, a uzevši u obzir TKU i ZOR, navedeno pravo povoljnije je defi nirano TKU-om. No, valja obra- pažnju i na granske kolek vne ugovore, jer se tra-

janje godišnjeg odmora za navedene poslove utvrđu-je i granskim kolek vnim ugovorom.

2.2.1. Trajanje godišnjeg odmora u djelatnos kulture

Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustano-vama kulture koje se fi nanciraju iz državnog pro-računa (NN, br. NN 46/18), potpisan je 27. travnja 2018., od kad se i primjenjuje. Ovaj Ugovor sklapa se s rokom važenja do sklapanja novog kolek vnog ugo-vora, a najdulje do 1. ožujka 2022. godine, s m da se može pisano otkaza s otkaznim rokom od 3 mje-seca, a obje strane mogu ga otkaza u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnos .

2 Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radnič-kog vijeća i poslodavca, kolek vnim ugovorom ili zakonom, primje-njuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

Prema novom GKU, osnovica za izračun dana godišnjeg odmora nije se mijenjala i ostaje kakva je bila i u pret-hodna če ri granska kolek vna ugovora. U novodefi ni-ranom Ugovoru, pravo na godišnji odmor zaposlenicima u kulturi utvrđeno je člankom 12. Dakle, prema Ugovo-ru, ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može bi ma-nje od njegovog najkraćeg trajanja (če ri tjedna) utvr-đenog prema članku 77., stavku 1. Zakona o radu (NN, br. 93/14), ni više od 30 radnih dana, što je utvrđeno člankom 12. granskog kolek vnog ugovora.

Slijepom i gluhonijemom zaposleniku te zaposleniku koji radi na poslovima gdje ni uz primjenu mjera zaš -te na radu nije moguće zaš zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku ka-lendarsku godinu u trajanju od minimalno 6 tjedana.

Osnovica za obračun dana godišnjeg odmora upra-vo je navedena če ri tjedna odnosno 20 dana na koje se dodaju dani prema pojedinačno određenim mjerilima kako je navedeno u članku 12. stavku 2.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se nedjelje, blagdani i neradni dani određeni zakonom, te subote sukladno rasporedu radnog vremena iz članka 4. gran-skog kolek vnog ugovora, a također ni razdoblje pri-vremene nesposobnos za rad koje je utvrdio ovla-šteni liječnik. Za ustanove u kojima zaposlenici godišnji odmor koriste kolek vno, raspored korištenja godišnjeg odmora uredit će se pravilnikom o radu ustanove.

2.2.2. Trajanje godišnjeg odmora u djelatnos socijalne skrbi

Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 61/18, 3/19) sklopili su Vlada i reprezenta vni sin-dika 21. lipnja 2018. godine. Defi nirano je da GKU važi do sklapanja novog Kolek vnog ugovora za dje-latnost socijalne skrbi, a najduže do 1. ožujka 2022. godine. Uzevši u obzir produženu primjenu od tri mje-seca, GKU je važio do 1. prosinca kao i većina drugih GKU-a za javne službe.

Što se če samog trajanja godišnjeg odmora, isto se utvrđuje tako da se na osnovicu od če ri tjedna go-dišnjeg odmora (20 radnih dana), dodaju dani godiš-njeg odmora prema kriterijima iz članka 23. Kolek v-nog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može izno-si više od 30 radna dana, ni manje od če ri tjed-na, neovisno o broju obračunanih dana godišnjeg odmora, s iznimkom za slijepe radnike i radnike koji rade na poslovima na temelju kojih s osnova uvjeta rada ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće za 25 % i darivatelju parenhimnih organa pri-pada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana.

Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmo-ra (rasporeda), a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je obvezan vodi brigu o potreba-ma i željama radnika, te u tom smislu prikupi njihove prijedloge i savjetova se s radničkim vijećem, odno-sno sindikalnim povjerenikom, koji zamjenjuje rad-ničko vijeće s pravima i obvezama radničkog vijeća.

Prethodnim GKU-om brisana je odredba kojom se do tada omogućavalo zaposlenicima kojima nedostaje do pet godina za ostvarivanje prava na starosnu mi-rovinu pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 32 radna dana, a ovi-sno o kriterijima iz članka 21., najviše 35 radnih dana.

2.2.3. Trajanje godišnjeg odmora u djelatnos zdravstva

Trajanje godišnjeg odmora za djelatnost zdravstva de-taljnije je uređeno u novodonesenom Kolek vnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osi-guranja (NN, br. 29/18, 35/19), sklopljenom 26. ožujka 2018. godine. Kolek vni ugovor propisuje da vrijedi 12 mjeseci, do 26. ožujka 2019., među m temeljem Dodatka sklopljenog netom prije isteka Ugovora, rok valjanos pomiče se na 31. srpnja 2019. Dodatkom se obvezuje da će se pregovori za produljenje valjanos Ugovora nastavi i da se is treba primjenjiva i na-dalje ako ne dođe do donošenja novog Ugovora. Do trenutka izdavanja ovog časopisa pregovori za sklapa-nje novog dodatka službeno se nisu otvorili.

Važećim GKU-om defi nirano je da je 20 dana najkra-će trajanje godišnjeg odmora, na što se dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenima člankom 33. GKU-a.

Prema GKU, ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznosi više od 30 radnih dana, kako nalaže i Zakon o radu, a samo iznimno se zaposleniku koji radi na poslovima s posebnim uvje ma rada (pod-skupine e) iz čl. 33.) i slijepom zaposleniku te dariva-telju parenhimnih organa, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora prema gran-skom kolek vnom ugovoru ne može iznosi više od 30 radnih dana, što je razlika u odnosu na Kolek vni ugovor iz 2011. godine, prema kojem je najveći broj dana godišnjeg odmora iznosio 32 dana. Ovo pra-vo je smanjeno radi željenog utjecaja na smanjenje sredstava potrebnih za realizaciju GKU-a, jer će tako bi manja potreba za zamjenom odsutnih radnika. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

55


Ako je narav posla takva da se od zaposlenika nalaže da radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, ako dežura ili je pripravan, ostvaruje pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora, po-slodavac dostavlja zaposleniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora, a može mu odgodi- , odnosno prekinu korištenje godišnjeg odmora

samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke poslodavca.

Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto ko-rištenje godišnjeg odmora mora se omogući na-knadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora, s m da ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Tim troško-vima smatraju se putni i drugi troškovi3.

2.2.4. Trajanje godišnjeg odmora u djelatnos školstva

Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 51/18) te Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 51/18) sklopili su Vlada i reprezenta vni sindika 15. svibnja 2018. godine. Defi nirano je da GKU-i važe do sklapanja no-vog Kolek vnog ugovora za osnovnoškolsku djelat-nost, odnosno Kolek vnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, a najduže do 1. ožujka 2022. godine.

Godišnji odmor radnika u pravilu se podudara sa zim-skim, proljetnim i ljetnim odmorom učenika, a obra-čunava se tako da se na 20 dana4 dodaju dani godiš-njeg odmora prema kriterijima utvrđenim člankom 27. Kolek vnog ugovora u osnovnoškolskoj djelat-nos , odnosno člankom 38. Kolek vnog ugovora u srednjoškolskoj djelatnos . Ukupno trajanje godiš-njeg odmora ne može iznosi manje od če ri tjed-na5, ni više od 30 radnih dana. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada

3 Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza, koji je zaposlenik koris o u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koris o godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada u visini određenoj Ugovorom. Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgo-de, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovaraju-ćom dokumentacijom.4 Što je razlika u odnosu na prethodno važeće GKU-e u školstvu koji su propisivali bazu za obračun dana godišnjeg odmora od 18 dana. 5 Što je ujedno propisano i Zakonom o radu.

plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili prema odredbama Zakona o radu.

Osnovnoškolska djelatnost ima dodatno uređeno da zaposlenik čija je narav posla takva da mora radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zako-nom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječ-ne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Često se u praksi dvoji o načinu korištenja godišnjeg odmora zaposlenika koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva poslodavca istovremeno. Naime, potrebno je odmor odredi tako da se između po-slodavaca pos gne sporazum o tome da zaposlenik u isto vrijeme za sve poslodavce bude na godišnjem odmoru da se ne bi dogodilo da zaposlenik koris godišnji odmor kod jednog poslodavca, dok kod drugog mora dolazi na posao, jer se svrha godiš-njeg odmora u takvoj situaciji ne bi mogla ostvari . No, ako taj sporazum ne pos gnu, onda su suklad-no Zakona o radu, članku 85., stavku 2. (isto je bilo defi nirano i starim Zakonom o radu, člankom 64., stavkom 2.), poslodavci dužni omogući korištenje godišnjeg odmora prema zahtjevu zaposlenika.

Uslijed nejasne pravne regula ve, u školstvu se često pojavljuju i drugačije dvojbe oko utvrđivanja prava zaposlenika koji rade u nepunom radnom vremenu kod dva ili više poslodavaca. U nastavku se izdvaja upit iz prakse povezan s navedenim slučajem, a uz pravo na godišnji odmor.

Zaposlenica radi u Osnovnoj školi A na če ri sata Ugo-vorom na određeno vrijeme, a u Osnovnoj školi B radi također Ugovorom na određeno vrijeme, s prijavom također na če ri sata. Dva dana prije nego li je na-punila šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca A, Ugovor o radu s poslodavcem A joj je prekinut. Pitanje je: ima li zaposlenica pravo na na-knadu za neiskorišteni godišnji odmor bez obzira na to što i dalje radi u drugoj školi?

Prema navedenom, zaposlenica ima pravo na na-knadu za neiskorišteni godišnji odmor u školi A, gdje je radila na određeno vrijeme, jer joj je radni odnos prestao, a nije joj omogućeno korištenje razmjernog djela godišnjeg odmora. Pri neispla naknade za ne-iskorišteni godišnji odmor od škole A, bila bi fi nancij-ski oštećena, jer joj se plaće ostvarene u toj školi ne bi uzele u obzir pri obračunu naknade plaće za godišnji odmor tj. bruto cijene sata rada u školi B za vrijeme kada u toj školi koris godišnji odmor. Dakle, savjet je školi u kojoj je zaposlenici prestao radni odnos, da joj se ispla naknada za neiskorišteni godišnji odmor tj. njegov razmjerni dio od ukupno 6/12 ukupnih dana

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

godišnjeg odmora (sukladno čl. 78. i članku 79. stavku 4. Zakona o radu), što se utvrđuje sukladno Kolek v-nom ugovoru za osnovnoškolsku djelatnost, odnosno internim ak ma.

2.2.5. Trajanje godišnjeg odmora u djelatnos znanos i visokog obrazovanja

Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 9/19), potpisan je 27. prosinca 2018., od kad se i primjenjuje (osim članka 57. – 88. koji će se po-če primjenjiva od akademske godine 2019./2020.). Ovaj Ugovor sklapa se s rokom važenja do sklapanja novog kolek vnog ugovora, a najdulje do 1. prosinca 2022. godine, a postupak pregovora radi sklapanja novog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je zaključen ovaj Ugovor.

Pravo na godišnji odmor defi nirano je člankom 39. GKU-a, kojim ga zaposlenici ostvaruju u visini od naj-manje 4 tjedna, na što se dodaju dani obzirom na spe-cifi čne okolnos defi nirane stavkom 2. istog članka.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznosi manje od če ri tjedna, ni više od 6 tjedana, odno-sno 30 radnih dana za rad u petodnevnom radnom tjednu.

Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslo-vima, gdje ni uz primjenu mjera zaš te na radu nije moguće zaš zaposlenika od štetnih utjecaja, pri-pada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno šest, a maksimalno sedam tjedana i 2 dana.

3. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Kolek vni ugovor za državne službenike i namješteni-ke člankom 15. defi nira da se državni službenici i na-mještenici ne mogu odreći prava na godišnji odmor, odnosno sporazumje s državnim jelom da im se umjesto korištenja godišnjeg odmora ispla naknada. Navedena odredba, kao ni druge odredbe Kolek v-nog ugovora, ne reguliraju pravo isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor za državne službenike i namještenike kojima prestaje služba odnosno radni odnos, već nemogućnost sporazuma o ispla nakna-de umjesto korištenja godišnjeg odmora. U slučaju da službeniku kojem prestaje služba, a nije u cijelo-s iskoris o godišnji odmor, na pravo na isplatu na-knade umjesto korištenja godišnjeg odmora treba primijeni odredbe Zakona o radu6.

6 Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora za državne službenike dala je tumačenje br. 1/15, cfr.: www.uprava.hr.

Na pitanje kako postupi s isplatom naknade za ne-iskorišteni godišnji odmor u javnim službama, Ko-misija za tumačenje odredbi TKU-a, u tumačenju broj 36/2014., od 23. lipnja 2014.7 izjasnila se slično kao i Komisija za tumačenje odredbi Kolek vnog ugovo-ra za državne službenike i namještenike (prethodno izneseno tumačenje), odnosno da pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor nije predmet Te-meljnog kolek vnog ugovora za službenike i namje-štenike u javnim službama, nego Zakona o radu.

Prema tome, za ostvarivanje navedenog prava, nuž-no je obra pažnju na odredbe Zakona o radu, a navedeno pravo defi nirano je člankom 80., koji gla-si: ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o ispla naknade umje-sto korištenja godišnjeg odmora.

Isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg od-mora moguća je u određenim situacijama, a ista je defi nirana člankom 82. Zakona o radu. Odnosi se na slučajeve prestanka ugovora o radu, kada je poslo-davac dužan radniku, koji nije iskoris o godišnji od-mor, ispla naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Načini prestanka ugovora o radu preciznije su defi nirani Zakonom o radu (za razliku od prethod-no važećeg Zakona), i to u članku 112., kojim se defi -nira da ugovor o radu prestaje8:

• smrću radnika• smrću poslodavca fi zičke osobe ili prestankom obr-

ta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima

• istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme

• kada radnik navrši šezdeset pet godina života i pet-naest godina mirovinskog staža, osim ako se poslo-davac i radnik drukčije ne dogovore

• sporazumom radnika i poslodavca• dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava

na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka rad-ne sposobnos za rad

• otkazom• odlukom nadležnog suda.

Članak 43. KU-a defi nira da ako je službenik i namje-štenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolo-vanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini od 85% od njegove osnovne plaće. Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada službeniku i namješte-niku kad je na bolovanju zbog profesionalne boles ili ozljede na radu.

7 Koje se veže uz u ovom trenutku otkazani TKU, no odredba je valjana i u skladu s trenutno važećim TKU, jer se ovo mišljenje veže isključivo uz ZOR koji je i dalje na snazi. 8 Navedena naknada iz članka 112. ZOR-a određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

57


U praksi se javlja dvojba oko načina izračuna plaće u slučaju kada službenik ili namještenik nije ostvario plaću u prethodna tri mjeseca, nego naknadu plaće za bolovanje. Prema ranijem tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene Kolek v-nog ugovora za državne službenike i namještenike, naknada plaće za godišnji odmor isplaćivala se u visi-ni tri posljednje prosječne plaće, a računala se prema prethodna tri mjeseca u kojima službenik nije bio ni jedan dan na bolovanju, pri čemu ta tri prethodna mjeseca nisu morala bi uzastopna.

Novo tumačenje za ovo pitanje mijenja se i glasi (br. 1/43 od 23. veljače 2018.): naknada plaće za vrije-me bolovanja računa se u postotku od plaće služ-benika ili namještenika ostvarene za prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolova-nje. U slučaju ako službenik ili namještenik u prethodna tri mjeseca u bilo kojem dijelu tog razdoblja nije ostvario plaću već naknadu plaće, za taj dio razdoblja uzima se plaća koju bi ostvario da je radio u redovnom radnom vremenu (plaća iz čl. 35. Kolek vnog ugovora, bez dodataka iz čl. 38.).

Važno je napomenu da poslodavac prema Zakonu o radu od 1. siječnja 2010. više nema obvezu izda-vanja potvrde o neiskorištenom godišnjem odmo-ru u slučaju prestanka radnog odnosa. Sada je, u tom slučaju, poslodavac dužan radniku kojem nije omogućio korištenje godišnjeg odmora u cijelos , ispla naknadu umjesto korištenja tog odmora, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Predmetna naknada određuje se razmjer-no broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. No, ako bi poslodavac uspio omogući radniku da prije prestanka ugovora o radu iskoris preostali pripadajući godišnji odmor, ne bi bio obvezan rad-niku ispla tu naknadu.

4. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

U državnim službama, sukladno Kolek vnom ugo-voru, članku 25., službenik i namještenik može ko-ris godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela. Ako koris godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora bi u trajanju od najmanje dva tjedna neprekidno i mora se koris jekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namješte-nik mora iskoris najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Na zahtjev državnog službenika i namještenika mora mu se omogući korištenje godišnjeg odmora od dva tjedna neprekidno u razdoblju od 1. lipnja do

1. listopada tekuće godine. Službenik i namještenik ima pravo koris dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijes neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje jedan dan prije. Službeniku i namješteniku može se odgodi odnosno prekinu korištenje godišnjeg od-mora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova. Odluku o odgodi odnosno prekidu korište-nja godišnjeg odmora donosi čelnik državnog jela ili osoba koju on za to ovlas . Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogući naknadno korištenje od-nosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

U javnim službama, prema članku 39. TKU-a, za-poslenik ostvaruje pravo na korištenje godišnjeg odmora u dva ili više dijelova, prema dogovoru s poslodavcem. Osim toga, uz prethodnu obvezu da o tome, najmanje dva dana ranije, izvijes poslodav-ca (ili eventualno osobu koju on ovlas ), zaposlenik ima pravo koris dva puta po jedan dan godiš-njeg odmora po želji, a također ga mora iskoris do 30. lipnja iduće godine.

5. Korištenje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora

Prema Zakonu o radu, članku 77., zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog od-nosa kod toga poslodavca. U h šest mjeseci uklju-čuje se i bolovanje, blagdani i drugi zakonom propi-sani neradni dani. Prema članku 78., zaposlenik koji u kalendarskoj godini nije ostvario pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na jednu dvanaes nu godišnjeg od-mora za svaki navršeni mjesec dana rada. Navede-no je uređeno i Kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u državnim službama, člankom 18., stavkom 1. Navedena odredba primjenjuje u cijelom javnom i u neprofi tnom sektoru jer je Zakon o radu primjenjiv za sve, osim ako posebnim propisima nije uređeno povoljnije pravo za zaposlenika.

Člankom 42. TKU-a zbog prijepora u praksi se pro-pisuje izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora za zaposlenika koji odlazi u mirovinu, ostva-ruje pravo na puni godišnji odmor za tu kalendar-sku godinu u kojoj odlazi u mirovinu. Navedeno je utvrđeno i u Kolek vnom ugovoru za državne službe, u članku 18., stavku 2. Uvjet prije 1. srpnja novim kolek vnim ugovorima je brisan, odnosno neovisno kada jekom godine osoba odlazi u mirovinu, ostva-ruje pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

Radnica je radila u ins tuciji nepuna tri mjeseca: od 1. ožujka 2019. do 9. svibnja 2019. Na koliko mjeseci godišnjeg odmora ima pravo?

Pravo na godišnji odmor za 2019. godinu je ostvarila za dva mjeseca (ožujak i travanj), no za svibanj nije, jer je ugovor o radu završio 9. svibnja, a pravo na raz-mjerni dio godišnjeg odmora za ožujak 2019. bi ostva-rila da je radila barem do polovine mjeseca, odnosno do 15. ožujka. Dakle, sukladno članku 78. ZOR-a, za 2019. godinu radnica je ostvarila pravo na dvije dva-naes ne godišnjeg odmora sukladno kolek vnom ugovoru koji je u primjeni.

6. Odluka o korištenju godišnjeg odmora6.1. Odluka o korištenju godišnjeg odmora u

državnim službama

Člankom 21. Kolek vnog ugovora utvrđeno je da ras-pored korištenja godišnjih odmora utvrđuje čelnik državnog jela ili osoba koju on ovlas , a najkasnije do 15. svibnja tekuće godine. Najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora, službeniku i namje-šteniku se mora dostavi odluka o trajanju godiš-njeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

6.2. Odluka o korištenju godišnjeg odmora u javnim službama

Poslodavac je dužan vodi računa o potrebama i željama zaposlenika pri određivanju vremena kori-štenja godišnjeg odmora (sve u skladu s potrebama organizacije rada), te u tom smislu prikupi prijedlo-ge zaposlenika i savjetova se s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom o pravima i ob-vezama radničkog vijeća. Na temelju učinjenog plana rasporeda godišnjeg odmora, poslodavac dostavlja zaposleniku odluku o korištenju godišnjeg odmora, i to najkasnije 15 dana prije početka korištenja istog.

Moguće je da se uslijed osobito važnih i neodgodi-vih službenih poslova, temeljem odluke poslodav-ca, zaposleniku odgodi, odnosno prekine korištenje godišnjeg odmora. U tom slučaju, zaposlenik ne smije osta oštećen za neiskorišteni dio godišnjeg odmora, već mu se obvezno mora omogući na-knadno korištenje ili nastavljanje korištenja godiš-njeg odmora.

Uslijed prekidanja godišnjeg odmora, proizašli su određeni troškovi, na čiju refundaciju zaposlenik svakako ostvaruje pravo, i to u visini stvarnih troš-kova, a to su:

• putni troškovi (stvarni troškovi prijevoza koji je zaposlenik koris o u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koris o godišnji

odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povrat-ku do mjesta zaposlenja)

• drugi troškovi (ostali izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom).

Moguće je također da se godišnji odmor prekine zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nespo-sobnos za rad. U tom slučaju, zaposlenik je dužan vra se na rad onoga dana kada bi mu godišnji od-mor redovito završio, da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnos za rad, a ostatak godiš-njeg odmora koris t će naknadno, prema sporazumu s poslodavcem. Ako sam plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnos za rad završava nakon što bi trebao završi godišnji odmor, zaposlenik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopu-sta, odnosno razdoblja privremene nesposobnos za rad.

Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor, utvrđe-ni člankom 38., su dani tjednog odmora, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom i dani plaćenog do-pusta. Također, razdoblje privremene nesposobno-s za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uraču-nava se u trajanje godišnjeg odmora.

7. Isplata regresa kod ovrheOvršni zakon (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17) člancima 172., te 173., defi nira izuzimanje od ovrhe te ograničenja od ovrhe. Božićnica, kao prigod-na nagrada, ne spada u kategoriju primanja koja su izuzeta ili ograničena od ovrhe.

Iako se prema članku 92. Pravilnika o porezu na do-hodak defi nira da je božićnicu moguće ispla u go-tovini, dosadašnji stav nadležnih ins tucija bio je da se Ovršni zakon mora primjenjiva povrh Pravilnika o porezu na dohodak koji defi nira isključivo tehniku isplate te da se isplate božićnica isplaćuju na redovan račun zaposlenika ako je račun zaposlenika u blokadi.

To je načelo izmijenjeno u prosincu 2016., sukladno stavu Ministarstva pravosuđa, gdje se izjasnilo po pi-tanju isplate božićnica osobama s rješenjem o ovrsi. Navedeni stav potvrđivan je novim Uputama nared-nih godina u srpnju svake naredne godine po pitanju regresa te opet u prosincu svake godine po pitanju božićnice. U trenutku izdavanja časopisa, nije objav-ljeno mišljenje u odnosu na isplatu regresa za 2019., no na temelju dosadašnje prakse, očekuje se da će Ministarstvo fi nancija svojim korisnicima sla Upu-tu o postupanju vezano uz isplatu regresa za 2019. godinu, oko 5. srpnja 2019.

Ako je sudi prema prethodno donesenoj Upu (sr-panj 2018.), tada je pretpostavka da će Ministarstvo

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

59


fi nancija za korisnike državnog proračuna objavi sljedeće9:

• regres kao vrsta primanja nije obuhvaćena član-kom 172. OZ-a (izuzeće od ovrhe) ili člankom 173. OZ-a (ograničenje ovrhe), zbog čega se navedeno primanje može u cijelos iskoris za namirenje ovrhovoditelja

• poslodavac je dužan samo iznose koji su izuze od ovrhe (članak 172. i 173. OZ-a) upla na poseban račun ovršenika

• u slučaju da poslodavac postupa po obavijes Fi-nancijske agencije (FINA) u skladu s člankom 212. OZ-a, ne provodi ovrhu i nije je vezan rješenjem o ovrsi te nije dužan plijeni ovršenikova primanja (ovrhu provodi FINA), znanje poslodavca o proved-bi ovrhe na novčanoj tražbini po računu nije zapre-ka poslodavcu da regres radniku ispla u gotovini, isključivo na njegov zahtjev

• u slučaju da ovrhu provodi poslodavac na teme-lju rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena samo (isključivo) na plaći (članak 197. OZ-a) te se ovrha provodi samo na plaći, a ne i na drugom stalnom novčanom primanju (navedeno je u rješenju o ovr-si), poslodavac može regres radniku ispla u goto-vini, isključivo na njegov zahtjev.

• u slučaju da ovrhu provodi poslodavac na temelju rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena rješenjem o ovrsi javnog bilježnika općenito na imovini (članak 284. stavak 2. OZ-a) ili rješenjem o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima (članak 197. OZ-a) to podrazumijeva i plaću i regres (navedeno je u rješenju o ovrsi) ili poslodavac postupa u skla-du s privatnom ispravom iz članka 202. OZ-a koja ima pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, a kojom je dužnik dao suglasnost za zapljenu plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja (osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe), poslodavac je dužan regres ispla na račun koji je ovrhovoditelj naveo u rješenju o ovrsi tj. poslodav-cu je zabranjeno radniku ispla božićnicu u goto-vini.

9 Preporučuje se čeka objavu Upute nadležnog ministarstva. Au-torica u tekstu daje presumpcije u odnosu na prethodno iskustvo.

