broj / prosinac 2018. savjetnikpoljski pokusi pokazali su da laserski navođeni orošivač, kada se...

www.savjetodavna.hr

Nakon oranja prekomjerno vlažnog tla stvara se zbijeni, nepropusni sloj tzv. taban pluga, a upotrebom tanjurača u dopunskoj obradi na takvim se tlima dodatno zbija tlo.

Tijekom ove jeseni, u istočnom dijelu Hrvatske tlo je isušeno radi nedostatka oborina tijekom jesenskog razdoblja, a deficit oborina bilježi se još od mjeseca ko-lovoza.

Oranje isušenog tla također ima negativne učinke: kvari se struktura i troši više energije. Također, radi povećanog otpora pri oranju, dolazi do lomova i de-formiranja pluga.

Odabir najpovoljnijeg vremena sadnje značajna je kom-ponenta uzgojnog rada. Sadnja može biti jesenska ili proljetna, no bitno je da se ona obavi tijekom mirovanja vegetacije kako ne bi došlo do oštećivanja vegetativnih dijelova reprodukcijskog materijala. Pripremni radovi pred samu sadnju podrazumijevaju utvrđivanje razmaka i ra-sporeda sadnje, utvrđivanje veličina jama te popravljanje svojstava tla ukoliko je to potrebno.

Optimalan vremenski period sadnje vrlo je kratak i svodi se uglavnom na 20-30 radnih dana, a sadnice je potreb-no zaštititi od negativnog djelovanja divljači ukoliko za to postoji potreba.

HRVATSKE POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKE SAVJETODAVNE SLUŽBEBilten

Broj 8 / prosinac 2018.

Str. 5Str. 4

SAVJETNIK

Jesenska sadnja

Dominantna osnovna obrada na našim oranicama

ZIMSKA BRAZDA ZIMSKA BRAZDA

BROJ 8 / prosinac 2018. / www.savjetodavna.hr2

Dragi čitatelji,

nakon duge tople jeseni sli-jedi nam zima i radovi koji nisu završetak, već početak novog ciklusa proizvodnje.

Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera u ratarstvu je zimsko oranje. Oranj-em prije nastupanja zimskog razdoblja „otvara“ se tlo radi akumulacije oborinskih voda i djelovanja niskih tem-peratura koje obavljaju konačnu „obradu“ tla i utječu na stvaranje povoljne strukture.

Donosimo i zanimljiv tekst za šumposjednike o jesens-koj sadnji. Radove u šumama šumoposjednika moguće je financirati putem fonda opće korisnih funkcija šuma (OKFŠ-a), a pravo na sredstva šumoposjednik ostvaruje preko Hrvatsko poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe koja jednom godišnje objavljuje Javni poziv na koji se mogu javiti.

Oni proizvođači koji još nisu upisani u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji, prijavu za stručni nadzor mogu podnijeti tijekom cijele godine. Više o tome također možete pronaći u ovom broju Savjetnika.

Donosimo i reportažu s 4. hrvatskog festivala tradicijskih sireva – SirCrofest. Noviteti 8. savjetovanja malih sirara su bile radionice i to Vođene degustacije sireva i slju-bljivanje domaćih sireva i „Vina od Davnina“.

Pakiranje u modificiranoj ili kontroliranoj atmosferi produžuje rok trajanja proizvoda. U Hrvatskoj su kupci još uvijek navikli ići po svježu ribu na ribarnice gdje riba dolazi „ravno iz mora“. Međutim, novi načini pakiranja omogućuju da proizvodi ribarstva dođu do kupaca u još svježijem stanju. Kako je to moguće? Pročitajte u zanim-ljivom članku našeg Savjetnika.

Tu je i članak o budućnosti primjene sredstava za zaštitu bilja radi ostvarenja ekološki prihvatljive, a učinkovite zaštite bilja upotrebom orošivača za selektivnu aplikaciju sredstava za zaštitu bilja.

Naši savjetodavci na terenu i dalje odgovaraju na vaše upite i stoje vam na raspolaganju sa svojim stručnim i besplatnim savjetima, a kontaktirati nas možete i putem e-adrese [email protected] ili pratite našu mrežnu stranicu www.savjetodavna.hr

RavnateljZdravko Tušek, dipl. ing. agr.

Petra Pozder, mag. ing. fitomedicine Ivan Krušelj, dipl. ing. agr

Orošivači za selektivnu aplikaciju sredstava za zaštitu bilja (select spray system)

Budućnost u primjeni SZB radi ostvarenja ekološki prihvatljive, a učinkovite zaštite bilja jest upotreba orošivača za selektivnu aplikaciju SZB. Postoji više vrsta orošivača za selektivnu ap-likaciju SZB prema vrstama senzora koji se na njih ugrađuju. Prvi su ultrazvučni senzori koji detektiraju prisutnost stabla „Crop Identification Sensor“ (CIS). Drugi su optički senzori koji detektiraju prisutnost bolesti ili patogena, „Crop Health Sen-sor“ (CHS). Treći i najnoviji jesu laserski senzori za navođenje mlaza „Laser-Guided Crop Sprayer“.

U tim sustavima norma tretiranja po jednom stablu u voćnjaku nije fiksna, nego se mijenja ovisno o gustoći krošnje i veličini stabla. Tako u istom voćnjaku tijekom jednog tretiranja orošivač izbaci različite količine tekućine po svakom stablu, ovisno o njegovim dimenzijama. Ako pri tom orošivač može prekinuti prskanje kada naiđe na prazan prostor između sta-bala ili ako može prepoznati bolesna stabla i samo njih pr-skati, znatno se smanjuje i drift. Glavna prednost orošivača za selektivnu aplikaciju jest mogućnost izbjegavanja prskanja praznih prostora između biljaka.

Orošivači sa senzorima za identifikaciju stablaCIS senzor analizira veličinu stabla i gustoću krošnje, zahvaljujući analizi povratnog signala ultrazvučnog senzora. Elektronski sustav na takvim orošivačima ima ultrazvučne senzore smještene sa svake strane orošivača ispred mlazni-ca koji detektiraju da li se u njihovoj razini nalazi ili ne nalazi krošnja i prema tome uključuju/isključuju pojedine mlaznice.

Orošivači sa senzorima za identifikaciju stabla automatski mjere volumen i gustoću krošnje u realnom vremenu. Cen-tralna kontrolna jedinica upravlja ulaznim i izlaznim podatcima te omogućuje podešavanje prskane količine SZB. Ta vrsta orošivača sadrži i sustav regulacije protoka zraka gdje je pro-tok zraka prilagodljiv, kako bi odgovarao veličini krošnje, tj. uzgojnom obliku preko varijabilnog otvora za zrak.

Prazni prostori koje ti senzori mogu detektirati kreću se od 35-120 cm, ovisno o udaljenosti senzora od objekta koji se tretira.Zadatak ultrazvučnih senzora jest da identificiraju objekt treti-ranja u opsegu od 0,8 do 6 m. Informaciju o nailasku na stablo šalju u upravljačku jedinicu, koja daje signal za otvaranje elek-tromagnetskih ventila. Upravljačka jedinica ima mogućnost

Tako u istom voćnjaku tijekom jednog tretiranja orošivač izbaci različite količine tekućine po svakom stablu

HRVATSKA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKA SAVJETODAVNA SLUŽBA 3

ručnog i automatskog uključenja ventila. Kod automatsk-og uključenja ventila može se podesiti vrijeme uključenja i isključenja ventila. Na osnovi toga može se podesiti uključenje orošivača 15, 30 ili 45 cm prije krošnje. Isključenje orošavanja obavlja se na istim udaljenostima, poslije prolas-ka krošnje. Bitno je da se ventili otvore malo prije nailaska na biljku, a zatvore malo poslije prolaska da bi se tretirala cijela biljka. Primjena senzora za identifikaciju krošnje osobito je važna u mladim nasadima, gdje postoji veliki razmak između stabala u redu, kao i u nasadima koštičavog voća koja se formiraju na većim razmacima. Istraživanja su pokazala da

upotreba tih senzora može pridonijeti uštedi tekućine za čak 70% u mladom nasadu, odnosno 30% u veoma razvijenom nasadu.

Orošivači sa senzorima za identifikaciju bolesti

CHS senzori (senzori za identifikaciju zdravstvenog stanja biljke) jesu optički senzori, koji rade prema načelu mjere-nja valne duljine svjetlosne refleksije zdrave i bolesne biljke. Upotreba takvih senzora omogućava da doza i vrijeme pr-skanja budu definirani na osnovi zdravstvenoga stanja biljke. Moguće je napraviti kartu zdravstvenog statusa voćnjaka u toku jedne sezone, koja bi se oslanjala na podatke stalnih kontrola zdravlja biljaka tijekom prskanja, a navedeni podatci dobivali bi se uz pomoć CHS i pozicioniranja orošivača, uz

pomoć GPS sustava. Norma prskanja u tom se slučaju defini-ra praćenjem zdravstvenog stanja biljke i preporučenom do-zom pesticida. Daljnja ispitivanja koja se provode navedenim senzorom idu prema razlikovanju valnih duljina koje upućuju na manjak vode, na nedostatak nekog hranjiva ili na pojavu bolesti.

Selektivna aplikacija SZB, osim što smanjuje drift, omogućuje i primjenu manjih normi prskanja. Selektivna aplikacija is-tovremeno osigurava i nepromijenjenu biološku učinkovitost.

Orošivač sa senzorima za lasersko navođenje mla-za (Laser-Guided Crop Sprayer)Najnoviji sustav selektivnog orošavanja razvio je tim znanst-venika sa sveučilišta United States Department of Agricul-ture. Taj sustav s pomoću lasera navodi mlaz kapljica da slijedi strukturu krošnje (uzgojnog oblika) i omogućuje ap-likaciju SZB preciznije i s manje gubitaka. Konvencionalna tehnologija aplikacije SZB zahtijeva povećanu količinu SZB da bi se postigli zadovoljavajući učinci zaštite. Sustav selek-tivnog orošavanja može procijeniti prisutnost, veličinu, oblik i gustoću lišća krošnje (uzgojnog oblika) i aplicirati (primijeniti) optimalnu količinu SZB u realnom vremenu. Sustav se sas-toji od nekoliko dijelova koji rade zajedno. Brzo skenirajući laserski senzor u kombinaciji s radarskim senzorom brzine, automatski regulator protoka na mlaznici, računalo i zaslon osjetljiv na dodir, ručni prekidači, mlaznice, razdjelnici i cijevi.

Poljski pokusi pokazali su da laserski navođeni orošivač,

kada se usporedi s konvencionalnim orošivačima i najboljim praksama kontrole štetnih organizama, stalno prska is-pravnom količinom SZB, usprkos promjenama u strukturi krošnje i vrsti biljke. Također SZB se deponira pravilnije na ciljano mjesto, čak i na različitim uzgojnim oblicima.

Orošivač sa senzorima za lasersko navođenje mlaza smanjio je uporabu SZB između 46% i 68%, s prosječnom uštedom troškova SZB za 230 dolara po hektaru (1500 HRK). Ušteda troškova može biti mnogo veća u voćnjacima i drugim voćnim kulturama (bobičasto voće). Dodatni testovi u nasadu jabuka demonstrirali su da je taj orošivač smanjio gubitak kapljica (SZB) izvan krošnja drveća između 40% i 87%, drift do 87% i gubitak kapljica na tlo između 68% i 93%.

Ultrazvučni senzor montiran na orošivač (izvor: Liorens i Landers, 2014)

Orošivač za selektivnu aplikaciju (izvor: Sedlar i sur., 2014.) Traktor s orošivačem opremljenim novim sustavom za lasersko navođenje mlaza u voćnjaku

(izvor: https://agresearchmag.ars.usda.gov/)


Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba nadležna je za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti te unapređenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika u Republici Hrvatskoj, a kao jedna od najvažnijih karika u tom procesu je i uzgajanje šuma. Radovi uzgajanja šuma obavljaju se s ciljem povećanja kvalitete, odnosno vrijednosti drvnih proizvoda, zdravlja i vitalnosti šume, ali i povećanja njenih općekorisnih vrijednosti. Takvi se radovi moraju obaviti na način da se održi prirodna struk-tura šume te da se osigura njezina stabilnost, biološka razno-likost, trajnost prihoda. Pravilno izvršeni radovi šumu će dovesti do stadija najveće proizvodnje, stabilnosti i prirodne obnove.

Radove u šumama šumoposjednika moguće je financirati putem fonda općekorisnih funkcija šume (OKFŠ-a), a pra-vo na sredstva šumoposjednik ostvaruje preko Hrvatsko poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe koja jed-nom godišnje objavljuje Javni poziv na koji se mogu javiti šumoposjednici koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

• ukoliko je šumoposjednik upisan u Upisnik šumoposjednika,

• ukoliko je izvršio propisane radove, sukladno operativnom planu,

• ukoliko je podnio zahtjev za isplatu sredstava OKFŠ-a Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savje-todavnoj službi.

Prema Zakonu o šumama (NN 68/18) postoje brojni radovi za koje se šumoposjednici mogu prijaviti, a među njima su i radovi sadnje i sjetve.

Uspjeh sadnje sadnica šumskog drveća ovisi o izboru vrste te o brojnim drugim čimbenicima kao što su kvaliteta re-produkcijskog materijala, njegova starost, izbor površine, odabir najpovoljnijeg vremena sadnje i sl.

Kod izbora površine potrebno je voditi računa o kvaliteti zemljišta te o režimu podzemne vode koja bi trebala biti dostupna biljci u vrijeme vegetacije. Priprema površine

za pošumljavanje podrazumijeva čišćenje površine te us-postavu šumskog reda. Odabir najpovoljnijeg vremena sad-nje značajna je komponenta uzgojnog rada. Sadnja može biti jesenska ili proljetna no bitno je da se ona obavi tijekom mirovanja vegetacije kako ne bi došlo do oštećivanja vegeta-tivnih dijelova reprodukcijskog materijala.

Pripremni radovi pred samu sadnju podrazumijevaju utvrđivanje razmaka i rasporeda sadnje, utvrđivanje veličina jama te popravljanje svojstava tla ukoliko je to potrebno. Optimalan vremenski period sadnje vrlo je kratak i svodi se uglavnom na 20-30 radnih dana, a sadnice je potrebno zaštititi od negativnog djelovanja divljači ukoliko za to postoji potreba.