SEMINARI I RADIONICE- JAVNA NABAVA -

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

Primjena članka 263. i 293. ZJN 2016 u praksi, oslanjanje na sposobnost

drugih gospodarskih subjekata

27. rujna, Zagreb

Program izobrazbe u području javne nabave (50 nastavnih sati)

30. rujna – 04. listopada, Zagreb

60

PRAVO UDK 347.4 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. Potreba za donošenjem ZakonaPrijavitelji koji objelodane ili prijave kršenje zakona i drugih propisa ili nesavjesno upravljanje javnim sred-stvima znali su doživje teške i dugotrajne posljedi-ce za zdravlje, ugled, privatni i poslovni život. Strah od pravnih i fi nancijskih posljedica najčešći je razlog zbog kojih zaposlenici ne prijavljuju prijestupe. Pre-ma posebnom istraživanju Eurobarometra o korupci-ji iz 2017., otprilike trećina Europljana (29 %) smatra da građani ne prijavljuju korupciju jer za one koji je prijavljuju1 nema zaš te. Istovremeno, upravo prija-viteljima nepravilnos nadležna jela duguju otkrića različi h prijestupa koji štete okolišu, javnom zdravlju i sigurnos , javnim fi nancijama i, općenito, vladavi-ni prava. Zaš ta prijavitelja nepravilnos smatra se ključnim dijelom otkrivanja korupcije i neophodna je za učinkovitu i sustavnu borbu pro v korupcije i ne-pravilnog upravljanja. Zbog toga se na međunarodnoj razini već neko vrijeme promovira ideja potrebe za-š te prijavitelja uspostavljanjem norma vnog okvira kojim će prijavitelji bi zaš ćeni od progona.

Uvažavajući međunarodne dokumente i obveze koje je njihovom ra fi kacijom preuzela te preporuke an- korupcijskog izvješća Europske komisije, Republika

Hrvatska je Strategijom suzbijanja korupcije za raz-doblje od 2015. do 2020. godine (NN, br. 26/15) od-lučila posebnu pozornost posve zaš prijavitelja nepravilnos . Donošenje zakona o zaš osoba koje prijavljuju korupciju i edukcija pravosudnih dužnosni-ka radi učinkovite zaš te prijavitelja dio su Akcijskog plana za provedbu Strategije za 2017. i 2018. godinu.

* Mag. iur. Gordana Muraja, odvjetnik, Odvjetnički ured MURAJA, odvjetnik.muraja.com1 Podaci su preuze iz Komunikacije Komisije Europskom parla-mentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru od 23. 4. 2018. dostupnom na stranici h ps://ec.europa.eu/info/law/be er-regula on/ini a ves/com-2018-218_hr .

Planirane ak vnos rezul rale su donošenjem Zako-na o zaš prijavitelja nepravilnos (dalje u tekstu: Zakon) koji je objavljen u Narodnim novinama broj 17 od 20. 2. 2019. godine.

2. Cilj Zakona i određenje pojmovaZakon treba osigura dostupne i pouzdane načine prijavljivanja nepravilnos uz istovremenu učinkovitu zaš tu prijavitelja. On se primjenjuje na sve postupke prijavljivanja nepravilnos , bez obzira na to radi li se o javnom ili privatnom sektoru.

U prvom dijelu Zakon defi nira pojmove pa utvrđuje da su nepravilnos kršenja zakona i drugih propisa i nesavjesno upravljanje javnim dobrima, javnim sred-stvima i sredstvima Europske unije kojim se ugrožava javni interes, a koje je povezano s obavljanjem po-slova kod poslodavca. Prijavitelj nepravilnos (dalje u tekstu: prijavitelj) je fi zička osoba koja prijavljuje nepravilnos , a koja o nepravilnos ma može ima- saznanja zato što je s poslodavcem u radnom od-

nosu, ali i zato što obavlja poslove kod poslodavca, odnosno na bilo koji drugi način sudjeluje u djelatno-s ma pravne ili fi zičke osobe kod koje je uočila ne-pravilnost. Od nepovoljnog postupanja i nega vnih posljedica Zakon š i osobe povezane s prijaviteljem i to bračnog, izvanbračnog, životnog i neformalnog ži-votnog partnera, srodnike po krvi u pravoj liniji, srod-nike u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnike po tazbini do drugog stupnja, skrbnika, posvojitelja, posvojenika i druge fi zičke i, što je osobito zanimljivo, pravne osobe koje se mogu smatra interesno po-vezanim s prijaviteljem. Da bi povezana osoba imala pravo na zaš tu, treba učini vjerojatnim da je prema njoj zbog povezanos s prijaviteljem počinjena štetna radnja. Iako Zakon š širi krug osoba, zaš ta je ipak koncipirana u odnosu na osobe u zavisnom odnosu prema organizaciji u kojoj je nepravilnost uočena pa se za organizaciju u cijelom tekstu upotrebljava izraz

Zakon o zaš prijavitelja nepravilnos Gordana Muraja *

Republika Hrvatska dosad nije imala zakon koji na jedinstven način uređuje zaš tu prijavitelja nepravilnos koje u razgovornom jeziku zovemo zviždačima. Zakon o zaš prijavitelja nepravilnos stupa na snagu 1. srpnja 2019. godine te za poslodavce uvodi nove obveze kojima je cilj osigura kanale za prijavu nepravilno-s uz istovremenu zaš tu prijavitelja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

61

UDK 347.4 PRAVO

poslodavac koji je defi niran kao jelo javne vlas te fi zička ili pravna osoba kod koje prijavitelj obavlja poslove. Štetna radnja je svako činjenje ili nečinjenje kojim se prijavitelju ili s njime povezanim osobama ugrožavaju ili povrjeđuju prava.

3. Postupanje u dobroj vjeri prijavitelja nepravilnos i poslodavca

Obje strane u odnosu prijave nepravilnos trebaju postupa u dobroj vjeri.

Poslodavcu članak 5. zabranjuje sprječavanje prijav-ljivanja nepravilnos , a odredbe općih i pojedinačnih akata te pravnih poslova kojima se propisuje, odno-sno ugovara zabrana prijavljivanja nepravilnos ne-maju pravni učinak. Pravni učinak nemaju ni odredbe općih i pojedinačnih akata odnosno pravnih poslova kojima se prijavitelju uskraćuju ili povrjeđuju prava ili ga se stavlja u nepovoljniji položaj zbog prijavljivanja nepravilnos , kako u stavku 3. utvrđuje članak 6.

Za prijavitelja postupanje u dobroj vjeri članak 7. utvr-đuje kao dužnost savjesnog i poštenog prijavljivanja nepravilnos o kojima ima saznanja i koje u trenutku prijavljivanja smatra is ni m.

Jednako tako kao što je zabranjeno sprječavanje pri-javljivanja nepravilnos , zabranjena je i zlouporaba prava na prijavljivanje nepravilnos . Zlouporabu pri-javljivanja nepravilnos uređuje članak 8., a čini je osoba koja prijavljuje nepravilnos na temelju neis -ni h informacija, traži protupravnu korist uz zahtjev za postupanje ili poduzima druge radnje kojima je is-ključivo svrha nanije štetu poslodavcu.

4. Prava prijavitelja nepravilnos Prijavitelj nepravilnos ima pravo na zaš tu, pravo na pravnu pomoć odnosno pouku o pravima koja mu pripadaju, a koju pruža sud ili drugo jelo koje vodi postupak, pravo na zaš tu iden teta, pravo na po-vjerljivost prijavljenih podataka i pravo na zaš tu po-vezanih osoba.

Zaš ta prijavitelja ima više razina. Prva razina zaš te je zakonsko uređenje koje zabranjuje stavljanje pri-javitelja u nepovoljan položaj pa članak 6. Zakona, primjerice, navodi postupke koji dovode prijavite-lja u nepovoljan položaj. Za neke od njih kao što su, primjerice, otkaz ugovora o radu, prestanak državne službe, neisplata i smanjenje plaće i drugih naknada, nagrada i otpremnina, nepoduzimanje mjera radi zaš te dostojanstva radnika zbog uznemiravanja od drugih osoba, proizvoljno upućivanje na zdravstvene preglede ili preglede radi ocjene radne sposobnos , pokretanje stegovnog postupka, izricanje stegovnih mjera ili kazni, zapravo nema potrebe za daljnjim

objašnjenjima. Svim je m postupcima i ponašanjima zajedničko da za njih postoje jasna mjerila postavlje-na radnim zakonodavstvom, a uređuju ih i opći ak pa njihovu primjenu u svakom konkretnom slučaju pra propisani postupak, a primjena mora bi i dobro obrazložena. Stoga ih bez podloge u ak ma prak čno nije moguće primijeni prema bilo kojem radniku.

Među m, među ponašanjima nabrojanim, primjeri-ce, u članku 6. nalaze se i uznemiravanje, nemoguć-nost napredovanja, uskrata radnih zadataka, promje-na radnog vremena, onemogućavanje obrazovanja i stručnog usavršavanja, raspored ili premještaj na drugo radno mjesto za koje neće bi tako jednostav-no dokaza da su u izravnoj uzročno – posljedičnoj vezi s prijavom nepravilnos . Naime, za pretpostavi je da se poslodavac neće izravno i jasno izjasni da je primjena određene mjere izravna posljedica prijavlje-ne nepravilnos . Stoga u ovom dijelu ostaje dvojbeno kako će prijavitelj dokaza da je, primjerice, promje-na radnog vremena uzrokovana me što je prijavio nepravilnost, a ne potrebama službe.

5. Unutarnje prijavljivanje nepravilnos i obveze poslodavca

5.1. Obveznici primjene

Kao i svi drugi, i ovaj Zakon obvezuje sve građane Re-publike Hrvatske, odnosno sve poslodavce. Ipak, uvi-jek ostaje i dimenzija u kojoj se postavlja pitanje koje specifi čne obveze pojedini poduzetnik na temelju tog Zakona treba ispuni . U konkretnom slučaju pitanje glasi jesu li svi poslodavci u obvezi imenova povjer-ljivu osobu ili donije opći akt kojim uređuju postupak prijave nepravilnos i imenovanja povjerljive osobe.

Odgovor na to pitanje je, začudno, u zakonskim defi ni-cijama. Članak 3. u stavku 1. točkom 4. daje zakonsku defi niciju poslodavca, a na kraju te točke nalazi se i utvr-đenje: Poslodavac koji zapošljava najmanje pedeset oso-ba dužan je uspostavi unutarnje prijavljivanje nepravil-nos . U nacrtu Zakona koji je upućen u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te rečenice, odnosno razliko-vanja poslodavaca koji su obveznici razrade i primjene postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnos nije bilo te je ovo ograničenje rezultat rasprave i amandmana na prijedlog Zakona u Hrvatskom saboru.

5.2. Dužnos poslodavca na osiguranju unutarnjeg prijavljivanja nepravilnos

Poslodavac je dužan zaš prijavitelja od šetnih rad-nji i poduze nužne mjere radi njihovog zaustavljanja i otklanjanja njihovih posljedica, poduze mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnos i čuva zaprimlje-ne podatke o prijavi od neovlaštenog otkrivanja.

62

PRAVO UDK 347.4 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

Poslodavac je dužan osigura mogućnost unutarnjeg prijavljivanja nepravilnos .

5.3. Uređenje općim aktom

Članak 18. obvezuje poslodavca na uređenje postup-ka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnos i imenova-nja povjerljive osobe, a poslodavac je dužan akt na prikladan način učini dostupnim svim osobama koje kod njega obavljaju poslove. Doneseni akt treba bi u skladu s propisima koji uređuju upravljanje nepravil-nos ma u pojedinim područjima.

5.4. Imenovanje povjerljive osobe za unutarnje prijavljivanje nepravilnos

Imenovanje povjerljive osobe za unutarnje prijav-ljivanje nepravilnos uređuje članak 17. Zakona koji utvrđuje da poslodavac povjerljivu osobu imenuje na prijedlog najmanje 20 % radnika, no da će imenova- povjerljivu osobu i kada tog prijedloga nema. Na

prijedlog imenovane osobe poslodavac će imenova zamjenika povjerljive osobe.

Kad je povjerljiva osoba imenovana na prijedlog naj-manje 20 % radnika, ona može bi opozvana odlu-kom 20 % radnika. U slučaju opoziva poslodavac imenovanu osobu odmah razrješuje dužnos te u roku od mjesec dana od donošenja odluke o opozivu imenuje novu povjerljivu osobu. Za vrijeme od razrje-šenja dužnos do imenovanja nove povjerljive osobe poslove može obavlja zamjenik povjerljive osobe, osim ako okolnos upućuju na to da je za povjerljivu osobu potrebno imenova nekog trećeg.

Povjerljivu osobu i njezina zamjenika poslodavac ne smije stavi u nepovoljan položaj te ne smije utjeca- ili pokuša utjeca na njihovo ponašanje prilikom

poduzimanja radnji iz njihove nadležnos , kako je uređeno stavcima 3. i 4. članka 19. Povjerljiva osoba i njezin zamjenik svoje dužnos trebaju obavlja zako-nito i savjesno i ne smiju zlouporabi svoje ovlas na štetu prijavitelja.

5.5. Postupak unutarnjeg prijavljivanja

Postupak unutarnjeg prijavljivanja započinje dostav-ljanjem prijave povjerljivoj osobi.

Povjerljiva osoba dužna je zaprimi prijavu te je ispi-ta najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja.

Ako je prijavitelj učinio vjerojatnim da jest ili bi mo-gao bi žrtva štetne radnje zbog prijave nepravilno-s , povjerljiva osoba bez odgode poduzima radnje iz svoje nadležnos potrebne za zaš tu prijavitelja. Ako nepravilnost nije riješena s poslodavcem, povjerlji-va osoba prijavu o nepravilnos prosljeđuje jelima ovlaštenim na postupanje.

Prijavitelj ima pravo bi obaviješten o jeku i radnjama poduze m u postupku ispi vanja nepravilnos , a ima pravo i na uvid u spis koji mu povjerljiva osoba treba omogući u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva. Ne podnese li takav zahtjev jekom postupka, prijavitelj će bi obaviješten o ishodu postupka odmah nakon njegova završetka jer je to jedna od obveza povjerljive osobe.

Po završetku postupka povjerljiva osoba pisanim pu-tem, u roku od 30 dana od odlučivanja o prijavi, izvje-šćuje nadležno jelo za vanjsko prijavljivanje nepra-vilnos o zaprimljenim prijavama.

6. Vanjsko prijavljivanje nepravilnos Vanjsko prijavljivanje nepravilnos je otkrivanje ne-pravilnos nadležnom jelu, a članak 21. Zakona utvrđuje da je nadležno jelo pučki pravobranitelj.

Nepravilnos se prijavljuju pučkom pravobranitelju u prvom redu u svim situacijama u kojima ne postoji mo-gućnost unutarnjeg prijavljivanja nepravilnos , a svaka-ko ako postoji neposredna opasnost za život, zdravlje, sigurnost, od nastanka štete velikih razmjera ili unište-nja dokaza. Tu su i slučajevi u kojima po prijavi kod po-slodavca nisu poduzete nikakve radnje ili prijavitelj nije obaviješten o rezulta ma poduze h radnji u propisanim rokovima. Pučkom pravobranitelju prijavljuju se nepra-vilnos i u situacijama u kojima se ne može osigura pravo na zaš tu iden teta prijavitelja odnosno povjer-ljivost zaprimljenih informacija, ili postoji osnovana bo-jazan da bi prijavitelj mogao bi stavljen u nepovoljan položaj zbog prijave, ili mjere koje su poduzete za zaš tu po prijavi nisu bile učinkovite, te u situacijama u kojima prijavitelj više ne obavlja poslove kod poslodavca.

Pučki pravobranitelj zaprima prijavu, ispituje ju i po-duzima radnje iz svoje nadležnos za zaš tu prava prijavitelja, prema sadržaju prijave prosljeđuje prija-vu o nepravilnos jelima ovlaštenim za postupanje, izrađuje izvještaj kojim ocjenjuje jesu li ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava prijavitelja, pruža prijavitelju opće pravne informacije vezane uz zaš tu njegovih prava te čuva iden tet prijavitelja i podatke zaprimljene u prijavi.

O zaš prijavitelja nepravilnos pučki pravobranitelj izvješćuje Hrvatski sabor u svom godišnjem izvješću.

Prijava se može podnije i izravno jelima ovlaštenim na postupanje koja u takvom slučaju u roku od 30 dana od zaprimanja prijave pučkom pravobranitelju podnose informacije o poduze m mjerama, kao i po-vjerljivoj osobi kad je ona poslala prijavu.

7. Javno razotkrivanje nepravilnos Javno razotkrivanje nepravilnos je otkrivanje nepra-vilnos javnos , primjerice, putem medija ili na neki

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

63

UDK 347.4 PRAVO

drugi način. Zakon tu mogućnost utvrđuje kao iznimku, što pokazuje namjeru da se prijavitelja navede da prija-vu prvo podnese poslodavcu odnosno pučkom pravo-branitelju. Tako članak 23. kojim je to pitanje uređeno sadrži i izričaj da prijavitelj iznimno može javno razot-kri informacije bez prethodnog prijavljivanja nepra-vilnos kod poslodavca ili nadležnog jela ako postoji neposredna opasnost za život, zdravlje, sigurnost ili od nastanka štete velikih razmjera, ili uništenja dokaza.

8. Sudska zaš ta prijavitelja Sudsku zaš tu prijavitelja uređuje dio IV Zakona, od 24. do 30. članka. Kad smatra da je prema njemu po-duzeta štetna radnja u vezi s prijavom nepravilnos , prijavitelj ima pravo na podnošenje tužbe za zaš tu. Tužbu treba podnije u roku, a Zakon propisuje dva roka za ostvarivanje zaš te: objek vni rok, koji teče od poduzimanja štetne radnje, koji je pet godina, i su-bjek vni rok, koji teče od saznanja prijavitelja za štet-nu radnju, koji je tri godine.

U pokrenutom sudskom postupku tužitelj je oslobo-đen od plaćanja sudskih pristojbi, a postupak je hi-tan. Još jedna od pogodnos za tužitelja je i uređenje mjesne nadležnos jer su na temelju članka 25. za pokretanje tužbe mjesno nadležni sud opće mjesne nadležnos , ali i sud prema prebivalištu ili boravištu tužitelja, ili općinski sud na čijem je području poduze-ta štetna radnja, ili sud na čijem je području nastupila štetna posljedica.

Prijavitelj tužbom može traži da sud utvrdi da je prema njemu poduzeta štetna radnja, a može traži- i zabranu poduzimanja i ponavljanja štetnih radnji

te uklanjanje njihovih posljedica, naknadu imovinske i neimovinske štete uzrokovane povredom prava te objavljivanje presude kojom je utvrđena povreda u medijima na trošak tuženika.

Prijavitelj u postupku treba učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljan položaj i da je povrijeđeno neko od njegovih prava, a teret dokazivanja o pro vnom je na poslodavcu. Teret dokaza prebačen na poslodavca nije ništa ni novo ni neobično jer slično uređenje po-stoji i u drugim vrstama sporova koje radnik vodi pro- v poslodavca. Među m, u svim slučajevima u koji-

ma nema materijalnih dokaza zapravo se sučeljavaju tvrdnje i stajališta. To dalje znači da onaj na kome je teret dokaza mora u nekim slučajevima dokaziva i nepostojanje određenog štetnog postupanja, a doka-za da nešto ne postoji često nije jednostavno. Slijedi da poslodavac mora dokaza da nije bilo nepovoljnog postupanja ili da mora dokaza da su uzroci nekih po-stupanja drugdje i da nisu u tome što je radnik prija-vio nepravilnost. Takvo uređenje poslodavca stavlja u nezavidan položaj. Drugačije rečeno, poslodavac

zbog h odredbi mora jako pazi kako se odnosi pre-ma prijavitelju, što je, uostalom, i bio cilj Zakona.

Tužitelj može zatraži i osiguranje privremenom mje-rom, odnosno sud u postupku može odredi i privreme-ne mjere radi zabrane činjenja štetnih radnji, otklanjanja njihovih posljedica ili odgode izvršenja odluka kojima je prijavitelj stavljen u nepovoljan položaj. Određivanje privremenih mjera bilo bi moguće i bez odredbi članka 29. jer se privremene mjere određuju na temelju Ovrš-nog zakona pa nije upitno da ih sud i u ovom postupku također može odredi , ako su predložene.

9. Prekršajne odredbeU dijelu u kojem uređuje prekršajne odredbe Zakon sankcionira ponašanja suprotna uređenju, i to razvr-stana u dvije kategorije prema visini propisane kazne.

Manja novčana kazna zapriječena je za prekršaj koji čini poslodavac koji u određenom roku ne donese opći akt i ne imenuje povjerljivu osobu i njena zamje-nika. No poslodavac čini prekršaj i ako, između osta-log, ne ispita prijavu i ne poduzme radnje potrebne za zaš tu prijavitelja, odnosno ako povjerljivu osobu i njezina zamjenika stavi u nepovoljan položaj zbog poduzimanja radnji iz njihove nadležnos .

Veća novčana kazna zapriječena je za prekršaj koji čini poslodavac koji spriječi prijavljivanje nepravilno-s , ne zaš iden tet prijavitelja ili ga ne zaš od štetne radnje ili ne poduzme mjere radi zaustavljanja štetnih radnji i otklanjanja njihovih posljedica te ako utječe ili pokuša utjeca na postupanje povjerljive osobe i/ili njezina zamjenika.

U svim slučajevima i odgovornim osobama je zaprije-čena kazna, jednako kao i poslodavcu fi zičkoj osobi.

Prekršajna kazna propisana je i za osobu koje zlou-porabi pravo na prijavljivanje nepravilnos , ali i za povjerljivu osobu i njezina zamjenika koji zlouporabe svoje ovlas na štetu prijavitelja nepravilnos .

10. Rok primjeneKao što je naznačeno, Zakon stupa na snagu 1. srpnja 2019., a za usklađivanje poslodavcima je određen rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu za dono-šenje općeg akta kojim će uredi unutarnji postupak prijavljivanja nepravilnos te rok od devet mjeseci za imenovanje povjerljive osobe i njena zamjenika.

Pučki pravobranitelj treba u roku od 90 dana od stu-panja Zakona na snagu Hrvatskom saboru podnije na potvrdu poslovnik usklađen s odredbama Zakona. Iako nije precizno utvrđeno što poslovnikom treba bi uređeno, za očekiva je da se njime uredi postu-pak postupanja po prijavi nezakonitos .

64

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

nadmetanje. Dakle, u slučaju značajne izmjene do-kumentacije o nabavi, naručitelj produljuje rok za dostavu ponuda, ovisno o okolnos ma konkretnog slučaja i važnos izmjena, vodeći pritom brigu da do otvaranja ponuda preostane najmanje 10 dana od dana slanja Ispravka poziva na nadmetanje.

Dakle, naručitelj je zadovoljio minimalni rok iz član-ka 240. stavka 1. t. 2. ZJN-a 2016 jer je od dana sla-nja Ispravka poziva na nadmetanje produljio rok za dostavu ponuda za 11 dana, a žalitelj nije dokazao da su učinjene izmjene takve naravi koje bi zah je-vale i dulji rok za dostavu ponuda od onog koji je naručitelj odredio, odnosno da produljeni rok nije bio primjeren, pa je žalbeni navod neosnovan.

Dohvat izvatka iz kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa RH putem EOJN-a RH (modul Dohvat) radi utvrđivanja nekažnjavanos odabranog po-nuditelja, gospodarskog subjekta s poslovnim na-stanom u RH.

Žalbeno jelo je, postupajući po službenoj dužno-s , utvrdilo da je naručitelj propus o pribavi izva-dak iz kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa RH, kao dostatan dokaz da u odnosu na odabra-nog ponuditelja ne postoje okolnos iz članka 251. stavka 1. t. 1. ZJN-a 2016, čime nije na temelju valjanog dokaza utvrdio da ne postoji predmetna osnova za isključenje odabranog ponuditelja.

Rješenje: UP/II-034-02/18-01/205, od 16. svibnja 2019.

(…) Postupajući po službenoj dužnos u odnosu na osobito bitne povrede postupka javne nabave iz članka 404. stavka 2. ZJN-a 2016, Državna komisija

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a *

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rje-šavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo praksom DKOM-a često se dolazi do odgo-vora na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji pa se u ovoj rubrici obrađuju aktualne odluke DKOM-a1 te se daje prikaz najvažnijih stavova.

* Pripremio: Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, po-duzetništva i obrta.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

Izmjene dokumentacije o nabavi jekom roka za dostavu ponuda.

Žalitelj nije dokazao da su Izmjene dokumentacije o nabavi takve naravi da zah jevaju i dulji rok za dostavu ponuda od onog koji je naručitelj odredio sukladno odredbama ZJN-a 2016.


(…) U žalbi na sadržaj Izmjene dokumentacije o na-bavi žalitelj u bitnom navodi da je naručitelj reče-nom Izmjenom bitno izmijenio sadržaj dokumenta-cije o nabavi. Zaključuje da je naručitelj bio dužan produlji rok za dostavu ponuda razmjerno važ-nos dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene, a što u konkretnom slučaju nije učinio.

Naručitelj je u EOJN-u RH objavio Izmjenu doku-mentacije o nabavi u kojoj je, između ostalog, pro-duljio rok za dostavu ponuda s 26. veljače 2019. na 4. ožujka 2019. Istodobno je na objavu poslao i Ispravak poziva na nadmetanje u kojem je također naveo novi rok za dostavu ponuda, što znači da je od dana slanja Ispravka poziva na nadmetanje rok za dostavu ponuda produljio za 11 dana.

Sukladno članku 240. stavku 1. t. 2. ZJN-a 2016, javni naručitelj obvezan je produži rok za dosta-vu ponuda ako je dokumentacija o nabavi značajno izmijenjena. Prema stavku 2. tog članka naručitelj produljuje rok za dostavu razmjerno važnos do-datne informacije, objašnjenja ili izmjene, a najma-nje za 10 dana od dana slanja Ispravka poziva na

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

65

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

utvrdila je postojanje osobito bitne povrede iz t. 5. tog stavka.