Nakon sadnje sadnica potrebno je izvršiti radove njege odnosno ukloniti vegetaciju koja ograničava ili usporava rast i razvoj posađenih biljnih vrsta. To je vrlo važno zbog činjenice da korovska vegetacija u prvim godinama starosti nasada šumskih vrsta drveća ima brži rast te na taj način novoposađenim biljkama oduzima svijetlost i hranjiva potreb-na za opstanak.

Petra Lulić, mag. ing. silv.

Jesenska sadnja sadnica Sadnju je moguće financirati iz OKFŠ-a

Prema članku 13. Pravilnika o integri-ranoj proizvodnji poljoprivrednih proiz-voda, proizvođači koji su u sustavu integ-rirane proizvodnje prijavljuju se za stručni nadzor Nadzornom tijelu – Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi najkasnije do 31. prosinca tekuće za narednu godinu. Proizvođači koji još nisu upisani u Upisnik proizvođača u integ-riranoj proizvodnji, prijavu za stručni nadzor

mogu podnijeti tijekom cijele godine.Ispunjena prijava šalje se elektronski ili poštom na adresu:

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

(prijava za stručni nadzor integrirane proizvodnje)

Bani 110,10010 [email protected]

OBAVIJEST PROIZVOĐAČIMA U INTEGRIRANOJ PROIZVODNJI Prijava za stručni nadzor dr. sc. Ines Pohajda


Na kraju smo još jedne kalendar-ske godine. Završavaju i radovi na oraničnim površinama. Jedan od po-sljednjih zahvata je jesensko oranje. Oranjem prije nastupanja zime „ot-vara“ se tlo radi akumulacije obo-rinskih voda i djelovanja niskih tem-peratura, koje u zimskom razdoblju obave konačnu „obradu“ tla i utječu na stvaranje povoljne strukture.

Na većini oraničnih površina u Hrvats-koj osnovna obrada tla izvodi se plu-gom. Osnovna obrada ima zadatak za-hvatiti masu tla do dubine do koje će se razvijati glavna masa korijenja uzgaja-ne biljke i dio u koji će se položiti sjeme te osigurati uvjete za procese klijanja, nicanja, rasta i razvoja. Oranje treba obaviti kvalitetno (na ujednačenu du-binu i širinu) tako da je površina oranice poravnata i ”čista” od biljnih ostataka u uvjetima povoljne vlage tla. Pozitivni učinci oranja su suzbijanje korova, za-oravanje žetvenih ostataka, organskih i mineralnih gnojiva te ispravljanje pre-thodnih pogrešaka u obradi tla. Dubina oranja je tehnološki zahtjev koji ovisi o uzgajanoj kulturi za koju se tlo pri-prema. Također, dubina oranja izravno utječe na učinak i potrošnju energije. Potrošnja energije raste s povećanjem dubine oranja, a povećanje prinosa radi dubljeg oranja je neznatno. U uv-jetima naše poljoprivredne proizvodnje za većinu kultura dovoljno je jesensko oranje na dubinu 25-30 cm. Dubina od 28 cm je optimalna dubina oranja za kulture iz porodice trava, za unošenje biljnih ostataka i mineralnih i/ili organ-skih gnojiva. Naime, tlo se u proljeće do te dubine brzo zagrijava i započinje mikrobiološka aktivnosti i razgradnja u tlu. Zaoravanje biljnih ostataka na dubinu veću od 28 cm ima neželjene posljedice u odnosu na brzinu razgrad-nje. Samo za neke oranične vrste (npr. šećerna repa, krumpir, mrkva, lucerna) treba orati na dubinu 30 cm, a u iznim-nim slučajevima 35 cm. Dublje oranje nema smisla jer se nepotrebno i troši više energije i poskupljuje obradu tla. Za dublje oranje trebaju teži traktori pa je i gaženje tla veće što kasnije opet rezultira povećanjem troškova. Uko-

liko ima potrebe za dubljom osnovnom obradom tla, ona se treba obavljati prorahljivačima koji svojim radnim org-anima razrahljuju tlo, ali ga ne miješaju na većoj dubini i ne troše energiju za njegovo podizanje i premještanje kao što radi plug. Samo dobro podešen plug omogućava kvalitetno oranje, a kvalitet-no oranje preduvjet je za kvalitetnu predsjetvenu pripremu i sjetvu.

Podešavanje pluga ovisi o vrsti, stanju i karakteristikama tla koje se želi izorati (lako ili teško tlo, suho ili mokro tlo). Za zaoravanje velike biljne mase koriste se plugovi visokog klirensa.

Plug reže dio cjelice (nepoorani površinski sloj kulturnoga tla) u okomi-toj ravnini (zid brazde) i vodoravnoj rav-nini (dno brazde). Odrezani dio (brazda, plastica) se izdiže, lomi, mrvi, preokreće i odlaže na prethodnu brazdu.

Obrada tla plugom uz pozitivne ima i negativne efekte. Oranjem se tlo reže, podiže i premješta, a time izlaže velikom riziku odnošenja djelovanjem vode ili vjetra. Djelovanje erozije se povećava jer se biljni pokrov koji štiti tlo zaorava,

a na površinu se izdiže „golo“ tlo. Pri konvencionalnoj obradi tla, jednom ili dva puta godišnje se ore na punu du-binu oraničnog sloja (20-35 cm). To dovodi do problema zbijanja mnogih obradivih zemljišta kroz stvaranje zbi-jenog sloja ispod radne dubine pluga. Periodičnim podrivanjem može se poboljšati loša makro struktura tla, ali ne i mikro struktura. Zato kretanje trak-tora pri idućoj obradi brzo ponovo zbija tlo. Zbijanje tla može utjecati na biljnu proizvodnju promjenom bitnih osobina tla poput distribucije veličine zemljišnih agregata i kontinuiteta pora. Ove prom-jene utječu na kapacitet tla za zrak, pro-pusnost tla za vodu, mogućnost zakori-jenjavanja biljaka i usvajanje hraniva. Oranje prekomjerno vlažnog tla ima za posljedicu višegodišnje narušavanje strukture tla i značajno smanjenje pri-nosa na takvim oraničnim površinama. Nakon oranja prekomjerno vlažnog tla stvara se zbijeni, nepropusni sloj tzv. taban pluga, a upotrebom tanjurača u dopunskoj obradi na takvim se tlima do-datno zbija tlo. Tijekom ove jeseni, u istočnom dijelu Hrvatske tlo je isušeno radi nedostatka oborina tijekom jesen-skog razdoblja, a deficit oborina bilježi se još od mjeseca kolovoza. Oranje isušenog tla također ima negativne učinke: kvari se struktura i troši više en-ergije. Također, radi povećanog otpora pri oranju, dolazi do lomova i deformi-ranja pluga.

Osnovna obrada tla može se proves-ti rovilima (rahljenje), podrivačima, odnosno dubinskim prorahljivačima. Navedena oruđa, za razliku od pluga, samo okomito rahle, a ne preokreću tlo. Stoga se pri osnovnoj obradi tla rovilom ili nekim prorahljivačem troši manje en-ergije u odnosu na oranje.

Zimska brazda Dominantna osnovna obrada na našim oranicamamr. sc. Tatjana Međimurec

Izmrzavanje preoranog tla u zimskom razdoblju

Shematski prikaz oranja


Pristupom Hrvatske Europskoj uniji hrvatsko tržište postalo je dijelom je-dinstvenog tržišta unutar kojeg ne post-oje granice i unutar kojeg se provjera zdravstvenog stanja bilja i biljnih proiz-voda ne obavlja na graničnim prijelaz-ima.

Stoga je od velike važnosti da se kon-trola zdravstvenog stanja bilja i biljnih proizvoda obavlja na samom mjestu proizvodnje.

Cilj je spriječiti unošenje organiza-ma štetnih za bilje i biljne proizvode na teritorij RH i njihovo širenje, te omogućiti sigurniju biljnu proizvod-nju i trgovinu zdravim biljem i biljnim proizvodima.

Nakon provjere zdravstvenog stanja bil-ja i biljnih proizvoda, ako zadovoljavaju svim propisanim uvjetima, izdaje se bilj-na putovnica. Biljna putovnica izdaje se za određeno bilje i biljne proizvode za koje je utvrđeno da su domaćini opas-nih karantenskih bolesti. Biljna putovni-ca mora pratiti takvo bilje i biljne proiz-vode kod premještanja unutar i između država članica, čak i kada je trgovina ograničena samo na područje RH.

FITOUPISNIK je računalna baza po-dataka koji uspostavlja i vodi nadležna uprava u Ministarstvu poljoprivrede.

Da bi posjednici bilja mogli izdati biljnu putovnicu moraju biti upisani u Fitoupis-nik.

Upis u Fitoupisnik je obavezan za sve one koji:1. Uvoze, proizvode, distribuiraju ili

prodaju bilje i biljne proizvode na-vedene u Skupini I i I/1, bez obzira jesu li namijenjeni komercijalnim proizvođačima radi daljnjeg uzgoja ili premještanju do maloprodaje, odnosno prodaji krajnjim korisnic-ima,

2. Uvoze, proizvode, distribuiraju ili prodaju bilje i biljne proizvode navedene u Skupini II i II/1, koji su namijenjeni komercijalnim proizvođačima radi daljnjeg uzgo-ja,

3. Uvoze, proizvode, distribuiraju ili prodaju sjeme, lukovice i po-danke navedene u skupini III, koji su namijenjeni komercijalnim proizvođačima radi daljnjeg uzgo-ja,

4. Uvoze, pored bilja i biljnih proizvo-da iz Skupine I-III i ono bilje i biljne proizvode iz skupine V,

5. Uvoze, proizvode ili prodaju bilje i biljne proizvode namijenjene

zaštićenim područjima iz Skupine IV,

6. Proizvode, otkupljuju ili prikupljaju u skladištu s namjerom distribucije gomolje konzumnog krumpira i/ili plodove citrusa,

7. Prerađuju konzumni krumpir s namjerom prodaje gotovog proiz-voda,

8. Prerađuju drvo roda Platanus s ko-rom ili bez nje,

9. Distribuiraju ili prodaju bilje i biljne proizvode koje već prati biljna putovnica i za koje je potrebno izdati novu biljnu putovnicu, kada se pošiljka razdjeljuje u više pojedinačnih pošiljaka ili združuje s drugom pošiljkom u jednu.

Nisu obavezni upisati se u Fitoupisnik:1. Proizvođači koji pripadaju kategori-

ji malih proizvođača koji proizvode bilje i biljne proizvode iz Skupine I.-IV. na zemljištu čija površina ne prelazi 500 m2 ako se radi o zaštićenom prostoru, odnosno 1 500 m2 na otvorenom prostoru, pod uvjetom da je cjelokupna proizvodnja namijenjena vlastitim potrebama ili prodaji na lokalnom

Cilj je spriječiti unošenje organizama štetnih za bilje i biljne proizvode na teritorij RH

Fitoupisnik i biljna putovnica

Zrinka Večerić, mag. ing. fitomedicine, Mara Bogović, mag. ing. agr.


tržištu fizičkim osobama koje nisu komercijalni proizvođači.

2. Proizvođači koji skladište, distri-buiraju ili prodaju na malo bilje i biljne proizvode koje već prati bilj-na putovnica i spremni su za pro-daju krajnjem korisniku.

Upis u Fitoupisnik obavezan je za proizvođače sjemenskog krumpira, sadnog materijala citrusa, vinove loze, koštičavog voća, biljaka domaćina bakterijske paleži i biljaka domaćina venuća i sušenja hortikulturnih biljaka.

Svaki posjednik bilja i biljnih proizvoda mora imati osobu odgovornu za zdravst-venu zaštitu bilja i ispunjavati obaveze koje preuzima upisom u Fitoupisnik.

POSJEDNIK ILI ODGOVORNA OSO-BA za zdravstvenu zaštitu bilja obavez-na je surađivati s nadležnom upravom i obavještavati je o svim promjenama u podacima koji se vode u Fitoupisniku, voditi plan posjeda u kojem se obav-lja djelatnost, voditi evidenciju o vrsti bilja i biljnim proizvodima, voditi re-dovite vizualne zdravstvene preglede bilja i biljnih proizvodima, surađivati s nadležnim inspektorima koji obavljaju fitosanitarni pregled, izvještavati ih o svakoj pojavi štetnog organizma, te slati podatke o predviđenoj godišnjoj proizvodnji.

BILJNA PUTOVNICA je službena is-prava kojom se potvrđuje da su bilje i biljni proizvodi koji se stavljaju na je-dinstveno tržište, zdravstveno ispravni i udovoljavaju propisanim fitosanitarnim zahtjevima. Biljnu putovnicu izdaje pos-jednik koji je upisan u Fitoupisnik (koji je ovlašten za izdavanje biljnih putovni-ca) ili fitosanitarna inspekcija i druge ovlaštene pravne osobe s javnim ov-lastima). Preduvjet za izdavanje biljne putovnice je fitosanitarni pregled bilja i biljnih proizvoda koji provode nadležni inspektori, ovlašteni stručnjaci HCPHS – Zavoda za zaštitu bilja i Hrvatski šumarski institut (HŠI). Fitosanitarni pregled provodi se dva puta tijekom vegetacijske sezone.

Svaki kupac bilja i biljnih proizvoda koje prati biljna putovnica mora:

1. Čuvati biljnu putovnicu barem godinu dana,

2. Voditi evidenciju o primljenim biljnim putovnicama, biljnom reprodukcijskom materijalu koji kupuje ili prodaje, kao i o sva-kom miješanju biljnog materijala

prilikom pakiranja, skladištenja, transporta ili dostave, te eviden-ciju o daljnjem izdavanju biljnih putovnica, ukoliko je ovlaštenik i treba ih izdavati,

3. Mjesnom nadležnom inspektoru odmah prijaviti svaku sumnju na pojavu štetnih organizama,

4. Omogućiti nadležnom inspe-ktoru pristup bilju i dokument-aciji te uvid u evidencije.

Biljna putovnica mora pratiti bilje i biljne proizvode iz Skupine I i I/1 u svim faza-ma pa do krajnjeg korisnika, dok za bilje i biljne proizvode iz Skupine II i II/1 i III samo onda kada je namijenjena komer-cijalnom proizvođaču.