Točkom 17.1. dokumentacije naručitelj je propisao obvezne osnove za isključenje, kao i dokumente kojima is dokazuje da ne postoje razlozi za isklju-čenje. Člankom 251. stavkom 1. t. 1. ZJN-a 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan isključi gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da je gospodarski subjekt koji ima po-slovni nastan u RH ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog jela ili ima ovlas za-stupanja, donošenja odluka ili nadzora tog gospo-darskog subjekta i koja je državljanin RH pravo-moćnom presudom osuđena za kaznena djela iz t. 1. podtočaka a) do f) tog članka. Nadalje, u članku 265. stavku 1. ZJN-a 2016 propisan je način doka-zivanja navedene činjenice u postupku javne naba-ve. Navedene odredbe na istovjetan način propisa-ne su i u predmetnoj dokumentaciji o nabavi.

Odabrani ponuditelj je na zahtjev naručitelja dosta-vio ažurirane popratne dokumente, između ostalog i dokumente na okolnost dokazivanja da ne posto-je osnove za isključenje iz t. 17.1. dokumentacije o nabavi. Među dostavljenim dokumen ma odabrani ponuditelj je dostavio i izjavu o nekažnjavanju ko-jom, između ostalih, T. K., kao član uprave i osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta Ph. d. o. o., izjavljuje da pro v njega i gos-podarskog subjekta kojeg zastupa nije izrečena pra-vomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela pred-viđena člankom 251. stavkom 1. ZJN-a 2016.

Člankom 20. stavkom 1. Pravilnika o dokumentaci-ji te ponudi u postupcima javne nabave propisano je da se smatra kako naručitelj posjeduje ažurirane popratne dokumente ako is ma ima izravan pristup elektroničkim sredstvima komunikacije putem be-splatne nacionalne baze podataka, na jeziku iz član-ka 280. stavka 2. ZJN-a 2016 ili putem EOJN-a RH.

S obzirom na to da je u RH moguće pribavi izvadak iz kaznene evidencije, kao dostatan dokaz da ne postoje osnove za isključenje, kako za fi zičke tako i za pravne osobe (putem modula Dohvat iz regista-ra EOJN-a RH), u konkretnom slučaju naručitelj je bio dužan na navedeni način utvrdi da ne postoje osnove za isključenje za T. K. kao osobu ovlaštenu po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta i gospodarski subjekt kao odabranog ponuditelja.

Ponuditelj je u ponudi, putem EOJN-a RH, dosta-vio jamstvo za ozbiljnost ponude u skeniranom obliku (preslika), a izvornik jamstva nakon isteka roka za dostavu ponuda.

Naručitelj nije imao osnove, na temelju članka 293. ZJN-a 2016, pozva odabranog ponuditelja na naknadnu dostavu izvornika jamstva za ozbilj-nost ponude.


(…) Žalitelj u žalbi navodi da je ponuda odabrane Zajednice ponuditelja (ZP) nepravilna jer je jamstvo za ozbiljnost ponude, kao dio ponude, zaprimljeno nakon isteka roka za dostavu ponuda. Navodi da je uvidom u ponudu odabranog ZP-a utvrdio da ista nije dostavila izvornik jamstva za ozbiljnost ponude u roku za dostavu ponuda, već sat i 27 minuta nakon isteka tog roka, a omotnicu naručitelj nije otvarao već je istu neotvorenu vra o. Smatra da naručitelj nije bio ovlašten traži dopunu odabrane ponude odnosno naknadnu dostavu izvornika jamstva za ozbiljnost po-nude, već da je ponudu trebalo odbi kao nepravilnu.

Točkom 37. dokumentacije o nabavi propisano je da ponuda treba sadržava , između ostalog, jamstvo za ozbiljnost ponude koje se dostavlja odvojeno od elektroničke dostave ponuda, u papirnatom obliku, a u slučaju uplate novčanog pologa, dokaz o upla po-trebno je priloži u ponudi. Ponuda se dostavlja putem EOJN-a RH, najkasnije do 21. prosinca 2018. do 9 sa . Kada ponuditelj, uz elektroničku ponudu, dostavlja i određene dokumente koji ne postoje u elektroničkom obliku, dostavlja ih u zatvorenoj omotnici neposredno ili preporučenom poštanskom pošiljkom, na adresu naručitelja. Ponuditelj sam snosi rizik eventualnog gu-bitka ili nepravovremene dostave ponude.

Člankom 20. stavkom 8. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, pro-pisano je da se ponudbeni list, troškovnik i jamstvo za ozbiljnost ponude ne smatraju određenim doku-men ma koji nedostaju u smislu članka 293. ZJN-a 2016 te naručitelj ne smije zatraži ponuditelja da iste dostavi jekom pregleda i ocjene ponuda.

Dakle, naručitelj je jasno i decidirano u dokumen-taciji o nabavi propisao da je izvornik jamstva za ozbiljnost ponude obvezan dio ponude, da se ono dostavlja u papirnatom obliku u zatvorenoj omot-nici, u roku za dostavu ponude.

Državna komisija ocijenila je da u konkretnom slu-čaju naručitelj nije smio, na temelju članka 293. ZJN-a 2016, odabrani ZP pozva na naknadnu do-stavu izvornika jamstva za ozbiljnost ponude jer je u opisanom slučaju riječ o situaciji iz članka 20. stavka 8. Pravilnika, a takav stav zauzeo je i Visoki upravni sud RH u pravomoćnoj presudi, poslovni br. UsII-185/19-7, od 10. travnja 2019. Slijedom na-vedenog, žalbeni navod je osnovan.

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. Uvod1

Kriteriji za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 120/16; dalje u tekstu: ZJN 2016), zajednički je naziv za razloge za isključenje i kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvjete sposobnos ). Sukladno ZJN-u 2016, kao do-kaz da ispunjavaju propisane kriterije za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, ponuditelji dostavljaju europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (dalje u tekstu: ESPD). ESPD je ažurirana formalna izjava gos-podarskog subjekta koja služi kao preliminarni dokaz umjesto potvrda koje izdaju jela javne vlas ili tre-će strane, a kojima se potvrđuje da taj gospodarski subjekt nije u jednoj od situacija zbog koje se gospo-darski subjekt isključuje ili može isključi iz postupka javne nabave (osnove za isključenje), ispunjava tražene kriterije za odabir gospodarskog subjekta te ispunjava objek vna pravila i kriterije određene za smanjenje broja sposobnih natjecatelja, ako je primjenjivo2. Pred-metno rješenje omogućilo je da se u ponudama više ne prilaže cijeli niz dokumenata i dokaza, već ponuditelji u ponudi, uz ostale dokumente kao što su troškovnik, uvez ponude, dokazi za potrebe bodovanja po kriteriju za odabir ponude i sl., prilažu samo obrazac ESPD-a u

* Biljana Lerman, dipl. iur., Zagreb.** Iva Šuler, dipl. iur., Zagreb.1 Pristup sustavu e-Cer s moguć je putem internetske stranice: h ps://ec.europa.eu/tools/ecer s/search.2 V. čl. 260. st. 1. ZJN-a 2016.

kojem su naveli izdavatelje popratnih dokumenata te izjavili da će moći, na zahtjev i bez odgode, javnom na-ručitelju dostavi te dokumente.

Javni naručitelj obvezan je prije donošenja odluke u postupku javne nabave velike vrijednos , a u postup-cima javne nabave male vrijednos može, od ponudi-telja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu, zatraži da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente u skla-du s pododjeljkom 2. i 4. odjeljka C, Poglavlje 4, Glava III ZJN-a 2016, osim ako već posjeduje te dokumente3. Smatra se da naručitelj posjeduje ažurirane popratne dokumente ako is ma ima izravan pristup elektronič-kim sredstvima komunikacije putem besplatne nacio-nalne baze podataka na hrvatskom jeziku i la ničnom pismu jeziku ili putem EOJN-a RH.4

Od travnja 2018. godine EOJN RH omogućio je naru-čiteljima da naprave dohvat dokaza iz registara i evi-dencija Republike Hrvatske. Dohvat dokaza iz regista-ra u EOJN-u RH omogućen je u svrhu provjere infor-macija navedenih u obrascu ESPD-a. Do siječnja 2019. godine nije bilo moguće, putem dohvata iz registra Kaznene evidencije, dohva dokaz o nekažnjavano-s za pravne osobe, već samo za fi zičke (odgovorne

3 V. čl. 263. ZJN-a 2016.4 V. čl. 20. st. 3. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN, br. 65/17).

Dokazivanje podmirenja dospjelih javnih davanja – dohvat iz Registra putem EOJN-a RHBiljana Lerman *

Iva Šuler **

Uvođenjem mogućnos da se putem Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN RH) dohvate podaci iz javnih registara i evidencija RH, u travnju 2018. godine, nastupila je obveza za naručitelje da one dokaze koje mogu dohvate putem EOJN-a. Također, stupanjem na snagu članka 269. ZJN-a 2016, 18. listopada 2018. godine, nastupila je obveza za naručitelje da od ponuditelja zah jevaju u prvom redu one vrste i oblike dokaza iz pododjeljka 2. odjeljka C, Poglavlje 4, Glava III ZJN-a- 2016 koji su obuhvaće-ni sustavom e-Cer s1. Dosadašnja praksa primjene navedenih obveza pokazala je da se naručitelji susreću s nizom poteškoća, posebice kada je u pitanju dohvat podataka iz evidencije Porezne uprave, kao i utvrđivanje odgovarajućih dokaza prema podacima iz e-Cer sa. U ovom članku obrađuju se aktualni problemi s kojima se naručitelji i ponuditelji svakodnevno susreću u postupcima javne nabave, te se daju prijedlozi rješenja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

67


osobe u toj pravnoj osobi), no od siječnja 2019. godi-ne to je omogućeno i za pravne osobe.

Praksa je pokazala da je dohvat dokaza iz registara, osobito iz evidencije Porezne uprave, povezan s odre-đenim poteškoćama.

Primjena ZJN-a 2016 u praksi također je pokazala da se naručitelji susreću sa znatnim poteškoćama prili-kom utvrđivanja koji dokazi su prihvatljivi u odnosu na strane ponuditelje, s obzirom na to da se na njih, sukladno ZJN-u 2016, primjenjuje pravo države nji-hovog poslovnog nastana / državljanstva. Ono što je trebalo olakša utvrđivanje odgovarajućih dokaza za kriterije za kvalita vni odabir gospodarskog subjek-ta jest primjena sustava e-Cer s. Sustav e-Cer s je internetsko spremište potvrda, elektronički sustav Europske komisije koji sadržava bazu podataka o do-kazima koji se dostavljaju u postupcima javne nabave te jelima nadležnim za njihovo izdavanje u državama članicama. E-Cer s svakako može olakša utvrđiva-nje odgovarajućih dokaza za ponuditelje iz zemalja obuhvaćenih m sustavom, no i dalje ostaje problem utvrđivanja odgovarajućih dokaza za ponuditelje iz zemalja koje sustavom nisu obuhvaćene5. Osim toga, problem je što e-Cer s nije u potpunos na hrvat-skom jeziku pa da bi osoba koja analizira ponude mo-gla uopće utvrdi koje dokaze smije traži za pojedi-nog ponuditelja, mora poznava engleski jezik.

2. Dohvat iz javnih registaraPutem EOJN-a RH moguće je napravi dohvat iz sud-skog registra, obrtnog registra, kaznene evidencije i porezne evidencije. No naručitelji moraju vodi ra-čuna o tome da je dohvat moguć samo za hrvatske pravne osobe, odnosno za hrvatske državljane, te samo za ponuditelje i članove zajednice ponuditelja. Dakle, dohvat nije moguć za podugovaratelje, subjek-te na koje se gospodarski subjekt oslanja te strane pravne osobe i fi zičke osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo. Za te gospodarske subjekte naručitelj će mora zatraži dostavu ažuriranih popratnih do-kumenata od ponuditelja, tamo gdje je primjenjivo.

Navedeno predstavlja dodatni administra vni teret za naručitelje jer, u slučaju ponude u kojoj sudjelu-ju, primjerice, podugovaratelji, dio dokaza moraju dohva iz javnih registara putem EOJN-a RH, a dio moraju traži od ponuditelja.

2.1. Dohvat iz porezne evidencijePraksa pokazuje da dohvat iz porezne evidencije nije po-uzdan i učinkovit. Naime, postoje slučajevi da je naručitelj

5 Sustavom e-Cer s obuhvaćeni su dokazi / dokumen koji se traže u postupcima javne nabave u državama članicama EU-a i zemljama EEA (Island, Lihtenštajn i Norveška).

pribavio potvrdu Porezne uprave koristeći se mogućnos dohvata dokaza iz registra i evidencija RH putem EOJN-a RH u kojoj je bilo potvrđeno da na određeni dan porezni obveznik ima dug, a da dug u stvari ne postoji.

U konkretnom slučaju iz prakse naručitelj je pribavio potvrdu Porezne uprave dohvatom iz registra i evi-dencija putem EOJN-a RH u kojoj je bilo potvrđeno da na dan 13. srpnja 2018. godine ponuditelj s osno-ve poreza na dobit i članarine HGK ima dospjeli dug u određenom iznosu. Naručitelj je, pouzdajući se u točnost i is nitost podataka navedenih u Potvrdi koju je izdala Porezna uprava Ministarstva fi nancija RH, isključio ponuditelja iz postupka javne nabave, na što je i obvezan sukladno članku 252. ZJN-a 2016. U predmetnom postupku, nezadovoljan odlukom naru-čitelja, isključeni ponuditelj podnio je žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) te uz žalbu dostavio izvornik dokaza, Stanje računa poreznog obveznika na dan 13. srp-nja 2018. godine, izdano od Porezne uprave odakle proizlazi da na strani isključenog ponuditelja postoji određena preplata na računu poreznog obveznika, a na temelju ukupnih knjigovodstvenih praćenja.

S obzirom na to da su u žalbenom postupku utvrđe-ni kontradiktorni podaci na temelju dokaza izdanih po istom izdavatelju, radi utvrđivanja činjenica relevan-tnih za odlučivanje, DKOM je zatražio pravnu pomoć u smislu članka 26. i 27. Zakona o općem upravnom postupku tako da je od Ministarstva fi nancija – Pore-zne uprave zatražio očitovanje o dokazima priloženim u postupku javne nabave kao i u žalbenom postupku, posebice u odnosu na činjenicu da u dva dokumenta izdavatelja Porezne uprave postoje različi podaci u odnosu na istog gospodarskog subjekta. Stoga je zatra-ženo očitovanje Porezne uprave je li na dan 13. srpnja 2018. godine na strani žalitelja postojalo dugovanje s osnove javnih davanja u smislu članka 252. ZJN-a 2016.

Dopisom od 28. rujna 2018. godine Ministarstvo fi -nancija, odnosno Porezna uprava očitovala se na za-traženu pravnu pomoć uz pojašnjenje da dokument, Stanje računa poreznog obveznika na dan 13. srpnja 2018. godine, dokazuje kako porezni obveznik nema dugovanja na traženi dan, već da postoji preplata.

S obzirom na to da je u žalbenom postupku Ministar-stvo fi nancija, odnosno Porezna uprava potvrdila da na strani žalitelja s danom 13. srpnja 2018. godine nema dugovanja, štoviše da postoji preplata, DKOM je poni-š o naručiteljevu odluku te naručitelju odredio da je žalitelju dužan naknadi troškove žalbenog postupka6.

Opisani slučaj pokazuje da je naručitelj postupajući sukladno ZJN-u 2016, ne svojom greškom, doveden u

6 V. Rješenje DKOM-a br. 647 od 1. 10. 2018.

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

situaciju da se nepotrebno odugovlači postupak jav-ne nabave i onemogućuje sklapanje ugovora, a do-datno snosi i fi nancijske troškove jer je dužan žalitelju naknadi troškove žalbenog postupka7.

Nedvojbeno je da naručitelj, u slučaju kada utvrdi da kod ponuditelja postoji porezni dug, mora isključi tog ponuditelja iz postupka javne nabave. No, s obzirom na mogućnost da podaci o porezima i doprinosima koje je dobio dohvatom iz registra putem EOJN-a RH nisu pouzdani, autorice su mišljenja da bi naručitelj ipak, prije isključenja, na neki način trebao izvrši provjeru podataka. Svrha dohvata iz javnih registara i evidencija RH putem EOJN-a RH bila je da se smanji administra v-no opterećenje u postupcima javne nabave te smanje troškovi ponuditeljima. Među m, situacija oko nepo-uzdanos podataka iz evidencije Porezne uprave, u po-jedinim slučajevima, povećava administraciju te uvodi dodatne troškove, kao i veliku pravnu nesigurnost.

Naručitelji ovdje imaju dvije mogućnos . Mogu pro-vjeri podatke izravno kod izdavatelja dokumenta, Ministarstva fi nancija – Porezne uprave, sukladno članku 264. stavak 4. ZJN-a 2016, ili mogu traži po-jašnjenje od ponuditelja pozivom na članak 263. sta-vak 2. ZJN-a 2016.

Autorice smatraju da je za naručitelja bolje i djelotvor-nije obavlja provjeru izravno kod izdavatelja doku-menta, nego traži pojašnjenja od ponuditelja. Naime, ono što je važno je točno utvrdi kakvo je bilo stanje kod poreznog obveznika na onaj dan na koji je potvrda Porezne uprave dohvaćena iz registra. Ako bi naručite-lji pitali ponuditelja za pojašnjenje i on bi čak i dostavio potvrdu Porezne uprave kojom se potvrđuje da na taj is dan ustvari nema duga, naručitelj bi bio doveden u situaciju da ima kontradiktorne podatke u potvrdama koje je izdalo isto jelo te bi opet nastala potreba za provjerom podataka kod izdavatelja dokumenta.

Postoje primjeri iz prakse gdje je ponuditelj, odgova-rajući na zahtjev za pojašnjenje ažuriranog popratnog dokumenta, dostavio naručitelju potvrdu Porezne uprave kojom dokazuje da nema duga, ali ne na dan na koji je to utvrđeno dohvatom iz registra, već idući dan.

Konkretno, naručitelj je dohvatom iz registra putem EOJN-a RH utvrdio da ponuditelj na dan 29. 11. 2018. godine ima porezni dug te je po tom utvrđenju za-tražio od ponuditelja dostavu ažuriranog popratnog dokumenta. Ponuditelj je kao odgovor na zahtjev naručitelja dostavio potvrdu Porezne uprave iz koje proizlazi da na dan 30. 11. 2018. nema duga po osno-vi javnih davanja. Naručitelj je navedeno prihva o te nije isključio ponuditelja iz postupka.

7 Opisani navod bio je jedini žalbeni navod u žalbenom postupku, te DKOM nije utvrdila postojanje bitnih povreda

Praksa DKOM-a pokazuje da naručitelj, u slučaju da u postupku utvrdi postojanje poreznog duga na odre-đeni dan, a ponuditelj pojašnjenjem ne uspije doka-za da na taj dan dug nije postojao, mora isključi tog ponuditelja iz postupka. Naime, s obzirom na to da je naručitelj u konkretnom postupku tražio ažurirani po-pratni dokument izravnim pristupom elektroničkim sredstvima komunikacije besplatnoj nacionalnoj bazi podataka 29. 11. 2018. te da je u trenutku dostave tog dokumenta naručitelju razvidno da dokument ne dokazuje ono što je ponuditelj naveo u ESPD-u, već porezno dugovanje, DKOM je ocijenio da naručitelj nije pravilno postupio kada je 30. 11. 2018. zatražio novi ažurirani popratni dokument. Dakle, potvrđeno je kako ponuditelj u konkretnom slučaju nije dokazao da potvrda Porezne uprave sadrži netočne podatke i da nema duga na dan 29. 11. 2018., nego je dokazao da nema duga na dan 30. 11. 2018., te je naručitelj bio obvezan odbi njegovu ponudu8.

2.2. Dokazivanje ispunjenih poreznih obveza i doprinosa u RH za strane ponuditelje

Sukladno članku 252. stavak 1. ZJN-a 2016 javni naru-čitelj obvezan je isključi gospodarskog subjekta iz po-stupka javne nabave ako utvrdi da gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje:

1. u Republici Hrvatskoj, ako gospodarski subjekt ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, ili

2. u Republici Hrvatskoj ili u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, ako gospodarski subjekt nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.

Iz navedenog je razvidno da subjek koji nemaju po-slovni nastan u RH moraju, uz dokaz da su ispunili obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u državi svog poslovnog nastana, dokaza da su ispunili navedene obveze i u Republici Hrvatskoj.

Ovdje se postavlja pitanje koji dokaz bi strani ponudi-telj trebao dostavi da bi bio prihvatljiv.

Člankom 265. stavak 1. točka 2. ZJN-a 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan kao dostatan dokaz da ne postoje osnove za isključenje prihva potvr-du porezne uprave ili drugog nadležnog jela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojom se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 252. stavak 1. ZJN-a 2016. ZJN 2016 dalje propisuje da gospodarski subjekt, koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, nepostojanje dospjelih obveza po osnovi poreza i doprinosa u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta dokazuje potvrdom porezne


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

69


uprave ili drugog nadležnog jela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, a ako se u državi po-slovnog nastana gospodarskog subjekta ne izdaju na-vedeni dokumen ili ako ne obuhvaćaju sve okolnos iz članka 252. stavak 1. točka 2. ZJN-a 2016, oni mogu bi zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu do čne države ne postoji, izjavom davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlas , javnog bilježnika ili strukov-nog ili trgovinskog jela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin, sukladno članku 265. stavak 2. ZJN-a 2016.

Napominjemo da je sukladno članku 269. stavak 2. ZJN-a 2016 javni naručitelj obvezan zah jeva ponajpri-je one vrste i oblike dokaza koji su obuhvaćeni sustavom e-Cer s, ako su podaci u sustavu e-Cer s ažurirani.

Iz ci ranih zakonskih odredbi proizlazi da se nepostojanje dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdrav-stveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, za gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u Republici Hrvat-skoj, dokazuje ponajprije potvrdom Porezne uprave, ili drugog nadležnog jela u državi poslovnog nastana gos-podarskog subjekta. Pod pretpostavkom da se u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta izdaje potvrda Porezne uprave, ona može potvrđiva samo da je subjekt ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obve-za za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u toj državi, ali ne i u Republici Hrvatskoj. Dakle, iz navedenog proizlazi da potvrda Porezne uprave u ovom slučaju ne obuhvaća sve okolnos iz članka 252. stavak 1. točka 2. ZJN-a 2016, od-nosno ne obuhvaća navod o ispunjenim obvezama u RH.

Postavlja se pitanje što dostavljaju kao dokaz strani ponuditelji koji imaju OIB u Republici Hrvatskoj. Mi-šljenje o navedenom dala je Uprava za poli ku javne nabave u kojem is če:

Nepostojanje dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Republici Hr-vatskoj, za gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, dokazuje se potvrdom Porezne uprave, ako taj gospodarski subjekt može ishodi navedenu potvrdu, odnosno ako Porezna uprava izdaje takav dokument za tog gospodarskog subjekta sukladno posebnom propisu. U tom smislu, naručitelj će u odnosu na gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a koji posjeduje osobni iden fi kacijski broj (OIB) u Republici Hrvatskoj, putem modula DOHVAT u EOJN-u RH pro-vjeri i stanje duga po osnovi poreza i doprinosa, u evidenciji Porezne uprave. Među m, ako to nije mo-guće, držimo uputnim, u dokumentaciji o nabavi pro-pisa obvezu tog subjekta da dostavi izjavu9.

9 Dostupno na: h p://www.javnanabava.hr – Mišljenja 2019.

Iz navedenog nije jasno na koji način bi naručitelji tre-bali zna ima li pojedini gospodarski subjekt koji je stranac u Republici Hrvatskoj svoj OIB, te bi li u od-nosu na njega trebalo obavlja provjeru podataka za RH. Možda je rješenje da se u dokumentaciji o nabavi navede obveza ponuditelja da u ponudi priloži izjavu u kojoj će naves ima li ili nema OIB u Republici Hr-vatskoj. Ako ima, kako je i istaknula Uprava za poli ku javne nabave, trebalo bi izvrši provjeru h podata-ka. Treba napomenu da je dohvat putem EOJN-a RH moguć samo za ponuditelje i članove zajednice koji su domaći ponuditelji pa nije jasno kako će se vrši dohvat za strane ponuditelje koji imaju hrvatski OIB. Autorice smatraju da ako dohvat neće bi moguć, od ponuditelja treba zatraži dostavu potvrde Porezne uprave RH, a ako je ne može ishodi , onda izjave.

No postavlja se pitanje je li dokaz o podmirenim ob-vezama i doprinosima u RH potrebno pribavi za sve strane ponuditelje ili samo one koji imaju OIB u RH. Iz prakse DKOM-a proizlazi da okolnost podmirenih dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj treba utvrđiva za svakog stranog ponuditelja, neovisno o tome ima li on OIB u RH ili nema10.

U tom slučaju treba uze u obzir odredbu članka 265. stavak 2. ZJN-a 2016 koja propisuje da ako se u drža-vi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odno-sno državi čiji je osoba državljanin ne izdaje potvrda porezne uprave ili drugog nadležnog jela ili ako ne obuhvaća sve okolnos iz članka 252. stavak 1. ZJN-a 2016, ona može bi zamijenjena izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu do čne drža-ve ne postoji, izjavom davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlas , javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog jela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin.

Iz navedenog proizlazi da je strani ponuditelj koji nema OIB u RH u mogućnos dokaza nepostojanje okolnos iz članka 252. stavak 1. ZJN-a 2016 samo izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu do čne države ne postoji, izjavom da-vatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlas , javnog bilježnika ili strukovnog ili trgo-vinskog jela u državi poslovnog nastana gospodar-skog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državlja-nin. Slijedom navedenog, autorice su mišljenja da je neekonomično od ponuditelja traži i potvrdu i izjavu Porezne uprave ili drugog nadležnog jela, već bi tre-bala bi dovoljna samo izjava.