Izgled biljne putovnice:

1. Biljna putovnica može se sastojati samo od službene etikete ili

2. Biljna putovnica može se sastojati od službene etikete i prateće is-prave (otpremnica, račun ili sl.).

Službena etiketa za bilje i biljne proiz-vode u Skupini I i I/1 pričvršćuje se za svaku pojedinačnu biljku ili svežanj bilja. Službena etiketa za bilje i biljne proiz-vode u Skupini II, II/1 i III pričvršćuje se na jedno zbirno pakiranje uz uvjet da se radi o jednoj vrsti bilja i istoj partiji bilja.

ZAMJENSKA BILJNA PUTOVNICA izdaje se ako se bilje i biljni proizvodi razdjeljuju u više pojedinačnih pošiljki ili se više pojedinačnih pošiljki združuje u jednu i kada dođe do promjene u zdravstvenom stanju bilja i biljnih proiz-voda.

Postoji i biljna putovnica za zaštićeno područje koja se izdaje kada se bilje i biljni proizvodi iz Skupine IV premještaju unutar određenog zaštićenog područja Europske unije.

Za voće i lozni sadni materijal koji je proizveden u Republici Hrvatskoj:

Posjednik bilja može sam tiskati biljnu putovnicu i odlučuje o njenom izgledu. A da bi posjednik bilja izdavao biljnu

putovnicu mora biti upisan u Fitoupis-nik i dobiti od Ministarstva ovlaštenje za izdavanje biljne putovnice. Biljnu put-ovnicu može izdavati i HCPHS – Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo.

UVEZENI SADNI MATERIJAL VOĆAKA I VINOVE LOZE

Posjednici bilja koji uvoze voćni i lozni sadni materijal samostalno tiskaju i izdaju biljne putovnice. Biljna putovnica sastoji se od službene etikete i prateće isprave.

SJEMENSKI KRUMPIR PROIZVE-DEN U REPUBLICI HRVATSKOJ

Biljna putovnica za sjemenski krumpir proizveden u RH sadržana je u Certi-fikatu o sjemenu na pakiranju, kojeg izdaje HCPHS – Zavod za sjemenarst-vo i rasadničarstvo.

UVEZENI SJEMENSKI KRUMPIR

Biljnu putovnicu za uvezeni sjemen-ski krumpir izdaje uvoznik na temelju ovlaštenja Ministarstva.

Biljna putovnica može biti kao samo-stalna službena etiketa ili biljnu putovni-cu može sačinjavati samo Certifikat.

SJEME SUNCOKRETA, RAJČICE, LUCERNE I GRAHA PROIZVEDENO U RH

Biljnu putovnicu za sjeme suncokreta, rajčice, lucerne i graha predstavlja Cer-tifikat o sjemenu na pakiranju koji izdaje HCPHS – Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo.

UVEZENO SJEME SUNCOKRETA, RAJČICE, LUCERNE I GRAHA

Biljnu putovnicu za uvezeno sjeme sun-cokreta, rajčice, lucerne i graha izdaje uvoznik na temelju ovlaštenja za iz-davanje biljnih putovnica koje izdaje nadležna uprava Ministarstva.

PLODOVI CITRUSA S LIŠĆEM I PE-TELJKAMA

Biljna putovnica za plodove citrusa s lišćem i peteljkama sastoji se od službene etikete i prateće isprave.

Kod konzumnog krumpira i plodova citrusa nužno je osigurati povratnu slje-divost od bilo kojeg dijela prodajnog lanca pa do samog proizvođača. Time se omogućuje brza i pouzdana identifi-kacija izvora/lokacije zaraze.

nastavak na str. 8


UVJETI ZA USPOSTAVU SUSTAVA SLJEDIVOSTI KONZUMNOG KRUM-PIRA

Obavezni su se upisati u Fitoupisnik svi koji gomolje konzumnog krum-pira proizvode, otkupljuju ili prikupljaju u skladištu s namjerom distribucije. Označavanje ambalaže konzumnog krumpira propisano je Pravilnikom o štetnim organizmima i obavezno je pa-kiranje označiti FITO-brojem.

UVJETI ZA USPOSTAVU SUSTAVA SLJEDIVOSTI PLODOVA CITRUSA

Obavezani su se upisati u Fitoupis-nik svi koji:

1. Proizvode plodove citrusa i samo-stalno se bave njihovom distribu-cijom

2. Plodove citrusa otkupljuju od proizvođača i/ili prikupljaju u skladištu s namjerom distribucije

Nisu obavezni upisati se u Fitoupis-nik ako:

1. Proizvode plodove citrusa za vlas-tite potrebe

2. Proizvode plodove citrusa i prodaju na mjestu proizvodnje ili na lokalnoj tržnici, fizičkim osobama, odnosno kupcima koji ih kupuju radi konzu-macije, a ne daljnje prodaje

3. Proizvode plodove citrusa radi

daljnje prodaje otkupnim i/ili distri-bucijskim centrima koji se bave nji-hovom daljnjom distribucijom.

Označavanje ambalaže plodova citru-sa propisano je Pravilnikom o štetnim organizmima i obavezno je ambalažu označiti odgovarajućom oznakom.

Za upis u Fitoupisnik i dobivanje

ovlaštenja za izdavanje biljnih putovnica potrebno je nadležnoj upravi podnijeti zahtjev za upis u Fitoupisnik i dobivanje ovlaštenja za izdavanje biljnih putovni-ca u pisanom obliku, prema Obrascu 1 Priloga 1 Pravilnika o Fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama. Nakon toga nadležna uprava izdaje rješenje o upisu u Fitoupisnik i ovlašćuje pod-nositelja zahtjeva za izdavanje biljnih putovnica i dodjeljuje jedinstveni upisni broj (FITO – broj).

Svi posjednici bilja koji su upisani u Fitoupisnik i koji proizvode reprodukci-jski materijal poljoprivrednog i šumskog bilja (sadni materijal ukrasnog drveća, voćni i lozni sadni materijal, sjemenski krumpir, sadni materijal jednogodišnjeg i dvogodišnjeg ukrasnog bilja i povrća) obavezni su svake godine prijaviti godišnju proizvodnju radi obavljanja fitosanitarnog pregleda. Godišnja proiz-vodnja prijavljuje se putem obrasca 2 Priloga 2 Pravilnika o Fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama.

Biljne putovnice također moraju pratiti sve zeljasto bilje namijenjeno sad-nji kada se ono prodaje komercijal-nim proizvođačima. Biljna putovnica se može sastojati samo od službene etikete ili od službene etikete i prateće isprave sa navedenim svim potrebnim podacima otisnutim velikim tiskanim slovima.

Izvor: Fitoupisnik i biljna putovnica (Priručnik za posjednike bilja, 2016.).

REVIJA VINA HRVATSKIH AUTOHTONIH SORTI

LAUBA26. i 27. travnja 2019.Prilaz Baruna Filipovića 23, Zagreb

www.savjetodavna.hr


Pakiranje proizvoda ribarstva u modificiranoj atmosferi - po svježu

ribu u supermarket umjesto na

ribarnicu?

U Hrvatskoj su kupci još uvijek navikli ići po svježu ribu na ribarnice gdje riba dolazi „ravno iz mora“. Međutim, novi načini pakiranja omogućuju da proizvodi ribarstva dođu do kupca u još svježijem stanju. Kako je to moguće?

Riba i morski proizvodi su izuzetno lako kvarljivi, a bržem kvarenju doprinosi visok udio vode, masnoća i proteina u njihovom tkivu, mekoća mišićnog tkiva, temperatura, te ru-kovanje, osobito ako je nehigijensko. Kvarenje primjećujemo u promjeni fizičkih obilježja kao što su sjaj i boja kože, očiju i škrga, miris, tekstura i tvrdoća mesa, a izazvano je djelovanj-em enzima, bakterija i kemijskih spojeva koji su prisutni u ribi. Kvarenje se može usporiti hlađenjem ribe na 0°C odmah nakon ulova (šokiranje) čime se usporava razmnožavanje bakterija i aktivnost enzima; vađenjem utrobe i škrga koje su bogate enzimima i bakterijama te metodama prerade kao što su sušenje, soljenje, smrzavanje, konzerviranje i mariniranje. Tretiranje ribe određenim kemijskim spojevima (fenoli, EDTA, nitriti, sulfiti, laktati, askorbinska kiselina) također može us-poriti kvarenje.

Produženi rok trajanja proizvoda odgovara kupcima kako ne bi morali svakodnevno u kupnju, ali i proizvođačima koji onda takav proizvod mogu plasirati u supermarkete ili na veće udaljenosti. Osim toga, proizvodi duljeg roka trajanja imaju veće šanse da nađu kupca umjesto da završe kao otpad.

Pakiranje u modificiranoj ili kontroliranoj atmosferi produžuje rok trajanja proizvoda zbog toga što se mijenjanjem sas-tava plinova u pakiranju smanjuje oksidacija kemijskih spo-jeva i inhibira rast aerobnih bakterija. Pakiranje se sastoji od plastične posude ili zdjelice koja je s gornje strane zatvorena prozirnom folijom. Ovaj način pakiranja se sve više koristi za proizvode ribarstva, osobito u zemljama sjeverne Europe.

Prednosti MAP pakiranja su privlačnost i dobra pregled-nost proizvoda kroz prozirnu foliju, dok su nedostatci do-datni troškovi za plastični materijal, plinove i strojeve, kao i činjenica da će neke ekološki osviještene kupce odbiti plastično pakiranje. Osim toga, postoji mala mogućnost da se unutar pakiranja razviju anaerobni patogeni organizmi.

Pakiranje u kontroliranoj atmosferi (eng. „controlled atmo-sphere packaging“ – CAP) znači da se u pakiranju održava stalni omjer plinova, dok pakiranje u modificiranoj atmosferi (eng. „modified atmosphere packaging“ – MAP) označava da se sastav plinova mijenja nakon pakiranja, zbog kemijskih i bioloških procesa u samom proizvodu. MAP pakiranje može imati izmijenjenu atmosferu na aktivan ili pasivan način. Ako je iz pakiranja istisnut zrak i ubačeni su plinovi u drugačijem omjeru, kažemo da je to aktivno MAP pakiranje. Ako pakira-nje ima polupropusnu opnu zbog koje se omjer plinova un-utar pakiranja mijenja zbog respiracije i difuzije plinova kroz

membranu (korištenjem folija koje slabo propuštaju vlagu i kisik, kao što su polietilen, polivinilklorid ili polipropilen), to je pasivno MAP pakiranje.

Zrak se sastoji od 78% dušika, 21% kisika, 0,93% argona i 0,04% ugljikovog dioksida. Povećanje koncentracije ugljiko-vog dioksida (na 20-50%) inhibira rast većine bakterija koje uzrokuju kvarenje, dok smanjena količina kisika sprječava oksidaciju i rast aerobnih bakterija te promjenu boje proizvo-da. Dušik je inertan plin i može se koristiti kao punjenje ili za razrjeđivanje mješavine plinova. Određena količina kisika je ipak potrebna jer sprječava rast anaerobnih mikroorganiza-ma. Prevelika količina ugljikovog dioksida u smjesi plinova može uzrokovati kolaps pakiranja i pojačano cijeđenje proiz-voda. Prilikom pakiranja proizvod se ne smije slagati u slo-jevima kako bi što većom površinom bio izložen djelovanju plinova, a idealan omjer volumena plina i ribe u pakiranju je 3:1.

Preporučaju se sljedeće mješavine plinova:

• za bijelu ribu, škampe, kozice i jakobske kapice - 40% CO2, 30% N2 i 30% O2

• za losos, pastrvu, srdelu, skušu i drugu plavu ribu, kao i za dimljene proizvode - 60% CO2 i 40% N2 (kisik bi izaz-vao oksidaciju masnih kiselina)

Dagnje se mogu pakirati žive u modificiranu atmosferu koja se sastoji od 80% kisika i 20% dušika, a ta kombinacija plino-va ih održava u stanju usporenog metabolizma.

Bijeloj ribi je ovakvim načinom pakiranja rok trajanja obično produžen na 9 dana, a dagnjama i kozicama na čak 12-15 dana.Za svaki novi proizvod je potrebno odrediti najbolji sas-tav plinova i testirati rokove trajanja. MAP pakiranje može produžiti rok trajanja samo ako se poštuje važnost hla-dnog lanca, vrhunske kvalitete sirovog proizvoda te njegove obavezne higijenske ispravnosti.

dr. sc. Danijela Milić


Kefir je fermentirani mliječni proiz-vod koji se zbog pjenaste teksture i reskog okusa može svrstati u osvježavajuće mliječne napitke. Njegova velika snaga leži u ve-likom broju korisnih mikroorga-nizama za čovjeka, a koji imaju blagotvoran učinak na probavu i sposobnost apsorpcije korisnih vi-tamina i minerala, na proizvodnju hranjivih tvari u tijelu, kao i jačanje imunološkog sustava.

HRANJIVA VRIJEDNOST KEFIRA

Hranjiva i terapijska svojstva kefira rezultat su djelovanja zajednice mi-kroorganizama (mješovite mikrobne kulture) u kojoj prevladavaju bak-terije mliječne kiseline i kvasci. Kefir ima blagotvoran učinak na probavu i štiti organizam jer ima antimikrobna i antioksidativna svojstva. Također je pogodna hrana za osobe s intoleran-cijom na laktozu jer sadrži vrlo male količine laktoze i mikroorganizme koji ju pomažu probaviti u probavnom traktu. Pripisuju mu se i drugi ljekoviti učinci poput snižavanja kolesterola i šećera u krvi, te jačanja imunološkog sus-tava. Industrijska proizvodnja kefira iz kefirnih zrna je zahtjevna jer su zrna osjetljiva na vanjske čimbenike pa se njihov mikrobiološki sastav može brzo promijeniti. To također znači i promjene

sastava i okusa kefira. Zato sve velike mljekare proizvode kefir pomoću start-erskih kultura koje se sastoje od tipičnih predstavnika bakterija mliječne kiseline i kvasaca, a koje se nalaze i u kefirnim zrnima. Prednost takvog načina proiz-vodnje je manja fluktuacija u sastavu i okusu proizvoda, a nedostatak je gubi-tak nekih sojeva mikroorganizama čime se gube i dio nekih korisnih sastojaka. U domaćinstvima i manjim obiteljskim siranama kefir se u pravilu proizvodi na tradiocionalan način od kefirnih zrna. Tradicionalni kefir sadrži vitamine A, E, D i K, vitamine B kompleksa koji pomažu kontrolirati funkcioniranje bu-brega, jetre i živčanog sustava. Od minerala sadrži kalcij i magnezij koji su važni za razvoj kostiju i zubi te fos-for koji pomaže da bolje iskoristimo unesenu hranu. Osim toga, također se pokazalo da tradicionalni kefir ima pozitivan učinak na detoksikaciju orga-nizma, povećava imunološku funkciju organizma, regulira gastrointestinalnu aktivnost, sprječava infekcije. Možemo reći da ako redovito koristimo kefir činimo nešto stvarno sjajno za našu vi-talnost.