70

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. Transformacija i deins tucionalizacija u pružanju socijalnih usluga

Donošenjem Plana deins tucionalizacije i transfor-macije domova socijalne skrbi i drugih pravnih oso-ba u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016. intenziviran je reformski proces transformacije i deins tucionaliza-cije te su postavljeni temelji za planiranje djelatnos socijalne skrbi. Dana 24. svibnja 2019. službeno je objavljena informacija o pokretanju otvorenog po-ziva pod nazivom Unaprjeđivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deins tucionalizacije – druga faza, referen-tnog broja KK.08.1.3.04. Poziv je pokrenut na teme-lju Opera vnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. (dalje u tekstu: OPKK), a fi nanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Drugom izmjenom poziva objavljenom 14. lipnja 2019. nadležno jelo odlučilo je, slijedom zaprimlje-nih pitanja potencijalnih prijavitelja, produži rok od kojeg je najranije dopušteno podnošenje projektnih prijedloga, u cilju osiguravanja dostatnog vremena za pripremu projektnih prijedloga. Kao početni datum zaprimanja projektnih prijava određen je 8. srpnja 2019. dok je krajnji rok za podnošenje projektnih pri-java 14. siječnja 2020.

Poziv je pokrenut u okviru OPKK-a, Prioritetne osi 8 Socijalno uključivanje i zdravlje, Specifi čnog cilja 9a3

Promicanje socijalne isključenos i smanjenje nejed-nakos poboljšanim pristupom socijalnim uslugama te prelazak s ins tucionalne skrbi na skrb u zajed-nici putem poboljšane socijalne infrastrukture, kao druga faza provedbe operacija u okviru spomenu-tog specifi čnog cilja. S obzirom na tema ku, ovaj se Poziv oslanja na Strategiju borbe pro v siromaštva i socijalne isključenos u Republici Hrvatskoj (2014. – 2020.).

U OPKK-u je istaknuta potreba podrške procesu deins tucionalizacije sustava pružanja socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj infrastrukturnim ula-ganjima u prenamjenu i opremanje ins tucija. Pra-vo na život u zajednici predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava. Kako bi se stvorili svi potrebni uvje za zadovoljenje osnovnih životnih potreba i podrške pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života korisnika u samostalnom zadovolja-vanju osnovnih životnih potreba te njihovog ak vnog uključivanja u društvo, unazad nekoliko godina inten-ziviran je proces reforme sustava socijalne skrbi, a mjere i ak vnos usmjerene borbi pro v siromaštva i socijalne isključenos defi nirane su u svim strateškim dokumen ma Republike Hrvatske.

Pri provedbi procesa deins tucionalizacije bitno je i zaustavi rastući trend ins tucionalizacije smanje-njem postojećih smještajnih kapaciteta pružatelja usluga, stoga se ovim Pozivom neće fi nancira ak- vnos usmjerene na ins tucijski i izvanins tucijski

smještaj.

Unaprjeđenje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga pomoću bespovratnih sredstava EU-aAna Peček *

U cilju smanjenja broja ins tucionaliziranih ranjivih skupina, omogućavanja njihove inkluzije i sprječavanja daljnje ins tucionalizacije novih korisnika, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije pokre-nulo je dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih ulaganju u socijalnu infrastrukturu u smislu gradnje i/ili uređenja i/ili rekonstrukcije i/ili opremanja sa svrhom provođenja procesa deins tucionalizacije (izmještaj korisnika s ins tucijskog oblika skrbi), procesa transformacije i/ili procesa prevencije ins tucionalizacije te razvoja mreže izvanins tucijskih usluga i službi podrške u zajednici, kako bi se ranjivim skupinama omogućio prelazak s ins tucijske skrbi na skrb u zajednici. U članku donosimo više informacija o Pozivu, prihvatljivim prijaviteljima i projektnim ak vnos ma.

* Ana Peček, mag. educ. philol. croat. et mag. philol. polon., TIM-4PIN d. o. o. za savjetovanje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

71

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

2. Svrha Poziva i projektni ciljeviSvrha Poziva je unaprjeđenje socijalne infrastruktu-re u smislu gradnje i/ili uređenja i/ili rekonstrukcije i/ili opremanja sa svrhom provođenja procesa dein-s tucionalizacije (izmještaj korisnika s ins tucijskog oblika skrbi), procesa transformacije i/ili procesa prevencije ins tucionalizacije te razvoja mreže izva-nins tucijskih usluga i službi podrške u zajednici, kako bi se smanjio broj ins tucionaliziranih ranjivih skupina te omogućio njihov proces inkluzije i sprije-čila daljnja ins tucionalizacija novih korisnika.

Kao proces deins tucionalizacije i transformacije pružatelja socijalnih usluga defi niran je proces sma-njenja broja osoba u ins tucijama na dugotrajnom smještaju te njihov prelazak s ins tucijske skrbi na skrb u zajednici u kojoj se uspostavljaju svi potrebni izvanins tucijski oblici skrbi i službe podrške.

Prevencija ins tucionalizacije uključuje postojanje mreže izvanins tucijskih oblika skrbi i službi podrške u zajednici koji podržavaju obiteljski život i sprječa-vaju potrebu za ins tucionalizacijom, stoga se ovim Pozivom neće fi nancira ak vnos usmjerene na smještaj kao ins tucijski oblik skrbi i smještaj kao izvanins tucijski oblik skrbi u obiteljskom domu i udomiteljskoj obitelji.

Bespovratna sredstva dodijelit će se projek ma koji obuhvaćaju ak vnos ulaganja u socijalnu infrastruk-turu u smislu gradnje i/ili uređenja i/ili rekonstrukcije i/ili opremanja sa svrhom provođenja procesa dein-s tucionalizacije (izmještaj korisnika s ins tucijskog oblika skrbi), procesa transformacije i/ili procesa prevencije ins tucionalizacije te razvoja mreže izva-nins tucijskih usluga i službi podrške u zajednici, a koje su namijenjene sljedećim ranjivim skupinama:

• djeca i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi • djeca i mladi s problemima u ponašanju• djeca s teškoćama u razvoju• odrasle osobe s invaliditetom• starije i nemoćne osobe• beskućnici• osobe s problemima ovisnos • žrtve obiteljskog nasilja• žrtve trgovanja ljudima• djeca bez pratnje• trudnice i roditelji s djecom do godine dana staro-

s • članovi obitelji/udomiteljskih obitelji svih ranjivih

skupina.

Slijedom navedenog, u okviru Poziva mogu se fi nan-cira ak vnos koje će korisnicima omogući pokre-tanje izvanins tucijske usluge defi nirane Zakonom o socijalnoj skrbi (NN, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16,

16/17, 130/17) kako slijedi: prva socijalna usluga, sa-vjetovanje i pomaganje, pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, bora-vak, obiteljska medijacija i organizirano stanovanje. U okviru Poziva ne može se fi nancira smještaj kao ins tucijski oblik skrbi, smještaj kao izvanins tucijski oblik skrbi u obiteljskom domu i udomiteljskoj obite-lji. Nadležno jelo dodatno napominje da u prihvat-ljive izvanins tucijske usluge defi nirane Zakonom o socijalnoj skrbi ne ulazi socijalna samoposluga.

Projek trebaju doprinosi provedbi procesa dein-s tucionalizacije i transformacije odnosno uključi-va jedan od sljedećih elemenata:

a. izmještaj tj. prelazak korisnika s ins tucijskog oblika skrbi na skrb u zajednici

b. prevenciju ins tucionalizacije (skrb u zajednici prevenira ins tucijsku skrb te omogućava kori-sniku ostanak i kvalitetan život u zajednici)

c. razvoj mreže izvanins tucijskih usluga i službi po-drške u zajednici.

Ovisno o korisničkoj skupini i vrs socijalne usluge, Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je da se soci-jalne usluge mogu pruža u mreži (rješenjem Centra za socijalnu skrb) i izvan mreže (sklapanjem ugovora o korištenju socijalne usluge između pružatelja uslu-ge i primatelja usluge u skladu s uvje ma propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi, ali bez rješenja Centra za socijalnu skrb. Na primjer, Zakon o socijalnoj skrbi propisuje da se usluge za djecu pružaju u mreži dok se npr. za starije i nemoćne osobe i osobe s invaliditetom usluge mogu pruža i izvan mreže. Iz navedenog pro-izlazi da ne moraju ima rješenje Centra za socijalnu skrb. Među m, pružanje socijalnih usluga mora bi u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi i podzakonskim ak ma kojima je propisano za koje korisničke skupine te koje usluge se pružaju u mreži (rješenjem Centra za socijalnu skrb), a koje izvan mreže (bez rješenja Cen-tra za socijalnu skrb).

3. Prihvatljivi prijavitelji i partneri Prihvatljivi prijavitelji na predmetnom pozivu su slje-deći subjek :

a) ustanova upisana u Upisnik ustanova socijalne skrbi:• dom socijalne skrbi• centar za socijalnu skrb• centar za pružanje usluga u zajednici• centar za pomoć u kući

ili

b) udruga, vj erska zajednica, pravna osoba vjerske za-jednice (osim trgovačkog društva), odgojno – obra-

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

zovna ustanova, zdravstvena ustanova, obrtnik te druga pravna osoba (osim trgovačkog društva), upisana u Evidenciju pravnih osoba i obrtnika koji pružaju socijalne usluge

ili

c) fi zička osoba koja samostalno obavlja profesional-nu djelatnost pružanja socijalnih usluga u zajednici: obiteljski dom za djecu i odrasle, upisana u Eviden-ciju fi zičkih osoba koje profesionalno pružaju so-cijalne usluge

ili

d) pružatelj usluga za beskućnike kojem je statutom defi nirana djelatnost pružanja usluga beskućnici-ma.

Projek se mogu prijavi u partnerstvu (maksimal-no pet partnera), a prijavitelj s partnerom / partne-rima mora sklopi sporazum o partnerstvu koji će sadržava sve odgovarajuće informacije s obzirom na obujam i modalitete partnerstva, uključujući i odgo-vornos partnera.

Pozivom je propisan obavezan sadržaj Sporazuma o partnerstvu Korisnika i partnera:

• Uvodne odredbe• Predmet Sporazuma• Cilj i svrha Sporazuma • Ak vnos korisnika u okviru projekta koji je pred-

met Sporazuma• Ak vnos partnera u okviru projekta koji je pred-

met Sporazuma• Obveze korisnika u okviru projekta koji je predmet

Sporazuma• Obveze partnera u okviru projekta koji je predmet

Sporazuma• Neispunjavanje obveza korisnika i partnera u okvi-

ru Sporazuma • Financijski plan s raščlambom na partnera, u skla-

du načelima fi nancijskog upravljanja, uključujući planiranu dinamiku prijenosa sredstava od korisni-ka na partnera

• Načini praćenja i nadzora nad projektom • Vlasništvo rezultata i pristupna prava na korištenja

rezulta ma projekta• Načini komunikacije i prijenosa informacija unutar

partnerstva• Raskid Sporazuma • Rješavanje sporova • Završne odredbe.

Partneri mogu bi svi subjek navedeni kao pri-hvatljivi prijavitelji te jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Grad Zagreb. Uloga par-tnera na projektu mora bi jasno defi nirana i logički

povezana s ciljevima projekta. Napomena: pružatelj usluga za beskućnike u svojstvu prijavitelja obvezan je prijavi projekt u partnerstvu s jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Ako partner na projektu sudjeluje putem rada svo-jih zaposlenika, moguće je fi nanciranje troškova rada zaposlenika partnera koji su članovi projektnog ma. Neovisno o broju i ulozi partnera, prijavitelj / korisnik preuzima potpunu pravnu i fi nancijsku odgovornost za upravljanje i provedbu projekta. Sva bespovratna sredstva dodijeljena u okviru projekta bit će uplaće-na na bankovni račun prijavitelja koji je odgovoran za isplatu potrebnih sredstava partneru / partnerima.

Projek koji uključuju partnerstvo jekom evaluacije dobivaju dodatne bodove: projekt koji se ne provodi u partnerstvu ostvaruje 1 bod, projekt koji prijavitelj provodi samo s jednim partnerom ostvaruje 3 boda, a projek koji uključuju više od jednog partnera ostvaruju 5 bodova.

Treba napomenu da jedinica lokalne samoupra-ve koja se prijavljuje u svojstvu pružatelja socijalnih usluga, ili nakon provedbe projekta namjerava pru-ža socijalne usluge za koje se projektom uređuje in-frastruktura, mora bi upisana u Evidenciju pravnih osoba koje pružaju socijalne usluge. Jedinica lokalne samouprave koja se ne prijavljuje u svojstvu pružate-lja socijalnih usluga ne mora bi upisana u Evidenciju pružatelja socijalnih usluga.

Obiteljski dom, u skladu sa Zakonom o socijalnoj skr-bi i podzakonskim ak ma donesenim na temelju toga Zakona, može pruža uslugu boravka te su ak vnos i troškovi prihvatljivi isključivo za uslugu boravka, ali ne i za smještaj kao izvanins tucijski oblik skrbi.

Licencija za pružanje izvanins tucijske usluge koja se uspostavlja provedbom projekta nije kriterij prihvatljivos ni prijavitelja ni projekta. Prijavitelj provedbom projekta uspostavlja određenu izvanin-s tucijsku uslugu za koju je jekom provedbe projek-ta dužan ishodi odgovarajuću licenciju u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi. Dakle, prijavitelj se može prijavi na natječaj za razvoj usluga za koje u trenut-ku podnošenja prijave nije registriran (odnosno ne posjeduje licenciju), među m, mora posjedova li-cenciju za pružanje neke socijalne usluge.

4. Prihvatljive projektne ak vnos i ciljane skupine

Prihvatljive ak vnos koje se mogu fi nancira Pozi-vom su sljedeće:

• izrada dokumentacije projektnog prijedloga i ostale projektno – tehničke dokumentacije

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

73


• dogradnja, rekonstrukcija, radovi na održavanju građevine, obnova i prilagodba objekata

• izgradnja novih objekata te pripremni radovi i pove-zane ak vnos za izgradnju objekata

• stručni nadzor radova te ak vnos koordinatora za-š te na radu jekom građenja

• kupovina neizgrađenog zemljišta za potrebe izgrad-nje novih objekata

• kupovina nekretnina uključujući i pripadajuće izgra-đeno zemljište

• procjena neovisnog, kvalifi ciranog i ovlaštenog službenog jela

• nabava specijalizirane opreme potrebne za pruža-nje izvanins tucijskih usluga

• nabava ostale opreme (npr. informa čke opreme i namještaja, tehničke opreme za premošćivanje vi-sinskih arhitektonskih razlika i sl.)

• nabava vozila neophodnih za pružanje izvanins tu-cijskih usluga

• priprema i provedba nabave roba, radova i usluga za potrebe provedbe projekta

• edukacija za pružatelje usluga vezana uz specijalizi-ranu opremu i uz provođenje horizontalnih ak v-nos

• fi nancijska revizija projekta• upravljanje projektom• promicanje horizontalnih načela• ak vnos informiranja.

Važno je istaknu da se smještaj kao ins tucijski oblik skrbi i smještaj kao izvanins tucijski oblik skrbi u obi-teljskom domu i udomiteljskoj obitelji ne mogu fi nan-cira u okviru ovog Poziva. Projektni prijedlog koji uključuje samo ak vnost nabave vozila bez provedbe ak vnos koje se odnose na gradnju i/ili uređenje i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje neće se smatra pri-hvatljivim za fi nanciranje.

U skladu s Pravilima Poziva, projekt se mora u pot-punos provodi na području Republike Hrvatske. Također, Pozivom nije zabranjeno provodi ak vno-s na dvije različite lokacije, a broj lokacija u okviru jednog projekta na kojima će se pruža izvanins -tucijske usluge nije ograničen.

Evaluacijom projekata ocjenjivat će se, također, do-prinos rješavanju specifi čnih razvojnih problema određenih teritorija na razini područne (regionalne) samouprave:

• 5 bodova dobiva projekt koji se provodi na područ-ju JLS-ova iz VII. i VIII. skupine iz Odluke o razvr-stavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos (NN, br. 132/17)

• 8 bodova dobiva projekt koji se provodi na područ-ju JLS-ova iz V. i VI. skupine

• 12 bodova dobiva projekt koji se provodi na po-dručju JLS-ova iz III. i IV. skupine ili na području JLS-ova na brdsko – planinskim područjima

• 20 bodova dobiva projekt koji se provodi na po-dručju JLS-ova iz I. i II. skupine iz Odluke o razvrsta-vanju.

U vezi svih planiranih ak vnos na projektu, potreb-no je jasno opisa i obrazloži fi nancijsku održivost projekta pet godina nakon završetka provedbe pro-jekta. Problemi i potrebe trebaju bi detaljno iden -fi cirani, a projekt treba nudi odgovarajuća rješenja. Ak vnos moraju bi jasne, međusobno usklađene, a njihova provedba doprinosi očekivanim pokazate-ljima u okviru predviđenog vremenskog okvira.

Inicijalno prihvatljivo trajanje razdoblja provedbe projekta je najdulje do 1. lipnja 2023. godine. U slu-čaju opravdanih razloga, za vrijeme provedbe tra-janje se može produlji do najkasnije 31. prosinca 2023. godine.

5. Napomene u vezi nekretnina koje su predmet projektnih ak vnos

Za projekt koji obuhvaća ak vnos izvođenja građe-vinskih i drugih radova, a prijavitelj / partner je vlasnik nekretnine (građevinskog zemljišta, poslovnog prosto-ra, stambenog objekta i sl.) koja je predmet projek-tnih ak vnos izvođenja građevinskih i drugih radova, bitno je osigura da nad tom nekretninom ne postoji hipoteka ili druga vrsta tereta odnosno da nekretnina nije opterećena založnim pravom, da se u pogledu nje ne vodi spor te da nije u izvanknjižnom vlasništvu.

U slučaju da prijavitelj i/ili partner nije ujedno vla-snik nekretnine (građevinskog zemljišta, poslovnog prostora, stambenog objekta i sl.) koja je predmet projektnih ak vnos izvođenja građevinskih i drugih radova, uz zemljišnoknjižni izvadak potrebno je do-stavi ugovor o osnivanju prava građenja / ugovor o zakupu / ugovor o najmu / ugovor o uporabi odno-sno ugovor o korištenju i sl., koji je potpisan u svrhu korištenja / zakupa nekretnine, i to za razdoblje koje osigurava obveznu trajnost projekta.

Projekt koji obuhvaća ak vnos izvođenja građe-vinskih i drugih radova treba ima odgovarajući valjani akt na temelju kojeg se može pristupi gra-đenju. U slučaju da u trenutku prijave dokument ne postoji, izjavom prijavitelja dokazuje se da će isho-di svu potrebnu dokumentaciju jekom provedbe projekta, a prije početka ak vnos za koje su po-trebni takvi dokumen .

Za projekt koji obuhvaća ak vnos izvođenja građe-vinskih i drugih radova također je potrebno dostavi glavni projekt. U slučaju da za predviđene radove u

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

okviru projekta nije potreban glavni projekt, potreb-no je dostavi idejni projekt / idejni urbanis čko – arhitektonski projekt te izjavu glavnog projektanta ili druge ovlaštene osobe.

U slučaju da za predviđene radove nije potreban od-govarajući valjani akt na temelju kojeg se može pristu-pi građenju te nije potreban glavni projekt / idejni projekt / idejni urbanis čko – arhitektonski projekt, potrebno je dostavi tehnički opis namjeravanih ra-dova s troškovnikom radova s procjenom projektanta po grupama radova i procijenjenom ukupnom vrijed-nošću radova. U slučaju da u trenutku prijave doku-men iz ove točke ne postoje, prijavitelj treba dosta-vi izjavu da će ishodi svu potrebnu dokumentaciju.

Broj bodova koji će se dodijeli pojedinom projek-tu ovisi, između ostalog, i o spremnos projektno – tehničke dokumentacije:

• ako se dostavlja samo izjava prijavitelja da će do-stavi svu potrebnu projektno – tehničku doku-mentaciju, projektu se dodjeljuju 3 boda

• ako je dostavljena djelomična projektno – tehnička dokumentacija uz Izjavu prijavitelja da će dostavi svu ostalu potrebnu projektno – tehničku doku-mentaciju, projektu se dodjeljuje 5 bodova

• ako je dostavljena cjelokupna projektno – tehnič-ka dokumentacija, projekt na tom kriteriju osvaja maksimalnih 10 bodova.

Sva predložena tehnička rješenja gradnje i/ili uređenja i/ili rekonstrukcije i/ili opremanja trebaju bi odgovara-juća defi niranom projektnom cilju. Troškovi koji se od-nose na pristupačnost te su rezultat primjene tehničkih rješenja u projek ranju i građenju građevina kojima se osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivos osi-gurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u m građevinama na jednakoj razini kao i ostalim osobama (npr. troškovi ugradnje rampe, stubišta, dizala, ver kal-no podizne pla orme, koso podizne sklopive pla orme, ulaznog prostora i slično) priznaju se u cijelos .

U okviru evaluacije projektnih prijedloga bodovi će se dodijeli ovisno o broju izgrađenih / rekonstrui-ranih / opremljenih infrastrukturnih jedinica najka-snije do isteka razdoblja provedbe projekta:

• Za 1 – 2 infrastrukturne jedinice dodijelit će se 1 bod

• Za 3 – 5 infrastrukturnih jedinica dodijelit će se 5 bodova



• Za više od 20 infrastrukturnih jedinica dodijelit će se 20 bodova.

Infrastrukturna jedinica ne predstavlja jednu građe-vinu za pružanje usluga već jedinicu unutar ili izvan te građevine. To su primjerice: kuhinja, prostorija za dnevni boravak / odmor, spavaća soba, sanitarni čvor, svaka radna prostorija potrebna za obavljanje poslova zaposlenika, prostorija za provođenje različi- h ak vnos – kabinet za fi zikalnu terapiju, senzorna

soba, prostor namijenjen radno – okupacijskim ak v-nos ma, prostorija za individualni i grupni rad s kori-snicima, dječje igralište i sl.

6. Alokacija i prihvatljivi troškoviUkupna bespovratna sredstava alocirana za ovaj Po-ziv iznose 616.200.000,00 kn. Minimalni iznos bes-povratnih sredstava koji može bi dodijeljen jed-nom Korisniku je 400.000,00 kn, a maksimalni iznos 15.000.000,00 kn. Predviđeni intenzitet potpore je 100 % do najvišeg iznosa bespovratnih sredstava (15.000.000,00 HRK).

Prihvatljive su kategorije troškova vezane uz gore na-vedene p rojektne ak vnos , odnosno:

• troškovi pripreme dokumentacije projektnog prijed-loga i ostale projektno – tehničke dokumentacije

• troškovi dogradnje, rekonstrukcije, održavanja gra-đevine, obnove i prilagodbe objekata za pružanje izvanins tucijskih usluga

• troškovi izgradnje novih objekata te troškovi pripre-mnih radova i povezane ak vnos za izgradnju no-vih objekata za pružanje izvanins tucijskih usluga

• troškovi stručnog nadzora radova te troškovi ak v-nos koordinatora zaš te na radu jekom građenja

• troškovi kupovine neizgrađenog zemljišta za potre-be izgradnje novih objekata za pružanje izvanins -tucijskih usluga

• troškovi kupovine nekretnina (npr. stambenih objekata, poslovnih prostora i sl.) uključujući i pri-padajuće izgrađeno zemljište za pružanje izvanin-s tucijskih usluga

• troškovi procjene neovisnog, kvalifi ciranog i ovla-štenog službenog jela (u slučaju kupovine neiz-građenog zemljišta / nekretnina)

• troškovi nabave specijalizirane opreme potrebne za pružanje izvanins tucijskih usluga

• troškovi nabave ostale opreme• troškovi nabave vozila neophodnih za pružanje

izvanins tucijskih usluga• troškovi pripreme i provedbe nabave roba, radova

i usluga za potrebe provedbe projekta

• troškovi edukacija za pružatelje usluga isključivo vezano uz specijaliziranu opremu potrebnu za ak- vnos pružanja socijalnih usluga i edukacija veza-

nih uz provođenje horizontalnih ak vnos • troškovi neovisne fi nancijske revizije projekta

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

75


koju nabavlja prijavitelj (obvezna za projekte uku-pna tražena bespovratna sredstva kojih iznose 1.500.000,00 HRK i više)

• troškovi upravljanja projektom (troškovi plaća pro-jektnog ma od dana potpisa ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, troškovi savjetodavnih usluga vanjskih stručnjaka za upravljanje projek-tom te ostalo)

• neizravni troškovi po fi ksnoj stopi do visine od 15 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja za upravljanje projektom zaposlenih kod prijavitelja/partnera

• troškovi vezani uz promicanje horizontalnih načela• troškovi ak vnos informiranja s ciljem podizanja

vidljivos projektnih ak vnos i rezultata te fi nan-ciranja EU-a

• PDV za koji prijavitelj / partner nema pravo ostva-ri odbitak.

Trošak nabave vozila neophodnih za pružanje kva-litetnih izvanins tucijskih usluga prihvatljiv je pod uvjetom da su marka, p i cijena vozila razmjerni predviđenim ak vnos ma projekta, a uz osobna vo-zila dolaze u obzir i vozila posebne namjene.

Prihvatljivi su troškovi, između ostalog, izrada doku-mentacije projektnog prijedloga i ostale projektno – tehničke dokumentacije (npr. izrada prijavnih obra-zaca i ostale dokumentacije projektnog prijedloga, ishođenje potrebnih dozvola i u tu svrhu rješavanja imovinsko – pravnih odnosa izuzev pokretanja par-nica radi utvrđivanja prava vlasništva, izrada idejnih rješenja, studije izvedivos i fi nancijske i socio – eko-nomske analize, izrada glavne i izvedbene projektne dokumentacije s pripadajućim detaljnim troškovni-cima radova i opreme, izrada ocjene o potrebi pro-cjene utjecaja zahvata na okoliš i sl., revizija građe-vinskih projekata i ostale dokumentacije potrebne za izvođenje radova i sl.).

Troškovi edukacija prihvatljivi su isključivo ako se od-nose na specijaliziranu opremu potrebnu za ak vno-s pružanja socijalnih usluga i edukacija vezanih uz provođenje horizontalnih ak vnos . Troškovi kupovi-ne i ulaganja u nekretninu u izvanknjižnom vlasništvu smatraju se neprihvatljivima u okviru ovog Poziva.

Što se če mogućnos retroak vnog priznavanja troškova, odobrenje fi nanciranja ak vnos koje su započele te s njima povezanih troškova moguće je pod uvjetom da se radi o prihvatljivim kategorijama ak vnos te s njima povezanih troškova, a koji su os-tvareni jekom razdoblja provedbe projekta (najrani-je od 1. siječnja 2014. godine, izuzev troškova uprav-ljanja projektom koji su prihvatljivi od dana potpisa ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava). Predmet-no odobrenje uvjetovano je i s poš vanjem svih osta-lih relevantnih kriterija prihvatljivos ovog Poziva.

7. Projektni m i uloga regionalnih koordinatora

Projektni m može ima ukupno maksimalno sedam oso-ba, a minimalno dvije. Ako u trenutku predaje projektnog prijedloga prijavitelj nema uspostavljen projektni m kao dokaz sposobnos za provedbu projekta, mora jasno opi-sa metodologiju uspostave projektnog ma te potreb-ne kvalifi kacije za svakog člana projektnog ma. Dužnos i odgovornos članova projektnog ma za upravljanje i provedbu projekta moraju bi jasno defi nirane i raspore-đene te povezane s predloženim ak vnos ma projekta. Napominjemo da projekt pri evaluaciji dobiva više bodo-va ako je uspostavljen i jasno opisan.

Projektni m može bi sastavljen od zaposlenika prijavitelja i/ili partnera, novozaposlenih osoba, i/ili od vanjskih stručnjaka. Ako je prijavitelj javnopravno jelo ili javna ustanova, u sklopu formiranja projek-

tnog ma može se koris uslugama Regionalnog ko-ordinatora koji u skladu sa svojom djelatnos obavlja poslove pripreme i provedbe projekata bez naknade. U slučaju korištenja uslugama Regionalnog koordina-tora koje se odnose na pripremu i provedbu projekta, potrebno je u prijavnom obrascu naves popis usluga regionalnih koordinatora. Usluge za koje će bi anga-žirani regionalni koordinatori ne mogu se fi nancira u okviru projekta kako ne bi došlo do plaćanja is h uslu-ga iz dva različita izvora, odnosno dvostrukog fi nan-ciranja. Tako se u okviru projektnog ma izbjegavaju dvostruke uloge osoba u projektnom mu te ne dolazi do preklapanja njihovih dužnos i odgovornos .

Lista regionalnih koordinatora dostupna je na mrež-nim stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije: h ps://razvoj.gov.hr/User-DocsImages/Vijes %20-%20dokumen /Adresar%20Regionalnih%20koordinatora_23.04.2019.pdf.

8. Dodatne napomeneProjektni prijedlozi prijavljuju se putem sustava eFon-dovi, uslugom Nacionalnog iden fi kacijskog i auten- fi kacijskog sustava. Potencijalni prijavitelji mogu za

trajanja Poziva kon nuirano postavlja pitanja nadlež-nom ministarstvu do najkasnije 20 kalendarskih dana prije isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga. Postavljeno pitanje treba sadržava potpis te jasnu referencu na Poziv. Odgovori će se objavi jekom postupka dodjele na mrežnoj stranici www.struktur-nifondovi.hr i h p://efondovi.mrrfeu.hr u roku od 10 radnih dana od dana zaprimanja pojedinog pitanja, a najkasnije 20 kalendarskih dana prije isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga. Pitanja s jasno na-značenom referencom na Poziv moguće je posla pu-tem elektroničke pošte na adresu deins [email protected], a za pomoć u pripremi projektnih pri-jedloga moguće je obra se i na centar@ m4pin.hr.

76

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 347.4 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. UvodS procvatom turizma intenzivirale su se turis čke ak- vnos te proširio krug pružatelja usluga u toj zna-čajnoj gospodarskoj grani. Naime, osim klasičnih dio-nika, u sektoru turizma sve su prisutnije i neprofi tne organizacije, odnosno različite udruge, zajednice ko-jima primarni cilj nije obavljanje gospodarske djelat-nos što i proizlazi iz same prirode njihova djelovanja. No udrugama se omogućava obavljanje gospodarske djelatnos pored djelatnos kojima se ostvaruju nje-zini ciljevi utvrđeni statutom, s m da ih ne smiju obavlja radi stjecanja dobi za svoje članove ili treće osobe. Posebice su sve prisutniji različi oblici vjer-skog turizma koji se ostvaruju pružanjem usluga or-ganiziranih putovanja – hodočašća od strane vjerskih zajednica, a koje je bilo potrebno zakonski regulira kako bi se spriječile moguće manipulacije i usposta-vio nadzor nad njihovim djelovanjem.

Sukladno tome, usluge u turizmu mogu pruža trgo-vačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi ugo-vornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji koji su registrirani za pružanje usluga u turizmu i koji ispunjavaju uvjete za pružanje h usluga, ali pod određenim uvje ma i neprofi tne or-

ganizacije mogu pruža pojedine usluge u turizmu.

Uslugama u turizmu smatraju se: pružanje usluga tu-ris čke agencije, turis čkog vodiča, voditelja putova-nja, turis čkog animatora, turis čkog predstavnika, usluge u posebnim oblicima turis čke ponude (tu-ris čke usluge u nau čkom, zdravstvenom, kongre-snom, ribolovnom, ak vnom i pustolovnom turizmu, turis čke usluge na poljoprivrednom gospodarstvu, uzgajalištu vodenih organizama, lovištu i u šumi šu-moposjednika, usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car), usluge turis čkog ronjenja te usluge iznajmljiva-nja opreme za šport i rekreaciju turis ma).

2. Pružanje usluga turis čkog putovanjaSindika i udruge mogu radi ostvarivanja svojih cilje-va i zadataka utvrđenih njihovim statutom ili drugim općim aktom o osnivanju samostalno pruža usluge organizacije turis čkog putovanja (paket-aranžman i izlet) isključivo za svoje članove, s m da paket-aran-žman može traja do dva dana, uključujući jedno no-ćenje. Iz toga proizlazi da korisnici putovanja ne mogu bi treće osobe, nego samo članovi udruge.

Dakle, ako bi paket aranžman trajao više od dva dana te pritom uključivao dva ili više noćenja, tada udruga ne bi mogla organizira paket-aranžman, nego bi nje-govu organizaciju morala povjeri turis čkoj agenciji.

Pod paket-aranžmanom podrazumijeva se kombina-cija najmanje dviju različi h vrsta usluga putovanja za potrebe istog putovanja ili odmora ako:

a) te usluge kombinira jedan trgovac, među ostalim na zahtjev ili u skladu s izborom putnika, prije nego što je sklopljen jedinstveni ugovor o svim uslugama ili

b) neovisno o tome jesu li sklopljeni zasebni ugovori s pojedinačnim pružateljima usluga putovanja, ako se te usluge: kupuju na jednoj prodajnoj točki i ako su odabrane prije nego što je putnik pristao pla , ako se nude, prodaju ili naplaćuju po paušalnoj ili ukupnoj cijeni, oglašavaju ili prodaju pod nazivom paket-aranžman ili pod sličnim nazivom, kombiniraju nakon sklapanja ugovora kojim trgovac putniku daje pravo da bira između različi h vrsta usluga putovanja ili kupuju od pojedinačnih trgovaca putem povezanih postupaka rezerviranja on-line kada trgovac s kojim je sklopljen prvi ugovor dostavlja ime putnika, po-datke o plaćanju i adresu e-pošte drugom trgovcu ili trgovcima, a ugovor s drugim trgovcem ili trgovcima sklopljen je najkasnije 24 sata nakon potvrde rezerva-cije prve usluge putovanja.

Dok se pod povezanim putnim aranžmanom podrazu-mijeva najmanje dvije različite vrste usluga putovanja kupljene za potrebe istog putovanja ili odmora koje

Neprofi tne organizacije kao pružatelji usluga turizmaBernard Iljazović *

U članku se prezen ra zakonski okvir obavljanja turis čkih usluga u neprofi tnim organizacijama, odnosno udrugama kao pružateljima usluga u turizmu.

* Bernard Iljazović, dipl. iur., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

77

UDK 347.4 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

ne predstavljaju paket-aranžman i koji za posljedicu imaju sklapanje zasebnih ugovora s pojedinačnim pružateljima usluga putovanja ako trgovac prilikom jednog posjeta svojoj prodajnoj točki ili jednog kon-takta s njom putnicima omogućuje zaseban odabir i zasebno plaćanje svake usluge putovanja ili ciljanu kupnju najmanje jedne dodatne usluge putovanja od drugog trgovca ako je ugovor s m drugim trgovcem sklopljen najkasnije 24 sata nakon potvrde rezervaci-je prve usluge putovanja.

S druge strane, pod izletom se podrazumijeva kombi-nacija najmanje dviju pojedinačnih usluga za potrebe istog putovanja ili odmora koje se sastoje od prijevo-za ili drugih turis čkih i ugos teljskih usluga, a traje manje od 24 sata i ne uključuje noćenje.

Na primjer, ako bi udruga organizirala izlet koji bi uključivao samo organizaciju prijevoza i tu uslugu naplaćivala od svojih članova, u tom slučaju ne bi se radilo o izletu. Naime, da bi se radilo o izletu potreb-no je da organizacija izleta uključuje najmanje dvije pojedinačne usluge.

Ovdje je bitno napomenu da se na paket-aranžma-ne i povezane putne aranžmane koji se organiziraju i nude samo povremeno i na neprofi tnoj osnovi (bez dobi ili drugih gospodarskih procjenjivih koris ), i to samo ograničenoj skupini putnika, a ne javno, neće primjenjiva , odnosno neće bi potrebna razina za-š te koja je inače namijenjena potrošačima, odnosno putnicima koji putuju u paket-aranžmanima i poveza-nim paket-aranžmanima (kao što su npr. sniženje cije-ne i naknada štete, zaš ta u slučaju nesolventnos …).

Vjerske zajednice mogu organizira hodočašća i dru-ga putovanja u funkciji promicanja i očitovanja vjere, do najviše dva dana, uključujući jedno noćenje, za što im je potrebno pisano odobrenje nadležnog jela vjerske zajednice.

Sindika , udruge i vjerske zajednice moći će organizira turis čko putovanje najviše tri puta godišnje bez svrhe stjecanja dobi . Za organizaciju putovanja obvezni su se koris prijevoznim sredstvima u kojima su putnici i prtljaga osigurani. Vlasnici prijevoznih sredstava (npr. autobusa, brodica, zrakoplova..) koja koriste za prijevoz putnika u javnom prometu bit će dužni sklopi ugovor o osiguranju putnika od posljedica nesretnog slučaja. U slučaju nesretnog slučaja odnosno, prema uvje ma osi-guranja, određeni korisnik u slučaju smr putnika ima pravo zah jeva da društvo za osiguranje s kojim je pri-jevoznik sklopio ugovor o osiguranju putnika neposred-no njemu izvrši svoju obvezu iz ugovora o osiguranju.

Na osiguranje prtljage od oštećenja ili gubitka u pri-jevozu primjenjuju se relevantne odredbe Zakona o osiguranju (NN, br. 30/15, 112/18).

Predstavljanje putovanja i promidžba neće se moći vrši neposredno ili posredno putem sredstava jav-nog priopćavanja i oglašavanja (npr. dnevne novine, radio, TV-program…) te ni na koji drugi način u ko-mercijalne svrhe. Načini promidžbe i predstavljanja putovanja trebaju se odvija internim komunika-cijskim kanalima kao npr. preko web-stranice udru-ge koja je namijenjena samo njezinim članovima, -skovnih materijala – časopisa, oglasne ploče udruge, e-poštom, sms-om…

Pri pružanju navedenih usluga u turizmu dužni su se pridržava sljedećih uvjeta:

• objavi uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine uslu-ge na hrvatskom jeziku, a može ih istodobno obja-vi i na nekom drugom putniku jasnom i razumlji-vom jeziku te se pridržava h uvjeta, sadržaja i cijena

• za svaku izvršenu uslugu korisniku izda račun, su-kladno posebnim propisima kojima se uređuje iz-davanje i čuvanje računa

• omogući korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama i bez odgađanja pisanim putem potvrdi njegov primi-tak te omogući korisniku usluge podnošenje pisa-nog prigovora putem pošte, telefaksa ili elektronič-ke pošte, u pisanom obliku odgovori na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, u poslovnim prostorijama i na mrežnim stranicama vidljivo istaknu obavijest o načinu podnošenja pi-sanog prigovora te vodi i čuva pisanu evidenciju prigovora najmanje godinu dana od dana primitka pisanog prigovora.

No relevantne odredbe Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN, br. 130/17, 25/19) neće se primjenjiva na putovanja (paket-aranžmane, izlete) koja bez svr-he stjecanja dobi organiziraju:

• izviđačke (skautske) udruge za svoje članove u svo-jim objek ma ili opremi za kampiranje

• Hrvatski planinarski savez i njegove članice samo za svoje članove i u okviru svoje osnovne djelatno-s .

Na primjer, ako bi se izviđačka udruga uslugom smje-štaja ili prehrane koris la u ugos teljskim objek ma ili u objek ma na obiteljskom poljoprivrednom gos-podarstvu, ili ako bi sudionici putovanja osim članova bile i neke treće osobe, tada bi se na ta putovanja pri-mjenjivale odredbe predmetnog Zakona te bi u tom slučaju bilo potrebno angažira turis čku agenciju.

Na amaterske sportske klubove primjenjivat će se odredbe predmetnog zakona kada organiziraju turi-s čka putovanja, osim kada organiziraju pojedinačnu uslugu za potrebe putovanja kao npr. prijevoz.

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

3. Pružanje turis čkih usluga u kongresnom turizmu

Pod turis čkim uslugama u kongresnom turizmu po-drazumijevaju se usluge osmišljavanja idejnih rješe-nja, planiranja, savjetovanja, promocije, registracije sudionika te sadržajne i tehničke organizacije i pro-vedbe skupova i događanja, a kada istodobno uključu-ju ponudu smještaja, prijevoza, turis čkog transfera, izleta i drugih usluga u turizmu sudionicima skupova i događanja te osobama u njihovoj pratnji. Navedene usluge mogu pruža samo turis čke agencije i javne ustanove koje upravljaju zaš ćenim područjima pod propisanim uvje ma. No, iznimno, organizatori kon-gresa, događanja ili sličnog skupa (organizatori mogu bi i različite udruge) moći će bez angažiranja turi-s čke agencije organizira prijevoz, smještaj i prehra-nu za sudionike ako bi se trošak njihova sudjelovanja plaćao iz sredstava organizatora ili sponzorstava, do-nacija i slično, bez naplate ko zacije i bilo kakvih dru-gih naknada za sudjelovanje od sudionika. Sudionik kongresa, događanja ili sličnog skupa ne može snosi troškove svog sudjelovanja osobnim sponzorstvom, donacijom ili slično.

Treba napomenu da se pod pružanjem turis čkih usluga u kongresnom turizmu neće smatra organi-zacija kongresa, događanja ili sličnih skupova, a koji ne uključuju ponudu smještaja, prijevoza, turis čkog transfera, izleta i drugih usluga u turizmu sudionicima skupova i događanja te osobama u njihovoj pratnji.

4. Turis čke usluge udruge turis čkih vodiča

Udruge turis čkih vodiča mogu samostalno posre-dova u pružanju usluga turis čkog vodiča za svoje članove i to tako da to rade u njihovo ime i za njihov račun, kao i u svoje ime, a za njihov račun, uz obvezu izdavanja računa, i to bez osnivanja turis čke agencije.

Usluge turis čkih vodiča uključuju usluge pokazivanja i stručnog objašnjavanja prirodnih ljepota i rijetkos , kulturno – povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitos , povijesnih doga-đaja, ličnos , legendi o m događanjima i ličnos ma, gospodarskih i poli čkih jekova i zbivanja.

5. Turis čke usluge Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza

Hrvatski ferijalni i hostelski savez u svrhu promicanja omladinskog (mladeškog) turizma i turis čke kulture mladih može u svojim poslovnim prostorima, za svoje članove i članove međunarodnih udruga omladinskog (mladeškog) turizma kojih je savez član, te učenike

osnovnih i srednjih škola pruža sljedeće usluge tu-ris čke agencije:

• organiziranje, prodaju i provedbu paket-aranžma-na, omogućavanje kupnje putovanja u povezanom putnom aranžmanu

• organiziranje, prodaju i provedbu izleta, posredo-vanje u prodaji paket-aranžmana

• posredovanje u prodaji izleta, prodaju, posredova-nje i rezervaciju ugos teljskih usluga

• prodaju, posredovanje i rezervaciju usluga prijevo-za, organiziranje, prodaju i provedbu usluga turi-s čkog transfera, prodaju, posredovanje i rezerva-ciju usluga u posebnim oblicima turis čke ponude

• prodaju, posredovanje i rezervaciju usluga turis č-kih vodiča, voditelja putovanja i usluga upravljanja plovnim objek ma nau čara (skipera)

• zastupanje domaćih i stranih putničkih agencija, organiziranje, prodaju i provedbu turis čkih uslu-ga u kongresnom turizmu, prihvat i ispraćaj gos ju te ostalu asistenciju gos ma za vrijeme boravka, izdavanje računa, naplata, obračun i uplate bora-višne pristojbe i drugih pristojbi, vođenje popisa gos ju, prijava boravka i vođenja drugih evidenci-ja na temelju posebnih propisa, a u ime i za račun pružatelja ugos teljskih usluga u domaćinstvu i/ili poljoprivrednom gospodarstvu

• organiziranje i obavljanje usluga vezanih uz odr-žavanje i čišćenje smještajnih objekata pružatelja ugos teljskih usluga čiju uslugu posreduju

• posredovanje u sklapanju ugovora o osiguranju putnika i prtljage

• pomoć u pribavljanju putnih isprava, viza i drugih isprava potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, isprava za lov, ribolov, ronjenje, plo-vidbu nau čara te drugih isprava potrebnih za or-ganizaciju i provedbu različi h oblika turis čke po-nude

• prodaju, posredovanje i rezervaciju ulaznica za sve vrste priredaba, muzeja i dr., prodaju robe vezane za potrebe putovanja (razne putne potrepš ne, su-veniri, turis čke publikacije i slično)

• pružanje usluga u vezi s poslovanjem kar cama i putničkim čekovima te pružanje mjenjačkih usluga u skladu s posebnim propisima, prodaju, posre-dovanje i rezervaciju usluga iznajmljivanja vozila (rent-a-car, rent-a-scooter i slično), letjelica i plov-nih objekata (rent-a-boat)

• agencijsko – pomorske usluge za prihvat i otpremu jah i brodica sukladno posebnim propisima.

Pri pružanju navedenih usluga obvezan je:

1. objavi uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge na hrvatskom jeziku, a može ih istodobno

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

79


objavi i na nekom drugom putniku jasnom i ra-zumljivom jeziku, i pridržava se h uvjeta, sadr-žaja i cijena za svaku izvršenu uslugu

2. izda korisniku račun, u skladu s posebnim propi-sima koji uređuju izdavanje i čuvanje računa

3. omogući korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama i bez odgađanja pisanim putem potvrdi njegov pri-mitak te omogući korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora poštom, telefaksom ili elektro-ničkom poštom, u pisanom obliku odgovori na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, u poslovnim prostorijama i mrežnim stranicama vidljivo istaknu obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora te vodi i čuva- pisanu evidenciju prigovora najmanje godinu

dana od dana primitka pisanog prigovora4. ima najmanje jednog zaposlenog voditelja po-

slova, u punom radnom vremenu 5. na ulazu u prostor u kojem posluje ili na drugom

odgovarajućem mjestu ako se radi o građevini koja je zaš ćeno kulturno dobro, vidno istaknu naziv tvrtke i sjedište te vidno istaknu radno vri-jeme za rad s korisnicima usluga i pridržava se istaknutog radnog vremena

6. u svim pisanim promidžbenim materijalima u kojima nudi svoje usluge, te na svim poslovnim dokumen ma i mrežnim stranicama, vidljivo na-znači tvrtku i sjedište

7. na svojim mrežnim stranicama, na način koji je neposredno i stalno dostupan putnicima i nadlež-nim jelima državne uprave Republike Hrvatske, objavi na hrvatskom jeziku, a može istodobno objavi i na nekom drugom jeziku, sljedeće po-datke: naziv tvrtke i sjedište, ime i prezime vodite-lja poslova, svojstvo u kojem nastupa i ovlaštenja koje ima, adresu e-pošte, broj telefona i telefaksa te radno vrijeme za rad s korisnicima u kojem je moguće uspostavi izravan kontakt sa zaposleni-cima turis čke agencije, broj sudskog ili drugog javnog registra u koji je turis čka agencija upisa-na te podatke o registru – osobni iden fi kacijski broj ili PDV iden fi kacijski broj ako je obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost – pojedi-nos o nadležnom jelu čijem službenom nadzo-ru podliježe djelatnost turis čke agencije, jasne upute o načinu podnošenja prigovora, odnosno o načinu na koji rješava potrošačke pritužbe, opće uvjete poslovanja za usluge koje pruža, odnosno opće uvjete poslovanja turis čke agencije čije us-luge prodaje i/ili za koje posreduje, na hrvatskom jeziku i jezicima na kojima nudi svoje usluge

8. čuva , kao poslovnu tajnu, sve što je saznao o putniku i bez njegova odobrenja, osim u zako-

nom propisanim slučajevima, nikome ne priopća-va : njegovu adresu, mjesto i vrijeme putovanja, boravka, uplaćenu cijenu, kao ni imena njegovih suputnika

9. prijevoz putnika povjeri prijevozniku koji ima licenciju, a može i samostalno obavlja prijevoz putnika ako je istodobno i prijevoznik. Iznimno, prijevoz putnika u sklopu paket-aranžmana, izle-ta i turis čkog transfera može obavlja osobnim vozilima i drugim prijevoznim sredstvima, kao pri-jevoz za vlas te potrebe

10. ako organizira putovanje u paket-aranžmanu i izlet, obvezan je za svaku grupu od 15 do 75 put-nika jekom cijelog putovanja,angažira najma-nje jednog voditelja putovanja koji ispunjava pro-pisane uvjete

11. za pružanje usluga turis čkog vodiča obvezan je angažira turis čkog vodiča

12. za svaki izlet koji organizira obvezan je putniku prije sklapanja ugovora stavi na raspolaganje sljedeće informacije: cijenu izleta, odredište (de-s naciju), broj dnevnih obroka, sredstvo, karak-teris ke i kategoriju prijevoza, plan putovanja, svotu ili postotak predujma te broj i svotu obroka otplate ostatka cijene, granične, vizne i zdrav-stvene formalnos vezane za izlet u inozemstvo, najmanji broj putnika koji je potreban za organi-ziranje izleta te rok u kojem će putnik bi obavi-ješten o otkazivanju izleta ako za izlet nije prijav-ljen dovoljan broj putnika. Informacije se moraju pruži na jasan, razumljiv i lako uočljiv način, a kada se pružaju u pisanom obliku, moraju bi čit-ljive i napisane na hrvatskom jeziku, a mogu bi istodobno napisane i na nekom drugom putniku jasnom i razumljivom jeziku

13. ispuni obveze u vezi s informiranjem i sadržajem ugovora o putovanju u paket-aranžmanu

14. osigura jamčevinu za svaki paket aranžman, za slučaj nesolventnos

15. s osiguravateljem sklopi ugovor o osiguranju od odgovornos za štetu koju prouzroči putniku neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili ne-urednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paket-aranžman

16. ponudi putniku osiguranje od posljedica nesret-nog slučaja i boles na putovanju, oštećenja i gubitka prtljage, dragovoljno zdravstveno osigu-ranje za vrijeme puta i boravka u inozemstvu, osi-guranje za slučaj otkaza putovanja te osiguranje kojim se osiguravaju troškovi pomoći i povratka putnika u mjesto polazišta u slučaju nesreće i bo-les , stavi na raspolaganje informaciju o sadrža-ju h osiguranja te opće uvjete ugovora o osigu-ranju.

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

6. Prekršajne sankcijeZa nepoš vanje zakonskih odredbi predviđene su upravne i prekršajne, odnosno novčane kazne. Shod-no tome, ako udruga ne ispunjava potrebne uvjete za samostalno pružanje usluga turis čkog putovanja, a i dalje nastavi pruža takve usluge bez angažiranja turis čke agencije, tada će se sankcionira sukladno odredbama Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnos (NN, br. 61/11), s obzirom na to da se radi o neregistriranom pružanju usluga turis čke agencije. U tom slučaju nadležni inspektor će usmenim rješenjem u zapisniku zabrani obavlja-nje neregistrirane djelatnos te će se bez odgode po obavljenom inspekcijskom nadzoru izvrši pečaćenje prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili namijenjene radu. Zabrana obavljanja neregi-strirane djelatnos važit će do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće 30 dana od dana izdavanja usmenog rješenja. Predmetno rješenje će se dostavi stranci u pisanom obliku bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana njegova donošenja. Isto tako, dostavit će se i Ministarstvu fi nancija – Pore-znoj upravi. Žalba izjavljena na rješenje neće odga-đa njegovo izvršenje. Također, za navedeni prekršaj kaznit će se udruga novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kn. Za taj prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom ka-znom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kn.

Isto tako, udruge će se kazni novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kn ako pružaju turis čke us-luge u kongresnom turizmu bez ispunjavanja uvjeta propisanih za njihovo pružanje, ili organiziraju kon-grese i slične skupove u okviru svoje osnovne djelat-nos suprotno propisanim uvje ma za njihovo orga-niziranje, ili omoguće sudionicima kongresa ili sličnog skupa pokrivanje njihovih troškova osobnim sponzor-stvom, donacijom ili slično.

U slučaju ponavljanja tog prekršaja, udruga će se ka-zni novčanom kaznom od 15.000,00 do 90.000,00

kn. Turis čki inspektor moći će i napla novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 2.000,00 kn, a odgovornoj osobi u pravnoj osobi u iznosu od 1.500,00 kn.