KAVKASKA LEGENDAČesto se kefir naziva eliksirom života jer je dokazano da stanovnici kavkaskog područja, koji ga redovito piju dočekaju zdravu i visoku starost. Poput gotovo

svih drugih fermentiranih mliječnih proizvoda kao što su jogurt i kiselo mlijeko i ovaj vrlo vrijedni proizvod je nastao slučajno. Drevni stanovnici ka-vkaskih planina nisu znali kako objas-niti formiranje kefirnih zrna, pa među njima živi legenda da je sam prorok Muhamed dao kefirna zrna vjernicima na ovom području.

U izvornom obliku, kefir je napravljen od kravljeg i kozjeg mlijeka koje je fer-mentiralo u kožnim vrećama naprav-ljenim od kozje kože. Vreće u kojima se odvijala fermentacija odnosno za-kiseljavanje kefira kavkazi su obično objesili na vrata kuće, tako da je svatko tko je ulazio ili izlazio automatski gur-nuo vreću i time dodatno promiješao sadržaj. Kefir, izvan kavkaskih planina, dugo vremena nije bio poznat. Vijest oko njegove upotrebe u liječenju tu-berkuloze te liječenju gastrointesti-nalnih i intestinalnih bolesti se počela širiti i u drugoj polovici devetnaestog stoljeća proizvodnja kefira se proširila na istočnu i srednju Europu, a zatim dalje po cijelom svijetu. Kefirna zrna su zajednica raznih mikroorganizama zarobljenih u djelomično razgrađenim proteinima. Budući da su vjerovali da će zrna izgubiti svoju moć, ako bi netko došao u kontakt s njima, kavkaski narod ih je pažljivo čuvao kao dio plemenskog bogatstva i tako ih prenosio s koljena na koljeno. Kroz stoljeća su i drugi nar-odi čuli priče o čarobnim osobinama tog neobičnog pića i počeli ga proizvoditi.

ČUVANJE I OZNAČAVANJE DOMAĆEG KEFIRANakon zakiseljavanja termički obrađenog mlijeka djelovanjem kefirnih zrna i njihovog odvajanja od kefira, koji je u ovoj fazi još nezreo proizvod, on se stavlja na završno zrenje u hladnjak gdje se uz pomoć kvasaca razvija Co2 i manja količina alkohola. Tijekom dužeg čuvanja (2-3 tjedna) količina bakterija mliječne kiseline se smanjuje, a količina kvasaca se povećava. Preporuča se domaći kefir konzumirati u roku od de-setak dana od proizvodnje.

Kefir je i službeni naziv mliječnog proiz-voda te se takvim nazivom označava i na pakovini uz ostale podatke sukladno propisima (naziv i adresa proizvođača, posebno označen alergen - mlijeko, količina proizvoda, datum upotrebe, uvjeti čuvanja, zemlja podrijetla, vrsta mlijeka te navođenje korištenja sirovog mlijeka, broj objekta i hranjiva vrijed-nost gdje je to primjenjivo).

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Zašto je kefir eliksir života

Kefir - najstariji poznati probiotik


mr. sc. Marija Ševar

4. hrvatski festival tradicijskih sireva SIRCROFESTSilvija Špiljak, mag. ing. agr.

U organizaciji Saveza malih sirara „SirCro“ i Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, 2. i 3. studenoga 2018. godine u Za-grebu, održan je 4. Hrvatski festival tradicijskih sireva - SirCrofest.Prvi dan manifestacije održan je u Hotelu International s glavnim foku-som na 8. savjetovanje malih sirara. Prije početka savjetovanja iznesena su izvješća s regionalnih i naciona-lnog ocjenjivanja sireva od strane članice stručnog Povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda, prof. dr. sc. Rajke Božanić – profesorice s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz Zagre-ba, te su dodijeljena sva priznanja i medalje uz proglašenje šampiona malih sirara 4. SirCrofesta od strane ravnatelja HPŠSS-a Zdravka Tušeka.Kao i proteklih godina na 8. sav-jetovanje malih sirara odazvao se popriličan broj malih sirara iz gotovo svih dijelova Hrvatske na kojemu su se obrađivale teme poput: ispravnog označavanja sireva i drugih mliječnih proizvoda, mogućnostima diversifi-kacije u mljekarstvu kroz mjere rural-nog razvoja i mnoge druge.Noviteti ovog Savjetovanja su bile radionice i to Vođene degustacije sireva i Sljubljivanje domaćih sireva i „Vina od Davnina“. U obje radion-ice svoje vještine i znanje podijelio je sirarski tim HPŠSS-a, a u drugoj im se pridružio i vinarski tim službe. Sudionike radionica većinski su činili sirari. S obzirom da danas više nije

dovoljno potrošaču ponuditi samo jedan autohtoni proizvod prilikom dolaska na vlastito poljoprivredno gospodarstvo, ciljevi radionica su među ostalome bili naučiti ih kako složiti sirne plate (kojim redoslijedom slagati sir na plati, čime ju ukrasiti i sl.), koje se vino najbolje sljubljuje sa pojedinom vrstom sira i na taj način ih potaknuti na proširenje ponude na svome gospodarstvu. Hrvatska je zemlja bogata domaćim sirevima i vinima autohtonih sorata te je ovo odličan način rada na promidžbi i stvaranju prepoznatljivosti Hrvatske.Drugi dan bio je rezerviran za promidžbu sirara te se na Trgu bana Josipa Jelačića odvijala prodajna izložba sireva naših proizvođača. Petnaestak sirara od ranog jutra je prodavalo svoje sireve i promoviralo svoja gospodarstva. Tijekom izložbe tročlana komisija (dva savjetodavca HPŠSS-a i novinarka HRT-a) odab-rala je najljepše uređeni štand. Na štandu se ocjenjivala raznolikost ponude, inovativnost, ljubaznost i pristupačnost sirara prema kup-cu te autohtoni ukrasi na štandu. Treće mjesto osvojio je štand OPG Mlađenović Ivica (Ljiljana Mlađenović), drugo mjesto štand Sirane Milk bar – OPG Krog Maria te prvo mjesto štand OPG Pranjić Mije (Anja Pranjić).Pucanj gričkoga topa označio je početak nagradne igre. Svi prisutni na glavnome trgu imali su priliku pogađati težinu sira izloženog na štandu SirCrofesta. Ove godine se prvi puta dogodilo da je pogođena točna težina sira. Gospodin Ivan iz Kupinečkog Kraljevca svojim unučicama je odnio ni manje ni više već 1,240 kg težak Gauda sir, Sredn-je poljoprivredne gospodarske škole iz Križevaca.Većina izlagača – sirara zatvorila je prije vremena svoje štandove, jer su sve donijete proizvode prodali. To nam govori da domaći ljudi, ali i stranci cijene i prepoznaju naše domaće sireve i kupnjom tih proiz-voda potiču daljnji razvoj malih proizvođača - sirara, a nama, kao jednom od organizatora, nema većeg zadovoljstva nego i sljedeće godine podržati i podići ovakav tip festivala na još veću razinu.