Novčanom kaznom od 2.500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se udruga ako ne objavi uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i ne pridržava se tih uvjeta, sadržaja i cijena, ne omogući korisniku uslu-ge podnošenje pisanih prigovora u svojim poslov-nim prostorijama ili bez odgađanja pisanim putem ne potvrdi njegov primitak ili ne omogući korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora putem po-šte, telefaksa ili elektroničke pošte ili u pisanom obliku ne odgovori na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, ili u poslovnim prostorijama i/ili na mrežnim stranicama vidljivo ne istakne obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora ili ne vodi i/ili ne čuva pisanu evidenciju prigovora najmanje godinu dana od dana primitka pisanog prigovora. U slučaju ponavljanja tog pre-kršaja, kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kn.

7. Zaključna napomenaIako nije u sferi njihovog užeg djelovanja, ipak je pod određenim uvje ma udrugama dopušteno pružanje usluga u turizmu kako bi mogle organizira turis čka putovanja za svoje članove ili radi ispunjavanja svojih programskih ciljeva. No ograničavanje pružanja nji-hovih usluga je neophodno ponajprije jer nisu usmje-rene stjecanju dobi te radi sprečavanja konkurencije onim organizacijama kojima je to primarni cilj i koje su usmjerene stjecanju dobi , kao na primjer turis č-kim agencijama. S obzirom na strogo propisane za-konske norme u tom području, potrebno je obra posebnu pozornost na određene uvjete pri pružanju turis čkih usluga kako ne bi, u suprotnom, rezul ralo visokim novčanim kaznama, a što ni za jednu udrugu nije malen fi nancijski izdatak.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

81


1. UvodPravila za sufi nanciranje projekata organizacija civil-nog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2019. godinu (pročišće-ni tekst) donesena su sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja pro-grama i projekata od interesa za opće dobro koje pro-vode udruge (NN, br. 26/15), s m da su navedenim Pravilima propisani kriteriji i postupak prema kojima će Ured za udruge odobrava i sufi nancira projek-te organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj koji su ugovoreni u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za što su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske iz dijela pri-hoda od igara na sreću.

Naime, jekom posljednjih nekoliko godina organi-zacije civilnog društva u Republici Hrvatskoj gotovo su u potpunos iskoris le sva raspoloživa sredstava iz fondova Europske unije, što je dobar primjer pozi- vne prakse kojoj teže svi sektori društva, a što do-

datno utječe na kvalitetnu i dobro usmjerenu proved-bu projekata sa što boljom iskoris vošću odobrenih sredstava.

Unatoč činjenici što je veći dio sredstava za odobrene projekte fi nanciran sredstvima Europske unije, odno-sno sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hr-vatske, ostaje dio sredstava na pojedinom projektu koja osigurava sam korisnik projekta. Stoga je jedan od najvećih uočenih problema u provedbi projekata EU-a s kojom se susreću brojne organizacije civilnog društva u Republici Hrvatskoj vezan isključivo uz sufi -nanciranje projekata. Naime, brojnim organizacijama civilnog društva nije jednostavno osigura navedeno

sufi nanciranje od strane korisnika, a to često utječe na samu likvidnost udruga, odnosno može dodatno ugrozi i učinkovitost provedbe pojedinih projektnih ak vnos .

S obzirom na to da je potrebno osigura kon nuitet ulaganja u jačanje sposobnos organizacija civilnog društva za učinkovitu provedbu projekata EU-a u Re-publici Hrvatskoj, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske putem objavljenog javnog poziva za pod-nošenje prijava za sufi nanciranje projekata organiza-cija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2019. godinu nastoji osigura podršku sufi nanciranju obveznog doprinosa organizacija civilnog društva kao korisnika projekata EU-a.

2. Kategorije korisnika za sufi nanciranje projekata

Sukladno donesenim Pravilima za sufi nanciranje projekata organizacija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fon-dova, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske po-moću sredstava od dijela prihoda od igara na sreću namijenjenih sufi nanciranju projekata omogućuje sufi nanciranje projekata koje je Europska komisija, nadležna provedbena agencija ili drugo Ugovorno -jelo odobrilo odnosno ugovorilo na temelju natječaja i programa, a:

a) čiji su nositelji organizacije civilnog društva s pravnim statusom udruge koja je registrirana i djeluje u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: nosi-telj projekta), a čiji projekt se u cijelos ili djelomič-no provodi u Republici Hrvatskoj

b) u kojima organizacije civilnog društva s pravnim statusom udruge koje su registrirane i djeluju u

Nova pravila za sufi nanciranje projekata organizacija civilnog društva za 2019. godinuAlan Vajda *

Navedenim stručnim radom daje se prikaz Pravila za sufi nanciranje projekata organizacija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2019. godinu (pročišćeni tekst) koja je 15. svibnja 2019. godine donio Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

* Alan Vajda, mag. iur., Zagreb.

82


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

Republici Hrvatskoj imaju ulogu partnera na pro-jektu koji se u cijelos ili djelomično provodi u Re-publici Hrvatskoj (dalje u tekstu: partner)

c) čiji su nositelji projekta i partneri ostale organi-zacije civilnog društva (zaklade, sindika , udru-ge poslodavaca, privatne neprofi tne ustanove) koje su registrirane i djeluju u Republici Hrvatskoj, a čiji projekt se u cijelos ili djelomično provodi u Republici Hrvatskoj, pri čemu sufi nanciranje h projekata može ovisi o raspoloživos sredstava u Državnom proračunu iz dijela prihoda od igara na sreću.

3. Područja sufi nanciranja projekata organizacija civilnog društva

S obzirom na prethodno navedene kategorije korisni-ka, Ured za udruge sufi nancirat će projekte ugovore-ne s Ugovornim jelom u sklopu natječaja i programa koji podržavaju razvoj civilnog društva na području Republike Hrvatske, a to su:

• Opera vni program Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020.

• Švicarsko – hrvatski program suradnje• Europska teritorijalna suradnja – prekogranična

(Interreg A), transnacionalna (Interreg B) i međure-gionalna suradnja (Interreg C)

• Erasmus +: Sport• Opera vni program Konkurentnost i kohezija 2014.

– 2020.• Obzor 2020.• Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne

inovacije – EaSI • Drugi programi ak vnos Zajednice u području

zdravstva• Zdravlje za rast – Treći višegodišnji program EU-a u

području zdravstva• Europski instrument za demokraciju i ljudska prava

(EIDHR) • Višekorisnička IPA• Krea vna Europa• Program o pravima, jednakos i građanstvu • Financijski mehanizam Europskog gospodarskog

prostora i Kraljevine Norveške 2014. – 2021. • natječaji koje raspisuju pojedine Opće uprave i

Službe Europske komisije, odnosno njihove agenci-je, a koji nisu već specifi cirani u ovom popisu

• natječaji koje raspisuju pojedine Opće uprave Eu-ropskog parlamenta

• natječaj raspisan od Veleposlanstva Republike Francuske u RH: Jačanje francusko – hrvatskih partnerstava među organizacijama civilnog druš-tva.

4. Objava javnog poziva za sufi nanciranje projekata

Javni poziv za podnošenje prijava za sufi nanciranje projekata organizacija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fon-dova za 2019. godinu objavljuje se nakon usvajanja navedenih Pravila, s m da se planirana sredstva za sufi nanciranje projekata odobravaju do zaključno 15. studenog 2019. godine, uz napomenu da uku-pna vrijednost javnog poziva u 2019. godini iznosi 9.400.000,00 kuna.

Također, treba napomenu kako se putem odobre-nih sredstava, a na temelju objavljenog javnog poziva mogu fi nancira samo stvarni i prihvatljivi troškovi, nastali provođenjem projekta u odgovarajućem vre-menskom razdoblju i to na temelju ugovora koji je sklopljen s nadležnim Ugovornim jelom.

Među m, što se če prihvatljivog razdoblja provedbe ak vnos koje će se fi nancira putem javnog poziva, nositelji projekta odnosno partneri mogu zatraži su-fi nanciranje za projekte:

1. za koje je potpisivanje ugovora s Ugovornim je-lom preduvjet početka provedbe projektnih ak v-nos , a koji su ugovoreni:a) jekom 2018. godine, ako se ak vnos provode

najmanje jekom šest mjeseci u 2019. godinib) jekom 2019. godine;

2. za koje je službena objava rezultata natječaja (a ne potpisivanje ugovora) od strane Ugovornog jela preduvjet početka provedbe ak vnos , a za koje su rezulta službeno objavljeni:a) jekom 2018. godine, ako se ak vnos provode

najmanje jekom šest mjeseci u 2019. godinib) jekom 2019. godine.

Iznos i postotak sufi nanciranja nositelja projekta odnosno partnera mora bi jasno istaknut i vidljiv iz potpisanog ugovora s Ugovornim jelom koje je nadležno za program Europske unije odnosno ino-zemnim fondom u sklopu kojeg se projekt provodi, s m da svaki nositelj projekta odnosno partner sa-mostalno aplicira za svoj udio u sufi nanciranju, i to neovisno od ostalih partnera na projektu te, ako je projekt prihvatljiv za sufi nanciranje, svaki partner potpisuje Ugovor o sufi nanciranju za svoj udio, ne-ovisno od udjela korisnika i/ili drugih partnera na projektu.

Treba istaknu i da se u jeku kalendarske 2019. godi-ne istoj organizaciji civilnog društva kao podnositelju prijave može odobri sufi nanciranje najviše tri pro-jekta, a iznimno, ovisno o raspoloživim fi nancijskim

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

83


sredstvima, i više od tri projekta, što ovisi o broju podnesenih zahtjeva i raspoloživim sredstvima, s m da organizaciji civilnog društva Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske može samo jednom sufi nancira is projekt.

5. Postotak sufi nanciranja udjela nositelja projekta odnosno partnera u projektu

Postotak sufi nanciranja udjela nositelja projekta od-nosno partnera koji može odobri Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske za projekte ugovorene u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova raspoloživih organizacijama civilnog društva u Repu-blici Hrvatskoj defi niran je za svaki pojedini program u tablici kako slijedi:

Naziv programa

Postotak obveznog iznosa sufi nanciranja

korisnika koji se može odobri

Opera vni program Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020. do 70 %

Švicarsko – hrvatski program suradnje do 70 %

Europska teritorijalna suradnja do 70 %

Erasmus+: Sport (za projekte s detaljno raspisanim proračunom) do 50 %

Opera vni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. do 40 %

Obzor 2020. do 40 %

Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije – EaSI do 40 %

Drugi programi ak vnos Zajednice u području zdravstva do 40 %

„Zdravlje za rast“ – Treći višegodišnji program EU-a u području zdravstva do 40 %

Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) do 40 %

Višekorisnička IPA do 40 %

Krea vna Europa do 40 %

Program o pravima, jednakos i građanstvu do 40 %

Financijski mehanizam EGP-a i Kraljevine Norveške 2014. – 2021. do 40 %

Natječaji koje raspisuju pojedine Opće uprave i Službe Europske komisije, odnosno njihove agencije, a koji nisu prethodno specifi cirani u ovoj tablici

do 40 %

Natječaji koje raspisuju pojedine Opće uprave Europskog parlamenta do 40 %

Natječaj koji je raspisalo Veleposlanstvo Republike Francuske u RH: Jačanje francusko – hrvatskih partnerstava među organizacijama civilnog društva

do 40 %

Izvor: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

6. Postupak podnošenja prijava Prijava za sufi nanciranje projekata podnosi se na pro-pisanom obrascu koji se objavljuje uz Javni poziv, s m da se istoj prilažu sljedeći dokumen :

• preslika ugovora potpisanog s Ugovornim jelom ili potvrde o službenoj objavi rezultata natječaja od strane Ugovornog jela (u slučajevima kada je pre-duvjet početka provedbe ak vnos službena obja-va rezultata natječaja od strane Ugovornog jela, a ne potpisivanje ugovora)

• preslika obrasca opisa projekta (ako nije dio ugo-vora potpisanog s Ugovornim jelom)

• preslika obrasca proračuna projekta (ako nije dio ugovora potpisanog s Ugovornim jelom)

• ispunjen i potpisan obrazac Izjave o nepostojanju dvostrukog fi nanciranja za prijavljeni projekt

• ispunjen i potpisan obrazac Izjave o fi nanciranim projek ma

• preslika partnerskog sporazuma iz kojeg su razvid-ni udjeli sufi nanciranja nositelja i svih partnera na projektu (ako to nije razvidno iz ugovora potpisa-nog s Ugovornim jelom)

• preslika dokaza o ostvarenim fi nancijskim sredstvi-ma iz nekog drugog izvora fi nanciranja za projekt koji se prijavljuje za sufi nanciranje (ako su fi nancij-ska sredstva ostvarena)

• preslika obavijes o odobrenju svih periodičkih izvješća koja je do trenutka podnošenja prijave za sufi nanciranje zaprimilo Ugovorno jelo, ako je pri-mjenjivo

• preslika važećeg Statuta udruge prijavitelja (samo za udruge čiji statut nije moguće preuze putem Re-gistra udruga) te dokaz (dopis) da je novi statut (ili njegove izmjene ili dopune) predan na ovjeru nad-ležnom uredu radi usklađivanja sa Zakonom o udru-gama (NN, br. 74/14 i 70/17) – samo za udruge koje su predale zahtjev za usklađivanjem statuta sa Zako-nom o udrugama, ali je njihov zahtjev još u obradi

• preslika uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak pro v osobe ovlaštene za zastupanje koja će pot-pisa ugovor o sufi nanciranju (ne starije od šest mjeseci)

• preslika potvrde Porezne uprave o nepostojanju javnog duga (ne starije od šest mjeseci).

7. Procjena prihvatljivos prijava za sufi nanciranje projekata

Procjenu prihvatljivos prijava za sufi nanciranje obavlja Povjerenstvo za procjenu prihvatljivos pri-java za sufi nanciranje projekata organizacija civilnog društva prijavljenih na Javni poziv, čiji su članovi služ-benici Ureda za udruge, a koje prilikom procjene pri-hvatljivos prijave za sufi nanciranje:

84


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

• provjerava je li podnositelj prijave upisan u Regi-star udruga ili drugi odgovarajući registar

• utvrđuje imaju li osobe ovlaštene za zastupanje podnositelja prijave mandat za zastupanje

• uvidom u Registar udruga provjerava usklađenost statuta podnositelja prijave sa Zakonom o udruga-ma (NN, br. 74/14 i 70/17)

• uvidom u Registar neprofi tnih organizacija provje-rava vodi li podnositelj prijave uredno fi nancijsko poslovanje

• provjerava izvršava li podnositelj prijave uredno sve ugovorne obveze za prethodno odobrene pot-pore i fi nancijska sredstava iz nacionalnih ili inoze-mnih javnih izvora

• provjerava je li podnositelj prijave ispunio ugovo-rene obveze preuzete na temelju prijašnjih ugovo-ra o dodjeli sredstava prema Uredu za udruge te svim drugim davateljima fi nancijskih sredstava iz javnih izvora.

Među m, ako je projekt organizacije civilnog društva usmjeren na djecu kao potencijalnekorisnike, Povjerenstvo će za osobe koje će jekom provedbe projektnih ak vnos bi u kontaktu s dje-com provjeri da:

• nisu pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela iz glave IX, X, XVI, XVII i XVIII Kaznenog zako-na (NN, br. 125/11, 144/12 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18) odnosno odgovarajuća kaznena dje-la iz prethodno važećeg Kaznenog zakona (NN, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/00, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11)

• nemaju izrečenu prekršajno – pravnu sankciju i/ili da im ne traje zaš tna mjera propisana Zakonom o zaš od nasilja u obitelji (NN, br. 70/17), da oso-bama ne traje sigurnosna mjera obveznog psihija-trijskog liječenja, obveznog liječenja od ovisnos , obveznog psihosocijalnog tretmana, zabrane obav-ljanja određene dužnos ili djelatnos , zabrane pri-bližavanja, uznemiravanja i uhođenja, udaljenja iz zajedničkog kućanstva, zabrane pristupa internetu ili sigurnosna mjera zaš tnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora izrečena na temelju Kazne-nog zakona (NN, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18) odnosno na temelju prethodno važećeg Kaznenog zakona (NN, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/00, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11).

Također, kada se jekom provedbe projekta koji je usmjeren na djecu kao potencijalne korisnike poja-ve dodatni izvoditelji ak vnos , organizacija civilnog društva s kojom je sklopljen Ugovor o sufi nanciranju obvezna je dostavi Uredu za udruge Vlade Republi-

ke Hrvatske dodatnu dokumentaciju o osobama koje će jekom provedbe projektnih ak vnos bi u kon-taktu s djecom, radi potrebe pravovremenog obavlja-nja naknadnih provjera.

Ujedno treba napomenu da pravo prijave na objav-ljeni javni Poziv nemaju:

• udruge koje nisu uskladile svoj statut s odredbama Zakona o udrugama (NN, br. 74/14 i 70/17) i nisu podnijele zahtjev za usklađivanje statuta nadlež-nom uredu

• ogranci, podružnice i slični ustrojstveni oblici udru-ga koji nisu registrirani u skladu sa Zakonom o udrugama kao pravne osobe

• organizacije civilnog društva koje nisu upisane u Registar neprofi tnih organizacija i/ili ne vode tran-sparentno fi nancijsko poslovanje u skladu sa Za-konom o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14)

• organizacije civilnog društva koje su nenamjenski trošile prethodno dodijeljena sredstva iz javnih izvora

• organizacije civilnog društva koje su u stečaju• organizacije civilnog društva koje nisu ispunile ob-

veze vezane uz plaćanje doprinosa i/ili poreza• organizacije civilnog društva koje su kao nositelji

projekta odnosno partneri na projektu iz Republike Hrvatske za is projekt već dobile sredstva iz ne-kog drugog izvora za sufi nanciranje cijelog obve-znog udjela korisnika u projektu.

8. Donošenje Odluke o sufi nanciranju projekata

Što se če donošenja Odluke o fi nanciranju, ravnate-ljica Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske dono-si Odluku o sufi nanciranju za one prijave koje udovo-ljavaju propisanim uvje ma, i to najkasnije u roku od 60 dana nakon zaprimanja prijave za sufi nanciranje, s m da se neće odobri sredstva za sufi nanciranje onoj organizaciji civilnog društva koja je kao nositelj projekta odnosno partner na projektu iz Republike Hrvatske za is projekt već dobila ukupni iznos sred-stava iz nekog drugog izvora za sufi nanciranje obve-znog udjela korisnika u projektu.

Među m, ako je nositelj projekta ili partner dobio djelomična fi nancijska sredstva iz nekog drugog izvo-ra, Ured za udruge može sufi nancira razliku do pu-nog iznosa sufi nanciranja koji se može odobri nosi-telju projekta, odnosno partneru.

9. Postupak za podnošenje prigovoraPodnositelj prijave može podnije prigovor na ne-poš vanje propisane procedure prilikom donošenja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

85


odluke o dodjeli fi nancijskih sredstava, s m da je rok osam radnih dana od dana objave Odluke o sufi nan-ciranju, odnosno obavijes da prijava ne ispunjava propisane uvjete natječaja.

Nakon toga, ravnateljica Ureda za udruge Vlade Re-publike Hrvatske u roku od osam radnih dana od primitka prigovora donosi odluku o prigovoru, s m da podnošenje prigovora ne odgađa izvršenje odluke kao ni daljnju provedbu postupka sufi nanciranja.

10. Obavijest o načinu objave odluka o dodjeli sredstava za sufi nanciranje projekata

Informacija o odobrenim prijavama za sufi nanciranje objavljuje se na mrežnim stranicama Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, s m da se odluka o sufi -nanciranju šalje i e-poštom svim prijaviteljima kojima je odobreno sufi nanciranje. Treba istaknu i da će svi prijavitelji kojima su odbijene prijave za fi nanciranje putem e-pošte zaprimi objašnjenje, tj. razlog nepri-hvaćanja prijave za sufi nanciranje.

11. Sklapanje Ugovora o sufi nanciranju projekta

Na temelju Odluke o sufinanciranju između Ureda za udruge s jedne te nositelja projekta ili partnera na projektu iz Republike Hrvatske s druge strane, zaključuje se Ugovor o sufinanciranju projekta koji se sastoji od posebnih i općih uvjeta ugovora, s tim da se isti zaključuje najkasnije 30 dana od dana donošenja Odluke o sufinanciranju. Međutim, sa svakim od korisnika sufinanciranja (nositeljem od-nosno partnerom / partnerima na projektu) zaklju-čuje se samo jedan Ugovor o sufinanciranju za sva-ki pojedini projekt, neovisno o trajanju provedbe projekta.

12. Obveza dostave završnog izvješća o sufi nanciranju projekta

Nositelj projekta odnosno partner na projektu iz Re-publike Hrvatske dužan je Uredu za udruge dostavi obavijest o odobrenju završnog izvješća od strane Ugovornog jela i presliku odobrenog završnog iz-vješća o provedbi projekta u roku od 30 dana od odobrenja završnog izvješća od strane Ugovornog jela (presliku odobrenja završnog izvješća u papir-

natoj verziji, odobrene verzije cjelovitog opisnog i fi nancijskog dijela izvješća u elektroničkoj verziji te sve promo vne materijale nastale u provedbi pro-jekta).

Nositelj projekta odnosno partner na projektu iz Re-publike Hrvatske dužan je i u svakom trenutku na

zahtjev Ureda za udruge u zatraženom roku da sve dodatne sadržajne i administra vne informacije o projektu, kao i svu fi nancijsku dokumentaciju u vezi s provedbom projekta.

Također, u slučaju neizvršenja prethodno navede-ne obaveze kao i davanja neis ni h podataka, ne-namjenskog trošenja sredstava ili neispunjavanja odredbi ugovora u predviđenim rokovima, Ured za udruge ima pravo raskinu Ugovor o sufi nanciranju i zatraži povrat sredstava s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

13. Isplata i povrat odobrenih sredstava za sufi nanciranje

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske ispla t će ugovorena sredstava nositelju projekta odnosno par-tneru na projektu iz Republike Hrvatske i to u kunama prema prodajnom tečaju PBZ-a na dan isplate na ži-ro-račun Korisnika i to u roku od 45 dana nakon pot-pisivanja Ugovora o sufi nanciranju, odnosno odmah nakon što odobreni iznos bude dostupan na prora-čunskoj stavci Ureda za udruge Vlade Republike Hr-vatske.

Također, treba napomenu da se isplata sredstava u pravilu provodi jednokratno ili iznimno u dva obro-ka jekom 2019. godine i to sukladno mogućnos ma izvršenja Financijskog plana Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, te prema dinamici i visini prilje-va sredstava iz prihoda od igara na sreću planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu.

Naime, ovisno o raspoloživos fi nancijskih sredstava, prednost pri ispla ugovorenog iznosa imat će prijave za sufi nanciranje projekata čije ak vnos završavaju jekom 2019. godine. Među m, u slučaju eventual-

nog značajnijeg smanjenja prihoda u 2019. godini, Ured ima pravo smanji ukupno odobrena sredstava, o čemu će pravovremeno izvijes Korisnika i zaklju-či dodatak Ugovoru o sufi nanciranju.

S obzirom na to da Ured za udruge sredstva dodjelju-je na temelju ugovorenog iznosa, te da je iznos stvar-nih prihvatljivih troškova na projektu vidljiv tek iz odobrenja završnog izvješća, Ured za udruge utvrdit će po zaprimljenom završnom izvješću i odobrenju završnog izvješća od strane Ugovornog jela stvarni iznos sufi nanciranja nositelja projekta odnosno par-tnera.

Među m, ako je iznos sredstava za sufi nanciranje koje je nositelj projekta odnosno partner dobio od Ureda prema stvarnom obračunu veći od postotka navedenog za pojedini program, Ured za udruge za-tražit će povrat razlike isplaćenih sredstava u odnosu

86


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

na postotak sredstava za sufi nanciranje projekta te je nositelj projekta, odnosno partner, dužan izvrši po-vrat zatražene razlike sredstava u Državni proračun u roku od 30 dana od primitka zahtjeva za povratom.

15. Dostupnost rezultata i vidljivostZa potrebe predstavljanja i promidžbe projekata or-ganizacija civilnog društva u zemlji i inozemstvu, svi nositelji projekata odnosno partneri na projektu iz Republike Hrvatske omogućit će bez naknade (be-splatno) Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske nekomercijalno korištenje informacijama o projek- ma koji su sufi nancirani sukladno Pravilima za su-fi nanciranje projekata organizacija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i ino-zemnih fondova.

Stoga se potencijalni korisnici sufi nanciranja obvezuju na svim skanim, video, elektroničkim i drugim mate-rijalima u vezi s projektom te na svojim internetskim stranicama istaknu grb Republike Hrvatske i naziv Ureda za udruge kao ins tucije koja projekt sufi nan-cira, te ispunjava i druge obveze sukladno Smjerni-cama za vidljivost Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u projek ma i programima fi nanciranim iz javnih izvora koje se nalaze na mrežnoj stranici Ureda za udruge Republike Hrvatske (www. h ps://udruge.gov.hr/).

17. Zabrana sudjelovanja korisnika sufi nanciranja u izbornoj promidžbi

Korisnici sufi nanciranja prilikom potpisa Ugovora o sufi nanciranju obvezuju se da kao korisnik sredstava iz javnih izvora za provođenje projekta od interesa za opće dobro neće sudjelova u izbornoj ili drugoj pro-midžbi poli čke stranke, koalicije ili kandidata, neće dava izravnu potporu poli čkoj stranci, koaliciji ili kandidatu i neće prikuplja fi nancijska sredstva za fi -nanciranje poli čkih stranaka, koalicija ili kandidata za sve vrijeme trajanja Ugovora.

KAKO DO EU SREDSTAVA?

IMATE PROJEKTNU IDEJU, ALI NE ZNATE JE LI PRIHVATLJIVA ZA FI-NANCIRANJE IZ ESI FONDOVA?

Na www.tim4pin.hr ispunite kratak upitnik o projektnom prijedlogu i prijavitelju i saznajte koji izvor fi nanciranja je najprikladniji za nave-deni projektni prijedlog!

Unatoč tome što je svaki projekt i prijava jedin-stven, potencijalni prijavitelji i nositelji projekata trebaju ispuniti određene i unaprijed propisane zahtjeve i kriterije.

S obzirom na to, svaki prijavitelj treba u potpunos-ti zadovoljiti kriterije prihvatljivosti odnosno ak-tivnosti koje prijavljuje trebaju odgovarati kriteri-jima prihvatljivosti propisanih dokumentacijom pojedinih natječaja u okviru fondova i programa EU.

BESPLATNO za pretplatnike!

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

87

UDK 366.2-391.1 PAMETNI GRADOVI

1. UvodIdeja pametnih naselja proizlazi iz opće koncepcije pa-metnih gradova, s m što se prostor primjene tehno-logija, koje se inače primjenjuju u provedbi koncepcije pametnih gradova, sužava na dio grada, kvart ili nase-lje. Cilj provedbe koncepcije pametnih naselja je orga-nizira život (suživot) ljudi na jednom manjem grad-skom, logički povezanom i osnovnom komunalnom infrastrukturom zaokruženom području tako da on po-stane bolji, jednostavniji, zdraviji, uključiviji i efi kasniji. To se nastoji pos ći prije svega dostupnošću priuš vih stanova u kojima se ljudi osjećaju udobno i sigurno, u kojima racionalno troše energiju, brinu se o okolišu, komuniciraju i sudjeluju u zajedničkim akcijama ve-zanim uz organizaciju života u naselju, demokratski odlučuju o zajedničkim stvarima. Sve to učinkovi je provode uporabom modernih digitalnih informacijsko – komunikacijskih tehnologija i infrastruktura poput pametnih mreža, op čke širokopojasne mreže, umjet-ne inteligencije, mrežnog povezivanja uređaja (Internet of Things – IoT), virtualne i proširene stvarnos , tehno-logije povezanih blokova (blockchain) i sličnih.

Osim navedenih općih ciljeva uspostave pametnih naselja, ona se uglavnom naslanjaju na tri stupa1:

1. učinkovito korištenje energijom posredstvom pa-metnih mreža

2. mobilnost3. upotrebu informacijsko – komunikacijskih tehnologija.

Gradovi općenito, a samim m i njihovi dijelovi u for-mi naselja troše najviše energije, stoga je fokus na pos zanje učinkovitog korištenja energijom od po-

* Dr. sc. Damir Juričić, Sveučilište u Rijeci, Centar za podršku pamet-nim i održivim gradovima, www.uniri.hr/smartci es, [email protected] https://smartcities-infosystem.eu/low-carbon-technologies/smart-district.

sebnog značaja. Tu se radi kako o učinkovitom tro-šenju energije (učinkovita trošila) tako i o proizvodnji obnovljivog izvora, učinkovitoj distribuciji energije od proizvođača (lokalnog ili udaljenog). U tom je po-dručju u posljednje vrijeme aktualna i tema lokalne trgovine individualno proizvedenom energijom iz ob-novljivih izvora tako da su nastale i različite pla orme bazirane na tehnologiji povezanih blokova i digital-nim ugovorima2. Drugi važan stup pametnih naselja je onaj vezan uz mobilnost. Tu se radi o prometu ljudi i vozila, njihovom nadzoru te upravljanju tako da se potrošnja energenata potrebnih za kretanje minimi-zira kako bi se doprinijelo smanjenju stakleničkih pli-nova, ali i za sve one ak vnos vezane uz upravljanje prometa u mirovanju poput javnih i privatnih gara-ža te sustava za minimiziranje potrage za slobodnim parkirnim mjestom. U posljednje vrijeme prisutni su i dinamički pametni sustavi znakova koji dodatno do-prinose op mizaciji kretanja u prostoru grada ili na-selja upotrebom najnovijih tehnologija poput umjet-ne inteligencije ili virtualne stvarnos .

2. Iskustva pametnih naselja u svijetuDanas postoji više pilot-projekata i primjena pametnih rješenja upravo na području pametnih naselja. Iz pregle-da prakse dade se zaključi da je u ovoj sadašnjoj fazi pozornost usmjerena pretežito na upravljanje potroš-njom, distribucijom i proizvodnjom energije koja se troši u stambenim i poslovnim jedinicama3. Radi se o primje-ni suvremenih tehnoloških rješenja u području smanje-nja neučinkovite potrošnje energije, općeg smanjenja potrošnje energije povećanjem energetske učinkovito-s i smanjenja troškova potrošene energije, povećanja

2 Na primjer, h ps://australianfi ntech.com.au/blockchain-pow-er-trading-pla orm-to-rival-ba eries/ ili h ps://enosi.io/ ili h ps://wepower.network/.3 h p://smartpartners.eu/disrict-of-the-future/.

Pametna naseljaDamir Juričić *

U posljednjih nekoliko godina sve je više primjera, osobito u Europi, projekata pametnih naselja. Radi se o efi kasnom urbanom planiranju naselja i organizaciji života ugodnog i prihvatljivog za građane. Takvi projek- nisu usmjereni isključivo na izgradnju ili obnovu fi zičke infrastrukture već se značajna pozornost posvećuje

upravo načinu života građana, njihovom uključivanju u zajednicu, sudjelovanju u ak vnos ma od značaja za cijelo naselje. Također, pozornost se posvećuje i načinu upravljanja energijom, stoga se nastoji pos ći ravno-teža između proizvedene i potrošene energije obnovljivim izvorima energije i energetskoj samodovoljnos . Cirkularna ekonomija je važan princip stanovnika pametnih naselja pa se od komunalnog otpada, visokim stupnjem selekcije, nastoje odvoji i prihodi koji bi mogli doprinije smanjenju troškova života u naselju.

88

PAMETNI GRADOVI UDK 366.2-391.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

kvalitete zraka zbog bolje distribucije, potrošnje i proi-zvodnje energije te smanjenja emisije CO2.

Među m, osim usmjerenja na energetsku učinkovi-tost stambenih i poslovnih jedinica naselja, područje boljeg (ili poboljšanja) uvjeta života, osobito starijih članova zajednice, također je od velikog značaja za primjenu u jednom pametnom naselju.

No budući da se ovdje potencira pojam smart, to zna-čenje uglavnom je vezano za razumno, učinkovito i ko-risno korištenje najnovijim tehnologijama u proizvodnji dobrog življenja ljudi u zajednici (npr. naselju)4. U tom smislu u pametnim naseljima vrlo je značajna primjena suvremenih tehnologija u predikciji ponašanja žitelja naselja (korisnika) u području potrošnje, distribucije i proizvodnje energije, potrebe za sigurnošću, mobil-nošću, komunikacije, informiranos , a sve kako bi se upravljalo na temelju podataka prikupljenih u realnom vremenu. Ovdje je riječ o primjeni tehnologija poput umjetne inteligencije (AI), mrežno povezanih uređaja tzv. interneta stvari (IoT), proširene stvarnos (AR), umjetne stvarnos (VR) te produkata temeljenih na tehnologiji povezanih blokova u svrhu sigurnog demo-kratskog odlučivanja, plaćanja ili pak praćenja raznih dobara na njihovom putu do krajnjeg korisnika.

Reininghaus District, Graz, AustriaU naselju Reininghaus u Grazu (Maier, 2016) kreiran je projekt ulaganja u postojeće kapacitete (engl. brown-fi eld investment) u naselju Reininghaus, točnije projekt organizacije zgrade bivše pivovare u gradu Grazu u Austriji usmjerene na energetsku učinkovitost i uprav-ljanje. Projekt je zanimljiv zato što kombinira posto-jeće izvore energije (solarne toplinske i fotonaponske sustave) s izvorima zagrijavanja i hlađenja iz obližnjeg industrijskog postrojenja. Također, u projektu su kom-binirani i tehnologije i izvori vezani uz toplinske pum-pe, dizalice topline, plinski kotlovi i slično.

Nový Lískovec District, Brno, Republika ČeškaU naselju Nový Lískovec u Brnu predmet istraživanja i primjene bio je promet. Cilj istraživanja primjene kon-cepcije pametnih gradova bio je učinkovit sustav uprav-ljanja prometom u kretanju i mirovanju kako bi se pos -glo smanjenje gužvi kod prometa u pokretu, smanjenje vremena vožnje prilikom pronalaska parkirnog mjesta, smanjenje emisije stakleničkih plinova te općenito po-s glo učinkovi je upravljanje prometom, tj. op mizaci-ja sustavom prometa u pokretu i mirovanju.

Smart District Project SINFONIA, Bolzano, ItalijaFokus ovog projekta5 bio je u području povećanja učinkovitos u potrošnji energije (energetska učin-

4 h ps://www.v research.com/services/sustainable-and-smart-ci-ty/built-environment/smart-districts.5 h p://www.sinfonia-smartci es.eu/en/demo-city/bolzano.

kovitost privatnih stambenih zgrada), sustavima gri-janja i hlađenja naselja te povećanja učinkovitos su-stava distribucije energije u sjeverozapadnom naselju grada Bolzana. U području energetske učinkovitos stambenih zgrada u naselju obuhvaćeno je približno 37 000 m2 stambenih zgrada izgrađenih jekom 50-ih i 70-ih godina 20. stoljeća s ciljem obnove vanjskih ovojnica zgrada, ugradnje sustava za proizvodnju energije te izgradnje (dogradnje) dodatnih katova zgrada uporabom inova vnih graditeljskih tehnolo-gija. U području upravljanja grijanjem i hlađenjem naselja nastojalo se uves moderan sustav nadzora potrošnje energije predviđanja kri čnih vremena ek-stremne potrošnje, uvođenja hibridnog sustava vodik – metan te iskorištavanja izgubljenog viška energije iz obližnjih industrijskih postrojenja. U području dis-tribucijskih elektroenergetskih mreža fokus je bio usmjeren na sustav napajanja električnih automobila i bicikala, ugradnju lokalnih uređaja za prognozu vre-mena te obnove sustava javne rasvjete.

Hammarby Sjöstad, Stockholm, ŠvedskaHammarby Sjöstad6 je naselje u Stockholmu smje-šteno uz more na jugozapadnom dijelu Stockholma. Radi se o prvom urbanom projektu čiji su projektni i strateški ciljevi usmjereni na održivi razvoj tzv. nove više razine zatvarajući krug održivog upravljanja oko-lišem i sinergije komunalnih javnih usluga, zgrada i ži-vota korisnika, tj. stanovnika. Učinci koji su pos gnu provedbom tog projekta su doista impresivni. Prema informacijama Henrika Svanqvista, direktora za za-jednice Skanske, stanovi u tom pametnom naselju su skuplji u prosjeku za 5 %, ali na dugi rok korisnici šte-de u prosjeku 25 %. Fokus projekta je cjelovito mo-derno urbano rješenje gradskog naselja usmjereno na logičko povezivanje sustava grijanja, transporta te sustava prikupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpa-da. Hammarby Sjöstad svjetski je primjer ekonomski, okolišno i društveno uspješnog projekta.

Hafencity Hamburg, Hamburg, NjemačkaGradsko naselje smješteno na južnom dijelu Hambur-ga uz rijeku Elbu. Projekt pametnog naselja započeo je 1997. godine s izradom glavnog plana. Izgradnja i rekonstrukcija započela je 2001. godine dok su se prvi stanari uselili 2005. godine. Izgrađeno je ili re-konstruirano 7 500 domova za približno 15 000 oso-ba. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 13 milijardi eura od čega su inves tori iz privatnog sektora uložili 10 milijardi, a javni sektor 3 milijarde eura. Projektom je generirano 45 000 radnih mjesta. U okviru projek-ta stvoren je najveći europski sustav dijeljenja vozila i elektromobilnos . U projektu je ugrađeno 56 inova-cija iz područja održive urbane transformacije, novih

6 Hammerby Sjöstad, Execu ve Summary, h p://www.hammar-bysjostad.eu/the-story-in-brief/.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

89

UDK 366.2-391.1 PAMETNI GRADOVI

koncepata mobilnos te sustava opskrbe grijanjem objekata kao i koncepata zelene gradnje.

3. Osnovna obilježja i funkcije pametnih naselja

Iz prezen ranih primjera pametnih naselja u svijetu dadu se istaknu sljedeća obilježja ili funkcije koje bi svako pametno naselje trebalo ima :

3.1. Priprema projekta pametnog naselja

Priprema je sveobuhvatna. Započinje iden fi kacijom potrebe i smisla stvaranja jednog naselja pametnim. Priređuju se urbanis čki planovi u intenzivnoj komu-nikaciji sa svim subjek ma: građanima, akademskom zajednicom, poduzetništvom, različi m razinama vla-s javne administracije i slično. Planiranje ekonom-skih i fi nancijskih učinaka uvijek se temelji na pristupu ukupnih životnih troškova s uključenim rizicima.

3.2. Energetska učinkovitost

Sve su građevine u pametnom naselju energetski učinkovite. Štoviše, nastoji se kreira građevine koje su u najvećoj mjeri neto proizvođači energije. U tu svrhu rabe se brojna tehnološka rješenja čija se ko-načna primjena op mizira.

3.3. Mobilnost

Pametno naselje je otvoreno naselje. Povezano je s ostalim dijelovima grada javnim energetskim učinko-vi m sustavom prijevoza. Stanovnici pametnog na-selja osobnim vozilima koriste se minimalno, a vozila su im energetski učinkovita s minimalnom emisijom stakleničkih plinova.

3.4. Uključenost i partnerstvo

Stanovnici pametnog naselja komuniciraju češće. Više vremena provode na otvorenom prostoru naselja te u posebno namijenjenim tematskim prostorima. U rješavanju pitanja od privatnog značaja ili značaja za naselje skloni su partnerstvima i interesnim udruživa-njima od zajedničkog značaja. Stanovnici pametnog naselja visoko cijene demokra čnost i češće zajednič-ki glasaju o zajedničkim pitanjima. U tu svrhu koriste se suvremenim digitalnim tehnologijama.

3.5. Sigurnost

Osobna sigurnost stanovnika pametnog naselja te za-š ta materijalne imovine od velikog je značaja. U tu svrhu upotrebljavaju se najsuvremenije tehnologije. Usporedno s visokim stupnjem zaš te i upotrebom tehnologija, zaš ta privatnos je od osobitog značaja.

3.6. Okoliš

Zaš ta okoliša i život u skladu s prirodom i u priro-di jedni su od najvažnijih životnih načela stanovnika pametnog naselja. Visok stupanj separacije otpada normalan je i prihvaćen. Štoviše, u okvirima cirkular-ne ekonomije, stanovnici pametnog naselja nastoje prodajom visoko separiranog otpada stvori dodatne prihode u cilju smanjenja troškova prikupljanja i zbri-njavanja. Dio otpada (biološkog) služi za interno obo-gaćivanje zemljišnih površina ili proizvodnju energije.

4. Prijedlog daljnjih ak vnos Neovisno o pristupu provedbi projekata pametnih gra-dova pojedinačno na razini cijelog grada ili pak proved-ba cjelovitog rješenja na užem području grada, naselja će u gradu postaja tehnološki unaprijeđena po osnovi svih domena pametnih gradova. Ostaje pitanje ekono-mičnos pojedinog pristupa. Iz teorijskih razmatranja i prak čnih primjera dade se zaključi da pristup eko-nomsko – tehnološko – socijalnog unapređivanja grad-skih naselja ima svoje prednos te daje prihvatljive rezultate. Sustavno planiranje urbanih dijelova grada ostaje impera v, ali i najkompleksniji zahvat zato što uključuje brojne sudionike gradskog života u naselju, od građana (stanovnika naselja) sa svojim heteroge-nim interesima, preko planova gradske administracije, pa do poduzetništva i fi nancijskih ins tucija.

S obzirom na trendove subvencioniranja javnih i pri-vatnih projekata te na djelomično poznata obilježja sljedeće fi nancijske perspek ve EU-a 2021. – 2027. koja bi se trebala razlikova od aktualne, između ostalog po većoj usmjerenos na fi nancijske instru-mente, novi poslovni modeli i mone zacija raznih jav-nih i privatnih usluga dolaze u fokus interesa, a vrlo vjerojatno će o njima u značajnoj mjeri ovisi i konač-ni potencijal provedbe takvog projekta.

Nastavak ak vnos u pogledu razvoja pametnog na-selja svakako bi trebao započe javnom raspravom o potencijalnom pilot-projektu i njegovoj pozicioni-ranos u prostoru te iden fi kaciji poli ke sklonos provedbi takvog projekta. Slijedio bi postupak oda-bira stručnjaka iz različi h područja koji bi pobliže defi nirali parametre projekta te njegove standarde koji bi se trebali isporuči . Usporedno s m bile bi neophodne ak vnos vidljivos u cilju iden fi kacije sklonos javnos takvom projektu te interesu različi- h vrsta tržišta za uključivanjem u projekt. Ako se u

okviru h ak vnos poluče prihvatljivi rezulta , mo-glo bi se razmišlja o dinamici konkretne provedbe.

90

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrsta isplate Neoporezivi primiciI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova bez ograničenja kategorije

hotela

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih troškova prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne

prijevozne karte javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kn2 (do 119,00 kn ako je osiguran jedan obrok

do 68,00 kn ako su osigurana dva obroka)

2.Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna(do 59,50 kn ako je

osiguran jedan obrokdo 34,00 kn ako su

osigurana dva obroka)

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do 68,00 kn ako su osigurana dva obroka)

4.Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

(do 59,50 kn ako je osiguran jedan obrok

6. Pomorski dodatak do 34,00 kn ako su osigurana dva obroka)

7. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn

8. Naknada za odvojeni život do 1.750,00 kn mjesečno

III. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 6.500,00 kn

3.Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 8.000,00 kn

4.Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kn godišnje

5. Dar u naravi do 600,00 kn godišnje

6. Godišnja prigodna nagrada (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn godišnje

7.Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)

do 5.000,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika do 2.500,00 kn godišnje

2.U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođenče3 do 10.000,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4 do visine određene po posebnim propisima

8.

Darovanje za zdravstvene potrebe (opera vne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove)5

u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

1 Čl. 7., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17, 128/17, 106/18 i 1/19).2 Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju odnosno radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Doručak koji je uračunat u cijenu noćenja smatra se troškom noćenja i ne smatra se osiguranom prehranom. Smatrat će se da je osobi prehrana osigurana i ako je osiguran obrok (ručak i/ili večera):– u cijeni ko zacije za prisustvovanja seminarima, stručnim savjetovanjima i slično– u cijeni karte za putovanje brodom– u cijeni zrakoplovne putničke karte, zbog prekida putovanja ili– iz sredstava reprezentacije poslodavca.3 Sukladno članku 7. stavku 2. r.br.25.4 Sukladno čl. 8., st. 2., t. 1.a Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16 i 106/18), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 4. Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

91

TIM4PIN INFO

9.

Udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima h jedinica6

10.

Formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fi zičke osobe, a koji se fi nanciraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova7

11. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja8

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn

godišnje

12.

Potpora djetetu umrlog ili bivšeg radnika, kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnos ,za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja9

1.750,00 mjesečno

13.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim u skladu s pravilima EU, za provedbu ak vnos mobilnos u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te za realizaciju projektnih ak vnos koje prijavljuju fi zičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s fi nancijskom uredbom Europske komisije

ukupan iznos primitaka11

14.

Sredstva za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, neovisno isplaćuje li navedene primitke poslodavac ili drugi ispla telj, ako se primici ne ostvaruju u okvirima provedbe ak vnos mobilnos te pod uvjetom da se ne smatraju izvorom dohotka, na temelju vjerodostojnih isprava (ugovor, izvješće, račun i drugo)12

najviše u visini propisanih u skladu s posebnim

propisima prema kojima se programi provode

15.

Naknade za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima jela Europske unije, koje se isplaćuju dugoročnim i kratkoročnim stručnjacima u skladu s međunarodnim ugovorom za vrijeme rada na projektu fi nanciranom od strane Europske unije za provedbu programa tehničke pomoći Europske unije pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave (ugovor, izvješće, obračun i dr.)13

najviše u visini propisanoj pravilima i propisima jela Europske unije

prema kojima se projek provode

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

do 1.500,00 kndo 2.000,00 kndo 2.500,00 kndo 3.000,00 kndo 3.500,00 kndo 4.000,00 kndo 5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.750,00 kn mjesečno

2.S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja

4.000,00 kn mjesečno

3.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.750,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.750,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja14 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

15.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.750,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslo-davac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla -telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće

6 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 10. Zakona o porezu na dohodak.7 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 11. Zakona o porezu na dohodak.8 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 18. Zakona o porezu na dohodak po-slodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.9 Sukladno čl. 7., st. 2. r.br.17. Pravilnika o porezu na dohodak.10 Agencija za mobilnost i programe EU.11 Sukladno čl. 5., st. 12. Pravilnika o porezu na dohodak.12 Sukladno čl. 5., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.

13 Sukladno čl. 5., st. 14. Pravilnika o porezu na dohodak.14 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14 i 9/17).

92

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na doho-dak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na dohodak).

Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena15.

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

● Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako do trenutka isplate navedenih primitaka u istom pore-znom razdoblju nisu ostvarile dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak u neprofi t-nim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 6., stavcima7. i 8. Pra-vilnika o porezu na dohodak.

● Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofi tnu orga-nizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

● Naknade za korištenje privatnog automobila u služ-bene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru koje se isplaćuju osobama s invaliditetom koje, u skladu s propisom kojim je uređen znak pristupač-nos u trenutku odlaska na službeni put, imaju pra-vo na znak pristupačnos .

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 23. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 113/18), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračun-ska osnovica) u 2019. godini iznosi 3.326,00 kn.

15 Članak 7. stavak 36. Pravilnika o porezu na dohodak.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2019. godini

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici*

Službenici i namještenici u

javnim službama**

Dnevnica za službeni put u zemlji 170,00 kn 170,00 kn

Terenska dnevnica 170,00 kn 170,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora*** 1.250,00 kn 1.250,00 kn

Godišnja nagrada za božićne blagdane

(božićnica)***1.250,00 kn 1.250,00 kn

Dar djetetu u prigodi dana sv. Nikole*** 500,00 kn 500,00 kn

Naknada za odvojeni život od obitelji**** 1.000,00 kn

* Članak 109. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namje-štenike (NN, br. 112/17 i 12/18 i 2/19): Ugovorne strane su sugla-sne, ako Vlada sa sindika ma javnih službi, ugovori materijalna pra-va povoljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jednako će se primijeni i na državne službenike i namještenike.** Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17 i 47/18). *** O visini regresa, božićnice i dara djeci Vlada RH i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.**** Naknada za odvojeni život za službenike i namještenike u javnim službama uredit će se granskim kolek vnim ugovorima.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2019. godini prema

kolek vnim ugovorima

Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima

i jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave

Osnovica u državnim i

javnim službama: 1.800,00 kn*

Neoporezivi iznosi

jubilarnih nagrada

1 2 3

5 1.800,00 kn Oporezivo u cijelos

10 2.250,00 kn 1.500,00 kn15 2.700,00 kn 2.000,00 kn20 3.150,00 kn 2.500,00 kn25 3.600,00 kn 3.000,00 kn30 4.500,00 kn 3.500,00 kn35 5.400,00 kn 4.000,00 kn40 7.200,00 kn 5.000,00 kn45 9.000,00 kn 5.000,00 kn

* Za državne službenike i namještenike sukladno članku 56. Kolek v-nog ugovora za državne službenike i namještenike, a za službenike i namještenike u javnim službama sukladno članku 68. Temeljnog ko-lek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

93

TIM4PIN INFO

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorom

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sred-stava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 7., stavkom 2., točkama 21. i 22. Pravilni-ka o porezu na dohodak propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnev-nica po državama objavljena je na www. m4pin.hr).

Sukladno članku 7. stavcima 18. i 19. Pravilnika o po-rezu na dohodak16, ako se za službeno putovanje u inozemstvo koris zračni prijevoz, inozemna dnevni-ca se obračunava dva sata prije vremena predviđe-nog polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do vremena dolaska zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koris brod, dnev-nica se obračunava od sata polaska broda iz posljed-njeg pristaništa u Republici Hrvatskoj do sata povrat-ka broda u prvo pristanište u Republici Hrvatskoj. Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sa obračunava se dnev-nica za tu stranu državu, a svako zadržavanje u stra-noj državi kraće od 12 sa , obračunava se u vrijeme provedeno u idućoj državi u kojoj se provelo više od 12 sa . Ako je ukupno na putovanju osoba provela više od osam, odnosno više od 12 sa , a u inozem-stvu manje od osam sa , tada se isplaćuje pripadaju-ća tuzemna dnevnica uzevši u obzir ukupan broj sa provedenih na putovanju u tuzemstvu i inozemstvu.

16 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na doho-dak (NN, br. 128/17).

3. Plaće3.1. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka17

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost / tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koefi cijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak iznosi 3.800,00 kuna (koefi cijent 1,5 osnovice osobnog odbitka).1818

Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje

R.br.

Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koefi cijent Mjesečni

iznos1. Uzdržavani članovi uže obitelji18 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,006. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,0011. Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga

osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12. Invalidnost poreznog obveznika, sva-kog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13. Invalidnost utvrđena po jednoj osno-vi 100 % i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obvezni-ka odnosno prava na osobnu invalid-ninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

17 Članak 14. Zakona o porezu na dohodak.18 Sukladno članku 14. stavku od 1. siječnja 2019. uzdržavanim čla-novima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog ob-veznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu, dok se dje-com smatraju djeca koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojite-lji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.

94

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada19

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostva-renih jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka ili dopri-nose za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osobnog odbitka, a na temelju porezne kar ce.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kuna20.

3.3. Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2019. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaće-noj plaći, koja ne može bi manja od minimalne pla-će. Prema Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 109/18), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2019. godine iznosi 3.750,00 kn bruto.

Najniža mjesečna osnovica21

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjeseč-ne osnovice, koja za 2019. godinu iznosi 3.210,24 kn22.