Plodovi jeseni donose radost. Jabuka, „kraljica voća“, znak je zdravlja. Stara iz-reka govori: „Svakog dana jabuka jedna, svježa, kuhana ili pečena, bitno da je pojedena“. O ljekovitom djelovanju kon-zumacije jabuka govorio je i Hipokrat. Osim konzumacije svježih plodova oni su korišteni za preradu, ali i za pripravlj-anje slastica. Koju sortu jabuka odabrati za pripremanje kolača?Stolne sorte jabuka iako aromatičnog okusa nisu uvijek pogodne i za pri-premanje kolača. Pri odabiru sorte jabuke važan je harmoničan odnos šećera i kiseline, sočnosti i čvrstoće, što je potvrđeno i istraživanjem Državne obrazovno-istraživačke stanice za vi-nogradarstvo i voćarstvo (LWO) prove-denim u Weinsbergu u njemačkoj državi Badenwürttemberg.Razlike u kvaliteti plodova su bile jasne već prilikom obrade jabuka. Pojedine sorte primjerice “Jonagold”, “Rubino-la” i “Otava”, dobro su se gulile i jedva da su posmeđile, dok su ostale dobivale negativne bodove radi pojave previše soka i pjene prilikom pečenja, a samo neke sorte jabuke su se skoro u potpu-nosti raspale u pećnici.U ocjenjivanju sortne kvalitete jabuka za kolače 30 sudionika testa bilo je istog mišljenja: najbolje su bile “Jonagold” i “Pilot”, kao i novije sorte otporne na krastavost ploda “Enterprise”, “Flo-rina” i “Topaz”. Ocjenu “još dobra” iako mekana dobila je sorta “Boskop”; nove sorte “Rebella”, “Otava”, “Reanda” i “Gerlinda” ocijenjene su kao prekisele ili pak isprazne u okusu. Ocjenu prečvrste i preslatke dobile su novije sorte “Fuji” i “Elstar” koje prilikom pečenja post-aju kašaste odnosno gnjecave, dok se sorta “Braeburn” pokazala kao prekisela i presuha. Isuviše meke bile su nove sorte “Rewena”, “Ahra” i “Rubinola”. In-teresantno je da se “Berlepsch” i “Mel-rose” nisu pokazale dobrima – te svoj aromatični okus gube prilikom pečenja.

Noviteti ovog Savjetovanja su bile radionice i to Vođene degus-tacije sireva i Sljubljivanje domaćih sireva i „Vina od Davnina” Koju sortu jabuka

odabrati za kolače?

UREDNIČKI ODBOR / Zdravko Tušek, dipl. ing. agr. / mr. sc. Robert Črep / Siniša Hrgović, dipl. ing. agr. / dr. sc. Ivan Danjek / dr. sc. Ines Pohajda / mr. sc. Marija Ševar / mr. sc. Višnja Šimunović / mr. sc. Tatjana Međimurec / mr. sc. Dario Zagorec / Aleksandra Radić, dipl. ing. agr. / Ivica Prpić, dipl. ing. agr. / Goran Kunštek, struč. spec. oec. / Vladimir Novotny, univ. spec. pr. / Valentina Andrić, mag. ing. morskog ribarstva / Ljiljana Jelaković, mag. ing. des. text. / Petra Lulić, mag. ing. silv.

Impressum Hrvatska poljoprivredno-šumarskasavjetodavna službaSavska cesta 4110 000 Zagreb, HrvatskaT / 385 (0)1 4882 700F / 385 (0)1 4882 [email protected]

www.savjetodavna.hr

Za dodatne informacije pratite mrežnu stranicu www.savjetodavna.hr

MANIFESTACIJE U PROSINCU

Festival čokolade u Opatiji 7. - 9. prosinca 2018. Opatija

37. europski sajam konjičkog sporta, lova i ribolova “Pferd & Jagd”

6. - 9. prosinca 2018. Hannover, Njemačka

Predstavljanje projekta Farm Circle - DSPF Networking Event

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba suradnik je na projektu Farm Circle, čiji je osnovni cilj informi-ranje poljoprivrednika o novim trendovima i poslovnim prilikama pri proizvodnji poljoprivred-nih proizvoda s dodan-om vrijednosti u području bioekonomije.

U skladu s naveden-im ciljem, suradnjom različitih stručnih i znanstvenih institucija, hrvatskim poljoprivred-nicima se omogućuje edukacija i primanje stručnih savjeta o novim trendovima i poslovnim prilikama u bioeko-nomiji, čime bi proizveli više dodane vrijednosti po pojedinačnom poljo-privrednom proizvodu.

Kako je navedeni pro-jekt financiran od strane DSPF (Danube Strate-gic Project Fund), tako je 31. listopada 2018. godine u Beču održan DSPF Networking Event

na kojem je predstavljen projekt. Prilikom pred-stavljanja Farm Circle projekta okupili su se predstavnici partner-skih institucija iz Aus-trije, Grčke i Hrvatske. Hrvatski partneri na pro-jektu, predstavnici Ener-getskog Instituta Hrvoje Požar nakon usmene prezentacije ciljeva i dosadašnjih rezultata navedenog projekta, postigli su izuzetnu zain-teresiranost sudionika na DSPF Networking Event–u.

Zahvaljujući tome, svi partneri i suradnici na projektu Farm Circle up-oznali su se s dionicima na ostalim prezentiranim projektima, potencijal-nim budućim partnerima na sličnim projektima.

Na kraju DSPF Net-working Event–a, donijeti su zaključci o mogućnostima povezivanja postojećih projekata s ciljem jačanja dunavske regije.

dr. sc. Ines Pohajda

OTVORENI NATJEČAJI ZA DODJELU POTPORA IZ OP ZA POMORSTVO I RIBARSTVO ZA RAZDOBLJE 2017.-2020.

NAZIV MJEREROK ZA PODNOŠENJE

ZAHTJEVA ZA DODJELU POTPORE

I.8. „Zaštita zdravlja i sigurnost“ 01.02.2019.

I.20. „Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih prom-jena“

01.02.2019.

I.1. “Inovacije” (ribolov) 15.02.2019.

II.1. “Inovacije” (akvakultura) 15.02.2019.

“Produktivna ulaganja u akvakulturu” 15.02.2019.

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba je u suradnji sa gradom Cresom otvorila svoj novi uredovni dan, te će od sada svi poljoprivred-nici jednostavnije i brže ostvariti svoje interese i potrebe.

Grad Cres je ustupio prostor u svojoj zgradi za potrebe ure-dovnog dana stručne savjetnice Hrvatske poljoprivredno-savje-todavne službe Marijane Lemić

koji će se održavati svaki petak u prizemlju zgrade Gradske up-rave na adresi Creskog statuta 15 (ured OTRA-e) u razdoblju od 8.30 do 12.00 sati počevši od petka 16.11.2018.

Ured HPŠSS-a na Cresu

broj / prosinac 2018. savjetnikpoljski pokusi pokazali su da laserski navođeni orošivač, kada se...

Documents