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 50.688,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, nakna-da, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osi-guranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

19 Članak 24. Zakona o porezu na dohodak.20 Ostaje proširenje poreznog razreda za primjenu stope od 24% u godišnjem obračunu poreza, ako osnovica ostvarenog drugog do-hotka ne prelazi iznos od 12.500,00 kn.21 Prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zapo-slenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine, koju objavljuje Državni zavod za sta -s ku, pomnožen s koefi cijentom 0,38.22 Sukladno Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu (NN, br. 1/19).

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 608.256,00kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaću

Sukladno članku 1. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima23 (NN, br. 106/18), obveznim osiguranjima smatraju se:

1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju genera-cijske solidarnos ,

2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na teme-lju individualne kapitalizirane štednje,

3. obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdrav-stveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profe-sionalne boles .

Tablica 6. Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosi iz plaće

Stope za redovnu

plaću 2018.

Stope za redovnu

plaću 2019.

Stope za minimalnu

plaću 2018.

Stope za minimalnu

plaću 2019.

● Za mirovinsko osiguranje 20 % 20 % 20 % 20 %● I. stup 15 % 15 % 15 % 15 %● II. stup 5 % 5 % 5 % 5 %

Doprinosi na plaću

Stope za redovnu

plaću 2018.

Stope za redovnu

plaću 2019.

Stope za minimalnu

plaću 2018.

Stope za minimalnu

plaću 2019.

● Za zdravstveno osiguranje 15 % 16,5 % 7,5 % 8,25 %● Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % - 0,25 % -● Za zapošljavanje 1,7 % - 0,85 % -

Sukladno članku 12. Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18) za radnike za koje je poslodavac do stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarivao pravo na umanjenu osnovicu sukladno članku 2. stavku 4. Zakona o minimal-noj plaći (NN, br. 39/13. i 130/17.) mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obve-zna osiguranja umanjuje se za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. za 50 % te za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. za 25 %.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju 3% zaposlenih osoba koje se prema posebnim propisima smatraju osobama s invaliditetom24, plaćaju posebnu novčanu naknadu

23 Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima primjenjuje se počevši od obračuna plaće za siječanj 2019. Plaća za prosinac 2018. koja se isplaćuje u siječnju 2019. ne obračunava se po odredbama ovoga Zakona.24 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

95

TIM4PIN INFO

čija se osnovica utvrđuje kao umnožak broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30%25. Za 2019. mjesečna naknada iznosi 1.125,00 kn po osobi koja nedostaje do propisane kvote.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem26

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18) za vrijeme izaslanja, služ-benog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Do-prinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

● Države članice Europske unije (od 1.7.2013.)● Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska - od 19.12.2013.)

● Države članice Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn – od 12.04.2014.)

● Švicarsku konfederaciju (od 01.01.2017.)

25 Članak 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13, 152/14 i 39/18).26 Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o doprino-sima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18).

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec27

Osnovica za obračun doprinosa u 2019. godini28 3.210,24Stopa 20 %Iznos doprinosa 642,05

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu28

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 114,65 107,01 103,56Dnevna obveza u kn 22,93 21,40 20,71

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

HR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08 do 106/18):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, uz uvjet da radnik u trenutku zaposle-nja nema eviden ran mirovinski staž, oslobođeni su 1 godinu plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. i 3. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni do 5 godina plaćanja doprinosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasnije sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života uz uvjet da radnik nije prethodno bio zaposlen kod tog po-slodavca na neodređeno vrijeme(čl. 20., st. 4. i 5. i čl. 7. t. 54. Zakona).

27 Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na služ-benom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %.28 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu (NN, br. 1/19).

96

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2019. godinu

Tablica 10. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2019.

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

do 31. prosinca

2018.5.421,54 kn Kolek vni ugovor za državne

službenike i namještenike (NN 112/17 i 12/18)Dodatak I. Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike, sklopljen 21. prosinca 2018. (NN, br. 1/19)

od 1. siječnja do 31.

kolovoza 2019.

5.584,19 knOd 1. rujna

2019.5.695,87 kn

Javne službe

do 31. prosinca

2018.5.421,54 kn

Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17 i 47/18)

Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (NN, br. 1/19)

od 1. siječnja do 31.

kolovoza 2019.

5.584,19 knOd 1. rujna

2019.5.695,87 kn

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine.

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kndo 28.

veljače 2019.

Zakon o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 147/14)Zakon o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 16/19)

4.710,595 kn od 1. ožujka

2019.

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 109/18) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. u visini od 3.750,00kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2019. za plaću koja će se uobičajeno isplaćiva u veljači 2019.

Tablica 11. Iznos minimalne plaće

Razdoblje

Bruto iznos minimalne

plaće za puno radno vrijeme

Objavljeno u NN, br.

od 1.6.2011. do 31.5.2012. 2.814,00 58/11 i 60/11 – ispr.od 1.6.2012. do 31.5.2013. 2.814,00 60/12

od 1.6.2013. do 31.12.2013. 2.984,78 51/13od 1.1.2014. do 31.12.2014. 3.017,61 156/13od 1.1.2015. do 31.12.2015. 3.029,55 151/14od 1.1.2016. do 31.12.2016. 3.120,00 140/15od 1.1.2017. do 31.12.2017. 3.276,00 115/16od 1.1.2018. do 31.12.2018. 3.439,80 122/17od 1.1.2019. do 31.12.2019. 3.750,00 109/18

3.6. Koefi cijen za preračunavanje neto plaće u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto pla-će u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prireza

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %Stopa poreza

24 % 36 %0,00 1,644737 1,9531251,00 1,649947 1,9641732,00 1,655191 1,9753483,00 1,660468 1,9866504,00 1,665778 1,9980825,00 1,671123 2,0096466,00 1,676502 2,0213456,25 1,677852 2,0242916,50 1,679205 2,0272467,00 1,681916 2,0331827,50 1,684636 2,0391528,00 1,687365 2,0451579,00 1,692849 2,057275

10,00 1,698370 2,06953612,00 1,709519 2,09450413,00 1,715148 2,10721514,00 1,720815 2,12008115,00 1,726519 2,13310618,00 1,743862 2,173157

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17) u tablici 12., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a ispla-ćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje i državnog proračuna.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

97

TIM4PIN INFO

Tablica 13. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna29

RB Privremena nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna plaća isplaćena posljednjih 6 mj. prije mjeseca odlaska na bolovanje

Najmanje 831,50 kn

70 %/ 80 %/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika



Najmanje 831,50 kn


6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn


7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret


Najmanje 831,50 kn


8. Rodiljni dopust*, do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret


Najniža osnovica: 2.328,20

100 % od osnovice, bez ograničenja

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna


Najmanje 2.328,20 kn

100 % osnovice, ali ne više od 120 % proračunske osnovice = 3.991,00

29 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu (NN, br. 1/19.)

10. Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijeteOd 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)



Najmanje 2.328,20 kn

Ne više od 70% proračunske osnovice = 2.328,20

11.

Stanka za dojenje djeteta


- -

Od osnovice 3.326,00 kn ovisno o broju sa korištenja stanke

12. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

*Prema čl. 24., st. 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidi-ma u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog dopu-sta ima pravo na naknadu, koja od 1. srpnja 2017. iznosi 2.328,20 kn (70 % proračunske osnovice). Ranijom odredbom bio je propisan postotak 50% proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju duljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudnih bo-lesti i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN,br. 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se uma-njiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ispla telji drugog dohotka su obvezni obračuna i pla doprinose na sve primitke koje isplaćuju nakon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje pri-mici odnose.

98

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne doprinose. • Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:

a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-nu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17 i 96/18).

b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

• Dodatni paušalni izdatak u visini od 25% primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Regi-star poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvr-đuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

5.2. Stope doprinosa iz i na drugi dohodakTablica 14. Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i

prirez

R.br. Opis Ugovor

o djeluUgovor o djelu – umirovljenik

Autorska naknada

Naknada umjetnicima

1. Primitak 2. Paušalni izdatak 0% 0% 30% 55%

3. Osnovica za doprinos (1 – 2)

4. Doprinos za MO (3 x stopa) 10% 10% 10% 10%

4.a MO I. stup 7,5% 10% 7,5% 7,5%4.b MO II. Stup 2,5% 0% 2,5% 2,5%

5.Dohodak /porezna osnovica(1 – 2 – 4)

6. Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24% 24% 24% 24%

6.b prirez prema odluci (6.a x stopa)

7. Neto primitak (1 – 4 – 6)

8. Doprinos za ZO(3 x stopa) 7,5% 7,5% 7,5% 7,5%

9. Trošak ispla telja (1+8)

Od 2017. godine obračun poreza i prireza na drugi dohodak nije konačan. Primici od drugog dohotka u posebnom postupku pribrajaju se ostvarenom dohot-ku od nesamostalnog rada (plaći/mirovini) i dohotku od samostalne djelatnos te se, temeljem h vrsta primitaka, utvrđuje godišnja porezna osnovica. Od 2019. porezna stopa od 24% primjenjuje se na godiš-nju poreznu osnovicu do visine od 360.000,00 kuna, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 360.000,00 kuna30. Među m, primitak po os-novi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna go-dišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24%.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na do-hodak, predujam poreza na dohodak od nesamostal-nog rada i mirovine umanjuje se za 50% umirovljenici-ma po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema poseb-nom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Tablica 15. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Ugovor o djelu

Autorske naknade izdatak 30%

Umjetničke naknadeIzdatak 55%

0% 1,46198830 1,28402671 1,165772911% 1,46661973 1,28652443 1,167095382% 1,47128060 1,28903189 1,168420863% 1,47597119 1,29154914 1,169749354% 1,48069178 1,29407624 1,171080865% 1,48544266 1,29661325 1,172415416% 1,49022413 1,29916022 1,173753007% 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5% 1,49745433 1,30299950 1,175765138% 1,49988001 1,30428431 1,176437379% 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10% 1,50966184 1,30944898 1,1791340412% 1,51957209 1,31465472 1,1818431113% 1,52457617 1,31727314 1,1832023114% 1,52961331 1,31990201 1,1845646515% 1,53468386 1,32254140 1,1859301218% 1,55009921 1,33052327 1,19004551

Tablica 16. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

30 Članak 19. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

99

TIM4PIN INFO

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2019. godini (NN, br. 12/19 i 61/19)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrhe

Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnoga suda RH i 73/17) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

● Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja.

● Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

● Primanja po osnovi socijalne skrbi.● Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .● Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.● Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.● Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

● Primanja po osnovi odličja i priznanja.● Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.● Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na

poseban račun kod banke.● Naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

● Dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne

smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamo-stalnog rada.

● Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

● Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovr-si u br. 4/2015 te članku Ovrha na plaći i novčanoj naknadi u br. 11/2015 TIM4PIN magazina na www. m4pin.hr.

Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 73/17) promijenjen je dio plaće koji je zaš ćen od ovrhe u slučaju kad je netoplaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i to u slu-čaju naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta te po drugoj osnovi.

Tablica 17. Iznos plaće, koji je zaš ćen u ovršnom postup-ku nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona) od 3.8.2017.

Naplata tražbine po osnovi:- zakonskog uzdržavanja,-naknade štete nastale

zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka

radne sposobnos i -naknade štete za izgubljeno

uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja

Naplata tražbine po

drugoj osnovi

Naplata tražbine

po osnovi uzdržavanja

djeteta

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika jednaka ili veća od 6.237,00 kn¹ (st.1.)

½ prosječne neto plaće u RH = 3.118,50 kn

⅔ prosječne neto plaće u RH = 4.158,00 kn

¼ prosječne neto plaće u RH = 1.559,25 kn

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika manja od 6.237,00 kn (st.2)

½ neto plaće ovršenika 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od ⅔ prosječne neto plaće u RH

¼ neto plaće ovršenika

¹ Prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje sije-čanj – kolovoz 2018. (NN, br. 98/18).

100

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

7. Financijske obavijes Tablica 18. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do 29.

lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja

stopaPropis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek 18 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

15 %Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹Zakon o obveznim odnosima

(NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08,

75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²Zakon o obveznim odnosima

(NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br.

74/11, 11/12, 1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 19. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Razdoblje

Subjek

Propis

Ugovorni odnosi između trgovaca(poduzetnika)

međusobnoUgovorni odnosi između trgovca (poduzetnika) i

osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

Ugovorni odnosi Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog

prava vjerovnik novčane obveze

Ostali odnosiPotrošački ugovori (dužnici su

građani kao potrošači)Trgovci kada sklapaju ugovore

izvan svoje gospodarske djelatnos

Građanskopravni ugovori između građana međusobno

Izvanugovorni odnosi30.6. – 31.12.2013. 12,40% 15% 12% NN 83/13

1.1. – 30.6.2014. 12,35% 15% 12% NN 1/141.7. – 31.12.2014. 12,29% 15% 12% NN 80/141.1. – 30.6.2015. 12,14% 15% 12% NN 1/151.7. – 31.7.2015. 12,13% 15% 12% NN 73/15

1.8. – 31.12.2015. 10,14% 10,14% 8,14% NN 85/151.1. – 30.6.2016. 10,05% 10,05% 8,05% NN 140/15

1.7. – 31.12.2016. 9,88% 9,88% 7,88% NN 60/161.1. – 30.6.2017. 9,68% 9,68% 7,68% NN 1/17

1.7. – 31.12.2017. 9,41% 9,41 7,41% NN 64/170.1. – 30.6.2018. 9,09% 9,09% 7,09% NN 1/18

1.7. – 31.12.2018. 8,82% 8,82% 6,82% NN 59/181.1. – 30.6.2019. 8,54% 8,54% 6,54% NN 1/19

Tablica 20. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto netoXI/2017.-I/2018. 8.265 6.117 I/2018 8.361 6.189 2008. 7.544 5.178XII/2017.-II/2018. 8.229 6.097 II/2018 8.274 6.128 2009. 7.711 5.311I/2018.-III/2018. 8.367 6.190 III/2018 8.467 6.253 2010. 7.679 5.443II/2018.-IV/2018. 8.387 6.200 IV/2018 8.420 6.220 2011. 7.796 5.441

III/2018.-V/2018. 8.501 6.275 V/2018 8.616 6.352 2012. 7.875 5.478IV/2018.-VI/2018. 8.515 6.283 VI/2018 8.508 6.276 2013. 7.939 5.515V/2018.-VII/2018. 8.515 6.278 VII/2018 8.420 6.208 2014. 7.953 5.533VI/2018.-VIII/2018. 8.479 6.249 VIII/2018 8.508 6.264 2015. 8.055 5.711VII/2018.-IX/2018. 8.430 6.222 IX/2018 8.361 6.195 2016. 7.752 5.685VIII/2018.-X/2018. 8.455 6.247 X/2018 8.495 6.281 2017. 8.055 5.985IX/2018.-XI/2018. 8.439 6.248 XI/2018 8.462 6.267 2018. 8.448 6.242X/2018.-XII/2018. 8.475 6.270 XII/2018 8.469 6.262XI/2018.-I/2019. 8.534 6.310 I/2019 8.670 6.400XII/2018.-II/2019. 8.645 6.369 II/2019 8.595 6.344I/2018.-III./2019. 8.698 6.411 III/2019 8.778 6.464II/2019.-IV./2019. 8.719 6.422 IV/2019 8.733 6.434

8. Ostale informacijeTablica 21. Otpremnine prema poreznim propisima i prema

Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 i 127/17 (čl. 126.) – nakon 2

godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br.15. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno

uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog

ozljede na radu ili

profesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14 i 127/17)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu

rada kod tog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br. 16.

Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., r.br. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica 22. Pregled radnih sa po mjesecima u 2019. godini

Siječanj 184 Srpanj 184Veljača 160 Kolovoz 176Ožujak 168 Rujan 168Travanj 176 Listopad 184Svibanj 184 Studeni 168Lipanj 160 Prosinac 176

Ukupan broj radnih sa u 2019. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2019.

101

TIM4PIN INFO

Tablica 23. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u srpnju 2019.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 19182 12. 19193 23. 192042. 19183 13. 19194 24. 192053. 19184 14. 19195 25. 192064. 19185 15. 19196 26. 192075. 19186 16. 19197 27. 192086. 19187 17. 19198 28. 192097. 19188 18. 19199 29. 192108. 19189 19. 19200 30. 192119. 19190 20. 19201 31. 19212

10. 19191 21. 1920211. 19192 22. 19203

Tablica 24. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u ko-lovozu 2019.

Datum u mje4secu


Datum u

mjesecu


Datum u mjesecu


1. 19213 12. 19224 23. 192352. 19214 13. 19225 24. 192363. 19215 14. 19226 25. 192374. 19216 15. 19227 26. 192385. 19217 16. 19228 27. 192396. 19218 17. 19229 28. 192407. 19219 18. 19230 29. 192418. 19220 19. 19231 30. 192429. 19221 20. 19232 31. 19243

10. 19222 21. 1923311. 19223 22. 19234

Tablica 25. Blagdani i neradni dani u kolovozu 2019.

5. kolovoza, ponedjeljak Dan pobjede i domovinske zahvalnos i Dan hrvatskih branitelja

15. kolovoza, četvrtak Velika Gospa

Tablica 26. Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u srp-nju i kolovozu 2019. godine za proračune, pro-računske korisnike, izvanproračunske korisnike i neprofi tne organizacije

Obrasci Rok predaje

Obrazac JOPPD• na dan isplate primitka ili sljedeći dan• u roku od 8 dana od primitka dohotka

iz inozemstvaPDV za mjesečne obveznike do 22. srpnja za lipanj

do 20. kolovoza za srpanjPrijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 22. srpnja za lipanjdo 20. kolovoza za srpanj

Tablica 27. Rokovi za podnošenje fi nancijskih izvještaja u srpnju 2019. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S i neprofi tne organizacije


proračunski korisnici državnog

proračuna


• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)

• Bilješke

do 10. srpnja 2019.

FINA-i (Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE) nadležnom razdjelu

razdjeli državnog proračuna

Konsolidirani izvještaj• Izvještaj o prihodima i

rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)


• Bilješke

do 22. srpnja 2019.

FINA-i (Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE)

proračunski korisnici

proračuna jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave



• Bilješke

do 10. srpnja 2019.

FINA-i (Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE) nadležnoj jedinici

jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave



• Bilješke

do 10. srpnja 2019.


jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Konsolidirani izvještaj• Izvještaj o prihodima i

rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)


• Bilješke

do 22. srpnja 2019.


izvanproračunski korisnici državnog

proračuna



• Bilješke

do 22. srpnja 2019.


izvanproračunski korisnici

proračuna jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave



• Bilješke

do 22. srpnja 2019.


neprofi tne organizacije

• Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF

do 30. srpnja 2019.

FINA-i

102

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

019.

Tablica 28. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisa Narodne novine, br.:

Stupanje na snagu

Pravilnik o načinu korištenja vlas h prihoda ostvarenih od obavljanja osnovne i ostale djelatnos ustanova u kulturi

54/19 6.6.19.

Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika

55/19

Odluka o općinskim porezima Općine Donji Andrijevci

56/19 13.6.19.

Odluka o izmjeni Odluke o porezima Grada Ogulina

56/19 1.7.19.

Odluka o lokalnim porezima Grada Iloka

58/19 1.7.19.

Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2019. godini

61/19 22.6.19.

Tablica 29. Nove stope prireza u 2019. godini

Grad/općina Dosadašnja stopa

Nova stopa

Datum primjene

Narodne novine, br.

Veliki Bukovec5% 10% 1.1.19. 110/18

10% 5% 1.4.19. 17/19Mali Bukovec 5% 10% 1.1.19. 111/18

Dubravica 7% 10% 1.1.19. 115/18Radoboj 0% 8% 1.1.19. 118/18

Sveta Nedelja 6% 0% 1.1.19. 120/18Trnovec

Bartolovečki3% 7% 1.2.19. 3/19

Bjelovar 12% 9% 1.5.19. 35/19Štefanje 8% 0% 1.6.19. 52/19Ogulin 10% 5% 1.7.19. 56/19

Ilok 5% 0% 1.7.19. 58/19

9. Aktualni EU natječajiTablica 30. Izdvojeni natječaji fi nancirani iz Europskih

strukturnih i inves cijskih fondova

Područje Natječaj Razdoblje Prijavitelji

Socijalna uključenost

Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deins tucionalizacije – druga faza

8.7.2019. – 14.1.2020.

neprofi tne organizacije, organizacije civilnog društva, ustanove socijalne skrbi

Zaš ta okoliša Izgradnja i/ili opremanje postrojenja za sor ranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plas ke i drugih materijala

22.5.2019. – 30.6.2020.

jedinice lokalne samouprave


Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I.

21.5.2019. – 31.12.2020.

neprofi tne organizacije, organizacije civilnog društva, poduzeća/ trgovačka društva i organizacije u većinskom javnom vlasništvu, mali i srednji poduzetnici

Zaš ta okoliša Unapređenje i povećanje kapaciteta oporavilišta za divlje živo nje

5.4.2019. – 21.12.2020.

unaprijed odabrani prijavitelji

Upravljanje Javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u postupku pred-odabira, vezano za poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava “Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima”

19.3.2019. – 15.7.2019.

JLS, JP(R)S

Upravljanje Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlas na prevenciji korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih poli ka

7.12.2018. – 31.12.2019.

neprofi tne organizacije, OCD, JLS, JP(R)S

Poljoprivreda Tip operacije 4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“

29.11.2018. – 1.7.2019.

JLS, šumoposjednici, udruženja šumoposjednika, trgovačka društva i druge pravne osobe koje gospodare šumskim zemljiš ma u vlasništvu Republike Hrvatske


Podrška procesu deins tucionalizacije i prevencije ins tucionalizacije djece i mladih

20.3.2017. – 31.12.2020.

ustanove socijalne skrbi


Podrška daljnjem procesu deins tucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za osobe s invaliditetom

20.3.2017. – 31.12.2020.

ustanove socijalne skrbi

* JLS - Jedinice lokalne samouprave ** JP(R)S - Jedinice područne (regionalne) samouprave*** OCD - Organizacije civilnog društva

PRETPLATE NAe-mail

[email protected]@tim4pin.hr

telefoni01/5531-755; 01/5531-335

099/3037-677; 099/3037-678

Aktualna izdanjaNarudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.


Teme: Porez na dohodak, Porez na dodanu vrijednost, Porez na dobit, Opći porezni zakon – izmjene i dopune, Ppopis mišljenja i uputa Ministarstva fi nancija, Načini isplata fi zičkih osoba.



CBA - analiza troškova i koristi





Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, Stručna mi-šljenja autora i usporedba s pret-hodnom zakonskom regulativnom.




Teme: Priprema projektnih prijedloga, Upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, Provedba projekta, Primjeri dobre prakse.



Aktualna izdanja

Moj EU projekt – priručnik za pripremu i provedbu EU projekta

Teme: Sveobuhvatno izdanje za uspješno korištenje EU fondova.

Autori: Ivana Maletić, Kristina Ko-sor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić


Vodič za dobro upravljanje u javnom i neprofi tnom sektoru

Teme: Jedinstvena publikacija koja na drugačiji i vrlo praktičan način opisuje fi nancijsko upravljanje i sustav unutarnjih kontrola u praksi.

Autori: Ivana Jakir Bajo, Ivana Maletić, Danijela Stepić



Teme: Porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, Opći porezni zakon - izmje-ne i dopune; PRILOG: Popis mi-šljenja i uputa Ministarstva fi nan-cija, načini isplata fi zičkih osoba.



Računovodstvo proračunskih i neprofi tnih organizacija

Teme: Udžbenik za sustavno sagledavanje i računovodstveno praćenje poslovanja proračunskih i neprofi tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja.

Autori: Davor Vašiček, Vesna Vašiček

Izdanje: Rijeka, 2016.


Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stručna mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativnom.



Računski plan proračuna 2017.

Teme: Računski plan proračuna i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (pročišćeni tekst - NN, br. 12/14, 115/15, 87/16).

Autori: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje



Teme: Priprema projektnih prijedloga, upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, provedba projekta, primjeri dobre prakse.



POREZNI PRIRUČNIK Prikaz novog Zakona

Računovodstvo

Prikaz novog Zakona Prikaz novog Zakona

Računski plan Priprema, pozor, CBA - analiza troškova i koristi




Računovodstvo CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i

Moj EU projekt POREZNI PRIRUČNIK POREZNI PRIRUČNIK Moj EU projekt Vodič za dobro Moj EU projekt

‘19 POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Evidentiranje e-računa

Zaštita prijavitelja nepravilnosti

Pametna naselja

Neprofitne organizacije kao pružatelji turističkih usluga

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

kn

ez

a T

rpim

ira

15

, 10

00

0 Z

ag

reb

| c

en

tar@

tim

4p

in.h

rT

ISK

AN

ICA

- p

oš

tari

na

pla

će

na

u H

P-u

d.d

. u

so

rtir

nic

i 10

20

0 Z

ag

reb

BROJ 7/8.srpanj/kolovoz 2019.

LIBUSOFT CICOM d.o.o., Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREBtel: 01/65 99 555, fax: 01/65 99 511, [email protected], www.spi.hr

LC Konferenciji Panorama radujemo se svakog rujna tek 19 godina. Ipak, dovoljno je iskustva za pripremu velikog događaja koji ćemo s nestrpljenjem cijelo ljeto iščekivati. Ni ovaj put neće izostati obilje konstruktivnih i konkretnih sadržaja, ali ni dobro poznate zabave. I baš kad ste pomislili da bolje, više i šire ne može, mi spremamo iznenađenja. Zato nam se pridružite od 25. do 27. rujna u Hotelu Panorama Zagreb i sagledajte sve iz najšire perspektive. Vidimo se krajem rujna.

Konzultantsko savjetovanje

Savjetovanje pročelnika JLP(R)S

LC stručne radionice

Kutakznanja

Sagledajte sve iz najšire perspektive

LC KONFERENCIJA PANORAMA 2019 NAJŠIRA PERSPEKTIVA

broj 7/8 lc konferencija panorama 2019 · 2020. 1. 8. · petričko, hrvoje vargić, ivana soža...

Documents